Zakonom o jedinstvenom vještačenju invaliditeta osobe sa invaliditetom će imati jedno rješenje u kojem su navedena sva prava koja se mogu ostvariti i potrebna podrška za svaku osobu sa invaliditetom, te će tim jednim rješenjem dobiti priliku da se bore - rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;predsjednica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore Marina Vujačić.
Parlament je nedavno usvojio Zakon o jedinstvenom vještačenju invaliditeta &nbsp;koji predviđa ukidanje preko 40 komisija i uvođenje Centralnog zavoda za procjenu invaliditeta. Zakon bi trebalo da obezbjedi pravnu sigurnost, dosljednu primjenu normi i ravnopravniji pristup osobama &nbsp;sa invaliditetom, uključujući i djecu sa posebnim obrazovnim potrebama.
Zakon o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, kaže Vujačić, mnogo znači za cjelokupno crnogorsko društvo, državu i sistem, a ponajviše za osobe sa invaliditetom kao, kako kaže, prve i krajnje korisnike zakona.
- Naglašavam da je ovaj zakon važan i za društvo i državu zbog toga što se mijenja perspektiva o invaliditetu i fenomenu invaliditeta upravo kroz ono što ovaj zakon osigurava za dalje, kad to kažem onda mislim na jedinstveno vještačenje invaliditeta, odnosno na način na koji će se invaliditet procjenjivati, uključujući stepen podrške koji &nbsp;će se procjenjivati za svaku osobu sa invaliditetom pojedinačno. Na neki &nbsp;način, ovim se uvodi model zasnovan na ljudskim pravima u zakonodavstvo, koji do sada nažalost nijesmo imali kada je u pitanju domaća regulativa, iako smo ratifikovali Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom još 2009. Tu obavezu imali smo još od tada, da sve zakone crnogorske uskladimo, da one koje su u suprotnosti sa Konvencijom EU poništimo i da primjenjujemo model zasnovan na ljudskim pravima. U kontekstu invaliditeta to ne znači samo oštećenje kao naše lično svojstvo, nego znači i prepreke u okruženju koje ograničavaju osobe sa invaliditetom za ravnopravno učešće u društvu- rekla je Vujačić.
Podsjeća da su se vještačenjem invaliditeta utvrđivale medicinske indikacije i dijagnoze, odnosno jedan segment oštećenja, pa tako brojne osobe sa invaliditetom u crnogorskim zakonima nijesu bile, kako tvrdi, prepoznate, odnosno različite kategorije osoba sa invaliditetom.
- Ovaj zakon ne samo da ukida komisije i formira jednu, što će biti sigurno jeftinije za državu, imajući u vidu i taj aspekt i naravno da smo zainteresovani i za to. Bilo je neracionalno imati toliko komisija koje su imale različitu metodologiju. Sada će postojati jedinstvena metodologija po kojoj će ta prvostepena i drugostepena komisija u Zavodu za jedinstveno vještačenje odlučivati u svakom konkretnom slučaju &nbsp;u zavisnosti od zahtjeva osobe sa invaliditetom ili djeteta u ranom uzrastu, &nbsp;i prije nego što se stekne status lica sa invaliditetom za to dijete. Ipak, ono će svakako imati podršku baš zbog specifičnosti razvoja, promjenljivosti u odnosu na odrasle- istakla je Vujačić.&nbsp;
Dodaje da je bojazan mnogih osoba sa invaliditetom &nbsp;na koji način će se implementirati zakon, te je u tom cilju Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji &nbsp;organizuje info dane, a do sada su održana dva, u kojima je i &nbsp;sama bila uključena.
