Najviši administrativni sud Francuske odbacio je žalbu liderke krajnje desnice Marin Le Pen na izborna pravila, čime je zadat udarac njenim naporima da poništi presudu koja bi mogla ugroziti njenu kandidaturu na predsjedničkim izborima 2027. godine.
Le Pen je u martu zabranjeno obavljanje javnih funkcija na pet godina, nakon što je Krivični sud u Parizu proglasio krivom, zajedno sa članovima svoje partije, za zloupotrebu javnih sredstava. Ona je tvrdila da su postupak i presuda politički motivisani.
Iako se konačna presuda u ovom slučaju očekuje u januaru, Le Pen je pokrenula posebnu žalbu pred Državnim savjetom, najvišim administrativnim sudom Francuske, osporavajući izborna pravila koja bi joj mogla onemogućiti da se ponovo kandiduje za parlament.
Ukoliko politička kriza u zemlji dovede do prijevremenih parlamentarnih izbora, Le Pen namjerava da se kandiduje za ponovni izbor u departmanu Pas-de-Kale.
Državni savjet je u obrazloženju naveo da odbacuje žalbu jer "nije tražila ukidanje regulatornih odredbi, već izmjenu zakona". Dodaje se da su članci na koje se Le Pen pozvala ili nepostojeći, ili pravno irelevantni.
Advokat Marin Le Pen, Rodolf Boselu, rekao je za agenciju Rojters da ova odluka ne sprječava njegovu klijentkinju da se kandiduje za parlament dok se ne donese konačna presuda u januaru.
- Ova odluka ni na koji način ne prejudicira njenu mogućnost da se u budućnosti kandiduje na parlamentarnim izborima - rekao je Boselu.
Presudom Krivičnog suda iz marta Le Pen su izrečene četiri godine zatvora, od čega će dvije služiti, kao i novčana kazna od 100.000 eura te petogodišnja zabrana obavljanja javnih funkcija - koja se primjenjuje odmah, bez obzira na žalbu.
Ta odluka dovodi u pitanje njenu mogućnost da se kandiduje na predsjedničkim izborima 2027. godine, na kojima se i dalje smatra jednom od vodećih kandidatkinja.
Le Pen je u žalbi tvrdila da trenutna primjena zakona kojim se osobama osuđenim za određene vrste krivičnih djela, uključujući korupciju, prevaru i zloupotrebu javnih sredstava, zabranjuje kandidovanje, nepravedno narušava njena politička prava.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Francuski sud odbio žalbu Le Pen na pravila o parlamentarnim izborima

Šefica francuske ekstremne desnice Marin le Pen upozorila je danas da će njena stranka Nacionalno okupljanje blokirati svaku novu vladu i ponovo predložila predsjedniku Emanuelu Makronu da raspusti Parlament ili da podnese ostavku.
- Sve ću cenzurisati. Sada prestanite. Šale su dovoljno trajale- rekla je Marin le Pen.
Ona je dodala da bi "veličina, čast i moral opravdali da Emanuel Makron razmisli vrlo ozbiljno o raspuštanju (Parlamenta) ili čak o svojoj ostavci".
Premijer Francuske Sebastijen Lekorni podnio je prije dva dana ostavku predsjedniku Emanuelu Makronu, dan pošto je objavio sastav svoje nove vlade i manje od mjesec dana od imenovanja na tu funkciju, ubacujući Francusku u period političke neizvjesnosti.
Lekorni, imenovan 9. septembra, bio je na meti kritika protivnika i stranaka desnice, nakon što je u nedjelju uveče predstavio dio svoje vlade, treće za godinu dana.
Poslije Lekornijeve ostavke na francuskom je predsjedniku da odluči da li da imenuje novog premijera, ili da raspusti parlament.

Francuska: Marin le Pen upozorila da će blokirati svaku novu vladu

Bivša predsjednica ekstremno desne stranke Nacionalno okupljanje Marine Le Pen službeno je razriješena dužnosti vijećnice u lokalnom vijeću u gradu Pas-de-Calais, nakon njene nedavne osude za pronevjeru.
Dekret kojim se formalizira njeno razrješenje s dužnosti izdan je i uručen joj početkom sedmice, nekoliko dana nakon što su vlasti primile službeno obavješnjenje o sudskoj presudi, izvijestio je Le Parisien.
Ova odluka uslijedila je nakon što je 31. marta Le Pen osuđena na pet godina zabrane obavljanja javnih funkcija, uz kaznu od četiri godine zatvora, od čega će dvije godine odslužiti pod elektronskim nadzorom, te novčanu kaznu od 100.000 eura.
Uprkos razrješenju, Le Pen ima pravo da ospori odluku pred upravnim sudom, što bi automatski suspendovalo primjenu dekreta do donošenja konačne presude, u skladu s francuskim izbornim zakonom.
Međutim, upravni sud u Lilleu potvrdio je da "nije zaprimio nijedan zahtjev Marine Le Pen do sada."

