Balansirati između posla i porodice je postajalo sve teže, i to je navelo da negdje mora staviti tačku i odlučila je da to bude reprezentacija, jer smatra da crnogorski rukomet ima odlične mlade golmanke, koje moraju dobiti svoju šansu - kazala je u emisiji "Srećan dan", na Televiziji E, crnogorska rukometna reprezentativka Marina Rajčić.
Zlatna lavica, Marina Rajčić donijela je odluku da se oprosti od crnogorske reprezentacije, što je bila teška odluka, kaže ona, koju je morala da donese zbog svoje porodice, ističe ona, prvenstveno.
- Želim više vremena provoditi sa svojom porodicom i posvetiti se porodici, koliko god da volim reprezentaciju, i koliko god volim da sam tamo, mislim da je porodica najbitnija. Kao što sam i napisala u svom pismu, mislim da je vrijeme za mlade nade, pošto ih imamo dosta, mislim da je vrijeme da oni pokažu šta znaju i šta mogu. Sigurna sam da će mladi donijeti uspjeh reprezentaciji - rekla je Rajčić.
Zlato na Evropskom prvenstvu 2012. godine je poseban uspjeh za nju, kaže Rajčić, i viku čast joj je predstavljalo što je bila u timu i, kako kaže, dobila ime zlatna lavica.
- Mogu reći da je to zlato baš bilo zasluženo, i nekako je tada došlo sve na svoje, i taj osjećaj neću nikada zaboraviti. Naravno, ništa ne može da se mjeri sa Olimpijadom, ali to je zlato je mnogo posebno zato što su tada bili navijači sa nama, isto kao što su bili i 2022.godine, tako da proslaviti sa njima taj trenutak je mnogo veći nego Olimpijada, gdje, iako su bili pored ekrana sa nama, nijesu bili fizički prisutni. Tako da mogu da izdvojim to zlato 2012. godine, jer čuti ih sa tribina kako navijaju, kako se bore sa nama, stvarno je mnogo poseban osjećaj - istakla je Rajčić.
Svi će je roditelji razumjeti, vjeruje Rajčić, jer dok joj je sin bio manji lakše je balansirala, ističe ona, porodicu i sport, sad je sve više pitanja kada će mama biti pored njega, kaže ona, i zašto radi toliko.
- To me navelo na razmišljanje da ne negdje moram da stavim tačku, a u ovom trenutku to je bila reprezentacija, jer smatram, opet kažem, tu imamo zamjenu, i tu imamo nekoga ko će sjutra tu reprezentaciju nositi na svojim leđima - poručila je Rajčić.
Crnogorska reprezentacija ima mlade i jako talentovane golmanke, poručuje Rajčić, Marsenić, Škerović, a takođe i Nenezić i Babović, sa kojima je, kako kaže, provela najviše vremena na terenu.
- Smatram da su u godinama kada treba da doprinesu mnogo vise reprezentaciji, i znam koliko je meni znacilo u tim godinama, da budem dali prvi, drugi treći golman, nije bitno, da li da samo uđem na penal, ili posljednjih pet minuta, iz svih tih situacija sam mnogo učila, to me je na kraju oblikovalo kao igrača, i kao golmana, i dalo mi samopouzdanje da ja sjutra mogu da stanem na go i da igračice mogu meni da vjeruju, jer svaki taj trenutak je jako bitan za svakog golmana, jako je bitan za iskustvo. Mi nemamo jaku ligu, mlade golmanke moraju sve to kroz šta sam ja prošla, da bi sjutra uspjeh se napravio. Jednostavno to je neki prirodan tok, koji svaki igrač mora da prođe, i smatram da je sad pravo vrijeme za to - zaključila je Rajčić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rajčić: Oprostiti se od reprezentacije bila je jako teška odluka

