Predsjednik ekstremno desničarske stranke Nacionalno okupljanje Žordan Bardela izjavio je danas tokom prvog dana kampanje za lokalne izbore u Francuskoj da podržava liderku ekstremne desnice Marin Le Pen.
Francusko tužilaštvo zatražilo je 3. februara potvrdu petogodišnje zabrane obavljanja javne funkcije za liderku ekstremne desnice Marin Le Pen u žalbenom postupku u Parizu, kao i potvrdu kazne za pomoćnike poslanika stranke Nacionalno okupljanje u Evropskom parlamentu.
Ukoliko se ta kazna potvrdi, Le Pen bi bila spriječena da se kandiduje za predsjedničke izbore 2027. godine, u vrijeme kada se očekuje da ekstremna desnica dobije na zamahu, prenijeli su francuski mediji.
Odluka apelacionog suda, koja nije u obavezi da se drži preporuka tužilaštva, očekuje se do ljeta.
- Nadam se da će nas ona (Le Pen) predstavljati - rekao je Bardela kada su ga pitali o mogućnosti da zamijeni Marin Le Pen, kao kandidata 2027. godine.
- Zajedno se pripremamo, ruku pod ruku, da preuzmemo najviše državne funkcije, sa Marin Le Pen u Jelisejskoj palati, a ja kao premijer - rekao je Bardela.
On je danas na jugu Francuske rekao da će se truditi da ubijedi maksimum lokalnih zajednica pred lokalne izbore zakazane u dva kruga u Francuskoj, 15. i 22. marta.
Prema najnovijoj anketi, 69 odsto pristalica francuske ekstremno desničarske stranke Nacionalno okupljanje vjeruje da bi Žordan Bardela bio bolji kandidat od Marin Le Pen na predsjedničkim izborima 2027. godine.
Dok kandidatura liderke ekstremne desnice zavisi od odluke suda u žalbenom postupku, koja se očekuje tokom ljeta, pokazalo se da je mladi Bardela popularniji od Le Pen.
Oko 45 odsto ispitanih ima dobro mišljenje o Bardeli, a o Marin Le Pen 42 odsto.
Sajt Medijapar (Mediapart) je prenio da je Le Pen već ranije stavila do znanja da bi svoje mjesto kandidata za predsjedničke izbore ustupila Bardeli, ako joj sud onemogući obavljanje javnih funkcija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Predsjednik ekstremno desničarske stranke u Francuskoj podržao Marin Le Pen

Marin le Pen priznala je u utorak da je možda nenamjerno prekršila zakon, prvog dana žalbenog postupka koje će odlučiti da li može da se kandiduje na predsjedničkim izborima u Francuskoj naredne godine.
Ove iznenađujuće izjave dugogodišnjeg zaštitnog lica francuske krajnje desnice ukazuju na značajnu promjenu strategije, dok ona pokušava da ubijedi francuski sud da poništi petogodišnju zabranu kandidovanja za javne funkcije, izrečenu nakon što su ona, njena stranka Nacionalno okupljanje i još nekoliko saoptuženih proglašeni krivima za pronevjeru sredstava Evropskog parlamenta, piše Politiko.
Ovaj slučaj se nadvio nad političkom budućnošću Marin le Pen, a njegov ishod će vjerovatno odlučiti da li će ona ili njen štićenik Žordan Bardela predstavljati krajnje desnu stranku na predsjedničkim izborima 2027. godine.
Oboje su trenutno u anketama među favoritima u toj trci.
Mjesecima je Le Pen insistirala na svojoj nevinosti i tvrdila da je postupak protiv nje politički motivisan, ali su njeni komentari i stoičko ponašanje u utorak znatno odudarali od borbenog nastupa koji je imala na početku prvostepenog suđenja 2024. godine.
Kada ju je sudija upitao zašto je podnijela žalbu, Le Pen je insistirala da eventualno krivično djelo koje su možda počinili nije bilo namjerno - što predstavlja odstupanje od njenih strastvenih tvrdnji o nevinosti tokom prvog suđenja.
- Želim odmah da kažem sudu da, ako je neko krivično djelo počinjeno… neka bude tako, ali želim da sud zna da mi nikada nismo imali osjećaj da smo počinili makar i najmanji prekršaj - rekla je ona.
Le Pen je izbjegavala pitanja novinara pri dolasku i odlasku iz suda.
Takođe je odbila da neformalno razgovara sa medijima tokom pauza, što je tokom prvog suđenja postalo uobičajeno.
U rijetkoj izjavi pred početak žalbenog postupka, Le Pen je u ponedjeljak rekla novinarima da će njena „jedina linija odbrane u ovoj žalbi biti ista kao i tokom prvog suđenja: iznošenje istine“.
- Predmet će biti ponovo razmatran i o njemu će odlučivati novi sudije. Nadam se da ću biti bolje saslušana i da ću ih ubijediti u svoju nevinost - rekla je ona.