- U Baru će 27,oktobra biti organizovan treći info dan u kome će se objašnjavati svrha i norme zakona. Bojazan te vrste postoji, jer iako je zakonodavstvo promijenjeno neće baš svijest tako lako da se promijeni. Komisije koje sam pomenula će morati da prođu detaljnu obuku, a nama je obećano da ćemo biti uključeni u kreiranju programa obuke, jer ako ne budu razumjeli duh Konvencije UN-a uzalud je sve - zaključila je Vujačić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vujačić: Zakon omogućava jedinstveno vještačenje u zavisnosti od zahtjeva osobe sa invaliditetom ili djeteta u ranom uzrastu

Pristupačnost nije luksuz već osnovno ljudsko pravo, poručila je Marina Vujačić iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore, gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E. Ona je istakla da bez pristupačnosti nema ni samostalnog života, ni uključenosti u zajednicu, ali ni mogućnosti da osobe s invaliditetom ostvaruju bilo koje drugo pravo.
- Pristupačnost je pravo osoba sa invaliditetom, jedno od osnovnih prava. Bez pristupačnosti nema ni samostalnog života ni uključenosti u zajednicu, ali nema ni bilo kog drugog pojedinačnog prava osoba sa invaliditetom, jer ga definitivno ne mogu uživati, odnosno onda su izolovane i potpuno sagregisane od ostatka društva. Zbog toga je važno da je ovo zaista obaveza cijelog društva i države, odnosno sistema - poručila je Vujačić.
Ona je podsjetila da je još 2008. godine donijet prvi Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata, koji sadrži jasne i obavezujuće norme o pristupačnosti. Ipak, kako tvrdi, 17 godina kasnije, stanje na terenu pokazuje da se zakon sistemski ignoriše.
- Zakon je sa vrlo imperativnom odredbom i dalje na snazi, a vidimo svakodnevno situaciju na terenu. Onda je i dalje jasno da 17 godina nije bilo dovoljno ovoj državi da primijeni adekvatno zakon i da sankcioniše one koji ga krše. To je dodatno neprihvatljivo - istakla je.
Komentarišući slučaj iz podgoričkog naselja Zabjelo, gdje je rampa za osobe s invaliditetom izvedena pod gotovo vertikalnim nagibom i fizički neupotrebljiva, Vujačić ističe da je riječ o drastičnom, ali ne i usamljenom primjeru.
- Nagib je svakako neadekvatan, jer on mora biti oko 6 stepeni, maksimalno 8, što nije slučaj sa konkretnim primjerom. Ali on nije jedini, nažalost – i kada su u pitanju novosagrađeni objekti, kao i oni građeni posljednjih godina, pa i od 2008. godine na ovamo, takvi objekti ne bi smjeli dobiti upotrebnu dozvolu - naglasila je.
Dodaje da je nedopustivo da se ovakvi propusti tolerišu prilikom tehničkog prijema objekata, te da je odgovornost jasno definisana – prvenstveno kod investitora, koji, ukoliko ne ispoštuju zakon, treba da budu sankcionisani.
- Ako to nije bilo projektovano, ako je investitor propustio svoju obavezu – onda mora da bude sankcionisan. U suprotnom, šalje se poruka da pristupačnost nije prioritet, i da su osobe s invaliditetom građani drugog reda - zaključila je Vujačić.

