Bivša predsjednica ekstremno desne stranke Nacionalno okupljanje Marine Le Pen službeno je razriješena dužnosti vijećnice u lokalnom vijeću u gradu Pas-de-Calais, nakon njene nedavne osude za pronevjeru.
Dekret kojim se formalizira njeno razrješenje s dužnosti izdan je i uručen joj početkom sedmice, nekoliko dana nakon što su vlasti primile službeno obavješnjenje o sudskoj presudi, izvijestio je Le Parisien.
Ova odluka uslijedila je nakon što je 31. marta Le Pen osuđena na pet godina zabrane obavljanja javnih funkcija, uz kaznu od četiri godine zatvora, od čega će dvije godine odslužiti pod elektronskim nadzorom, te novčanu kaznu od 100.000 eura.
Uprkos razrješenju, Le Pen ima pravo da ospori odluku pred upravnim sudom, što bi automatski suspendovalo primjenu dekreta do donošenja konačne presude, u skladu s francuskim izbornim zakonom.
Međutim, upravni sud u Lilleu potvrdio je da "nije zaprimio nijedan zahtjev Marine Le Pen do sada."

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Francuska provodi odluku suda: Marine Le Pen ostaje bez mandata u lokalnom vijeću

Liderka francuske krajnje desnice Marin le Pen &nbsp;osudila je danas na skupu svojih &nbsp;pristalica u Parizu "političku odluku" i "lov na vještice", nakon što je &nbsp;osuđena za pronevejru javnih sredstava i zabranu obavljanja javne &nbsp;funkcije na pet godina.
- To nije pravna odluka, to je politička odluka koja ne samo da je &nbsp;narušila vladavinu prava, već i državu demokratije- rekla je ona i &nbsp;dodala da ni od čega ne odustaje.
Kazala je da ne traži da bude iznad zakona, ali ni ispod zakona.
Sud u Parizu je nedavno izrekao oštru presudu u prvostepenom postupku &nbsp;francuskoj ekstremno desničarkoj partiji Nacionalno okupljanje zbog &nbsp;pronevjere javnih sredstava.
Sud je Le Penovoj zabranio obavljanja javne funkcije, čime se dovodi u &nbsp;pitanje njena eventualna kandidatura za predsjedničke izbore 2027. &nbsp;godine.
Apelacioni sud Pariza treba do ljeta 2026. da se izjasni o sudbini &nbsp;Marin Le Pen, koja je tri puta bila kandidatkinja na predsjedničkim &nbsp;izborima.
Ona je u prvostepenom postupku osuđena na četiri godine zatvora, od &nbsp;kojih dvije uslovno, kao i na pet godina zabrane vršenja javne funkcije.

Marin Le Pen smatra da je sudska presuda protiv nje politička odluka

Američki predsjednik Donald Tramp u četvrtak je izrazio podršku liderki francuske krajnje desnice Marin Le Pen, nakon što je pariški sud nju i dvadesetak članova njene partije Nacionalno okupljanje (RN) osudio zbog pronevjere sredstava Evropske unije.
Sudija joj je zabranila da se kandiduje na izborima narednih pet godina, što znači da neće moći da učestvuje u predsjedničkoj trci 2027. godine – osim ukoliko žalbom ne uspije da preinači presudu.
Sudija je sada pod policijskom zaštitom, nakon što je, prema navodima izvora za Reuters, dobila prijetnje smrću.
Le Pen, njeni saveznici i pristalice optužili su sud za miješanje u demokratski proces.
Francuski premijer Fransoa Bajru rekao je poslanicima u utorak da „bezuslovno podržava“ pravosuđe.
Kasno u četvrtak, Tramp je na društvenoj mreži Truth Social slučaj protiv Marin Le Pen nazvao „lovom na vještice“ i pohvalio liderku desnice.
- Pretrpjela je gubitke, ali je nastavila dalje, i sada, neposredno pred ono što bi mogla da bude velika pobjeda, hvataju je zbog manjeg prekršaja za koji vjerovatno nije ni znala. Meni to djeluje kao knjigovodstvena greška -napisao je Tramp.
Aktivisti za ljudska prava godinama su upoređivali Le Pen i Trampa zbog njihovih antiimigrantskih stavova i retorike usmjerene protiv manjina.
Presuda francuskog suda predstavlja ozbiljan udarac za 56-godišnju Le Pen.
Do izricanja presude, važila je za favorita u anketama pred predsjedničke izbore 2027.
Tramp je njenu situaciju uporedio sa sopstvenom.
Protiv Trampa su podignute optužnice za falsifikovanje poslovne dokumentacije u cilju isplate novca porno zvijezdi radi njenog ćutanja o njihovom seksualnom odnosu, zatim zbog pokušaja poništavanja rezultata predsjedničkih izbora 2020. godine, kao i zbog zadržavanja povjerljivih dokumenata nakon završetka prvog mandata. U slučaju falsifikovanja knjigovodstvenih dokumenata je proglašen krivim.
U svim slučajevima, koje je nazvao politički motivisanim, negirao je krivicu.
Savezne optužbe su povučene nakon njegove pobjede na izborima 2024.
- Ovo je veoma loše za Francusku - dodao je Tramp u objavi.

Tramp podržao osuđenu liderku francuske desnice Marin Le Pen

Apelacioni sud u Parizu saopštio je da je danas primio tri žalbe na odluku prvostepenog suda da liderku Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen zbog pronevjere osudi na četiri godine zatvora, od čega dvije uslovno, i da joj zabrani da u narednih pet godina bude na bilo kojoj javnoj funkciji.
U saopštenju se navodi da će Apelacioni sud „razmotriti taj slučaj u roku koji bi trebalo da omogući donošenje odluke na ljeto 2026“.
To bi značilo da će suđenje pred Apelacionim sudom biti održano najkasnije početkom 2026. i da će presuda biti donijeta mnogo prije predsjedničkih izbora 2027, što je zahtijevalo nekoliko političkih lidera.

Apelacioni sud u Parizu primio tri žalbe na odluku suda o Marin Le Pen

Sve reakcije koje pristižu na juče izrečenu presudu Marin Le Pen, kojom joj se, između ostalog, zabranjuje kandidovanje za javnu funkciju pet godina, politizacija su sudskog procesa koji još traje - kazao je politički analitičar Dušan Janjić, nakon što su uz liderku francuske krajnje desnice stali mađarski premijer Viktor Orban, te zamjenik italijanske premijerke Mateo Salvini, ali i predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik i brojni drugi desničari.
- Što se tiče ovog lanca solidarnosti, pa znate, isti se uvijek podržavaju. To je jedan dio političkog spektra Evrope, koji je u stvari na onoj strani demokratije. Oni su neonacisti, neofašisti. To se prikriva, naravno, formom borbe, demokratskim pravima na različitost. A objektivno, kad pogledamo kako su se spojili italijanski zamjenik premijerke, Nacionalno okupljanje Le Pen, pa uzmimo talas koji podržava novog premijera u Slovačkoj, Orbana, Dodika, pa čudo da još nije progovorio (predsjednik Srbije Aleksandar) Vučić… Vidimo da zapravo postoje dva razloga za okupljanje. Jedan je onaj koji je legitiman, svi su oni bliski u Evropskom parlamentu i još su u okvirima dozvoljenih pravila igre. Drugi je zajednička i jaka veza sa Moskvom - kazao je Janjić za Antenu M.
On je komentarisao i reakciju Dodika koji je kazao da je "baš kao i u njegovom" u slučaju Le Pen presuda donijeta zbog politike, a ne zbog zakona, te da je riječ o sistemu koji ne zna da gubi, pa ispaštaju oni koji imaju podršku naroda.
- Le Pen je ipak objektivna. Ona kada se radi o izborima i demokratiji govori da će jednostavno izgubiti priliku da učestvuje, a ne da je zbog toga izbačena. Naravno, i priželjkuje da će to promijeniti političku scenu Francuske i da će joj stvoriti još više pristalica. Kod Dodika je obrnuta stvar. Uostalom, on je i pobjeđivao na kradenim izborima. I u zadnjoj krađi, i te kako mu je pomogao dio evropskih narodnjaka i stranaka ekstremne desnice da se njemu dozvoli pobjeda na izborima. Dakle, to apsolutno nije u njegovom slučaju tačno, ali to je alibi - smatra Janjić.
Stava je da Dodika više boli upravo ovo zbog čega je Le Pen osuđena, jer i njega čekaju suđenja za korupciju.
- I po ovim sankcijama Amerike, Britanije, Francuske, Njemačke i zbog nekih već utvrđenih i započetih postupaka, kao što je kupovina kuće u Srbiji itd. Mislim da on jednostavno unaprijed galami, ne bi li uticao ili na odlaganje ili izbjegavanje sudskih procesa - zaključuje Janjić.

