<p>Pristupačnost nije luksuz već osnovno ljudsko pravo, poručila je <b>Marina Vujačić </b>iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore, gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E. Ona je istakla da bez pristupačnosti nema ni samostalnog života, ni uključenosti u zajednicu, ali ni mogućnosti da osobe s invaliditetom ostvaruju bilo koje drugo pravo.</p>
<p>- Pristupačnost je pravo osoba sa invaliditetom, jedno od osnovnih prava. Bez pristupačnosti nema ni samostalnog života ni uključenosti u zajednicu, ali nema ni bilo kog drugog pojedinačnog prava osoba sa invaliditetom, jer ga definitivno ne mogu uživati, odnosno onda su izolovane i potpuno sagregisane od ostatka društva. Zbog toga je važno da je ovo zaista obaveza cijelog društva i države, odnosno sistema - poručila je Vujačić.</p>
<p>Ona je podsjetila da je još 2008. godine donijet prvi Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata, koji sadrži jasne i obavezujuće norme o pristupačnosti. Ipak, kako tvrdi, 17 godina kasnije, stanje na terenu pokazuje da se zakon sistemski ignoriše.</p>
<p>- Zakon je sa vrlo imperativnom odredbom i dalje na snazi, a vidimo svakodnevno situaciju na terenu. Onda je i dalje jasno da 17 godina nije bilo dovoljno ovoj državi da primijeni adekvatno zakon i da sankcioniše one koji ga krše. To je dodatno neprihvatljivo - istakla je.</p>
<p>Komentarišući slučaj iz podgoričkog naselja Zabjelo, gdje je rampa za osobe s invaliditetom izvedena pod gotovo vertikalnim nagibom i fizički neupotrebljiva, Vujačić ističe da je riječ o drastičnom, ali ne i usamljenom primjeru.</p>
<p>- Nagib je svakako neadekvatan, jer on mora biti oko 6 stepeni, maksimalno 8, što nije slučaj sa konkretnim primjerom. Ali on nije jedini, nažalost – i kada su u pitanju novosagrađeni objekti, kao i oni građeni posljednjih godina, pa i od 2008. godine na ovamo, takvi objekti ne bi smjeli dobiti upotrebnu dozvolu - naglasila je.</p>
<p>Dodaje da je nedopustivo da se ovakvi propusti tolerišu prilikom tehničkog prijema objekata, te da je odgovornost jasno definisana – prvenstveno kod investitora, koji, ukoliko ne ispoštuju zakon, treba da budu sankcionisani.</p>
<p>- Ako to nije bilo projektovano, ako je investitor propustio svoju obavezu – onda mora da bude sankcionisan. U suprotnom, šalje se poruka da pristupačnost nije prioritet, i da su osobe s invaliditetom građani drugog reda - zaključila je Vujačić.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Vujačić: Pristupačnost je pravo osoba sa invaliditetom