Počelo suđenje po žalbi Marin le Pen: Ako sam prekršila zakon, bilo je nenamjerno

Najviši administrativni sud Francuske odbacio je žalbu liderke krajnje desnice Marin Le Pen na izborna pravila, čime je zadat udarac njenim naporima da poništi presudu koja bi mogla ugroziti njenu kandidaturu na predsjedničkim izborima 2027. godine.
Le Pen je u martu zabranjeno obavljanje javnih funkcija na pet godina, nakon što je Krivični sud u Parizu proglasio krivom, zajedno sa članovima svoje partije, za zloupotrebu javnih sredstava. Ona je tvrdila da su postupak i presuda politički motivisani.
Iako se konačna presuda u ovom slučaju očekuje u januaru, Le Pen je pokrenula posebnu žalbu pred Državnim savjetom, najvišim administrativnim sudom Francuske, osporavajući izborna pravila koja bi joj mogla onemogućiti da se ponovo kandiduje za parlament.
Ukoliko politička kriza u zemlji dovede do prijevremenih parlamentarnih izbora, Le Pen namjerava da se kandiduje za ponovni izbor u departmanu Pas-de-Kale.
Državni savjet je u obrazloženju naveo da odbacuje žalbu jer "nije tražila ukidanje regulatornih odredbi, već izmjenu zakona". Dodaje se da su članci na koje se Le Pen pozvala ili nepostojeći, ili pravno irelevantni.
Advokat Marin Le Pen, Rodolf Boselu, rekao je za agenciju Rojters da ova odluka ne sprječava njegovu klijentkinju da se kandiduje za parlament dok se ne donese konačna presuda u januaru.
- Ova odluka ni na koji način ne prejudicira njenu mogućnost da se u budućnosti kandiduje na parlamentarnim izborima - rekao je Boselu.
Presudom Krivičnog suda iz marta Le Pen su izrečene četiri godine zatvora, od čega će dvije služiti, kao i novčana kazna od 100.000 eura te petogodišnja zabrana obavljanja javnih funkcija - koja se primjenjuje odmah, bez obzira na žalbu.
Ta odluka dovodi u pitanje njenu mogućnost da se kandiduje na predsjedničkim izborima 2027. godine, na kojima se i dalje smatra jednom od vodećih kandidatkinja.
Le Pen je u žalbi tvrdila da trenutna primjena zakona kojim se osobama osuđenim za određene vrste krivičnih djela, uključujući korupciju, prevaru i zloupotrebu javnih sredstava, zabranjuje kandidovanje, nepravedno narušava njena politička prava.

Francuski sud odbio žalbu Le Pen na pravila o parlamentarnim izborima

Šefica francuske ekstremne desnice Marin le Pen upozorila je danas da će njena stranka Nacionalno okupljanje blokirati svaku novu vladu i ponovo predložila predsjedniku Emanuelu Makronu da raspusti Parlament ili da podnese ostavku.
- Sve ću cenzurisati. Sada prestanite. Šale su dovoljno trajale- rekla je Marin le Pen.
Ona je dodala da bi "veličina, čast i moral opravdali da Emanuel Makron razmisli vrlo ozbiljno o raspuštanju (Parlamenta) ili čak o svojoj ostavci".
Premijer Francuske Sebastijen Lekorni podnio je prije dva dana ostavku predsjedniku Emanuelu Makronu, dan pošto je objavio sastav svoje nove vlade i manje od mjesec dana od imenovanja na tu funkciju, ubacujući Francusku u period političke neizvjesnosti.
Lekorni, imenovan 9. septembra, bio je na meti kritika protivnika i stranaka desnice, nakon što je u nedjelju uveče predstavio dio svoje vlade, treće za godinu dana.
Poslije Lekornijeve ostavke na francuskom je predsjedniku da odluči da li da imenuje novog premijera, ili da raspusti parlament.