Janjić o solidarisanju s Le Pen: Isti se podržavaju, Dodika boli što je osuđena za korupciju jer to i njega čeka

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa kritikovala je ponedjeljak odluku francuskog suda kojoj se zabranjuje liderki krajnje desnice Marin Le Pen da se kandiduje za funkciju u narednih pet godina, pošto je proglašena krivom za pronevjeru.
- Moramo da uradimo više kao Zapad nego samo da pričamo o demokratskim vrijednostima. Moramo ih živjeti - rekla je portparolka Stejt departmenta Tami Brus na pitanje o presudi.
Dodaje da je isključivanje ljudi iz političkog procesa posebno zabrinjavajuće "s obzirom na agresivnu i korumpiranu pravnu borbu vođenu protiv predsjednika Trampa u SAD".
Sud u Parizu proglasio je u ponedjeljak Le Pen, koja je važila favoritkinju na predsjedničkim izborima u Francuskoj koji treba da se održe 2027, krivom za zloupotrebu sredstava Evropske unije i zabranio joj na pet godina kandidovanje za javnu funkciju.
Sudija je takođe liderki krajnje desnice izrekao četvorogodišnju kaznu zatvora, od čega su dvije u kućnom pritvoru, a dvije uslovno, kao i novčanu kaznu od 100.000 eura. Zatvorska i novčana kazna neće biti primijenjene dok se ne iscrpi žalbeni proces koji može trajati godinama, ali petogodišnja zabrana kandidovanja za javnu funkciju stupa na snagu odmah.
Trampov sin, Donald Tramp Mlađi, takođe je reagovao na presudu.
- Francuska šalje le Pen u zatvor i zabranjuje joj da se kandiduje?! Da li samo pokušavaju da dokažu da je Džej Di Vens (potpredsjednik SAD) bio u pravu u vezi sa svime - napisao je on na mreži Iks.
Vens je na konferenciji u Minhenu kritikovao otkazivanja prvog kruga predsjedničkih izbora u Rumuniji u decembru poslije navoda o miješanju Rusije u ime nezavisnog kandidata Kalina Đorđeskua, koji je iznenađujuće završio na prvom mjestu.

SAD kritikuju presudu protiv Le Pen

Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik izjavio je danas da je presuda liderki desničarske francuske stranke „Nacionalno okupljanje” Marin Le Pen, kao i u njegovom slučaju, donijeta zbog politike, a ne na osnovu zakona.
- Marin Le Pen je osuđena, jer je prijetnja sistemu koji ne zna da gubi. Kao i u mom slučaju, presuda nije donijeta zbog zakona, već zbog politike. Ona, kao i ja, plaća cijenu jer ima podršku naroda, koju ne mogu pobijediti na izborima - napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.
Prema njegovim rečima, sudovi su, u njegovom, kao i slučaju Le Pen, postali „oruđe onih koji se boje demokratije, jer znaju da protiv njih ne mogu uspjeti na fer izborima“.
- Zato pokušavaju da nas izbrišu presudama, a ne poraze argumentima. Kada ćete stati? Dok i posljednjeg demokratskog lidera ne osudite? Je suis Marine - napisao je Dodik.
Sud u Parizu proglasio je Le Pen krivom za zloupotrebu sredstava Evropskog parlamenta i zabranio joj na pet godina kandidovanje za javnu funkciju.
Sud Bosne i Hercegovine (BiH) je krajem februara izrekao prvostepenu presudu Dodiku, kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije zbog neizvršavanja odluka visokog međunarodnog predstavnika u BiH.
Od 27. marta, kada je napustio Izreal, gdje je boravio na Konferenciji o antisemitizmu, nije poznato gdje se Dodik nalazi i od tada se oglašava putem Iksa.
Sud BiH zatražio je od Interpola da za njim raspiše crvenu potjernicu, jer je, kako je navedeno, nedostupan pravosudnim organima BiH, koji ga terete za „napad na ustavni poredak“.

Dodik: Le Pen osuđena zbog politike, baš kao i ja

Sudije u Francuskoj će 31. marta izreći presude na suđenju Marin Le Pen i njenoj krajnje desničarskoj stranci po optužbama za zloupotrebu fondova Evropske unije.
Tužioci traže petogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija Le Penove, što bi je moglo spriječiti da se kandiduje na predsjedničkim izborima 2027, a što je njen advokat nazvao napadom na demokratiju, prenio je Rojters.
Le Pen, njena stranka, koja se u to vrijeme zvala Nacionalni front i drugi, uključujući bivše poslanike i parlamentarne pomoćnike, optuženi su da su koristili novac namijenjen za rad u Evropskom parlamentu za plaćanje osoblja koje je zapravo radilo za stranku, prenosi Tanjug.
Oni negiraju optužbe i navode da je način na koji su koristili novac bio legitiman i da su optužbe zasnovane na suviše uskoj definiciji onoga što poslanički pomoćnik radi.
Zahtjev tužioca za hitnu zabranu kandidovanja za javnu funkciju "je oružje za masovno uništenje protiv demokratije", rekao je advokat Rodolf Boselu sudu posljednjeg dana suđenja.
- Ne radi se samo o Marin Le Pen, već i o najmanje 13 miliona glasača - kazao je on.
Le Penova, koja je izgubila od Emanuela Makrona u drugom krugu predsjedničkih izbora u Francuskoj 2017. i 2022. godine, smatra se favoritom za 2027. godinu.
U slučaju osuđujuće presude, sudije i dalje mogu odlučiti da odbiju zahtjev tužioca da se zabrana obavljanja javnih funkcija odmah izvrši.

Zloupotreba fondova EU: Presuda Le Penovoj 31. marta

Francusko tužilaštvo zatražilo je kaznu od pet godina zatvora za predsjednicu poslaničke grupe francuske &nbsp;ultradesničarke stranke „Nacionalno okupljanje“ Marin Le Pen - optužene za uspostavljanje „organizovanog sistema“ za preusmjeravanje javnih sredstava na štetu Evropskog parlamenta.
Kako su precizirali tamošnji mediji, francusko tužilaštvo traži dvije godine uslovno: bez mogućnosti odgađanja izvršenja kazne.
Le Pen se sudi pred sudom u Parizu zajedno sa još 24 optužene osobe.
- Postoji želja da se uništi stranka - izjavila je Marine Le Pen u nacionalnoj skupštini, osuđujući „nasilje i pretjerivanja“ u optužbama, prenosi Tanjug.
Zahtjevi tužilaštva
Tužilaštvo je zatražilo zatvorske kazne za optužene bez mogućnosti odgađanja izvršenja, što znači da bi morale biti sprovedene odmah nakon izricanje presude bez obzira na moguće ulaganje žalbe i novčanu kaznu od 300.000 eura za Marine Le Pen.
Tužioci su detaljno izložili strukturu „organizovanog sistema“ koji je, prema njihovim riječima, bio uspostavljen u periodu od 2004. do 2016. godine u stranci Nacionalni front, koja je kasnije preimenovana u Nacionalno okupljanje s ciljem, kako se navodi u optužnici, zapošljavanja „fiktivnih evropskih parlamentarnih asistenata koji su zapravo radili za stranku“.
- Nijesmo ovdje danas ni iz zle namjere, niti zbog optužbi Evropskog parlamenta, već zbog rezultata duge istrage - izjavila je tužiteljka Louise Neyton.