<p>U Podgorici je počeo protest reprezentativnih organizacija koje zastupaju prava osoba s invaliditetom.&nbsp;</p> <p>Protest je organizovan pod sloganom “Mi smo stvarnost, vi ste mit” ispred Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.</p> <p>Povod je tekst nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, budući da resor na čijem je čelu ministarka <b>Naida Nišić </b>nije ispunio zahtjev organizatora da se predloženi nacrt povuče iz dalje procedure.</p> <h2>Vujačić: Nišić ima dva i po sata da nas pozove na razgovor</h2> <p><b>Marina Vujačić </b>istakla je kako su se okupili kako bi pokazali snagu odgovornosti a ne sile.</p> <p>- Jer, silu demonstriraju oni koji su predložili sporni nacrt zakona - dodala je.</p> <p>Ona je istakla kako nikada Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga neće oprostiti to što su na društvenim mrežama vodili kampanju protiv direktora Saveza slijepih <b>Gorana Macanovića</b>.</p> <p>- Ministar finansija nas je tokom razgovora uporedio sa priređivačima igara na sreću. To nijedna kampanja neće popraviti - rekla je ona.</p> <p>Nišić je poručila kako ima rok od dva i po sata da ih pozove na razgovor.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031913038_cd189f62cc4d6cfa7e7f7ad2c0d9932326cfd882dd65d274d0e604fb621c0e68.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025031913038_cd189f62cc4d6cfa7e7f7ad2c0d9932326cfd882dd65d274d0e604fb621c0e68" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Sa protesta"> <figcaption>Sa protesta<span>(Photo: Portal Analitika)</span></figcaption> </figure>  <h2>"Ministarko, ušli ste u istoriju"</h2> <p>Predstavnik jedne od organizacija Goran Macanović upitao je nadležne - "šalite li se vi sa nama?"</p> <p>On je ministarki Nišić poručio da se odluke ne mogu kreirati shodno ličnim stavovima, već analizom relevantnih podataka.</p> <p>- Predloženi nacrt zakona je nakaradan. Očekujemo da nas ministarka pozove i da prihvati naše zahtjeve. Ljudski je pogriješiti, ali i priznati grešku - dodao je Macanović.</p> <p>Kazao je kako neće odustati od protesta dok njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni.</p> <p>- Ministarko, ušli ste u istoriju, jer ste prva koja je izvela OSI na ulice - zaključio je Macanović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031913038_26d57471bb4c506818aa5eed986a0ae8d8c034e2da335a9c468713ae5f1f1aa2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031913038_26d57471bb4c506818aa5eed986a0ae8d8c034e2da335a9c468713ae5f1f1aa2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Sa protesta"> <figcaption>Sa protesta<span>(Photo: Portal Analitika)</span></figcaption> </figure>  <h2>"Dosta nam je lažnih obećanja"</h2> <p><b>Blagoje Šturanović</b> istakao je da traže pravo na dostojanstven život.</p> <p>- Dosta nam je lažnih obećanja, povucite nacrt i napravite novu radnu grupu, i to danas - kazao je on.</p> <p>Vlada želi da uštedi na OSI kako bi se pokrio deficit budžeta, smatra <b>Milijana Ćirković</b>.</p> <p>- Koliko je OSI još na birou rada, a mi smanjujemo obim njihovih prava - naglasila je, dodajući da ne traže povlastice već osnovna prava.</p> <h2>"OSI više ne žele da budu statistički podatak"</h2> <p>Osobe sa invaliditetom više ne žele da budu statistički podatak i sa tim nema pregovora niti kompromisa, poručila je sa današnjeg protesta <b>Dragana Božović</b>.</p> <p><b>Samir Guberinić </b>naglasio je kako ministre nije briga što će se mnoge osobe sa invaliditetom vratiti da žive od socijalne pomoći.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250319130312_70e47353b38e81e8bfb089f3e3289ff465326e1f0fc6a2aca73994507ab1cf57.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250319130312_70e47353b38e81e8bfb089f3e3289ff465326e1f0fc6a2aca73994507ab1cf57" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Sa protesta"> <figcaption>Sa protesta<span>(Photo: Portal Analitika)</span></figcaption> </figure>  <p>- Samo gledaju da zadovolje svoje posebne potrebe - naglasio je Guberinić.</p> <p><b>Radenko Lacmanović </b>rekao je kako se Vlada "grdno prevarila jer je udarila na najodlučnije".</p> <p>- Zar se ovako poštuju potrebe osoba sa invaliditetom? Ne, ovako se to ne radi - istakao je on,</p> <p>Organizatori protesta su Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, Savez slijepih Crne Gore, Savez udruženja paraplegičara, Savez gluvih i nagluvih, NVO Mozaik iz Nikšića, Udruženje za podršku osobama sa invaliditetom, Udruženje za afirmaciju i podršku ženama sa invaliditetom „Nova žena“, kao i Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju „Zračak nade“, Nova šansa u Novom, NVO Brain i Paraolimpijski komitet Crne Gore.</p>