Vujačić: Pristupačnost je pravo osoba sa invaliditetom

U Podgorici je počeo protest reprezentativnih organizacija koje zastupaju prava osoba s invaliditetom.&nbsp; Protest je organizovan pod sloganom “Mi smo stvarnost, vi ste mit” ispred Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga. Povod je tekst nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, budući da resor na čijem je čelu ministarka Naida Nišić nije ispunio zahtjev organizatora da se predloženi nacrt povuče iz dalje procedure. <h2>Vujačić: Nišić ima dva i po sata da nas pozove na razgovor</h2> Marina Vujačić istakla je kako su se okupili kako bi pokazali snagu odgovornosti a ne sile. - Jer, silu demonstriraju oni koji su predložili sporni nacrt zakona - dodala je. Ona je istakla kako nikada Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga neće oprostiti to što su na društvenim mrežama vodili kampanju protiv direktora Saveza slijepih Gorana Macanovića. - Ministar finansija nas je tokom razgovora uporedio sa priređivačima igara na sreću. To nijedna kampanja neće popraviti - rekla je ona. Nišić je poručila kako ima rok od dva i po sata da ih pozove na razgovor.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031913038_cd189f62cc4d6cfa7e7f7ad2c0d9932326cfd882dd65d274d0e604fb621c0e68.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025031913038_cd189f62cc4d6cfa7e7f7ad2c0d9932326cfd882dd65d274d0e604fb621c0e68" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Sa protesta"> <figcaption>Sa protesta(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  <h2>"Ministarko, ušli ste u istoriju"</h2> Predstavnik jedne od organizacija Goran Macanović upitao je nadležne - "šalite li se vi sa nama?" On je ministarki Nišić poručio da se odluke ne mogu kreirati shodno ličnim stavovima, već analizom relevantnih podataka. - Predloženi nacrt zakona je nakaradan. Očekujemo da nas ministarka pozove i da prihvati naše zahtjeve. Ljudski je pogriješiti, ali i priznati grešku - dodao je Macanović. Kazao je kako neće odustati od protesta dok njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni. - Ministarko, ušli ste u istoriju, jer ste prva koja je izvela OSI na ulice - zaključio je Macanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031913038_26d57471bb4c506818aa5eed986a0ae8d8c034e2da335a9c468713ae5f1f1aa2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031913038_26d57471bb4c506818aa5eed986a0ae8d8c034e2da335a9c468713ae5f1f1aa2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Sa protesta"> <figcaption>Sa protesta(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  <h2>"Dosta nam je lažnih obećanja"</h2> Blagoje Šturanović istakao je da traže pravo na dostojanstven život. - Dosta nam je lažnih obećanja, povucite nacrt i napravite novu radnu grupu, i to danas - kazao je on. Vlada želi da uštedi na OSI kako bi se pokrio deficit budžeta, smatra Milijana Ćirković. - Koliko je OSI još na birou rada, a mi smanjujemo obim njihovih prava - naglasila je, dodajući da ne traže povlastice već osnovna prava. <h2>"OSI više ne žele da budu statistički podatak"</h2> Osobe sa invaliditetom više ne žele da budu statistički podatak i sa tim nema pregovora niti kompromisa, poručila je sa današnjeg protesta Dragana Božović. Samir Guberinić naglasio je kako ministre nije briga što će se mnoge osobe sa invaliditetom vratiti da žive od socijalne pomoći.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250319130312_70e47353b38e81e8bfb089f3e3289ff465326e1f0fc6a2aca73994507ab1cf57.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250319130312_70e47353b38e81e8bfb089f3e3289ff465326e1f0fc6a2aca73994507ab1cf57" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Sa protesta"> <figcaption>Sa protesta(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  - Samo gledaju da zadovolje svoje posebne potrebe - naglasio je Guberinić. Radenko Lacmanović rekao je kako se Vlada "grdno prevarila jer je udarila na najodlučnije". - Zar se ovako poštuju potrebe osoba sa invaliditetom? Ne, ovako se to ne radi - istakao je on, Organizatori protesta su Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, Savez slijepih Crne Gore, Savez udruženja paraplegičara, Savez gluvih i nagluvih, NVO Mozaik iz Nikšića, Udruženje za podršku osobama sa invaliditetom, Udruženje za afirmaciju i podršku ženama sa invaliditetom „Nova žena“, kao i Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju „Zračak nade“, Nova šansa u Novom, NVO Brain i Paraolimpijski komitet Crne Gore.

1084x550

Na protestu poručeno: Nišić ima rok od dva i po sata da nas primi na razgovor

Oni se u obrazloženju Zakona pozivaju na nešto što u samom nacrtu krše, i prave suprotnost, u odnosu na ta obrazloženja. Pozivaju se na Ustav Crne Gore da on jamči posebnu zaštitu lica sa invaliditetom, a ograničavaju dosadašnji obim prava, u programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji se u dijelu pravne tekovine pozivaju na Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravu osoba sa invaliditetom, a krše brojne njene odredbe - kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, Marina Vujačić iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore.