Francusko tužilaštvo traži pet godina zatvora za Marin Le Pen

Dugogodišnja čelnica francuske ekstremno desne stranke Nacionalno okupljanje (RN) Marin Le Pen izaći će danas pred pariski krivični sud zajedno sa još 26 osoba zbog navodne zloupotrebe sredstava Evropske unije, javlja Frans 24.
Suđenje Marin Le Pen počinje gotovo deset godina poslije početka istrage i prilika je da se raščisti s optužbama koje je ona uvijek poricala, nastojeći da dotera imidž stranke kako bi je učinila prikladnom za vladu.
Međutim, to takođe nosi rizik da se &nbsp;skreme pažnja javnosti na stalne probleme Nacionalnog okupljanja sa zakonom.
Stranački zvaničnici, zaposleni, bivši poslanici i pomoćnici poslanika u Evropskom parlamentu terete se da su koristili novac namijenjen za rad u parlamentu Evropske unije za plaćanje osoblja koje je radilo za Nacionalno okupljanje, u to vrijeme kada se ta stranka zvala Nacionalni front.
Evroposlanicima su sredstva dodjeljivana za pokrivanje troškova, uključujući njihove pomoćnike, ali nije predviđeno da ih koriste za unakrsno finansiranje stranačkih aktivnosti.
Mnoge evropske političke stranke – posebno one manje koje imaju pravo na i na nacionalna sredstva – koristile su novac EU za zapošljavanje perspektivnih talenata kao pomoćnika poslanicima u Evropskom parlamentu.
Istražitelji su proučili slučajeve 49 asistenta poslanika Nacionalnog okupljanja u poslednja tri mandata Evropskog parlamenta, a optužili su 11 poslanika RN u skupštini EU, uključujući Marin Le Pen i njenog oca, za zloupotrebu sredstava EU, a za primanje sredstava optužili su 13 asistenata.
Suđenje će trajati do 27. novembra, a Žan-Mari Le Pen (96) iz zdravstvenih razloga neće prisustvovati ročištima.
Stranka Marin le Pen, koja je dio grupe evroskeptičnih i nacionalističkih stranaka u EP i zalaže se za politiku "Francuska na prvom mjestu" o pitanjima od imigracije, energetskih tržišta i poljoprivrede, poriče optužbe.

Marin Le Pen pred sudom zbog optužbi za zloupotrebu sredstava EU

Javno tužilaštvo za organizovani kriminal ne postupa više u predmetu “Zvučni top”. Kako su iz tog tužilaštva naveli za RTS, 4. juna su, poslije prikupljenih obavještenja, spisi predmeta vraćeni na postupanje Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu.
Predmet koji se odnosi na događaje 15. marta u Beogradu, otvoren je i u Prvom osnovnom javnom tužilaštvu, a pošto je podnijeto više krivičnih prijava sa tvrdnjom da je na protestu upotrijebljeno oružje – zvučni top – koje je izazvalo paniku prisutnih.
Ustupanje predmeta Prvom osnovnom javnom tužilaštvu i prestanak postupanja u predmetu „Zvučni top“ implicira da za navode iz krivične prijave – da je došlo do izvršenja krivičnog djela terorizma, iz nadležnosti Tužilaštva za organizovani kriminal – ne postoje osnovi sumnje i dokazi.
U Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal predmet je otvoren krajem maja, a nakon više krivičnih prijava za krivično djelo terorizma, kako su tada saopštili.
Tada su iz Tužilaštva uputili zahtjev Prvom osnovnom javnom tužilaštvu za dostavljanje spisa predmeta, koji je već bio formiran, ali sa drugom pravnom kvalifikacijom. Tada su u odgovoru medijima naveli da se u predmetu nalazi i dokumentacija zaštićena oznakom tajnosti „strogo povjerljivo“, pa nije bilo objavljeno više detalja.
Predmet „Zvučni top“ u Prvom osnovnom javnom tužilaštvu formiran je odmah poslije protesta u Beogradu 15. marta, a iz tog tužilaštva su 18. marta saopštili da zvučni top nije upotrebljen i da nastavljaju istragu kako bi se utvrdilo šta je izazvalo paniku kod učesnika.
U saopštenju tog tužilaštva navodi se da je formiran predmet i upućen zahtjev za prikupljanje potrebnih obavještenja MUP-u, Direkciji policije, sa zahtjevom da se utvrdi da li je došlo do upotrebe oružja pirotehničkog ili nekog drugog opšte opasnog sredstva, koje je dovelo ili je moglo da izazove opasnost za život ili tijelo prisutnih građana.
Tada su dostavljeni izvještaji i podaci od Ministarstva odbrane, Ministarstva zdravlja i Bezbjednosno-informativne agencije, na osnovu čega se, kako su naveli, nedvosmisleno utvrđuje da niko od navedenih organizacionih jedinica i pripadnika angažovanih na obezbjeđenju protesta, „nije čuo, video i upotrebio takozvani zvučni top“.
Takođe, iz Analize Ministarstva odbrane – Vojnotehničkog instituta, proizlazi da na osnovu dostupnih podataka i otvorenih izvora, nema indicija da je „zvučni top“ korišćen u kritičnom momentu, navelo je tada Prvo osnovno tužilaštvo.
Do kraja maja ove godine u Tužilaštvu je saslušano 170 ljudi.

Srpsko Javno tužilaštvo za organizovani kriminal više ne postupa u slučaju „zvučni top“

Košarkaška reprezentacija Turske savladala je Litvaniju u prijateljskom meču 84:81 i time prekinula niz od pet uzastopnih pobjeda domaćina na pripremama.
Turska je bolje otvorila utakmicu i prvu četvrtinu riješila u svoju korist 21:18, a na poluvremenu vodila 46:40. Litvanci su u nastavku preokrenuli i imali prednost sve do same završnice.
Do trijumfa su došli serijom poena u posljednjih minut i po utakmice, iako su Litvanci do tada imali prednost 81:77. Gostujuća selekcija napravila je seriju 8:0 i obezbijedila pobjedu.
Najefikasniji u timu Turske bio je Alperen Šengun sa 25 poena, pet skokova i dvije asistencije za 32 minuta na parketu.

Košarkaši Turske prekinuli pobjednički niz Litvanije

Iz Sindikata kontrole letjenja (SKL) saopšteno je da su stupili u štrajk koji će trajati do 30. septembra. Štrajk je, kako su naglasili, započeo sinoć u 23 sata.
- Osnovni zahtjev SKL odnosi se na hitno i značajno uvećanje zarada pojedinih kategorija zaposlenih. Prosječna zarada kontolora letjenja u SMATSA iznosi oko sedam hiljada eura, što je neuporedivo više od prosečne zarade u Srbiji - naglasili su oni.
Ta, kako su kazali, jednostrana odluka direktno šteti poslovanju aviokompanija, otežava odvijanje saobraćaja i aviokompanijama generiše dodatne troškove.
- Dok putnicima i drugim korisnicima vazdušnog saobraćaja ozbiljno narušava mogućnost da realizuju svoje planove - dodali su u saopštenju.
Navodi se da istovremeno, Kontrola letjenja Srbije i Crne Gore (SMATSA) i institucije država osnivača trpe veliku materijalnu i reputacionu štetu.
- Ukazujemo na to da štrajk u organizacionim jedinicama na teritoriji Crne Gore nije počeo. Odluka Skupštine SKL o stupanju u štrajk u organizacionim jedinicama na teritoriji Crne Gore je nezakonita, jer ju je donio sindikat koji nije registrovan na teritoriji Crne Gore - poručili su iz SKL.
Oni su rekli da je Skupština SKL, donošenjem navedene odluke, dovela u opasnost zaposlene u Terminalnoj i Aerodromskoj kontroli ljetenja Podgorica i Aerodromskoj kontroli letjenja Tivat od mogućih posljedica sprovođenja aktivnosti koje su suprotne propisima Crne Gore.
Navodi se da rukovodstvo SMATSA-e, kao poslodavca čija je djelatnost od javnog interesa, preduzima sve neophodne mjere da bi se očuvala bezbjednost i efikasnost vazdušnog saobraćaja.
- U skladu sa zakonom, primenjuje se odluka o minimumu procesa rada, kako bi se posljedice štrajka svele na najmanju moguću mjeru - kazali su iz SKL.
Kako se dodaje, rukovodstvo SMATSA-e smatra da je štrajk neracionalan, neutemeljen i štetan po sve učesnike u vazdušnom saobraćaju, pa i za sve zaposlene u kompaniji.
- SMATSA ostaje posvećena dijalogu, zaštiti javnog interesa i očuvanju bezbjednosti i stabilnosti vazdušnog saobraćaja - naveli su oni.

Sindikat kontrole letjenja stupio u štrajk

Rješavanje pitanja krova nad glavom postaje sve teža misija za prosječnog građanina. U Crnoj Gori je gotovo 20.000 podstanarskih domaćinstava, a za jednosoban stan u Podgorici potrebno je izdvojiti i do 544 eura, dok je na primorju kirija znatno veća.
Cijene stanova i kirija u Crnoj Gori nikad nijesu bile više. Doskorašnji talas stranih državljana – podigao je vrijednost svakog kvadrata, pa stan postaje luksuz koji mnogi građani više ne mogu da priušte.
Dragan Živković iz Udruženja podstanara ističe da ne postoji nikakva pomoć koja se pruža postanarskim porodicama.
"Imamo primjer glavnog grada koji je podijelio tih 200.000 subvencija, što je ništa, jer u glavnom gradu imate skoro 15.000 podstanarskih porodica, subvencija je samo 140 njih, samo po sebi govori koliko je to uspešan servis, dakle, neuspješan servis", kaže Živković. 
 