Golmanka ženske rukometne reprezentacije Crna Gore Gore Marina Rajčić objavila je da kraj reprezentativne karijere.
Njeno saopštenje za javnost prenosimo u cvjelosti:
“Dragi navijači i prijatelji rukometa u Crnoj Gori, sa neizmjernim poštovanjem za kontinuitet podrške koju godinama pružate mojim reprezentativnim saigračicama i meni, sa osjećajem ponosa što ste vašim pjesmama, iskrenim suzama, vašim bićem i hiljadama pređenih kilometara utkali sebe u sve naše istorijske pobjede, imam potrebu da vam se javno obratim.
Nisam bila punoljetna kad sam prvi put obukla dres crnogorske reprezentacije. Od tada do ovog Evropskog prvenstva sam živjela emociju koja će biti dio mene dok god dišem.
Stajati na golu Crne Gore nije bilo lako, jer sam znala da me gledaju i Podgorica i Bijelo Polje, i Lješanska nahija i Morača, i Nikšić i Berane, i Cetinje i Pljevlja, da me gleda svaki dio moje domovine, moja porodica i moj tim, i da od mene očekuju samo jedno.
Pažnja i poruke koje od vas dobijam godinama, posebno se osvrćući na one koje stižu u proteklih par dana, jasan su znak da vaša očekivanja nisam iznevjerila i da sam opravdala povjerenje koje mi je konstantno ukazivano gotovo deceniju i po.
Upravo zbog toga što sam igrala za vas, vama se i obraćam, u trenutku kada sam donijela odluku da završim reprezentativnu karijeru.
Imala sam privilegiju da budem dio svih radosti koje je reprezentativni rukomet donio našoj zemlji: olimpijsko srebro u Londonu, evropsko zlato u Beogradu, evropska bronza u Ljubljani, kao i bronzana medalja i titula najboljeg svjetskog golmana u juniorskoj konkurenciji 2010. godine u Južnoj Koreji.
Crnu Goru nosim u srcu i predstavljam je najbolje što mogu i onda kada nisam u dresu nacionalnog tima. Zastava naše zemlje bila je istaknuta i kad sam tri puta podizala pehar šampiona Francuske ali i onda kada smo Joka, Mika, Majda i ja postale prvakinje Turske i tamo osvojile i kup i Super kup.
Iskreno vjerujem da odlukom o završetku reprezentativne karijere dodatno doprinosim crnogorskom rukometu jer već neko vrijeme osjećam da prostor koji zaslužuju moraju dobiti i Ljubica i Anastasija i briljantne mlade golmanke poput Marsenić, Kadović i Škerović.
Marina želi da odigra još par sezona, da se dodatno posveti zdravlju i oporavku tijela jer se ono uslijed konstantnih napora vidno troši, ali i da nađe prostora da više vremena provodi sa sinom Tadijom koji uskoro puni četiri godine i kome majčino prisustvo sve više nedostaje.
Iako moja rukometna misija ovdje ne prestaje, želim da se zahvalim treneru Novaku Ristoviću koji je prepoznao moj golmanski talenat kada sam imala svega 14 godina i pružio mi neophodnu osnovu za nadogradnju koja je uslijedila kasnije. Rezultati našeg rada u klubu su mi otvorili vrata reprezentacije.
Zahvaljujem se svim selektorima sa kojima sam imala priliku da sarađujem. Posebno bih istakla da je vrijeme vođenja reprezentacije od strane Dragana Adžića i Bojane Popović ispisalo zlatne stranice mog života i rukometne karijere.
Veliku zahvalnost dugujem Vlatku Đonoviću, koji je imao ulogu mog drugog roditelja, vjerovao u mene kao malo ko drugi i bio moja podrška u mnogim velikim uspjesima koje sam ostvarila.
Bila je čast nositi crnogorski grb zajedno sa ostalim lavicama, mojim istinskim heroinama, sa kojima sam prošla kroz teške trenutke ali i kroz one magične, istorijske, kojih ćemo se svi zajedno rado sjećati.
Rukomet je dio svih nas. Decenijama. Generacijama. Konstantna podrška Ministarstva sporta i mladih i autoritet i predanost Predraga Boškovića kao jednog od čelnika EHF-a, prilika su da ojačamo domaću ligu jer je ona ključ budućih reprezentativnih uspjeha.
Moja Crna Goro, daću sve od sebe da te i u narednih par godina na rukometnim terenima dostojno predstavljam. Hvala ti što si dio mene. Naš put se ovdje ne završava. Biću tu u svakom trenutku da pomognem na način na koji se procijeni da je najbolji.
Živjeću u želji i nadi da ćemo zajedno stvarati nove generacije lavica, vjerujući da je ženska rukometna reprezentacija dala primjer iskrenog patriotizma i sportskog fer pleja, primjernog ponašanja i bespoštedne borbe za životne i profesionalne ciljeve u čije dostizanje vjerujemo, čineći naše društvo makar zeru boljim i dajući našoj djeci kvalitetnu matricu za njihov budući lični razvoj. Idemo dalje, svi zajedno, još jače, još bolje i uspješnije.