Okrugli sto je organizovan, kaže Vujačić, u okviru javne rasprave a u vezi izmjena Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom i trajala je samo 20 dana.
- Javna rasprava je u skladu sa Uredbom mogla trajati do 40 dana. Organizovan je samo jedan okrugli sto, i to u centralnoj regiji, u Podgorici, nije ni na sjeveru, ni na jugu, pa smo i to zamjerili, jer su zbog toga mnoge osobe sa invaliditetom, i sva zainteresovana javnost, uključujući njihove poslodavce, i sve druge, nijesu bili u prilici da se za ovako kratko vrijeme informišu. Međutim, imajući u vidu da se udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore i Savez slijepih Crne Gore, prvenstveno naše dvije organizacije, tražile obustavljanje javne rasprave, i povlačenje ovog i ovakvog Nacrta Zakona, u izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI. Kasnije su se pridružile i druge NVO, uključujući i NVO Mozaik, takođe neke naše druge kolege i saradnici, a da je Ministarstvo odbilo da to učini do danas. Imali smo zamjerke, naravno, na sve ono što smo sugerisali u prethodnom periodu, kada su u pitanju prekrsene procedure, i reći ću prekršeni zakoni, Ustav i Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, jer mi nijesmo protiv izmjena i dopuna ovoga Zakona, naprotiv, mi mislimo da se on treba unaprijediti, ali na način koji bi nas potpuno uključio u proces donošenja odluka, od samog planiranja tih izmjena i dopuna - rekla je Vujačić.
Tekst Nacrta zakona, tvrdi Vujačić, ne počiva na analizama - Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, naglašava ona, čak nije koristilo ni postojeće analiz na kojima bi Zakon trebalo da počiva.
- Oni se u obrazloženju Zakona pozivaju na nešto što u samom nacrtu krše, i prave suprotnost, u odnosu na ta obrazloženja. Pozivaju se na Ustav Crne Gore da on jamči posebnu zaštitu lica sa invaliditetom, a ograničavaju dosadašnji obim prava, u programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji se u dijelu &nbsp;pravne tekovine pozivaju na Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravu osoba sa invaliditetom, a i nju krše, kršeći brojne njene odredbe i na to smo ukazali, uključujući član 4 opšte obaveze, koji propisuje, na primjer, obavezu država članica, da socijalna ekonomska, i kulturna prava progresivno stvari unapređuje, ovim se dešava regresija, odnosno nazadovanje u odnosu na dostignuti standard - istakla je Vujačić.
Ukoliko bi se išlo u dalju proceduru, Vujačić smatra da se ne bi ostvarivala svrha Zakona, jer nije ni postugnuta prethodno puna zaposlenost OSI i, kako kaže, veća zapošljivost OSI. Na evidencije ZZZCG ima preko 8.600 OSI, dok je, naglašava ona, 4.550 zaposlenih.
<h2>Macanović: Novi Nacrt Zakona je u suprotnosti sa Konvencijom UN-a</h2>
Predsjednik Saveza slijepih Goran Macanović kaže da je ovo drastičan primjer nepoštovanja Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom, i odsustva konsultacija sa reprezentativnim organizacijama OSI. &nbsp;
- Proces izmjena ovog Zakona je započeo prije punih 10 godina, 2015.godine je formirana radna grupa koja je imala za cilj da izradi nacrt novog zakona o zapošljavanju lica sa invaliditetom, kroz taj proces je 2017.godine, Vlada posredstvom UNDPI-ja angažovala ekspertkinje koje su uradile analizu opravdanosti izvajanja Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, bez okvira ZZZCG, i formiranje ovog Fonda kao posebne institucije, jer je to jedan od ključnih zahtjeva bio i tada, i danas se reprezentativne organizacije OSI zalažu za jedno takvo rješenje &nbsp;i ta radna grupa je radila do 2021.godine, da bi prošle godine Ministarstvo rada i socijalnog staranja tada naprasno formiralo novu radnu grupu, a da ona prethodna nije ni završila svoj rad - rekao je Macanović.