Stranci diktiraju cijene – iznajmljivanje prosječnog jednosobnog stana nekada je iznosilo 315, a danas je potrebno izdvojiti i do 544 eura. Bolja situcija nije ni na jugu zemlje. Kreditna rata – mjesečna kirija, razlika je sve manja.
U agencijama za nekretnine kao razlog vrtoglavih cijena navode globalne faktore.
- Tu je više faktora uticaja, to je bilo najprije pandemija koronavirusa, jedan gap koji se stvorio u tom periodu kada nije bilo privredne aktivnosti, inflacije, veliki pritisak tražnje na tržište, povećana privredna aktivnost u sektoru građevinarstva, sve je to dovelo do naglog i brzog skoka cijena. Zatim se na sve to nadovezala i kriza u Ukrajini - objašnjava Stefan Mišković, predsjednik Udruženja agencija za nekretnine.
Hoće li tržište stati ili će cijene i dalje rasti - neizvjesno je. Jedno je sigurno: podstanari već plaćaju najveću cijenu u ovoj trci.

Cijene kirija i nekretnina ne miruju, podstanari sve teže do krova nad glavom

Premijer Milojko Spajić, nakon više razgovora sa zapadnim partnerima tokom posljednjih četrdesetak dana, ali i unutrašnjih konsultacija u Pokretu Evropa sad, prema informacijama Portala ETV iz više izvora iz njegove stranke, riješen je da uđe u rekonstrukciju Vlade. To će značiti uklanjanje iz izvršne valsti ministarskog kadra Demokrata Alekse Bečića koji već duže – povlačenjem kardinalno loših poteza, ali i iskazivanjem nesposobnosti da rukovode resorom - prave ozbiljne probleme Crnoj Gori u ispunjavanju mjerila za pristupanje Evropskoj uniji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200820_5ffe4fead2acf50d1930192f5e6fb063ff72dedd03d48e281f4462c4265aa573.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250802200820_5ffe4fead2acf50d1930192f5e6fb063ff72dedd03d48e281f4462c4265aa573" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Aleksa Bečić"> <figcaption>NA MUKAMA: Aleksa Bečić (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Mjesta u izmijenjenoj vladi neće biti za još nekoliko ministara i dva potpredsjednika, ali će sve pozicije biti popunjene ljudima iz aktuelne parlamentarne većine. <h2>DEMOKRATE NA IZLAZNIM VRATIMA</h2> Portal ETV objavio je nedavno da će ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate) biti smijenjen, a da je Spajićev kandidat za novog čelnika ovog resora Mirsad Nurković iz Bošnjačke stranke, aktuelni potpredsjednik u Skupštini Crne Gore. Osim Krapovića, premijer će, kako tvrde naši izvori, smijeniti i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, takođe funkcionera Demokrata. Za tu poziciju njegov prijedlog je funkcioner PES-a, poslanik Miodrag Laković, inače penzionisani službenik Uprave policije. Međutim, on je, kažu naši izvori, kategorično odbio ovu ponudu. - Ko god da bude novi ministar unutrašnjih poslova moraće da ima i podršku Brisela – tvrde nezvanični sagovornici Portala ETV iz PES-a. Kažu i da Spajić, za sada, neće uklanjati lidera Demokrata Aleksu Bečića sa pozicije potpredsjednika Vlade, jer gubljenjem ministarskih funkcija on više neće imati uticaj na sektor bezbjednosti. <h2>ČEKAJUĆI REAKCIJU BEČIĆA</h2> Ukoliko Bečić pristane na novu kombinatoriku - prema kojoj će i ostali ministri iz Demokrata biti smijenjeni, a neki zamijenjeni i to, kako ističu naši izvori, Spajićevim izborom iz redova Demokrata - izvjesno je da će se u svojoj partiji, koja već neko vrijeme ima više frakcija, suočiti sa ozbiljnim problemima. Prema dokumentu naslovljenom „Vlada Crne Gore – rekonstrukcija postojeća koalicija“, u koji Portal ETV ima uvid, a koji je Spajić podijelio saradnicima, kao prijedlog za rekonstrukciju, on planira smjenu još dvoje ministara iz Demokrata, ali bi ih zamijenio partijskim kolegama. Spajić predlaže da ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića naslijedi Anđela Peković Vojinović, a umjesto ministarke kulture i medija Tamare Vujović predlaže Albina Ćemana. U rekonstruisanoj vladi ne bi bilo mjesta ni za funkcionera Demokrata Moma Koprivicu čije potpredsjedničko mjesto Spajić namjerava da ukine, kao doprinos, kako kažu naši izvori, racionalizaciji izvršne vlasti. Ovako zamišljena kadrovska kombinatorika – u kojoj bi, osim smjena pojedinih ministara, Spajić predlagao novi kadar iz Demokrata - prilično je ponižavajuća za Aleksu Bečića i to bi moglo da izazove veliko podizanje tenzija na relaciji Demokrate – PES. Istovremeno, time bi i pozicija aktuelnog potpredsjednika Bečića bila vrlo mučna. Ali i Bečićev izbor – u slučaju da Spajić krene u ono što je zamislio - neće biti lak: da li može da ostane na istoj poziciji, da prećutno prihvati nove ministre iz redova Demokrata, a da ostane lider partije?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081617088_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025081617088_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc" data-rendition-name="original" width="873" height="567" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>PORAŽAVAJUĆI REZULTATI: Šaranović, Bečić i Krapović(Photo: ETV)</figcaption> </figure>  <h2>DRUGE MINISTARSKE ,,ROKADE”</h2> Osim kadrova Demokrata, Spajić, kako se navodi u dokumentu, želi da smijeni i ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića iz Nove srpske demokratije Andrije Mandića, kojeg bi zamijenio sa PES-ovim Brankom Krvavcem. U rekonstruisanoj Vladi ne bi bilo mjesta ni za ministarku turizma Simonidu Kordić (NSD), ali ne bi bila smanjena kvota Mandićeve stranke - Kordić bi zamijenio partijski kolega Dejan Đurović. Kako proizilazi iz dokumenta, premijer planira i smjenu ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimira Jokovića (Socijalistička narodna partija), kojeg bi zamijenio aktuelni potpredsjednik Vlade Milun Zogović (Demokratska narodna partija Milana Kneževića), a čije se potpredsjedničko mjesto ukida. Po drugom izvoru Portala ETV, Spajiću je iz njegovog najbližeg političkog okruženja sugerisano da možda ne treba otvarati previše frontova i da bi pitanje smjene ministra Jokovića trebalo odgoditi nakon Kongresa SNP-a 30. avgusta. Ono što se čini izvjesnim je da na ministarsku poziciju više ne bi mogao da računa ni PES-ov ministar pomorstva Filip Radulović, koji bi bio premješten u resor saobraćaja, kao ni njegov partijski kolega, ministar bez portfelja Milutin Buturović. Planirano je ukidanje Ministarstva regionalnog razvoja na čijem je čelu Ernad Suljević (BS), kao i potpredsjedničke funkcije koju obnaša Budimir Aleksić (NSD). <h2>(NE)ZAVRŠENA PRIČA</h2> - Ovo je posljednji od prijedloga kako bi trebalo da izgleda buduća vlada, međutim, moguće su još neke promjene. Postoji mogućnost i da partije kandiduju neke druge osobe za ministre u odnosu na ono što je Spajićev prijedlog, pa da dođe do nekih kompromisnih rješenja - kažu naši izvori iz PES-a. Najava rekonstrukcije Vlade u okviru aktuelne parlamentarne većine dolazi u jeku intenzivnih diplomatskih aktivnosti u Crnoj Gori, sastanaka sa liderima opozicije, ali i nezvaničnih tvrdnji da se Brisel i ostale zapadne adrese zalažu za ulazak Demokratske partije socijalista u izvršnu vlast. Spajićev dokument u koji Portal ETV ima uvid, međutim, jasno pokazuje da je DPS i dalje daleko od bilo kakve participacije u vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241229081216_91e1ad152dec138032d3085c4a82a578a8934c566bed4bf7206ebd84afcb5d72.