Francuska: Marin le Pen upozorila da će blokirati svaku novu vladu

Bivša predsjednica ekstremno desne stranke Nacionalno okupljanje Marine Le Pen službeno je razriješena dužnosti vijećnice u lokalnom vijeću u gradu Pas-de-Calais, nakon njene nedavne osude za pronevjeru.
Dekret kojim se formalizira njeno razrješenje s dužnosti izdan je i uručen joj početkom sedmice, nekoliko dana nakon što su vlasti primile službeno obavješnjenje o sudskoj presudi, izvijestio je Le Parisien.
Ova odluka uslijedila je nakon što je 31. marta Le Pen osuđena na pet godina zabrane obavljanja javnih funkcija, uz kaznu od četiri godine zatvora, od čega će dvije godine odslužiti pod elektronskim nadzorom, te novčanu kaznu od 100.000 eura.
Uprkos razrješenju, Le Pen ima pravo da ospori odluku pred upravnim sudom, što bi automatski suspendovalo primjenu dekreta do donošenja konačne presude, u skladu s francuskim izbornim zakonom.
Međutim, upravni sud u Lilleu potvrdio je da "nije zaprimio nijedan zahtjev Marine Le Pen do sada."

Francuska provodi odluku suda: Marine Le Pen ostaje bez mandata u lokalnom vijeću

Liderka francuske krajnje desnice Marin le Pen &nbsp;osudila je danas na skupu svojih &nbsp;pristalica u Parizu "političku odluku" i "lov na vještice", nakon što je &nbsp;osuđena za pronevejru javnih sredstava i zabranu obavljanja javne &nbsp;funkcije na pet godina.
- To nije pravna odluka, to je politička odluka koja ne samo da je &nbsp;narušila vladavinu prava, već i državu demokratije- rekla je ona i &nbsp;dodala da ni od čega ne odustaje.
Kazala je da ne traži da bude iznad zakona, ali ni ispod zakona.
Sud u Parizu je nedavno izrekao oštru presudu u prvostepenom postupku &nbsp;francuskoj ekstremno desničarkoj partiji Nacionalno okupljanje zbog &nbsp;pronevjere javnih sredstava.
Sud je Le Penovoj zabranio obavljanja javne funkcije, čime se dovodi u &nbsp;pitanje njena eventualna kandidatura za predsjedničke izbore 2027. &nbsp;godine.
Apelacioni sud Pariza treba do ljeta 2026. da se izjasni o sudbini &nbsp;Marin Le Pen, koja je tri puta bila kandidatkinja na predsjedničkim &nbsp;izborima.
Ona je u prvostepenom postupku osuđena na četiri godine zatvora, od &nbsp;kojih dvije uslovno, kao i na pet godina zabrane vršenja javne funkcije.

Marin Le Pen smatra da je sudska presuda protiv nje politička odluka

Američki predsjednik Donald Tramp u četvrtak je izrazio podršku liderki francuske krajnje desnice Marin Le Pen, nakon što je pariški sud nju i dvadesetak članova njene partije Nacionalno okupljanje (RN) osudio zbog pronevjere sredstava Evropske unije.
Sudija joj je zabranila da se kandiduje na izborima narednih pet godina, što znači da neće moći da učestvuje u predsjedničkoj trci 2027. godine – osim ukoliko žalbom ne uspije da preinači presudu.
Sudija je sada pod policijskom zaštitom, nakon što je, prema navodima izvora za Reuters, dobila prijetnje smrću.
Le Pen, njeni saveznici i pristalice optužili su sud za miješanje u demokratski proces.
Francuski premijer Fransoa Bajru rekao je poslanicima u utorak da „bezuslovno podržava“ pravosuđe.
Kasno u četvrtak, Tramp je na društvenoj mreži Truth Social slučaj protiv Marin Le Pen nazvao „lovom na vještice“ i pohvalio liderku desnice.
- Pretrpjela je gubitke, ali je nastavila dalje, i sada, neposredno pred ono što bi mogla da bude velika pobjeda, hvataju je zbog manjeg prekršaja za koji vjerovatno nije ni znala. Meni to djeluje kao knjigovodstvena greška -napisao je Tramp.
Aktivisti za ljudska prava godinama su upoređivali Le Pen i Trampa zbog njihovih antiimigrantskih stavova i retorike usmjerene protiv manjina.
Presuda francuskog suda predstavlja ozbiljan udarac za 56-godišnju Le Pen.
Do izricanja presude, važila je za favorita u anketama pred predsjedničke izbore 2027.
Tramp je njenu situaciju uporedio sa sopstvenom.
Protiv Trampa su podignute optužnice za falsifikovanje poslovne dokumentacije u cilju isplate novca porno zvijezdi radi njenog ćutanja o njihovom seksualnom odnosu, zatim zbog pokušaja poništavanja rezultata predsjedničkih izbora 2020. godine, kao i zbog zadržavanja povjerljivih dokumenata nakon završetka prvog mandata. U slučaju falsifikovanja knjigovodstvenih dokumenata je proglašen krivim.
U svim slučajevima, koje je nazvao politički motivisanim, negirao je krivicu.
Savezne optužbe su povučene nakon njegove pobjede na izborima 2024.
- Ovo je veoma loše za Francusku - dodao je Tramp u objavi.