Rezultat rada nove radne grupe je Nacrt Zakona koji je, kaže Macanović, u potpunosti u suprotnosti sa Konvencijom prava OSI.
- Isključili su nas upravo zbog toga što su željeli da na mala vrata proguraju nešto što, &nbsp;nažalost, pojedinci iz institucija i ZZZCG, i dio nekih savjetnika u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, već godinama pokušavaju da kroz neke negativne medijske kampanje da nametnu kao narativ da se ovaj Zakon dominantno zloupotrebljava od strane osoba sa invaliditetom, od strane poslodavaca, da osobe sa invaliditetom imaju neke bezobrazno visoke plate, i da zapravo osobe sa invaliditetom dovode u situaciju da javne finansije budu ugrožene zbog plata OSI, da bi eliminasali kontra argumente nas aktivista, su ovaj proces učinili dosta netransparentnim - zaključio je Macanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLTaAz6cG3Wk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujačić: Povući ovakav Nacrt Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI

Televizija E, iako komercijalni medij, izdvaja se od drugih po načinu izvještavanja i zastupljenosti tema vezanih za ranjive grupe - ocijenila je Marina Vujačić iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore.
Ona je, gostujući u emisiji E uživo na Televiziji E, poručila da je odgovornost i obaveza države da promoviše model pristupa koji je zasnovan na ljudskim pravima.
- Posebno imajući u vidu zakonske obaveze medija koji se finansiraju iz budžeta građanki i građana, da izvještavaju o takozvanim ranjivim kategorijama, pa među njima i o osobama sa invaliditetom - kazala je Vujačić.
Zabrinjavajuće je, smatra ona, malo medijskog sadržaja koji je posvećen ranjivim grupama - kojeg je po analizi Agencije za audio i vizuelne medijske usluge svega dva posto u televizijskim programima nacionalnih emitera.
- Jako je značajno što je agencija uradila takvu vrstu analize, i dobro bi bilo da u narednom periodu makar ih imamo na godišnjem nivou, kako bi mogli porediti sa ovom trenutnom, jer nam je, zaista, nešto takvo dugo vremena falilo, posebno imajući u vidu zakonske obaveze medija koji se finansiraju iz budžeta građanki i građana, da izvještavaju o takozvanim ranjivim kategorijama, pa među njima i o osobama sa invaliditetom - rekla je Vujačić.
U medijima su, konstatuje ona, najzastupljenija politika i političari, ali i nasilje. Zato se, dodaje Vujačić, postavlja pitanje koliko su i u okviru te teme obuhvaćene ranjive kategorije.
- U &nbsp;ovom izvještaju Agencije se spominju žene žrtve nasilja, pored osoba sa invaliditetom, Roma i Egipćana, LGBTIQ populacija, i one kategorije u socijalnom riziku, u riziku od siromaštva, što govori u prilog činjenici da, po mom dubokom uvjerenju, je država tu dosta odgovorna, ne samo mediji, koji ne izvještavaju dovoljno. Komercijalnim medijima ne mogu dati neku vrstu zamjerke, možda bih mogla, i voljela, da su i kod njih, kod pojedinih, zastupljene sve ove kategorije, uključujući osobe sa invaliditetom, tu se vi izdvajate, iako ste komercijalni medij, ja to moram zaista istaći, što vas odvaja na neki način, bez obzira na način finansiranja - istakla je Vujačić.
Država je, podvlači, odgovorna jer bi morala da stvori takav ambijent za medije - da afirmiše, da promoviše i da omogući medijima da u većoj mjeri izvještavaju o onome što su pitanja ljudskih prava svih ugroženih grupa.
- A kad su u pitanju osobe sa invaliditetom, javni i medijski emiteri koji se finansiraju iz budžeta su obavezni o njima da izvještavaju, a u tom izvještaju iz Agencije se vide procenti, i oni su u tom segmentu za mene neprihvatljivi i niski - poručila je Vujačić.