Francuska provodi odluku suda: Marine Le Pen ostaje bez mandata u lokalnom vijeću

Liderka francuske krajnje desnice Marin le Pen &nbsp;osudila je danas na skupu svojih &nbsp;pristalica u Parizu "političku odluku" i "lov na vještice", nakon što je &nbsp;osuđena za pronevejru javnih sredstava i zabranu obavljanja javne &nbsp;funkcije na pet godina.
- To nije pravna odluka, to je politička odluka koja ne samo da je &nbsp;narušila vladavinu prava, već i državu demokratije- rekla je ona i &nbsp;dodala da ni od čega ne odustaje.
Kazala je da ne traži da bude iznad zakona, ali ni ispod zakona.
Sud u Parizu je nedavno izrekao oštru presudu u prvostepenom postupku &nbsp;francuskoj ekstremno desničarkoj partiji Nacionalno okupljanje zbog &nbsp;pronevjere javnih sredstava.
Sud je Le Penovoj zabranio obavljanja javne funkcije, čime se dovodi u &nbsp;pitanje njena eventualna kandidatura za predsjedničke izbore 2027. &nbsp;godine.
Apelacioni sud Pariza treba do ljeta 2026. da se izjasni o sudbini &nbsp;Marin Le Pen, koja je tri puta bila kandidatkinja na predsjedničkim &nbsp;izborima.
Ona je u prvostepenom postupku osuđena na četiri godine zatvora, od &nbsp;kojih dvije uslovno, kao i na pet godina zabrane vršenja javne funkcije.

Marin Le Pen smatra da je sudska presuda protiv nje politička odluka

Američki predsjednik Donald Tramp u četvrtak je izrazio podršku liderki francuske krajnje desnice Marin Le Pen, nakon što je pariški sud nju i dvadesetak članova njene partije Nacionalno okupljanje (RN) osudio zbog pronevjere sredstava Evropske unije.
Sudija joj je zabranila da se kandiduje na izborima narednih pet godina, što znači da neće moći da učestvuje u predsjedničkoj trci 2027. godine – osim ukoliko žalbom ne uspije da preinači presudu.
Sudija je sada pod policijskom zaštitom, nakon što je, prema navodima izvora za Reuters, dobila prijetnje smrću.
Le Pen, njeni saveznici i pristalice optužili su sud za miješanje u demokratski proces.
Francuski premijer Fransoa Bajru rekao je poslanicima u utorak da „bezuslovno podržava“ pravosuđe.
Kasno u četvrtak, Tramp je na društvenoj mreži Truth Social slučaj protiv Marin Le Pen nazvao „lovom na vještice“ i pohvalio liderku desnice.
- Pretrpjela je gubitke, ali je nastavila dalje, i sada, neposredno pred ono što bi mogla da bude velika pobjeda, hvataju je zbog manjeg prekršaja za koji vjerovatno nije ni znala. Meni to djeluje kao knjigovodstvena greška -napisao je Tramp.
Aktivisti za ljudska prava godinama su upoređivali Le Pen i Trampa zbog njihovih antiimigrantskih stavova i retorike usmjerene protiv manjina.
Presuda francuskog suda predstavlja ozbiljan udarac za 56-godišnju Le Pen.
Do izricanja presude, važila je za favorita u anketama pred predsjedničke izbore 2027.
Tramp je njenu situaciju uporedio sa sopstvenom.
Protiv Trampa su podignute optužnice za falsifikovanje poslovne dokumentacije u cilju isplate novca porno zvijezdi radi njenog ćutanja o njihovom seksualnom odnosu, zatim zbog pokušaja poništavanja rezultata predsjedničkih izbora 2020. godine, kao i zbog zadržavanja povjerljivih dokumenata nakon završetka prvog mandata. U slučaju falsifikovanja knjigovodstvenih dokumenata je proglašen krivim.
U svim slučajevima, koje je nazvao politički motivisanim, negirao je krivicu.
Savezne optužbe su povučene nakon njegove pobjede na izborima 2024.
- Ovo je veoma loše za Francusku - dodao je Tramp u objavi.