500x500

1084x550

Na protestu poručeno: Nišić ima rok od dva i po sata da nas primi na razgovor

<p>Oni se u obrazloženju Zakona pozivaju na nešto što u samom nacrtu krše, i prave suprotnost, u odnosu na ta obrazloženja. Pozivaju se na Ustav Crne Gore da on jamči posebnu zaštitu lica sa invaliditetom, a ograničavaju dosadašnji obim prava, u programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji se u dijelu pravne tekovine pozivaju na Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravu osoba sa invaliditetom, a krše brojne njene odredbe - kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, <b>Marina Vujačić</b> iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore.</p>
<p>Okrugli sto je organizovan, kaže Vujačić, u okviru javne rasprave a u vezi izmjena Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom i trajala je samo 20 dana.</p>
<p>- Javna rasprava je u skladu sa Uredbom mogla trajati do 40 dana. Organizovan je samo jedan okrugli sto, i to u centralnoj regiji, u Podgorici, nije ni na sjeveru, ni na jugu, pa smo i to zamjerili, jer su zbog toga mnoge osobe sa invaliditetom, i sva zainteresovana javnost, uključujući njihove poslodavce, i sve druge, nijesu bili u prilici da se za ovako kratko vrijeme informišu. Međutim, imajući u vidu da se udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore i Savez slijepih Crne Gore, prvenstveno naše dvije organizacije, tražile obustavljanje javne rasprave, i povlačenje ovog i ovakvog Nacrta Zakona, u izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI. Kasnije su se pridružile i druge NVO, uključujući i NVO Mozaik, takođe neke naše druge kolege i saradnici, a da je Ministarstvo odbilo da to učini do danas. Imali smo zamjerke, naravno, na sve ono što smo sugerisali u prethodnom periodu, kada su u pitanju prekrsene procedure, i reći ću prekršeni zakoni, Ustav i Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, jer mi nijesmo protiv izmjena i dopuna ovoga Zakona, naprotiv, mi mislimo da se on treba unaprijediti, ali na način koji bi nas potpuno uključio u proces donošenja odluka, od samog planiranja tih izmjena i dopuna - rekla je Vujačić.</p>
<p>Tekst Nacrta zakona, tvrdi Vujačić, ne počiva na analizama - Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, naglašava ona, čak nije koristilo ni postojeće analiz na kojima bi Zakon trebalo da počiva.</p>
<p>- Oni se u obrazloženju Zakona pozivaju na nešto što u samom nacrtu krše, i prave suprotnost, u odnosu na ta obrazloženja. Pozivaju se na Ustav Crne Gore da on jamči posebnu zaštitu lica sa invaliditetom, a ograničavaju dosadašnji obim prava, u programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji se u dijelu &nbsp;pravne tekovine pozivaju na Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravu osoba sa invaliditetom, a i nju krše, kršeći brojne njene odredbe i na to smo ukazali, uključujući član 4 opšte obaveze, koji propisuje, na primjer, obavezu država članica, da socijalna ekonomska, i kulturna prava progresivno stvari unapređuje, ovim se dešava regresija, odnosno nazadovanje u odnosu na dostignuti standard - istakla je Vujačić.</p>
<p>Ukoliko bi se išlo u dalju proceduru, Vujačić smatra da se ne bi ostvarivala svrha Zakona, jer nije ni postugnuta prethodno puna zaposlenost OSI i, kako kaže, veća zapošljivost OSI. Na evidencije ZZZCG ima preko 8.600 OSI, dok je, naglašava ona, 4.550 zaposlenih.</p>
<h2><b>Macanović: Novi Nacrt Zakona je u suprotnosti sa Konvencijom UN-a</b></h2>
<p>Predsjednik Saveza slijepih <b>Goran Macanović </b>kaže da je ovo drastičan primjer nepoštovanja Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom, i odsustva konsultacija sa reprezentativnim organizacijama OSI. &nbsp;</p>
<p>- Proces izmjena ovog Zakona je započeo prije punih 10 godina, 2015.godine je formirana radna grupa koja je imala za cilj da izradi nacrt novog zakona o zapošljavanju lica sa invaliditetom, kroz taj proces je 2017.godine, Vlada posredstvom UNDPI-ja angažovala ekspertkinje koje su uradile analizu opravdanosti izvajanja Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, bez okvira ZZZCG, i formiranje ovog Fonda kao posebne institucije, jer je to jedan od ključnih zahtjeva bio i tada, i danas se reprezentativne organizacije OSI zalažu za jedno takvo rješenje &nbsp;i ta radna grupa je radila do 2021.godine, da bi prošle godine Ministarstvo rada i socijalnog staranja tada naprasno formiralo novu radnu grupu, a da ona prethodna nije ni završila svoj rad - rekao je Macanović.</p>
<p>Rezultat rada nove radne grupe je Nacrt Zakona koji je, kaže Macanović, u potpunosti u suprotnosti sa Konvencijom prava OSI.</p>
<p>- Isključili su nas upravo zbog toga što su željeli da na mala vrata proguraju nešto što, &nbsp;nažalost, pojedinci iz institucija i ZZZCG, i dio nekih savjetnika u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, već godinama pokušavaju da kroz neke negativne medijske kampanje da nametnu kao narativ da se ovaj Zakon dominantno zloupotrebljava od strane osoba sa invaliditetom, od strane poslodavaca, da osobe sa invaliditetom imaju neke bezobrazno visoke plate, i da zapravo osobe sa invaliditetom dovode u situaciju da javne finansije budu ugrožene zbog plata OSI, da bi eliminasali kontra argumente nas aktivista, su ovaj proces učinili dosta netransparentnim - zaključio je Macanović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLTaAz6cG3Wk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujačić: Povući ovakav Nacrt Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI

<p>Televizija E, iako komercijalni medij, izdvaja se od drugih po načinu izvještavanja i zastupljenosti tema vezanih za ranjive grupe - ocijenila je <b>Marina Vujačić</b> iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore.</p>
<p>Ona je, gostujući u emisiji E uživo na Televiziji E, poručila da je odgovornost i obaveza države da promoviše model pristupa koji je zasnovan na ljudskim pravima.</p>
<p>- Posebno imajući u vidu zakonske obaveze medija koji se finansiraju iz budžeta građanki i građana, da izvještavaju o takozvanim ranjivim kategorijama, pa među njima i o osobama sa invaliditetom - kazala je Vujačić.</p>
<p>Zabrinjavajuće je, smatra ona, malo medijskog sadržaja koji je posvećen ranjivim grupama - kojeg je po analizi Agencije za audio i vizuelne medijske usluge svega dva posto u televizijskim programima nacionalnih emitera.</p>
<p>- Jako je značajno što je agencija uradila takvu vrstu analize, i dobro bi bilo da u narednom periodu makar ih imamo na godišnjem nivou, kako bi mogli porediti sa ovom trenutnom, jer nam je, zaista, nešto takvo dugo vremena falilo, posebno imajući u vidu zakonske obaveze medija koji se finansiraju iz budžeta građanki i građana, da izvještavaju o takozvanim ranjivim kategorijama, pa među njima i o osobama sa invaliditetom - rekla je Vujačić.</p>
<p>U medijima su, konstatuje ona, najzastupljenija politika i političari, ali i nasilje. Zato se, dodaje Vujačić, postavlja pitanje koliko su i u okviru te teme obuhvaćene ranjive kategorije.</p>
<p>- U &nbsp;ovom izvještaju Agencije se spominju žene žrtve nasilja, pored osoba sa invaliditetom, Roma i Egipćana, LGBTIQ populacija, i one kategorije u socijalnom riziku, u riziku od siromaštva, što govori u prilog činjenici da, po mom dubokom uvjerenju, je država tu dosta odgovorna, ne samo mediji, koji ne izvještavaju dovoljno. Komercijalnim medijima ne mogu dati neku vrstu zamjerke, možda bih mogla, i voljela, da su i kod njih, kod pojedinih, zastupljene sve ove kategorije, uključujući osobe sa invaliditetom, tu se vi izdvajate, iako ste komercijalni medij, ja to moram zaista istaći, što vas odvaja na neki način, bez obzira na način finansiranja - istakla je Vujačić.</p>
<p>Država je, podvlači, odgovorna jer bi morala da stvori takav ambijent za medije - da afirmiše, da promoviše i da omogući medijima da u većoj mjeri izvještavaju o onome što su pitanja ljudskih prava svih ugroženih grupa.</p>
<p>- A kad su u pitanju osobe sa invaliditetom, javni i medijski emiteri koji se finansiraju iz budžeta su obavezni o njima da izvještavaju, a u tom izvještaju iz Agencije se vide procenti, i oni su u tom segmentu za mene neprihvatljivi i niski - poručila je Vujačić.</p>
<p>Po istraživanju Agencije za audio i vizuelne medijske usluge Televizija E je zauzela drugo mjesto. Vujačić cijeni da nije toliko važan procenat zastupljenosti koliko jeste zastupljenost tema.</p>
<p>- Kad su u pitanju osobe sa invaliditetom definitivno medijsko izvještavanje nije raznovrsno u onoj mjeri u kojoj bi trebalo biti, kad to kažem mislim da se mediji često fokusiraju na ono što je dominantan odnos javnosti prema određenim kategorijama ljudi, u ovom slučaju osobama sa invaliditetom, nama se generalno ne pripisuju sve oblasti interesovanja koji su pripisuju drugim građankama i građanima - navela je ona.</p>
<p>Za njih se, kaže, često misli da ih zanimaju neka socijalna pitanja, obrazovanje, eventualno zaposlenje.</p>
<p>- Ali sporadično, dok se vrlo rijetko izvještava o temama kao što je, na primjer, porodični život osoba sa invaliditetom, kao što je generalno osnaživanje osoba sa invaliditetom za samosvjesnost, aktivizam, za pitanja samoodređenja osoba sa invaliditetom, samoprihvatanja invalidnosti, i sva ona pitanja koja dovode do toga da li su osobe sa invaliditetom danas vidljive u crnogorskom društvu, ili ne, i zbog toga sam, na kraju krajeva rekla da je, takođe, odgovornost države da ona ono što je njena obaveza promoviše, model pristupa zasnovan na ljudskim pravima - zaključila je Vujačić.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSgZ7oK_nKLw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujačić: Televizija E se izdvaja, rijetka koja među komercijalnim medijima izvještava o ranjivim kategorijama