Po istraživanju Agencije za audio i vizuelne medijske usluge Televizija E je zauzela drugo mjesto. Vujačić cijeni da nije toliko važan procenat zastupljenosti koliko jeste zastupljenost tema.
- Kad su u pitanju osobe sa invaliditetom definitivno medijsko izvještavanje nije raznovrsno u onoj mjeri u kojoj bi trebalo biti, kad to kažem mislim da se mediji često fokusiraju na ono što je dominantan odnos javnosti prema određenim kategorijama ljudi, u ovom slučaju osobama sa invaliditetom, nama se generalno ne pripisuju sve oblasti interesovanja koji su pripisuju drugim građankama i građanima - navela je ona.
Za njih se, kaže, često misli da ih zanimaju neka socijalna pitanja, obrazovanje, eventualno zaposlenje.
- Ali sporadično, dok se vrlo rijetko izvještava o temama kao što je, na primjer, porodični život osoba sa invaliditetom, kao što je generalno osnaživanje osoba sa invaliditetom za samosvjesnost, aktivizam, za pitanja samoodređenja osoba sa invaliditetom, samoprihvatanja invalidnosti, i sva ona pitanja koja dovode do toga da li su osobe sa invaliditetom danas vidljive u crnogorskom društvu, ili ne, i zbog toga sam, na kraju krajeva rekla da je, takođe, odgovornost države da ona ono što je njena obaveza promoviše, model pristupa zasnovan na ljudskim pravima - zaključila je Vujačić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSgZ7oK_nKLw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujačić: Televizija E se izdvaja, rijetka koja među komercijalnim medijima izvještava o ranjivim kategorijama

Osobe sa oštećenim sluhom su populacija koja je, i u okviru samih osoba sa invaliditetom, &nbsp;jako izopštena, u mnogim segmentima života su diskriminisani &nbsp;i činjenica da, mimo uskog privatnog kruga, ne mogu komunicirati &nbsp;dovoljno govori &nbsp;kakav je njihov kvalitet života u Crnoj Gori - kazala je za Budilnik, na Televiziji E, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore - Marina Vujačić.
&nbsp;- Zaista je neprihvatljivo da se u Crnoj Gori, u 2024.godini, odnosno do 2024.godine, imajući u vidu da je Crna Gora konvenciju ratifikovala prije petnaest godina i da je bila u obavezi i da definiše i da reguliše znakovni jezik na adekvatan način i da ga sistemski uredi. Oni ne mogu ni dan danas na adekvatan način ostvarivati svoja prava, ne mogu zadovoljavati neke osnovne životne funkcije, i na taj način ostaju, definitivno, jedna od najmarginalizovanijih grupacija u Crnoj Gori, kojoj se ne priznaje ni lingvistički identitet, kojoj se ne priznaje ni kulturna raznolikost i koja je na neki potpuno zavisna od par ljudi na koje se može osloniti, koji su često, ako poznaju znakovni jezik, ili samouki ili su učili u regionu , ili u ograničenom obimu u Crnoj Gori. Vidimo da nemamo primjer osobe koja ima potpuno oštećenje sluha da radi u bilo kom sektoru koji se smatra javnim sektorom - rekla je Vujačić.
Zakon o Javnom servisu samo u određenoj mjeri prepoznaje znakovni jezik, podsjetila je Vujačić i napomenula da znakovnog jezika nema ni u drugim sistemima i sektorima, od sistema obrazovanja do sistema zdravstvene zaštite.