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241229081216_91e1ad152dec138032d3085c4a82a578a8934c566bed4bf7206ebd84afcb5d72" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="opozicija"> <figcaption>ZA OPOZICIJU NEMA MJESTA U SPAJIĆEVOJ VLADI: Poslanički klub DPS-a(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Čini se da premijer planiranom rekonstrukcijom pokušava da „pomiri“ zahtjeve zapadnih adresa i aktuelnu parlamentarnu većinu čistkom ministara Demokrata iz resora unutrašnjih poslova i odbrane – Šaranovića i Krapovića, na čije pozicije će imenovati ljude koji će biti prihvatljivi i Zapadu. Ključna zamjerka međunarodnih partnera jeste što resorima bezbjednosti, direktno ili preko posrednika, upravljaju proruski i prosrpski kadrovi, a što je u svjetlu aktuelnih bezbjednosnih izazova u regionu – dešavanja u Srbiji i ,,obračuna sa Dodikom” u Bosni i Hercegovini - ozbiljan problem ne samo za Crnu Goru, već i za Zapad.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250820130836_1cde76d884e81508d4628705d26e9f3c8a3c1dcd6dd8270c730487634a3e2276.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250820130836_1cde76d884e81508d4628705d26e9f3c8a3c1dcd6dd8270c730487634a3e2276" data-rendition-name="original" width="900" height="1257" loading="lazy" alt="Delegacija EU u PG "> <figcaption>PRITISAK: Delegacija EU u Crnoj Gori</figcaption> </figure>  <h2>NEUSPJEŠNA ,,REKONSTRUKCIJA” ANB-A</h2> Spajić je uspio ranije da od Demokrata preuzme Agenciju za nacionalnu bezbjednost kada je na njeno čelo iznenada imenovao Ivicu Janovića, bliskog PES-u, i razriješio Borisa Milića, koji je od kraja 2020. godine, kada su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite prilježno služio interesima njihove prve dvije vlade. Na poziciji ga je neko vrijeme zadržao i Spajić, vjerujući da će ga držati pod kontrolom imenovanjem svoga čovjeka za generalnog inspektora u ANB. Ispostavilo se da ga, ipak, mora smijeniti, odnosno da Spajić nije eliminisao srpsko-ruski uticaj iz ANB postavljanjem elektroinžinjera Predraga Burića na poziciju generalnog inspektora. Burić je penzionisani službenik crnogorske tajne policije, a njegovo imenovanje bio je Spajićev manevar da se isključi iz igre Artan Kurti, kadar prethodnog premijera Dritana Abazovića. Pokazalo se da, osim pitanja da li elektoinžinjer može pravilno da ocjenjuje zakonitost i nezakonitost rada u Agenciji njegovim imenovanjem su, ipak, ostala otvorena vrata ruskom uticaju u tajnoj službi, iako su mu preporuka bile ,,aikido veze“ sa premijerovim uticajnijm ujakom Sretenom Kankarašem. Ipak, Spajić je, kažu izvori Portala ETV, zadovoljan nekim sitnim promjenama u ANB-u iako je ,,slučaj“ postavljanja spomenika ratnom zločincu, fašisti Pavlu Đurišiću, bez prethodnih upozorenja crnogorskih obavještajaca, pokazao nekompetentnost crnogorske tajne službe. Izvjesno je i da se premijer u narednom periodu neće intenzivnije baviti reformom ANB-a, jer mu je sada ključni zadatak kadroveske promjene u Vladi Crne Gore. <h2>SEPTEMBARSKI ,,SKOK”</h2> Prijedlogom rekonstrukcije Vlade u okviru aktuelne parlamentarne većine jasno je da Spajić nema hrabrosti, moguće i da ne želi - jer je i sam u politiku stigao iz proruskog i prosrpskog bloka - da napravi potpuni otklon od politike i partija bivšeg Demokratskog fronta. Ova koalicija koju su predvodili Mandić i Knežević, zajedno sa Nebojšom Medojevićem koji je u političkoj penziji, bila je otvoreni zagovornik ruskih i srpskih interesa na Zapadnom Balkanu. Moguće i da se Spajić plaši da ne izazove bijes Mandića i Kneževića koji bi pokušali da izazovu vanredne parlamentarne izbore, za koje on još nije spreman, jer njegov PES, na svim do sada održanim lokalnim izborima, dramatično gubi povjerenje birača. Vjerovatno mu je plan da pokuša do 2027. da konsoliduje partiju koju razaraju suprotstavljene struje. Crna Gora ponovo je od Evropske unije dobila priliku, ne zahvaljajući svojim zaslugama, već ozbiljnim globalnim izazovima, da se u što skorije vrijeme pridruži ovoj zajednici evropskih država, ali proruskoj i prosrpskoj parlamentarnoj većini to ne odgovara. Tako je prošle godine, u susret zatvaranju četiri pregovaračka poglavlja, crnogorski parlament usvojio za Hrvatsku neprihvatljivu Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, pa su Hrvati kao prvi odgovor na ovu odluku za nepoželjne u svojoj zemlji proglasila Andriju Mandića, Milana Kneževića i Aleksu Bečića, a onda kasnije na Međuvladinoj konferenciji u Briselu blokirali Crnoj Gori Poglavlje 31 - spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250417090412_460db2c626edd9468b27cf795fdfb25b95f55be56265b1681beb19da3db2e90b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250417090412_460db2c626edd9468b27cf795fdfb25b95f55be56265b1681beb19da3db2e90b" data-rendition-name="original" width="5000" height="3333" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>ČVRSTO DRŽI SVOJE POZICIJE: Andrija Mandić(Photo: Skupština Crne Gore)igor sljivancanin</figcaption> </figure>  Bijes Hrvatske ovog ljeta izazvao je Krapović koji je specijalno za posadu Školskog broda „Jadran“ izradio značke. Crna Gora i Hrvatska su u sporu zbog ovoga broda, jer i jedna i druga zemlja polažu pravo na njega. Zbog Krapovićevog gesta Hrvatska je uputila oštru protestnu notu. Krapoviću prijeti da će i on kao dvojica crnogorskih zvaničnika i jedan parlamentarac biti proglašen u Hrvatskoj za personu non grata, a Crnoj Gori da ova zemlja ponovo blokira zatvaranje Poglavlja 31.