Tramp podržao osuđenu liderku francuske desnice Marin Le Pen

Apelacioni sud u Parizu saopštio je da je danas primio tri žalbe na odluku prvostepenog suda da liderku Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen zbog pronevjere osudi na četiri godine zatvora, od čega dvije uslovno, i da joj zabrani da u narednih pet godina bude na bilo kojoj javnoj funkciji.
U saopštenju se navodi da će Apelacioni sud „razmotriti taj slučaj u roku koji bi trebalo da omogući donošenje odluke na ljeto 2026“.
To bi značilo da će suđenje pred Apelacionim sudom biti održano najkasnije početkom 2026. i da će presuda biti donijeta mnogo prije predsjedničkih izbora 2027, što je zahtijevalo nekoliko političkih lidera.

Apelacioni sud u Parizu primio tri žalbe na odluku suda o Marin Le Pen

Sve reakcije koje pristižu na juče izrečenu presudu Marin Le Pen, kojom joj se, između ostalog, zabranjuje kandidovanje za javnu funkciju pet godina, politizacija su sudskog procesa koji još traje - kazao je politički analitičar Dušan Janjić, nakon što su uz liderku francuske krajnje desnice stali mađarski premijer Viktor Orban, te zamjenik italijanske premijerke Mateo Salvini, ali i predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik i brojni drugi desničari.
- Što se tiče ovog lanca solidarnosti, pa znate, isti se uvijek podržavaju. To je jedan dio političkog spektra Evrope, koji je u stvari na onoj strani demokratije. Oni su neonacisti, neofašisti. To se prikriva, naravno, formom borbe, demokratskim pravima na različitost. A objektivno, kad pogledamo kako su se spojili italijanski zamjenik premijerke, Nacionalno okupljanje Le Pen, pa uzmimo talas koji podržava novog premijera u Slovačkoj, Orbana, Dodika, pa čudo da još nije progovorio (predsjednik Srbije Aleksandar) Vučić… Vidimo da zapravo postoje dva razloga za okupljanje. Jedan je onaj koji je legitiman, svi su oni bliski u Evropskom parlamentu i još su u okvirima dozvoljenih pravila igre. Drugi je zajednička i jaka veza sa Moskvom - kazao je Janjić za Antenu M.
On je komentarisao i reakciju Dodika koji je kazao da je "baš kao i u njegovom" u slučaju Le Pen presuda donijeta zbog politike, a ne zbog zakona, te da je riječ o sistemu koji ne zna da gubi, pa ispaštaju oni koji imaju podršku naroda.
- Le Pen je ipak objektivna. Ona kada se radi o izborima i demokratiji govori da će jednostavno izgubiti priliku da učestvuje, a ne da je zbog toga izbačena. Naravno, i priželjkuje da će to promijeniti političku scenu Francuske i da će joj stvoriti još više pristalica. Kod Dodika je obrnuta stvar. Uostalom, on je i pobjeđivao na kradenim izborima. I u zadnjoj krađi, i te kako mu je pomogao dio evropskih narodnjaka i stranaka ekstremne desnice da se njemu dozvoli pobjeda na izborima. Dakle, to apsolutno nije u njegovom slučaju tačno, ali to je alibi - smatra Janjić.
Stava je da Dodika više boli upravo ovo zbog čega je Le Pen osuđena, jer i njega čekaju suđenja za korupciju.
- I po ovim sankcijama Amerike, Britanije, Francuske, Njemačke i zbog nekih već utvrđenih i započetih postupaka, kao što je kupovina kuće u Srbiji itd. Mislim da on jednostavno unaprijed galami, ne bi li uticao ili na odlaganje ili izbjegavanje sudskih procesa - zaključuje Janjić.