- Ukoliko oni nemaju nekoga ko je sa njima, kao njihov prijatelj, često, jer ne mogu angažovati, nemaju ni sredstava da angažuju tumača , niti je to njihov posao i obaveza, upravo zato što je država trebala to pitanje da odradi, onda je jasno zašto ih nemamo zastupljene u medijima. To je zaista šteta, to je ogromni problem, zato što onda ja ni sebe ne mogu smatrati kao nekoga ko na adekvatan način reprezentuje njihova pitanja i prava, upravo zato što ne provodim dvadeset četiri sata sa njima, na kraju krajeva ne poznajem na adekvatan i potpun način ono što su njihovi interesi, i ono što su problemi sa kojima se suočavaju svakog trenutka. Zato je važno da se ovo pitanje riješi i u medijima i u drugim oblastima - poručila je Vujačić.
Gošća Budilnika je napomenula da su upućivali Inicijativu za usvajanje znakovnog jezika kao jezika u službenoj upotrebi, time bi se obaveze države definisale, i, &nbsp;dodaje ona, omogućilo bi se osobama sa oštećenjem sluha da nauče i koriste znakovni jezik, jer dosada je to bilo moguće samo djelimično u resursnom centru u Kotoru.
Skoro svakoj Vladi je upućivana inicijativa za usvajanje zakona o znakovnom jeziku, podsjetila je Vujačić, i prisjetila se da su te zahtjeve proslijeđivali određenim resorima u ministarstvima, a oni se, naglašava Vujačić, redom proglašavali nenadležnima.
&nbsp;Vujačić je poručila da neće odustati od daljih inicijativa, a, istakla je, zahtijevaće i stipendiranje učenja znakovnog jezika, ne samo za osobe sa oštećenim sluha i govora, već i za sve druge koji smatraju da je to što ne znamo taj jezik naš problem, kako kaže ona, a ne osoba sa oštećenjem sluha i govora.
&nbsp;- Jedina smo zemlja u regionu koja ovo pitanje nije uredila. Ako Crna Gora u toj oblasti toliko nazaduje, u odnosu na zemlje koje su to pitanje davno uredile, a možemo da pogledamo, na primjer, i regionalne medije koliko je znakovni jezik zastupljen kod njih, onda nam je jasno da je i u drugim oblastima života jednako tako zastupljen. Dovoljno govori, u prilog činjenici, da ovu državu ne interesuje diskriminacija koju ona vrši. Ja ću odgovor na ovo pitanje upravo završiti tim da je diskriminacija najskuplja i da nema tog novčanog ulaganja koje nije isplativo i koje neće dovesti do rezultata i efekata u odnosu na ono što je izopstavanje i neulaganje u ljude kao dio zajednice da bismo imali uključenu tu populaciju, da bi ona mogla nesmetano ostvarivati svoja prava , da bi se mogla obrazovati na adekvatan način u skladu sa svojim interesovanjima i kompetencijama, i da ne bi tako veliki dio populacije zapostavljali , sjećali ih se samo u toku izbornog procesa ili kampanje - zaključila je Vujačić.
<h2>Tmušić: Bilo bi značajno da se znakovni jezik standardizuje</h2>
&nbsp;Situacija kod osoba sa oštećenjem sluha i govora &nbsp;je veoma teška i njihov stepen inkluzije u društvu je veoma loš, oni žive na margini društvenih dešavanja, a razlozi za to su brojni - kazao je Budilnik predsjednik Udruženja paraplegičara Cetinja Dejan Tmušić.
&nbsp;- U prethodnom periodu situacija je bila mnogo bolja, govoreći iz iskustva mojih roditelja, koji su u bivšoj Jugoslaviji pohađali nastavu u Resursnom centru za sluh i govor, u Kotoru. To je bio centar bivše Jugoslavije i tu je bio veliki broj učenika sa oštećenjem sluha i govora. Privreda je bila mnogo razvijenija, privredna društva su bila u ekspanziji i oni su mogli da biraju zanimanja - rekao je Tmušić.
&nbsp;Trenutna situacija u Crnoj Gori je loša po osobe sa oštećenim sluha i govora, smatra Tmušić, jer, kaže on, Resursni centar pohađa zanemarljiv broj osoba, dok je zapošljavanje u realnom sektoru veoma skučeno i , dodaje on, integracija u društvenu zajednicu tih osoba je loša.