Spajić će nove ministre birati iz aktuelne parlamentarne većine

-Ne postoji ni jedan dokaz, niti osnovana sumnja da je imovina bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u Novom Selu stečena, a niti uvećana od kriminala &nbsp;- obrazloženje je tročlanog sudskog vijeća Višeg suda u Podgorici, kojim je predsjedavao sudija Nenad Vujanović, a u koje je Portal ETV imao uvid. Ovom odlukom jasno se pokazuje da je bio neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koja je upisana na Katnića i njegovu suprugu Natašu Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca Šoškića da su Katnić i Lazović svoje službene položaje podredili kavačkoj krimialnoj grupi - oni su već godinu i četiri mjeseca u pritvoru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac "> <figcaption>NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac(Photo: Ilustracija: Ivana ABRAMOVIĆ )</figcaption> </figure>  Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu, specijalni državni tužilac Miloš Šoškić pokrenuo je i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da je stečena iz kriminala. ORTOFOTO SNIMCI I NALAZ VJEŠTAKA No, krivično vijeće Višeg suda djelimično je usvojilo zahtjev odbrane Katnića i preinačilo odluku sudije za istrage za imovinu koju je bivši glavni specijalni tužilac stekao u Novom Selu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_8c5a3c31818f5bd9ef728ffd51e52a77d6b8c39629eba1382a2a8b656c8115f8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250819170856_8c5a3c31818f5bd9ef728ffd51e52a77d6b8c39629eba1382a2a8b656c8115f8" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="NA UDARU RAZNIH ISTRAŽITELJA: Imovina Katnića u Grbama "> <figcaption>NA UDARU RAZNIH ISTRAŽITELJA: Imovina Katnića u Grbama(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U obrazloženju, u koji je Portal ETV imao uvid, jasno proizilazi da Specijalno državno tužilaštvo nijesu zanimale činjenice, niti se bavilo istragom kada je imovina stečena, jer u odluci Sud ukazuje na ključne propuste i nelogičnosti u zahtjevu. Tužilaštvo je u prijedlogu za donošenje privremene mjere obezbjeđenja navelo da je Katnić znatno povećao vrijednost imovine u Novom Selu, „ulažući u objekte novac stečen kriminalnom djelatošću sjedinjujući ga sa imovinom stečenom na zakonit način“. -U ovom dijelu nije navedena nijedna riječ o tome koliko iznosi imovina koja je stečena na zakonit način, kada je stečena, za koji dio imovine postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošču, odnosno da je u nesrazmjeri sa prihodima okrivljenog. Ni u rješenju sudije za istragu ne navodi se nijedna riječ o tome, a zanemaruje se se činjenica koja proizilazi iz nalaza i mišljenja geodetske struke koji se odnosi na Novo Selo, posebno se zanemaruje ortofoto snimci iz 2011. na kojima se vidi koliko su izgrađeni objekata – navodi se u obrazloženju sudskog vijeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819180832_cdf6b7012ad4e2b252f9f241574b15ea31653e4b28696eb393b7abb25e61fc16.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250819180832_cdf6b7012ad4e2b252f9f241574b15ea31653e4b28696eb393b7abb25e61fc16" data-rendition-name="original" width="738" height="741" loading="lazy" alt="POBIJANJE TUŽILAČKIH TVRDNJI: Rješenje Višeg suda u Podgorici"> <figcaption>POBIJANJE TUŽILAČKIH TVRDNJI: Rješenje Višeg suda u Podgorici(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ukazali su da iz spisa predmeta proizilazi da su u listu nepokretnosti 733 KO Grbe, opština Danilovgrad na Natašu Katnić kao svojina 1/1 upisane katarske pacele i porodična zgrada u osnovi 80 metara kvadratnih, dvije pomoćne zgrade, dvorište i &nbsp;parcele. U &nbsp;drugom listu, podaci se odnose na djelove objekata u zgradi broj 1 površine 80 metara kvadratnih u osnovi se nalaze dva stambena prostora – 62 i 64 metra kvadratna i upisana su na Milivoja Katnića, dok se preostale zgrade i posebni djelovi vode na Natašu Katnić. -Upravo iz ortofoto snimka iz 2011. godine, nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke proizilazi da se radi o porodičnoj kući izgrađenoj 2010. godine. Na ortofoto snimku iz 2011. godine zapažen je izgrađeni objekat sa ogradom &nbsp;i pomoćnim objektima. Nejasno je kako se izgradnja objekta vremenski može dovesti u vezu sa novcem koji je eventualno stečen kriminalnom djelatnošću, a posebno da postoji nesrazmjera između &nbsp;zakonitih prihoda Milivoja Katnića i njegove uže porodice koja je vlasnik tog imanja. Nasuprot tome, Tužilaštvo se bavilo samo prihodima okrivljenog od 2019. godine pa nadalje. Okrivljeni je sudu dostavio dokaze o prihodima od 2005. godine koje je ostvarivao u periodu kada je građen objekat u Novom Selu i jasno proizilazi da ne postoji vremenska povezanost između izvršenja krivičnog djela sa izgradnjom i opremanjem objekata na Novom Selu, pa samim tim ne postoji ni osnovana sumnja da je ova imovina stečena, niti uvećana usljed kriminalne djelatnosti okrivljenog &nbsp;- navodi se u obrazloženju Višeg suda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918084_bded8441a20798016752a2e647978d23d6e9c54192fe83cb8f2cfa73ec69869a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025081918084_bded8441a20798016752a2e647978d23d6e9c54192fe83cb8f2cfa73ec69869a" data-rendition-name="original" width="738" height="664" loading="lazy" alt="NEMA REAKCIJE IZ SDT : Rješenje Višeg suda kojim se odbacuju nalazi specijalnog tužioca Šoškića"> <figcaption>NEMA REAKCIJE IZ SDT : Rješenje Višeg suda kojim se odbacuju nalazi specijalnog tužioca Šoškić(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  GRADNJA OBJEKTA Vijeće se u odluci poziva i na član 8, stav 1, Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, kojim je propisano da će imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću „oduzeti od učinioca kad sud utvrdi da postoji vremenska povezanost između vremena u kojem je stečena i drugih okolnosti konkretnog događaja koji opravdavaju oduzimanje imovinske koristi“. Sud, kako su istakli, nije utvrdio da postoji vremenska povezanost opisana u citiranom članu, kada je evidentno da je objekat zajedno sa pomoćnim sagrađen 2010. godine dakle 13 – 14 godina prije nego što je protiv okrivljenog pokrenut postupak, a 10 godina prije izvršenja krivičnog djela koje mu je stavljeno na teret. Tročlano vijeće ukazuju da se ni jednom riječju ne pominje vrijednost „imovinske koristi koja je pripojena zakonitoj imovini, pa nije bilo moguće na adekvatan način ispitati da li bi takav iznos bio u očiglednoj nesrazmjeri sa Katnićevim zakonitim prihodima“. Takođe, ne navodi se ni u čemu se sastoji znatno uvećane vrijednosti imovine u Novom Selu i koliko je to novca uloženo u objekte na tom lokalitetu. Sud je preinačio rješenje sudije za istragu i ukinuo privremenu mjeru raspolaganja na nepokretnostima koje su upisane na Milivoja Katnića u Novom Selu. Sudija za istrage nije bio odredio privremenu mjeru na dio koji se vodi na Natašu Katnić iako je i to Tužilaštvo tražilo. KAMPANJA Imovinom Milivoja Katnića, pa i šire porodice Katnić, detaljno se bavio Istraživački centar MANS-a. Objavljen je maja 2021. godine i video zapis, snimci iz drona imovine u Novom Selu i Bajramovici, kao uvod u kasniju akciju Specijalnog tužilaštva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918084_0285536ffaf7670a074ba34f1164be754506451fcfb1e2516a98bdf7430cbd30.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025081918084_0285536ffaf7670a074ba34f1164be754506451fcfb1e2516a98bdf7430cbd30" data-rendition-name="original" width="3494" height="1583" loading="lazy" alt='UDAR SA VIŠE STRANA: Naslovnica ,,istraživačkog" priloga MANS-a'> <figcaption>UDAR SA VIŠE STRANA: Naslovnica ,,istraživačkog" priloga MANS-a(Photo: MANS)</figcaption> </figure>  Tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić reagovao je na objavu MANS-a i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv MANS-a jer je dronom prije nekoliko dana snimano njegovo porodično imanje, a sve, kako je kazao, da bi se ,,omogućilo izvršiocima krivičnih djela da evenutalno realizuju njegovu likvidaciju“. Krivična prijava ipak nije uslijedila, a operacija difamacije i uklanjanja Milivoja Katnića je nastavljena. Pola godine kasnije, februara 2022. godine Tužilački savjet je smijenio Katnića sa mjesta glavnog specijalnog tužioca i to na osnovu dva rješenja – Fonda PIO i Ministartsva odbrane. Pozivajući se na akt Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, dostavljen dan prije sjednice, ali i dodatno pojašnjenje Fonda PIO na dan sjednice, članovi Tužilačkog savjeta su konstatovali da je Katnić ,,navršio 64 godine i 8 mjeseci života i 41 godinu i 4 mjeseca staža osiguranja“ čime su se, kako je konstatovano, stekli uslovi da Tužilački savjet odluči o – prestanku funkcije glavnom specijalnom tužiocu. Kao dokaz za tu tvrdnju podastrijet je i dopis Ministarstva odbrane kojim je rukovodila ministarka Olivera Injac, a u kojem se navode godine kada je Katnić bio aktivno vojno lice. IMOVINA – ZAKONITO STEČENA! Ispostaviće se, međutim, da su oba dopisa, Fonda PIO i Ministarstva odbrane, na osnovu kojih je Tužilački savjet donio odluku, bila - pravno nevaljana. Nikoga iz vrha države to nije interesovalo. Pokazalo se i zašto: godinu nakon (ne)zakonitog penzionisanja, 14. aprila 2024. godine, po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića uhapšen je bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Istog dana uhapšen je i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918088_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025081918088_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1" data-rendition-name="original" width="1171" height="893" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKI NA LISTI ZA ODSTRIJEL SDT-A: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"> <figcaption>ZAJEDNIČKI NA LISTI ZA ODSTRIJEL SDT-A: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Obojica pod otužbom za učešće u kriminalnom klanu Radoja Zvicera, iako su Milivoje Katnić i specijalni tiužilac Saša Čađenović, uz logističku podršku sektora policije Zorana Lazovića, u prethodnih sedam godina uhapsili i tužilački procesuirali više od 100 pripadnika klana Radoja Zvicera?! Nakon hapšenja, Specijalno državno tužilaštvo odmah je objavilo snimak imovine Milivoja Katnića i Zorana Lazovića, sličan onome koji je dvije godine ranije objavio MANS. Sa istom optužbom - da je Milivoje Katnić, dok je obavljao funkciju glavnog specijlanog tužioca, zloupotrebio položaj i sebi pribavio pozamašnu imovinsku korist. Portparol SDT-a Vukas Radonjić je tada, odgovarajući na upite više medija, kazao da hapšenje Katnića i Lazovića nije osveta za njihovo učešće u procesu pokušaj terorizma 2016. godine, kada su optuženi, osim dvojice agenata ruskog GRU-a Vladimira Popova i Eduarda Šišmakova i desetak srpskih državljana te crnogorski političari, lideri tadašnjeg Demokrastkog fronta, Andrija Mandić i Milan Knežević. -Sve odluke koje je SDT donio u tom krivičnom predmetu na neki način potvrđene su od strane suda, jer je određen pritvor okrivljenima, što znači da postoji osnovana sumnja da su učinili krivična djela za koja se terete – kazao je 24. aprila Radonjić, ponavljajući da je problematična imovina i Milivoja Katnića i Zorana Lazovića. &nbsp;&nbsp; Punih četrnaest mjeseci kasnije, Vijeće Višeg suda je presudilo da je imovina Milivoja Katnića u Novom selu – zakonito stečena. Uz obrazloženje koje je ponižavajuće i govori o umišljaju specijalnog tužioca Miloša Šoškića.&nbsp; Naime, Šoškić je pokušao da stavi zabranu raspolaganja imovinom u Novom selu, jer je sumnjao da su objekti sagrađeni 2010. godine, finansirani novcem iz kriminala u koji je Milivoje Katnić stupio - sudeći po optužnici - 2020. godine!&nbsp; Kako je onda mogao novcem iz kriminalne organizacije bivši glavni tužilac finanirati gradnju imovine deset godina ranije? Iz Specijalnog državnog tužilaštva za sada nema reakcija, na odluku Višeg suda. Nije se oglašavao ni tužilac Šoškić, jer očito je ostao bez argumenata.&nbsp;