Rajčić se povlači iz reprezentacije: Moja Crna Goro, daću sve od sebe da te i dalje dostojno predstavljam, naš put se ovdje ne završava

Kad u publici ugledamo djecu koja su došla da nas bodre, navijaju, podsjete nas na našu djecu koju smo ostavile kući, i u nama se probudi još veća snaga koja nam ne da pokleknemo, i na bilo koji način iznevjerimo svoje familije, svoju publiku, svoju državu, kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, &nbsp;putem video linka rukometašica i reprezentativka Crne Gore Marina Rajčić.
Nije bilo lako, kaže Rajčić, jer su prethodne tri utakmice, protiv Srbije, Rumunije i Češke oduzele dosta energije i snage, tako da svaki slobodan momenat koriste, kako kaže, za oporavak, ne bi li što spremnije dočekale predstojeće utakmice.
- Čekaju nas baš dva jaka meča, da za danom. Tu treba snage, mentalne i fizičke, da se sve to na pravi način iznese, što be sumnjam da će biti sa naše strane, i mogu vam reći da, sve je naravno lakše kad se pobjeđuje, umor koji trenutno osjećamo i ne osjećamo, jer taj neki nalet dobre energije, pobjede, tog osjećanja, nama daje dodatni &nbsp;vjetar u leđa, i jedva čekamo naredne mečeve da pokažemo šta mi još možemo, da postavimo neke nove rekorde - poručila je Rajčić.
Uvijek je prva utakmica i najteža, objašnjava Rajčić, jer ona otvara prvenstvo. Ima treme i neizvjesnosti, dodaje ona, a poslije to već bude drugačije.
- Svaka utakmica nosi neku svoju težinu, i svaka padne teško na svoj način, ali ta prva je najteža, zbog te neke pozitivne treme, da sve kako treba krene i da se otvori prvenstvo na najbolji mogući način, jer, kao što vidite, dva boda velika kao kuća, imamo tri pobjede, a samo smo dva boda prenijele. Tako da nas velika borba čeka &nbsp;u narednih pet, šest dana - istakla je Rajčić.
Kad su u publici crnogorski navijači, poručuje Rajčić, osjećaju se kao kući ma gdje igrale, i ove tri utakmice su dokaz, ističe ona, jer je samo dvadesetak crnogorskih navijača nadjačalo sve u sali, i njihovo navijanje je djevojke nosilo do pobjede.
- Podsjetilo me na ‘22.godine kad smo uzele bronzu, koliko su nas oni ispratili, koliko su nas bodrili, koliko su svakim danom živjeli za ovo &nbsp;i jedva čekali te naše utakmice, tako da je to nama dodatan vjetar u leđa, da moramo da se borimo za svoju zemlju, da ne smijemo ni njih, ni nas da iznevjerimo, jer znamo koliko možemo. Kad vidim malu djecu koja su došla samo da nas isprate, da gledaju naše utakmice, da navijaju, puno nam je srce, jer ima dosta nas koji smo svoju djecu ostavili kući, onda smo i željni njih, tako da sve to mi radimo i za svoje familije, i za svoju zemlju, tako da taj nam osjećaj ne dopušta da se bilo kog trenutka opustimo, i da, na neki način razočaramo naše navijače i našu publiku. Tako da sam im jako zahvalna što nas prate, da ih je pet na tribinama, nama je to jako važno i nadam se da će ih biti u što većem broju, da će moći da dođu, i da ćemo se zajedno radovati novim pobjedama - naglasila je Rajčić.
Uvijek očekuje pobjedu, poručuje Rajčić. Ne bi bili sportisti kad ne bi išli na pobjedu, sa namjerom, dodaje ona, da na svakoj utakmici pokažu šta znaju.
- Svako prvenstvo krećemo sa nekim motivom. Naše je da idemo korak po korak, da osvajamo polako, kao što smo i do sad osvajale, jer kad idemo korak po korak nekako te pobjede legnu baš kako treba, i koliko god da se umorimo, imamo vremena i da se oporavimo i spremimo, i to što igramo dva dana zaredom za nas nikad nije predstavljalo problem. Biće teško, ali kažem vam opet, kad vidim naše navijače, i ko sve stoji iza nas, više nas je na terenu - zaključila je Rajčić.