<p>Osobe sa oštećenim sluhom su populacija koja je, i u okviru samih osoba sa invaliditetom, &nbsp;jako izopštena, u mnogim segmentima života su diskriminisani &nbsp;i činjenica da, mimo uskog privatnog kruga, ne mogu komunicirati &nbsp;dovoljno govori &nbsp;kakav je njihov kvalitet života u Crnoj Gori - kazala je za Budilnik, na Televiziji E, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore - Marina Vujačić.</p>
<p>&nbsp;- Zaista je neprihvatljivo da se u Crnoj Gori, u 2024.godini, odnosno do 2024.godine, imajući u vidu da je Crna Gora konvenciju ratifikovala prije petnaest godina i da je bila u obavezi i da definiše i da reguliše znakovni jezik na adekvatan način i da ga sistemski uredi. Oni ne mogu ni dan danas na adekvatan način ostvarivati svoja prava, ne mogu zadovoljavati neke osnovne životne funkcije, i na taj način ostaju, definitivno, jedna od najmarginalizovanijih grupacija u Crnoj Gori, kojoj se ne priznaje ni lingvistički identitet, kojoj se ne priznaje ni kulturna raznolikost i koja je na neki potpuno zavisna od par ljudi na koje se može osloniti, koji su često, ako poznaju znakovni jezik, ili samouki ili su učili u regionu , ili u ograničenom obimu u Crnoj Gori. Vidimo da nemamo primjer osobe koja ima potpuno oštećenje sluha da radi u bilo kom sektoru koji se smatra javnim sektorom - rekla je Vujačić.</p>
<p>Zakon o Javnom servisu samo u određenoj mjeri prepoznaje znakovni jezik, podsjetila je Vujačić i napomenula da znakovnog jezika nema ni u drugim sistemima i sektorima, od sistema obrazovanja do sistema zdravstvene zaštite.</p>
<p>- Ukoliko oni nemaju nekoga ko je sa njima, kao njihov prijatelj, često, jer ne mogu angažovati, nemaju ni sredstava da angažuju tumača , niti je to njihov posao i obaveza, upravo zato što je država trebala to pitanje da odradi, onda je jasno zašto ih nemamo zastupljene u medijima. To je zaista šteta, to je ogromni problem, zato što onda ja ni sebe ne mogu smatrati kao nekoga ko na adekvatan način reprezentuje njihova pitanja i prava, upravo zato što ne provodim dvadeset četiri sata sa njima, na kraju krajeva ne poznajem na adekvatan i potpun način ono što su njihovi interesi, i ono što su problemi sa kojima se suočavaju svakog trenutka. Zato je važno da se ovo pitanje riješi i u medijima i u drugim oblastima - poručila je Vujačić.</p>
<p>Gošća Budilnika je napomenula da su upućivali Inicijativu za usvajanje znakovnog jezika kao jezika u službenoj upotrebi, time bi se obaveze države definisale, i, &nbsp;dodaje ona, omogućilo bi se osobama sa oštećenjem sluha da nauče i koriste znakovni jezik, jer dosada je to bilo moguće samo djelimično u resursnom centru u Kotoru.</p>
<p>Skoro svakoj Vladi je upućivana inicijativa za usvajanje zakona o znakovnom jeziku, podsjetila je Vujačić, i prisjetila se da su te zahtjeve proslijeđivali određenim resorima u ministarstvima, a oni se, naglašava Vujačić, redom proglašavali nenadležnima.</p>
<p>&nbsp;Vujačić je poručila da neće odustati od daljih inicijativa, a, istakla je, zahtijevaće i stipendiranje učenja znakovnog jezika, ne samo za osobe sa oštećenim sluha i govora, već i za sve druge koji smatraju da je to što ne znamo taj jezik naš problem, kako kaže ona, a ne osoba sa oštećenjem sluha i govora.</p>