VIŠI SUD: Imovina Katnića u Novom Selu - zakonito stečena

Neaktivnost crnogorske policije i specijalna aktivnost Srpske pravoslavne crkve ali i srpske Bezbjednosno informativne agencije BIA - to su ključni razlozi zbog čega je postavljanje spomenika četničkom zlikovcu Pavlu Đurišiću uspješno i bez peripetija organizovano 7. avgusta u selu Gornje Zaostro. &nbsp; Raspoloživa saznanja više bezbjednosnih izvora ukazuju da su aktivnosti oko podizanja spomen obilježja Đurišiću realizovana pod direktim instrukcijama BIA, koja je sačinila sveobuhvatan plan aktivnosti radi subverzivnog djelovanja na teritoriji Crne Gore. &nbsp; POPOVSKA PODRŠKA &nbsp; Posebno važna bila je aktivnost sveštenika Crkve Srbije. Osim mitropolita Metodija Ostojića - koji je govorio ispred spomenika i osveštao kip ratnog zločinca odgovornog za smrt najmanje 10.000 miuslimanskih žena, staraca i đece – vrlo aktivna je uloga pripala i popu Mijajlu Backoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji"> <figcaption>I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji(Photo: Preuzeto: IN4S)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Televizije E, nekolicina prisutnih u Gornjem Zaostru, koji su napadali na fotoreportere Pobjede i Vijesti bili su ljdi od povjerenja popa Backovića, nekadašnjeg srpskog padobranca i čovjeka kojem je Beograd znao da povjeri odgovorne poslove. &nbsp;&nbsp; Inače, nekadašnji pripadanik srpske 63. padobranske jedinice, Mijajlo Backović je glavni čovjek bratstva srpske pravoslavne omladine ,,Sveti Pantelejmon“, prvom osnovanom u Crnoj Gori, na Miholjskoj prevlaci. Poznata je Backovićeva uloga u političkom forsiranju svog prijatelja, advokata Dejana Vukšića, i njegovom postavljenju za predsjednika Skuopštine opštine Kotor na rpijedlog koalicije Andrije Mandića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190836_8fec9fb6e7f4e5ddd80eefb22ca7df65d34e57280e2181fdc2b9cd2b2601fa7b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250818190836_8fec9fb6e7f4e5ddd80eefb22ca7df65d34e57280e2181fdc2b9cd2b2601fa7b" data-rendition-name="original" width="481" height="360" loading="lazy" alt="DOBRE VEZE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović dok su bili advokat i anonimni pop"> <figcaption>DOBRE VEZE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović dok su bili advokat i anonimni pop(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Kasnije će Vukšić postati i prvičovjek ANB-a, a danas je savjetnik predsjednika Jakova Milatovića. &nbsp; Ipak, najširoj javnosti pop Backović je poznat po specifičnom prijateljstvu sa srpskom starletom Sorajom Vučetić. &nbsp; To je, međutim, samo dio njegove zanimljive vojno-svešteničke biografije. &nbsp;&nbsp; ,,Pop Backović se pojavljuje i kao organizator izvjesnih „omladinskih pravoslavnih bratstava“; njeguje stajling: pola vojna uniforma, pola sveštenička odora. Pretvorio je posljednjih godina Miholjsku prevlaku u „paramilitarni“ poligon „molepstvija“ za majku Rusiju i Srbiju. Tu se sabiraju srpski i ruski oficiri. Takođe, Backović je nosilac odlikovanja Vazdušno-desantne vojske Ruske Federacije...” Ovo je izvod iz teksta novinara istraživača Vladimira Jovanovića objavljenog još 2022. godine na Anteni M. &nbsp; I to je tek manji dio priče o pozadini akcije postavljanja spomenika četničkom koljaču u selu Gornje Zaostro. &nbsp; ,,MARKUS” VOLI DA BUDE OBAVIJEŠTEN Prema više izvora Televizije E iz bezbjednosnog sektora, akcijom postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću – koju su izveli sveštenici Crkve Srbije - koordinirao je Marko Parezanović, šef BIA za Crnu Goru, preko svojih operativaca iz Berana, Šavnika Danilovgrada i Podgorice. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190836_177d70859fdf6d18f74a09e79e6eca98e745b8e4a0fa470ff3cb2b143997d4e9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250818190836_177d70859fdf6d18f74a09e79e6eca98e745b8e4a0fa470ff3cb2b143997d4e9" data-rendition-name="original" width="600" height="339" loading="lazy" alt='ZADUŽEN ZA SPECIJALNE POSLOVE: Marko Parezanović alijas ,,Markus" u Skaj prepiskama '> <figcaption>ZADUŽEN ZA SPECIJALNE POSLOVE: Marko Parezanović alijas ,,Markus" u Skaj prepiskama(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim što rukovodi operacijama u Crnoj Gori, Parezanović je u bezbjednosnim krugovima poznat po vrlo bliskim vezama sa ruskom službom bezbjednosti, FSB-om, koji ima vrlo jaku mrežu uticaja u Srbiji i Crnoj Gori, kao interesnim zonama Kremlja. Parezanović omogućava, ističu izvori Televizije E, koneciju odnosno povezanost srpske i ruske službe u Crnohj Gori. &nbsp; Nedavno istraživanje srpskih istraživačkih medija ukazuje na veze Parezanovića sa organizovanim kriminalom. &nbsp; Istraživanje KRIK-a pokazalo je vezu bivšeg ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića sa organizovanim kriminalom. Međutim, tu se pominje moćan čovek iz sprskih institucija, načelnik Bezbednosno informativne agencije, Marko Parezanović u „Skaj“ prepiskama poznat kao „Markus“. Kako se navodi u istraživanju,<a href="https://www.krik.rs/policijska-prijava-nebojsa-stefanovic-i-marko-parezanovic-pomagali-saricevom-klanu/" target="_blank"> </a>„Markus“, odnosno Parezanović, trebalo je da pomogne da se izvrši pritisak na sudiju Apelacionog suda Duška Milenkovića, ne bi li osuđeni „narko bos“ Darko Šarić dobio što manju zakonsku kaznu. KAKO JE PROPAO PLAN BIA Izvori Televizije E naglašavaju da je osnovna zamisao BIA plana bila podizanje tenzija između procrnogorskog i prosrpskog bloka u Crnoj Gori koje bi dovelo podizanje tenzija. &nbsp; Prije svega, očekivala se žestoka reakcija suverinstičkih partija DPS-a i Evropskog saveza, ali i pojedinih grupa koje srpski bezbjednjaci, ali i političari srpskih partija u Crnoj Gori, &nbsp;nazivaju ,,komitskim ekstremistima”. Jaasno je da bi bura u Crnoj Gori odgovarala Aleksandru Vučiću koji se bori sa studentskom i građanskom pobunom u Srbiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_ea65d94e2451671050c3a95c2ac41ffade01c0229fd356c0422fd21907a234bf.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250818190840_ea65d94e2451671050c3a95c2ac41ffade01c0229fd356c0422fd21907a234bf" data-rendition-name="original" width="1200" height="630" loading="lazy" alt='KOORDINIRANA AKCIJA: Navijači Crvene Zvezde ,,Delije" u akciji veličanja ratnog zločinca Đurišića'> <figcaption>KOORDINIRANA AKCIJA: Navijači Crvene Zvezde ,,Delije" u akciji veličanja ratnog zločinca Đurišića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Burna politička situacija u Crnoj Gori donekle bi rasteratilo poziciju predsjednika Srbije jer bi se fokus međunarodne zajednice usmjerio, umjesto na pobunu građana u Srbiji, na dešavanja na crnogorskoj političkoj sceni. &nbsp; Plan se, međutim, nije realizovao kako je zamišljeno. &nbsp; -Crnogorski operatarivci su izvijestili vrh ANB-a da je reakcija dijela vlasti u Herceg Novom, tokom promocije podrške četničkog ratnog zločinca koju su priredili &nbsp;navijača ,,Crvene Zvezde” na Kanli kuli, razočarala organizatore postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću. Pogotovu javno negodovanje pojedinih istaknutih pristalica Novske liste koaj je oslonac vlasti u tom gradu na Crnogorskom primorju – kaže sagovornik Portala ETV i Televizije E iz bezbjednosnog sektora. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250818190840_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="TAJNI DOGOVOR SA SPAJIĆEM: Mandić i Radunović"> <figcaption>TAJNI DOGOVOR SA SPAJIĆEM: Mandić i Radunović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Objašnjava i zašto nije bilo ni reakcije čelnika srpskih partija koje vladaju parlamentarnom većinom. Prema tom operativcu, izostanak oštre reakcije predsjendnika Skupštine Andrije Mandića i poslanika Milana Kneževića na naredbu uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću rezultat je prethodnog dogovora sa premijerom Milojkom Spajićem. &nbsp; -Dogovoreno je da čelnici parlamentarne većine djeluju sinhronizovano kako ne bi ugrozili evropski put Crne Gore. Takvo uzdržano ponašanje Mandića i Kneževića trebalo je da Evropljanima posluži kao dokaz da oni neće, zbog postamenta Pavlu Đurišiću, ugroziti opstanak Vlade u kojoj učestvuju – ističe izvor naše redakcije. &nbsp; KAD ,,SPAVA” CRNOGORSKI BEZBJEDNOSNI SEKTOR Deset dana od postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću, nejasno je zašto je crnogorsku policiju i službu bezbjednosti iznenadila akcija u Gornjem Zaostru. &nbsp; Izvjesno je da je kip ratnog zločinca Đurišića unešen u Crnu Goru prevoznim sredstvom koje nije kontrolisala ili nije htjela da kontroliče ni granična policija ni Uprava carina. &nbsp; Nemoguće je, ipak, progutati zvaničnu verziju da o postavljenju spomenika u Gornjem Zaostru nijesu znali i niejsu informsali pretpostavljene ni komandir Odjeljenje bezbjednosti Željko Babović, ni načelnik regionalnog policijskog centra Haris Đurđević. Kao što je, u najmanju ruku čudno, da rukovodilac ANB-a za sjever nije imao čan ni posrednu informaciju da javi vrhu službe u Podgorici. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190844_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250818190844_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="DA LI JE OBAVIJEŠTEN ILI NE ŽELI DA BUDE OBAVIJEŠTEN: Ivica Janović, direktor ANB-a "> <figcaption>DA LI JE OBAVIJEŠTEN ILI NE ŽELI DA BUDE OBAVIJEŠTEN: Ivica Janović, direktor ANB-a(Photo: Vlada Crne Gore )</figcaption> </figure>  Da li je to bila osmišljena opstrukcija ili baš nesposbnost ljudi iz bezbjednosnog sektora? O tome bi valjalo da se izjasne minstar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović, ali i čelnik Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović. &nbsp; Valjalo bi da se čuju neki smisleni odgovori, ali je već sada jasno da će se čelnici bezbjednosnog sektora radije odlućčiti za nastavak ćutanja. Kada se nema što smisleno reći, možda je i šutnja najbolji odgovor. &nbsp; &nbsp;