Rajčić: Jedva čekamo naredne mečeve da pokažemo šta još možemo

Crnogorski bokserski reprezentativac Tomislav Đinović učestvovaće na međunarodnom seniorskom turniru Great Silk Way, koji će u Bakuu do 15. aprila okupiti više od 200 boraca iz devet država svijeta, saopšteno je iz BOkserskog saveza.
Osvajač bronzane medalje sa poslednjeg Evropskog prvenstva biće jedini predstavnik Crne Gore na turniru, na kojem će nastupiti i bokseri iz Tadžikistana, Uzbekistana, Kambodže, Kirgistana, Gruzije, Rusije, Kazahstana i Azerbejdžana.
Iz Bokserskog saveza saopšteno je da turnir Great Silk Way /Veliki put svile/ ima dugu tradiciju i predstavlja značajan događaj u svijetu boksa, pružajući priliku bokserima iz različitih zemalja da se takmiče na visokom nivou i u izuzetno jakoj konkurenciji.
"Učešće na ovom prestižnom turniru predstavlja značajan korak za našeg boksera, jer će imati priliku da se takmiči protiv boraca iz osam zemalja, uključujući neke od najjačih bokserskih nacija poput Kazahstana, Uzbekistana i Rusije", saopšteno je iz Bokserskog saveza Crne Gore.
Navodi se da će to Đinoviću biti sjajna prilika da stekne dragocjeno međunarodno iskustvo, testira svoju formu uoči narednih izazova i pokaže da i bokseri sa naših prostora mogu ravnopravno da se nose sa elitom svjetskog boksa.
Sa Đinovićem je u Bakuu otputovao njegov klupski trener Momčilo Zlatičanin.

Đinović na prestižnom turniru u Bakuu

Građanska aktivistkinja Hana Konatar upozorila je da govor mržnje prema queer zajednici u velikoj mjeri ostaje nevidljiv za medije i širu javnost, naglašavajući pritom potrebu za većom institucionalnom odgovornošću i društvenom solidarnošću.
U emisiji Budilnik na Televiziji E, Konatar je govorila o nedavnom incidentu kada je na zgradi u kojoj živi osvanuo homofobni grafit. Iako je grafit ubrzo uklonjen, taj događaj, kako kaže, nije izuzetak, već dio mnogo šire i dublje pojave.
- Imamo krug podrške i neke mehanizme odbrane razvijene, tako da mislim da je mnogo češći govor mržnje nego što ga mi prepoznajemo, nego što on dolazi uopšte do javnosti i da se queer zajednica suočava sa velikim izazovima, koje mnogi od nas, nažalost, ne prijavljuju, jer nemaju podršku ili porodice, ili prijatelja, ili se boje kako će mediji i institucije reagovati – kazala je Konatar.
Kritikujući neadekvatnu pravnu zaštitu marginalizovanih grupa, Konatar ističe da je ključno da sudovi počnu da prepoznaju i procesuiraju zločine iz mržnje.
- Mislim da je neprimjenjivanje zakona čin kojim se šalje podrška manjini koja je jako glasna kada je mržnja u pitanju. Kada bi imali sudske presude koje bi ne samo ove, već i ostale zločine iz mržnje, ne samo nad i prema queer zajednici, već prema ženama, prema nacionalnim manjinama, prema osobama sa invaliditetom, mislim da bi imali mnogo svjesnije društvo šta znači odgovornost, i na koji način smijemo, ili ne smijemo da se ponašamo i šta to znači po nas - rekla je Konatar.
Prema njenim riječima, institucije u Podgorici često reaguju efikasno do trenutka kada slučaj stigne do suda – tada, kako tvrdi, izostaje primjena zakona.
- Do suda većina institucija jeste senzibilna, većina građana jeste senzibilna, jer bih napomenula da ovi incidenti jesu odgovor jedne glasne manjine. Postoji ogromna podrška u Podgorici, o tome mogu govoriti jer tu živimo, a to je negdje pokazao i odgovor samog našeg okruženja. Svi naši prijatelji, naše komšije su nam pružili ogromnu podršku, regionalna zajednica i nekako vjerujem da je mnogo više onih ljudi koji zapravo podržavaju, nego onih koji ne - kazala je.
Konatar naglašava da nije dovoljno očekivati od nevladinih organizacija i pojedinačnih institucija da se bore protiv diskriminacije, već da cijelo društvo mora preuzeti odgovornost.
- Kažu kad ne razmišljate o nekim osnovnim egzistencijalnim pitanjima, i kad ste zadovoljni sobom, onda vam ne smetaju ni drugi, nekako vas manje trigeriše to što neko živi slobodno i sretno i na način na koji se vama prosto i ne sviđa. Opet mislim da se nedovoljno govori. Ja bih voljela neki masovni coming out queer ljudi da prestanemo da očekujemo od NVO sektora, ili jedne, ili dvije institucije da rade svoj posao, već da svi preuzmemo odgovornost. Jasno je da je ovo utopijska ideja, prosto nije ostvariva, makar u ovom trenutku, a da svi preuzmemo odgovornost za svoju sreću, a da opet sa druge strane pozivamo na odgovornost sve one koji tu sreću pokušavaju da kvare - poručila je.
Kao neko ko je prošao kroz lično iskustvo homofobije, Konatar kaže da joj je, u tom smislu, drago što su meta incidenta bile ona i kolega aktivista Nikola Ilić – jer su, kako navodi, odrasli i osnaženi ljudi koji su imali snage da prijave slučaj i obrate se javnosti.