Tramp podržao osuđenu liderku francuske desnice Marin Le Pen

Apelacioni sud u Parizu saopštio je da je danas primio tri žalbe na odluku prvostepenog suda da liderku Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen zbog pronevjere osudi na četiri godine zatvora, od čega dvije uslovno, i da joj zabrani da u narednih pet godina bude na bilo kojoj javnoj funkciji.
U saopštenju se navodi da će Apelacioni sud „razmotriti taj slučaj u roku koji bi trebalo da omogući donošenje odluke na ljeto 2026“.
To bi značilo da će suđenje pred Apelacionim sudom biti održano najkasnije početkom 2026. i da će presuda biti donijeta mnogo prije predsjedničkih izbora 2027, što je zahtijevalo nekoliko političkih lidera.

Apelacioni sud u Parizu primio tri žalbe na odluku suda o Marin Le Pen

Sve reakcije koje pristižu na juče izrečenu presudu Marin Le Pen, kojom joj se, između ostalog, zabranjuje kandidovanje za javnu funkciju pet godina, politizacija su sudskog procesa koji još traje - kazao je politički analitičar Dušan Janjić, nakon što su uz liderku francuske krajnje desnice stali mađarski premijer Viktor Orban, te zamjenik italijanske premijerke Mateo Salvini, ali i predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik i brojni drugi desničari.
- Što se tiče ovog lanca solidarnosti, pa znate, isti se uvijek podržavaju. To je jedan dio političkog spektra Evrope, koji je u stvari na onoj strani demokratije. Oni su neonacisti, neofašisti. To se prikriva, naravno, formom borbe, demokratskim pravima na različitost. A objektivno, kad pogledamo kako su se spojili italijanski zamjenik premijerke, Nacionalno okupljanje Le Pen, pa uzmimo talas koji podržava novog premijera u Slovačkoj, Orbana, Dodika, pa čudo da još nije progovorio (predsjednik Srbije Aleksandar) Vučić… Vidimo da zapravo postoje dva razloga za okupljanje. Jedan je onaj koji je legitiman, svi su oni bliski u Evropskom parlamentu i još su u okvirima dozvoljenih pravila igre. Drugi je zajednička i jaka veza sa Moskvom - kazao je Janjić za Antenu M.
On je komentarisao i reakciju Dodika koji je kazao da je "baš kao i u njegovom" u slučaju Le Pen presuda donijeta zbog politike, a ne zbog zakona, te da je riječ o sistemu koji ne zna da gubi, pa ispaštaju oni koji imaju podršku naroda.
- Le Pen je ipak objektivna. Ona kada se radi o izborima i demokratiji govori da će jednostavno izgubiti priliku da učestvuje, a ne da je zbog toga izbačena. Naravno, i priželjkuje da će to promijeniti političku scenu Francuske i da će joj stvoriti još više pristalica. Kod Dodika je obrnuta stvar. Uostalom, on je i pobjeđivao na kradenim izborima. I u zadnjoj krađi, i te kako mu je pomogao dio evropskih narodnjaka i stranaka ekstremne desnice da se njemu dozvoli pobjeda na izborima. Dakle, to apsolutno nije u njegovom slučaju tačno, ali to je alibi - smatra Janjić.
Stava je da Dodika više boli upravo ovo zbog čega je Le Pen osuđena, jer i njega čekaju suđenja za korupciju.
- I po ovim sankcijama Amerike, Britanije, Francuske, Njemačke i zbog nekih već utvrđenih i započetih postupaka, kao što je kupovina kuće u Srbiji itd. Mislim da on jednostavno unaprijed galami, ne bi li uticao ili na odlaganje ili izbjegavanje sudskih procesa - zaključuje Janjić.

Janjić o solidarisanju s Le Pen: Isti se podržavaju, Dodika boli što je osuđena za korupciju jer to i njega čeka