Janjić o solidarisanju s Le Pen: Isti se podržavaju, Dodika boli što je osuđena za korupciju jer to i njega čeka

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa kritikovala je ponedjeljak odluku francuskog suda kojoj se zabranjuje liderki krajnje desnice Marin Le Pen da se kandiduje za funkciju u narednih pet godina, pošto je proglašena krivom za pronevjeru.
- Moramo da uradimo više kao Zapad nego samo da pričamo o demokratskim vrijednostima. Moramo ih živjeti - rekla je portparolka Stejt departmenta Tami Brus na pitanje o presudi.
Dodaje da je isključivanje ljudi iz političkog procesa posebno zabrinjavajuće "s obzirom na agresivnu i korumpiranu pravnu borbu vođenu protiv predsjednika Trampa u SAD".
Sud u Parizu proglasio je u ponedjeljak Le Pen, koja je važila favoritkinju na predsjedničkim izborima u Francuskoj koji treba da se održe 2027, krivom za zloupotrebu sredstava Evropske unije i zabranio joj na pet godina kandidovanje za javnu funkciju.
Sudija je takođe liderki krajnje desnice izrekao četvorogodišnju kaznu zatvora, od čega su dvije u kućnom pritvoru, a dvije uslovno, kao i novčanu kaznu od 100.000 eura. Zatvorska i novčana kazna neće biti primijenjene dok se ne iscrpi žalbeni proces koji može trajati godinama, ali petogodišnja zabrana kandidovanja za javnu funkciju stupa na snagu odmah.
Trampov sin, Donald Tramp Mlađi, takođe je reagovao na presudu.
- Francuska šalje le Pen u zatvor i zabranjuje joj da se kandiduje?! Da li samo pokušavaju da dokažu da je Džej Di Vens (potpredsjednik SAD) bio u pravu u vezi sa svime - napisao je on na mreži Iks.
Vens je na konferenciji u Minhenu kritikovao otkazivanja prvog kruga predsjedničkih izbora u Rumuniji u decembru poslije navoda o miješanju Rusije u ime nezavisnog kandidata Kalina Đorđeskua, koji je iznenađujuće završio na prvom mjestu.

SAD kritikuju presudu protiv Le Pen

Četiri godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, rat ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti i godinu za godinom svjedoci smo posljedica očiglednog kršenja međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
Gutereš je na sjednici Savjeta bezbjednosti ukazao da je, uprkos neviđenim diplomatskim naporima, prošla godina bila najsmrtonosnija za ukrajinske civile i naveo da je od početka rata ubijeno više od 15.000 civila, a više od 41.000 je povrijeđeno.
- Pored toga, milioni su bili primorani da bježe iz svojih domova, a milionima je potrebna pomoć koja spasava živote- rekao je Gutereš i istakao da je posebno teška situacija kada su u pitanju djeca.
Prema njegovim riječima, od početka rata više od 3.200 djece je ubijeno ili povrijeđeno, a procjenjuje se da je za 2,2 miliona djece neophodna humanitarnu pomoć.
Gutereš je upozorio da borbe koje se vode predstavljaju direktan rizik za bezbjedno i sigurno funkcionisanje ukrajinskih nuklearnih postrojenja i poručio da ta nesavjesna igra nuklearnog ruleta mora odmah da se zaustavi.
- Tokom rata, Kancelarija visokog komesara za ljudska prava izvještavala je o široko rasprostranjenim kršenjima ljudskih prava – mučenju, seksualnom nasilju, pa čak i pogubljenjima ratnih zarobljenika i civilnih pritvorenika, a sva ta djela su prošla bez ikakve odgovornosti- rekao je Gutereš.
Naveo je da uslovi za postizanje mira u Ukrajini ni za koga nijesu misterija, jer on mora biti u skladu sa međunarodnim pravom, uključujući Povelju UN i relevantne rezolucije UN.
- Pored toga, mora podržati suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, u okviru njenih međunarodno priznatih granica. Sada je vrijeme za hitan, potpun i bezuslovan prekid vatre, što treba da bude prvi korak ka pravednom miru- kazao je Gutereš.