Konatar: Govor mržnje prema queer zajednici često ne dospijeva do javnosti

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović učestvovaće danas i sjutra na Antalijskom diplomatskom forumu, na poziv predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana. 
 
Milatović će, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, govoriti na panelu „Potraga za partnerstvom u eri multipolarizacije“. 
 
Ističe se da će Milatović na marginama foruma, razgovarati sa Erdoganom. 
 
- Antalijski diplomatski forum prilika je da se istakne aktivna uloga Crne Gore u regionu Zapadnog Balkana kroz učvršćenje dobrosusjedskih odnosa i saradnje, unapređenje stabilnosti i ostvarivanje napretka u evropskom integracionom procesu - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da će na Forumu učestvovati brojni svjetski lideri kako bi razmijenili mišljenja o mogućnostima na koji način diplomatija može promijeniti tok događaja, s naglaskom na rješenja za okončanje konflikata, strategije medijacije i mehanizme regionalne saradnje. 
 
- Tema ovogodišnjeg foruma "Ponovno uspostavljanje diplomatije u podijeljenom svijetu", odražava hitnu potrebu da se diplomatija ponovo afirmiše kao temelj stabilnost u kontekstu rastućih globalnih podjela - kazali su iz Milatovićevog kabineta.

Milatović na Antalijskom diplomatskom forumu

Ministarstvo javne uprave Crne Gore saopštilo je danas da je uspješno implementiralo više naprednih digitalnih rješenja, s ciljem modernizacije administrativnih procesa i unapređenja efikasnosti rada državne uprave.
Kako je poručio ministar Marash Dukaj, uvođenje novih sistema predstavlja važan korak ka stvaranju moderne, efikasne i transparentne administracije, usklađene sa evropskim standardima i najboljim praksama.
- Digitalizacija nije samo korak ka ubrzanju procesa, već i ka transparentnijem i sigurnijem elektronskom poslovanju - istakao je Dukaj.
Među ključnim novitetima koje je Ministarstvo javne uprave predstavilo su: elektronski Dokument Menadžment Sistem (eDMS), sistem za praćenje elektronskih sjednica Vlade (eSV) i Certifikaciono tijelo GovME CA. Ovi alati omogućavaju potpunu digitalizaciju upravljanja dokumentima unutar institucija, smanjujući potrebu za papirnom dokumentacijom i ubrzavajući rad administracije.
Zahvaljujući GovME CA sistemu, dokumenti sada mogu biti elektronski potpisani i verifikovani, što osigurava njihovu pravnu valjanost i zaštitu podataka. Integracija sa sistemima eDMS i eSV dodatno omogućava bržu i sigurniju obradu, potpisivanje i razmatranje materijala na sjednicama Vlade Crne Gore.
- Svi procesi su automatizovani. Dokument koji nastaje u ministarstvu i digitalno je potpisan identičan je dokumentu koji se automatski zavodi u pisarnici Generalnog sekretarijata i arhivira u elektronskoj arhivi - navodi se u saopštenju.
Uvođenjem ovih sistema ne samo da se štedi vrijeme i resursi, već se doprinosi i očuvanju životne sredine kroz smanjenje upotrebe papira.
Ministarstvo naglašava i važnost dostupnosti informacija građanima, ističući da novi sistemi omogućavaju izradu dokumenata u formatu pogodnom za javno objavljivanje i lakše razumijevanje. Svi službenici su, kako navode, aktivno uključeni u kreiranje digitalnih dokumenata, što dodatno jača institucionalnu odgovornost i transparentnost.

Dukaj: Digitalizacijom do efikasnije i transparentnije administracije

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Tag: marina-rajcic