<p>&nbsp;- Jedina smo zemlja u regionu koja ovo pitanje nije uredila. Ako Crna Gora u toj oblasti toliko nazaduje, u odnosu na zemlje koje su to pitanje davno uredile, a možemo da pogledamo, na primjer, i regionalne medije koliko je znakovni jezik zastupljen kod njih, onda nam je jasno da je i u drugim oblastima života jednako tako zastupljen. Dovoljno govori, u prilog činjenici, da ovu državu ne interesuje diskriminacija koju ona vrši. Ja ću odgovor na ovo pitanje upravo završiti tim da je diskriminacija najskuplja i da nema tog novčanog ulaganja koje nije isplativo i koje neće dovesti do rezultata i efekata u odnosu na ono što je izopstavanje i neulaganje u ljude kao dio zajednice da bismo imali uključenu tu populaciju, da bi ona mogla nesmetano ostvarivati svoja prava , da bi se mogla obrazovati na adekvatan način u skladu sa svojim interesovanjima i kompetencijama, i da ne bi tako veliki dio populacije zapostavljali , sjećali ih se samo u toku izbornog procesa ili kampanje - zaključila je Vujačić.</p>
<h2>Tmušić: Bilo bi značajno da se znakovni jezik standardizuje</h2>
<p>&nbsp;Situacija kod osoba sa oštećenjem sluha i govora &nbsp;je veoma teška i njihov stepen inkluzije u društvu je veoma loš, oni žive na margini društvenih dešavanja, a razlozi za to su brojni - kazao je Budilnik predsjednik Udruženja paraplegičara Cetinja Dejan Tmušić.</p>
<p>&nbsp;- U prethodnom periodu situacija je bila mnogo bolja, govoreći iz iskustva mojih roditelja, koji su u bivšoj Jugoslaviji pohađali nastavu u Resursnom centru za sluh i govor, u Kotoru. To je bio centar bivše Jugoslavije i tu je bio veliki broj učenika sa oštećenjem sluha i govora. Privreda je bila mnogo razvijenija, privredna društva su bila u ekspanziji i oni su mogli da biraju zanimanja - rekao je Tmušić.</p>
<p>&nbsp;Trenutna situacija u Crnoj Gori je loša po osobe sa oštećenim sluha i govora, smatra Tmušić, jer, kaže on, Resursni centar pohađa zanemarljiv broj osoba, dok je zapošljavanje u realnom sektoru veoma skučeno i , dodaje on, integracija u društvenu zajednicu tih osoba je loša.</p>
<p>&nbsp;- Posebno to pogađa u vremenu informaciono tehničke tehnologije, kada su informacije veoma važne, veome ključne za bilo koju oblast života, oni su tu uskraćeni i itekako diskrimisani. Posebni problem predstavlja, kad završe svoje obuke, oni se vrate u mjesto stanovanja i imaju veoma malo prostora za komunikaciju sa okruženjem, što kod njih stvara određenu frustraciju, nepoznavanje, te jezičke barijere i situacija je mnogo loša &nbsp;po inkluziju osoba sa oštećenjem sluha i govora - naglasio je Tmušić.</p>
<p>&nbsp;Sagovornik Budilnika je naveo lični, porodični primjer, jer su njegovi roditelji imali oštećenje sluha i govora, i podsjetio je da oni kao djeca tih osoba nijesu oskudijevali ni u čemu, da su, dodaje on, on i sestra postigli visoka obrazovanja i afirmisali se.</p>
<p>&nbsp;- Meni su roditelji bili velika podrska, obzirom da sam ja u jednom periodu postao osoba sa invaliditetom, oni su znali metode, načine, kako da se borim protiv diskriminacije, kako da sačuvam svoje samopoštovanje, kako budem ugledan član ovoga društva i kako da se nosim sa svojim invaliditetom. Iskreno, bez njih to ne bih mogao postići - istakao je Tmušić</p>
<p>&nbsp;Tmušić je apelovao da &nbsp;društvo da mnogo više povede računa na osobe sa oštećenjem sluha i govora, i, poručio je on, da uradi sve kako bi ovim licima olakšalo komunikaciju.</p>
<p>&nbsp;- Bilo bi značajno da se znakovni jezik standardizuje i da bude izjednačen sa ostalim jezicima, odnosno sa jezikom koji je zvanično crnogorski, i sa jezicima koji su u upotebi. Tako da se nadam da će se naći mjesta i za znakovni jezik - zaključio je Tmušić.</p>