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa kritikovala je ponedjeljak odluku francuskog suda kojoj se zabranjuje liderki krajnje desnice Marin Le Pen da se kandiduje za funkciju u narednih pet godina, pošto je proglašena krivom za pronevjeru.
- Moramo da uradimo više kao Zapad nego samo da pričamo o demokratskim vrijednostima. Moramo ih živjeti - rekla je portparolka Stejt departmenta Tami Brus na pitanje o presudi.
Dodaje da je isključivanje ljudi iz političkog procesa posebno zabrinjavajuće "s obzirom na agresivnu i korumpiranu pravnu borbu vođenu protiv predsjednika Trampa u SAD".
Sud u Parizu proglasio je u ponedjeljak Le Pen, koja je važila favoritkinju na predsjedničkim izborima u Francuskoj koji treba da se održe 2027, krivom za zloupotrebu sredstava Evropske unije i zabranio joj na pet godina kandidovanje za javnu funkciju.
Sudija je takođe liderki krajnje desnice izrekao četvorogodišnju kaznu zatvora, od čega su dvije u kućnom pritvoru, a dvije uslovno, kao i novčanu kaznu od 100.000 eura. Zatvorska i novčana kazna neće biti primijenjene dok se ne iscrpi žalbeni proces koji može trajati godinama, ali petogodišnja zabrana kandidovanja za javnu funkciju stupa na snagu odmah.
Trampov sin, Donald Tramp Mlađi, takođe je reagovao na presudu.
- Francuska šalje le Pen u zatvor i zabranjuje joj da se kandiduje?! Da li samo pokušavaju da dokažu da je Džej Di Vens (potpredsjednik SAD) bio u pravu u vezi sa svime - napisao je on na mreži Iks.
Vens je na konferenciji u Minhenu kritikovao otkazivanja prvog kruga predsjedničkih izbora u Rumuniji u decembru poslije navoda o miješanju Rusije u ime nezavisnog kandidata Kalina Đorđeskua, koji je iznenađujuće završio na prvom mjestu.

SAD kritikuju presudu protiv Le Pen

Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik izjavio je danas da je presuda liderki desničarske francuske stranke „Nacionalno okupljanje” Marin Le Pen, kao i u njegovom slučaju, donijeta zbog politike, a ne na osnovu zakona.
- Marin Le Pen je osuđena, jer je prijetnja sistemu koji ne zna da gubi. Kao i u mom slučaju, presuda nije donijeta zbog zakona, već zbog politike. Ona, kao i ja, plaća cijenu jer ima podršku naroda, koju ne mogu pobijediti na izborima - napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.
Prema njegovim rečima, sudovi su, u njegovom, kao i slučaju Le Pen, postali „oruđe onih koji se boje demokratije, jer znaju da protiv njih ne mogu uspjeti na fer izborima“.
- Zato pokušavaju da nas izbrišu presudama, a ne poraze argumentima. Kada ćete stati? Dok i posljednjeg demokratskog lidera ne osudite? Je suis Marine - napisao je Dodik.
Sud u Parizu proglasio je Le Pen krivom za zloupotrebu sredstava Evropskog parlamenta i zabranio joj na pet godina kandidovanje za javnu funkciju.
Sud Bosne i Hercegovine (BiH) je krajem februara izrekao prvostepenu presudu Dodiku, kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije zbog neizvršavanja odluka visokog međunarodnog predstavnika u BiH.
Od 27. marta, kada je napustio Izreal, gdje je boravio na Konferenciji o antisemitizmu, nije poznato gdje se Dodik nalazi i od tada se oglašava putem Iksa.
Sud BiH zatražio je od Interpola da za njim raspiše crvenu potjernicu, jer je, kako je navedeno, nedostupan pravosudnim organima BiH, koji ga terete za „napad na ustavni poredak“.

Dodik: Le Pen osuđena zbog politike, baš kao i ja

Sudije u Francuskoj će 31. marta izreći presude na suđenju Marin Le Pen i njenoj krajnje desničarskoj stranci po optužbama za zloupotrebu fondova Evropske unije.
Tužioci traže petogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija Le Penove, što bi je moglo spriječiti da se kandiduje na predsjedničkim izborima 2027, a što je njen advokat nazvao napadom na demokratiju, prenio je Rojters.
Le Pen, njena stranka, koja se u to vrijeme zvala Nacionalni front i drugi, uključujući bivše poslanike i parlamentarne pomoćnike, optuženi su da su koristili novac namijenjen za rad u Evropskom parlamentu za plaćanje osoblja koje je zapravo radilo za stranku, prenosi Tanjug.
Oni negiraju optužbe i navode da je način na koji su koristili novac bio legitiman i da su optužbe zasnovane na suviše uskoj definiciji onoga što poslanički pomoćnik radi.
Zahtjev tužioca za hitnu zabranu kandidovanja za javnu funkciju "je oružje za masovno uništenje protiv demokratije", rekao je advokat Rodolf Boselu sudu posljednjeg dana suđenja.
- Ne radi se samo o Marin Le Pen, već i o najmanje 13 miliona glasača - kazao je on.
Le Penova, koja je izgubila od Emanuela Makrona u drugom krugu predsjedničkih izbora u Francuskoj 2017. i 2022. godine, smatra se favoritom za 2027. godinu.
U slučaju osuđujuće presude, sudije i dalje mogu odlučiti da odbiju zahtjev tužioca da se zabrana obavljanja javnih funkcija odmah izvrši.

Zloupotreba fondova EU: Presuda Le Penovoj 31. marta

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: marin-le-pen