Kip četničkog koljača postavljen uz ,,pratnju” sveštenika SPC Metodija i Mijajla ali i koordinaciju Marka Parezanovića ,,Markusa”

Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prava ocijenili su poražavajućim što tek 2025. godine, zahvaljujući mišljenju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, u javnost izlaze činjenice o propustima MUP-a i Uprave policije u vezi masovnog ubistva u Medovini na Cetinju 2022. godine.
Kako su naveli, da su ti propusti bili ranije utvrđeni i da se na njih adekvatno reagovalo, možda se novi masakr iz januara 2025. ne bi dogodio ili ne bi bilo toliko žrtava.
- Država je bila dužna da mnogo ozbiljnije štiti pravo na život adekvatnim i pravovremenim preventivnim mjerama i institucija Zaštitnika je na to odgovorno ukazala. Ispostavlja se da je tendencija nadležnih državnih organa - MUP-a, Uprave policije i Državnog tužilaštva - da tolerišu i zataškavaju propuste državnih službenika osvjedočeno opasna po živote građana, jer da se blagovremeno pogledalo istini u oči i bar povećao broj policijskih službenika, možda bi životi bili spašeni - poručile su organizacije.
Zaštitnik je u mišljenju naglasio da Uprava policije 2022. godine nije obezbijedila dovoljan broj policajaca niti ih adekvatno osposobila za reakciju u hitnim situacijama, čime je propustila da osigura pravo na život žrtava. HRA i CŽP podsjećaju da ni do januara 2025. godine broj policajaca nije povećan, iako je Zaštitnik još 2020. i 2023. upozoravao na taj problem.
Organizacije su ocijenile posebno problematičnim što je Osnovno državno tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu porodica žrtava protiv policije zbog nesavjesnog rada, i to bez saslušanja oštećenih, što je „suprotno međunarodnim standardima i pokazuje da se tužilaštvo stavilo u poziciju zaštitnika policije, a ne građana“. Ocjenjuju i da je veliko pitanje jesmo li i danas bezbjedni od istih propusta?
- Umjesto potpune i transparentne istrage, i tužilaštvo i unutrašnja kontrola policije zaključili su da nema osnova za postupke protiv odgovornih, čime je dodatno produbljeno nepovjerenje i porodica žrtava i javnosti - navodi se u saopštenju.
HRA i CŽP su podsjetile da su još 24. januara ove godine podnijele predstavku Savjetu za građansku kontrolu rada policije, ali da ni nakon sedam mjeseci Savjet nije objavio mišljenje.
- Cilj predstavke je upravo bio da se utvrde relevantne činjenice i ocijeni postupanje Uprave policije, da bi se unaprijedila zaštita prava na život i bezbjednost građana. Očekujemo od Savjeta za građansku kontrolu rada policije da u najkraćem roku objavi mišljenje o postupanju policije u kontekstu ubistava na Cetinju 1. januara ove godine – navode HRA i CŽP.
Ove organizacije ponovo su pozvale premijera Milojka Spajića da sasluša porodice koje su pretrpjele najteže moguće gubitke i da na njihove zahtjeve odgovori uvažavajući sva iskustva i saznanja o okolnostima oba događaja.
- Takođe tražimo i da obavijesti javnost o rezultatima mjera koje je najavio da će preduzeti na konferenciji za medije koju je organizovao 3. januara 2025, posebno u odnosu na suzbijanje nelegalnog posjedovanja oružja i izmjena i dopuna Zakona o oružju, što su bili naši raniji zahtjevi – navodi se u saopštenju.
Ove organizacije traže i da nadležni organi u potpunosti sprovedu preporuke Zaštitnika i obezbijede novu, nepristrasnu i djelotvornu istragu svih okolnosti i propusta zločina u Medovini i da se odgovornost utvrdi na svim nivoima – od onih koji su omogućili da počinilac zadrži oružje, do onih koji nisu pravovremeno reagovali 12. avgusta 2022, ali i 1. januara 2025. godine.
Zahtijevaju da se obezbijedi adekvatno uključivanje predstavnika oštećenih porodica u istrage, u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava; zataškavanje i formalističko zatvaranje predmeta bez obrazloženja predstavljalo bi nastavak nasilja nad porodicama žrtava i prijetnju društvenom povjerenju u institucije.
HRA i CŽP traže da se obezbijedi i hitno privremeno oduzimanje oružja svakoj osobi protiv koje bude pokrenut postupak zbog nekog krivičnog djela nasilja, kao i da se adekvatno osnaži zdravstveni sektor da pruža podršku u oblasti mentalnog zdravlja.
- Zločini na Cetinju moraju biti prekretnica u izgradnji odgovorne i efikasne države koja štiti živote svih građana. Dok se to ne desi, insistiramo na istini, odgovornosti i promjenama koje će spriječiti da se ovako nešto ikada ponovi – zaključuju u saopštenju.

Tag: marin-le-pen