Vujačić: Osobe sa oštećenjem sluha i govora su najmarginalizovanija grupacija u Crnoj Gori

<p>Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata u Skupštini Crne Gore i predstavnik Evropskog saveza,<b> Boris Mugoša</b>, na društvenoj mreži „X“ upozorio je na duboke probleme u crnogorskoj ekonomiji, ističući da zemlja bilježi najveći spoljnotrgovinski deficit u posljednjih 15 godina.</p> <p>- Pokrivenost uvoza izvozom je najniža u posljednjih 15 godina, a prošle godine zabilježili smo spoljnotrgovinski deficit od oko 3,5 milijardi eura, dok su trendovi u ovoj godini još nepovoljniji - naveo je Mugoša.</p> <p>On je posebno ukazao na tešku situaciju mikro preduzeća, koja čine 93 odsto svih preduzeća i zapošljavaju oko 39 odsto radne snage. Prema njegovim riječima, ova preduzeća u posljednjih šest godina posluju sa gubicima, a njihov ukupni kapital je danas manji za četvrtinu u odnosu na 2019. godinu.</p> <p>- U poređenju sa 2019. godinom, broj preduzeća u blokadi porastao je za 2.700, dok se iznos blokiranih dugova udvostručio i sada premašuje 1,4 milijarde eura - &nbsp;dodao je Mugoša.</p> <p>On je kritikovao i smanjenje sredstava u budžetu za unapređenje konkurentnosti privrede, koja su sa skoro šest miliona eura prije nekoliko godina smanjena na ispod četiri miliona.</p> <p>- Crnogorskoj ekonomiji hitno je potrebna ozbiljna razvojna strategija koja će u narednih deset godina jasno definisati ključne strukturne reforme za diversifikaciju, povećanje likvidnosti, konkurentnosti i produktivnosti privrede - zaključio je Mugoša.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704080756_4db9ab3728e803e7d36daa161aae30ae97097a37aeaa74ef7df6ee2a3880dbe9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250704080756_4db9ab3728e803e7d36daa161aae30ae97097a37aeaa74ef7df6ee2a3880dbe9" data-rendition-name="original" width="557" height="541" loading="lazy" alt="objava Mugoša"> </figure>  <p>&nbsp;</p>

Mugoša: Crna Gora bilježi najveći spoljnotrgovinski deficit u posljednjih 15 godina