Gutereš: Rat u Ukrajini ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti

Izrael je uputio dramatično i indirektno upozorenje Libanu poručivši da će izvesti razorne napade na ovu zemlju, što uključuje i direktno ciljanje civilne infrastrukture poput međunarodnog aerodroma u Bejrutu, ukoliko se pokret Hezbolah umiješa u potencijalni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Dvojica visokih libanskih zvaničnika potvrdila su u utorak da je poruka prenesena diplomatskim kanalima usred sve većih i opasnijih regionalnih tenzija, prenose agencije.
Prema riječima zvaničnika, Izrael je jasno stavio do znanja da će se kompletna libanska državna infrastruktura smatrati "legitimnom metom" ukoliko Hezbolah vojno interveniše kako bi pružio podršku Teheranu, prenosi Klix.ba.
Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada se Vašington i Teheran pripremaju za treću rundu nuklearnih pregovora koja je zakazana za 26. februar u Ženevi. Omanski ministar vanjskih poslova Sayyid Badr bin Hamad al-Busaidi najavio je ove pregovore u nedjelju, a oni se odvijaju u sjeni sve većeg straha od šireg vojnog sukoba na Bliskom istoku.

Izrael prijeti napadima na civile u Libanu

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas tokom sjednice kolegijuma Federalne službe bezbjednosti (FSB) da neprijatelj nije u stanju da pobijedi Rusiju iako to želi.
- Oni ne mogu da nanesu strateški poraz Rusiji. To jednostavno nije moguće. Ali oni to toliko žele da ne mogu da žive bez toga. Misle da apsolutno moraju da pobijede Rusiju. Traže bilo koji način. Dovešće sebe do neke ekstremne tačke, a onda će se pokajati- rekao je Putin tokom sjednice kolegijuma FSB, prenosi RIA Novosti.
Putin je naglasio potrebu da FSB nastavi svoj sistematski rad u svim relevantnim oblastima, posebno u borbi protiv međunarodnog terorizma.
Ruski predsjednik je zatražio ozbiljne dodatne mjere za zaštitu državne granice, odlučnu i agresivnu borbu protiv ekstremizma i terorizma i suzbijanje bilo kakvih pokušaja podjele i razbijanja ruskog društva.
- Važno je u potpunosti iskoristiti ljudski i tehnički potencijal FSB, kao i njene operativne i analitičke mogućnosti, kako bi se blagovremeno i efikasno neutralisale potencijalne pretnje, pouzdano zaštitili nacionalni interesi Rusije i obezbijedio njen stabilan razvoj- rekao je Putin i upozorio da se povećao broj terorističkih napada na Rusiju.
Ruski predsjednik je upozorio na informacije o pokušaju dizanja u vazduh gasovoda Turski tok i Plavi tok u Crnom moru.
- Govorimo o mogućoj eksploziji naših gasnih sistema duž dna Crnog mora, takozvanih Turskog toka i Plavog toka. Oni ne znaju šta da urade da bi uništili ovaj mirovni proces. Čine sve što mogu da nešto izazovu i potkopaju sve što je postignuto u ovom pregovaračkom procesu- rekao je Putin, prenosi agencija Interfaks.

Putin: Pokajaće se oni koji misle da mogu da pobijede Rusiju

Tvrdnje mještana Botuna da je zemljište na lokaciji gdje se gradi postrojenje za prečiščavanje otpadnih voda kontaminirano nisu tačne, nema otpadnog materijala ni opasnog otpada, saopštio je za <a href="https://gradski.me/video-mjestani-botuna-tvrde-da-investitor-otkopava-kancerogeni-otpad-od-sjutra-najavljuju-vece-proteste/">RTV Podgorica </a>glavni inženjer nadzora postrojenja u kompaniji "Fištner", Ričard Sampson.
- Na nekim drugim dijelovima, unutar granica, pronađeni su neki manji djelovi kontaminacije, ali mi ne radimo u tim zonama tako da one ostaju netaknute. Ukoliko se ne diraju i ako ih ne iskopavamo one neće nikome naštetiti- naveo je Sampson.
On je podsjetio da su rađene dvije studije tokom kojih su vršili ispitivanjna na lokaciji – prva je bila 2015. godine, a druga 2016. godine.
- Takođe, analizirali smo i vodu i materijal. Nismo u opasnosti i ne mislim da postoji ikakav rizik uopšte, mi smo svakog dana na terenu- zaključio je Sampson.
Podsjećamo, mještani Botuna rano jutros protestovali su kod gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – tvrde da investitor otkopava kancerogeni otpad, od sjutra najavljuju veće proteste.
Mještani su jutros, uz poruku da je riječ o protestu upozorenja, naveli kako im je sporno što se na toj lokaciji ponovo otkopava otpad iz nekadašnje proizvodnje aluminijuma.
Gradilište u Botunu ponovo je otvoreno nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštilo da je investitor otklonio nepravilnosti koje je utvrdio građevinski inspector. Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda počela je krajem decembra prošle godine – rok za završetak radova je maj 2028. godine.

Tag: marin-le-pen