<p>Na Graničnom prelazu Hani Hotit u Republici Albaniji održan je sastanak Zajedničke ekspertske komisije za sprovođenje Sporazuma o graničnim prelazima između Crne Gore i Albanije, kao i Zajedničke komisije za obnavljanje, popravku i održavanje graničnih oznaka duž crnogorsko-albanske granice. Sastanak su organizovala ministarstva unutrašnjih poslova dvije države, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore.</p>
<p>Tokom sastanka razmatrana su aktuelna pitanja bilateralne saradnje, uz poseban fokus na predstojeću ljetnju turističku sezonu. Dogovorene su mjere za usklađivanje prometa putnika i robe, te koordinacija aktivnosti graničnih službi — policije, carine, veterinarskih i fitosanitarnih inspekcija — s ciljem pojednostavljenja prelaska granice, uz prioritetnu brigu o bezbjednosti građana i država. Regionalni rukovodioci i šefovi susjednih graničnih prelaza dogovorili su svakodnevno praćenje stanja, razmjenu informacija i efikasno rješavanje eventualnih problema, u skladu sa zakonima o graničnoj kontroli Crne Gore i Albanije.</p>
<p>Dogovoreno je i nastavak radova na obnavljanju i održavanju graničnih piramida, međupiramida i drugih oznaka. Uprava za nekretnine Crne Gore planira tokom 2025. godine popravku oštećenih oznaka B-17, B-18, B-23 i B-28, kao i nastavak radova na postavljanju plovnih graničnih oznaka na Skadarskom jezeru, u skladu sa sporazumima između dvije države.</p>
<p>Razmatran je i status sprovođenja sporazuma o otvaranju zajedničkih graničnih prelaza Ckla-Zogaj i Sveti Nikola-Puljaj, kao i uspostavljanju zajedničke granične kontrole. Dogovorene su aktivnosti na pripremi protokola o hitnim prekograničnim potjerama, koji će biti potpisani u skladu sa sporazumima o policijskoj saradnji.</p>
<p>Sprovođenje graničnih provjera, naročito na zajedničkim prelazima, doprinijeće racionalnijem korišćenju resursa, jačanju uzajamnog povjerenja i efikasnijoj borbi protiv prekograničnog kriminala.</p>
<p>Sastanku su prisustvovali predstavnici ministarstava unutrašnjih poslova i graničnih policija Crne Gore i Albanije, Uprave za nekretnine Crne Gore, te topograf Albanije. Sastanak su vodili <b>Milan Paunović</b> i <b>Saimir Spahija, </b>predsjedavajući Mješovite crnogorsko-albanske komisije.</p>

Sastanak Zajedničke ekspertske komisije Crne Gore i Albanije o graničnoj saradnji na prelazu Hani Hotit

<p>Širom Srbije krenule su „totalne blokade“ na koje su juče pozvali studenti.&nbsp;</p>
<p>MUP Srbije upozorio da su blokade nezakonite i da će policija preduzeti sve mere da zaštiti javni red i mir.&nbsp;</p>
<p>U Beogradu su trenutno blokade na desetak lokacija. Policija na pojedinim mjestima uklanja prepreke sa kolovoza, javlja RTS.</p>
<p>Između ostalih, blokirane su raskrsnice Bulevara despota Stefana i Cvijićeve, Bulevara kralja Aleksandra i Batutove, kao i raskrsnica ispred Pravnog fakulteta.</p>
<p>Takođe, blokirane su i tri velike raskrsnice u Novom Sadu. Kod GSP-a, Merkatora i raskrsnica Temerinske i Partizanske ulice. Blokada je počela u 6 sati, navodi portal 021.</p>
<p>Predsjednik Aleksandar Vučić pozvao je sinoć građane na mir i uputio molbu da se ne ruši Srbija, jer oni koji to žele, kako ističe, ne mogu da je pobjede.&nbsp;</p>

Blokirano više raskrsnica u Beogradu i Novom Sadu

<p>Fudbalska planeta plače za Diogom Žotom, a šampion Engleske Liverpul riješio je da povuče broj 20 u čast tragično nastradalog napadača.</p>
<p>Biće to prvi broj koji je tim sa "Enfilda" povukao.</p>
<p>- Ono što se, nažalost, pokazalo kao njegov poslednji bljesak u fudbalu, donelo je Žoti titulu prvaka Premijer lige i osvajanje UEFA Lige nacija. Broj 20 biće s pravom ovekovječen zbog njegovog doprinosa u Liverpulovoj šampionskoj sezoni 2024/25. - 20. tituli u istoriji kluba, s karakterističnim lažnjakom i udarcem pred kopom, kojim je u aprilu donio pobjedu u Mersisajd derbiju, postigavši svoj poslednji, vrlo emotivan gol u životu - naveo je Liverpul.</p>

U čast Žote: Liverpul povukao dres sa brojem 20

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: marina-vujacic