&nbsp;- Posebno to pogađa u vremenu informaciono tehničke tehnologije, kada su informacije veoma važne, veome ključne za bilo koju oblast života, oni su tu uskraćeni i itekako diskrimisani. Posebni problem predstavlja, kad završe svoje obuke, oni se vrate u mjesto stanovanja i imaju veoma malo prostora za komunikaciju sa okruženjem, što kod njih stvara određenu frustraciju, nepoznavanje, te jezičke barijere i situacija je mnogo loša &nbsp;po inkluziju osoba sa oštećenjem sluha i govora - naglasio je Tmušić.
&nbsp;Sagovornik Budilnika je naveo lični, porodični primjer, jer su njegovi roditelji imali oštećenje sluha i govora, i podsjetio je da oni kao djeca tih osoba nijesu oskudijevali ni u čemu, da su, dodaje on, on i sestra postigli visoka obrazovanja i afirmisali se.
&nbsp;- Meni su roditelji bili velika podrska, obzirom da sam ja u jednom periodu postao osoba sa invaliditetom, oni su znali metode, načine, kako da se borim protiv diskriminacije, kako da sačuvam svoje samopoštovanje, kako budem ugledan član ovoga društva i kako da se nosim sa svojim invaliditetom. Iskreno, bez njih to ne bih mogao postići - istakao je Tmušić
&nbsp;Tmušić je apelovao da &nbsp;društvo da mnogo više povede računa na osobe sa oštećenjem sluha i govora, i, poručio je on, da uradi sve kako bi ovim licima olakšalo komunikaciju.
&nbsp;- Bilo bi značajno da se znakovni jezik standardizuje i da bude izjednačen sa ostalim jezicima, odnosno sa jezikom koji je zvanično crnogorski, i sa jezicima koji su u upotebi. Tako da se nadam da će se naći mjesta i za znakovni jezik - zaključio je Tmušić.

Vujačić: Osobe sa oštećenjem sluha i govora su najmarginalizovanija grupacija u Crnoj Gori

Centar za građansko obrazovanje apeluje na nadležne institucije da odgovornije, odlučnije i sistemski pristupe suzbijanju kriminala bez populističkih obećanja i akcija, a uz jačanje preventivnih mehanizama, efikasnije procesuiranje počinilaca i dosljednu zaštitu prava žrtava - poručila je asistentkinja na programima u ovoj nevladinoj organizaciji Alma Novalić.
Ona, povodom Evropskog dana žrtava kriminala koji se obilježava danas, ukazuje na ozbiljne i dugotrajne nedostatke u radu nadležnih institucija u oblasti prevencije, otkrivanja, procesuiranja i adekvatnog sankcionisanja krivičnih djela. 
- Nedovoljno efikasan institucionalni odgovor slabi vladavinu prava, ali i podstiče ponavljanje različitih oblika kriminala, ostavljajući teške posljedice po žrtve, njihove porodice i društvo u cjelini - ističe Novalić.
 Iako je Crna Gora formalno blizu ostvarenja svog višedecenijskog spoljnopolitičkog cilja - punopravnog članstva u Evropskoj uniji - društvo se i dalje suočava sa ozbiljnim bezbjednosnim izazovima. 
- Prema podacima Globalnog indeksa organizovanog kriminala (GI-TOC) za 2025. godinu, Crne Gore je deseta u Evropi i 64. u svijetu po nivou organizovanog kriminala, odnosno nalazi se među državama sa najvišim nivoom organizovanog kriminala u Evropi, što potvrđuje dubinu i složenost problema - navela je Novalić.
 Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije ostaje jedna od ključnih prepreka za napredak u pregovaračkim poglavljima 23 i 24, koja, kako dodaje, zahtijevaju izgradnju nezavisnog i efikasnog pravosuđa, kao i jačanje bezbjednosti građanstva kroz dosljednu primjenu zakona. 
- Mjerljivi i održivi rezultati u ovim oblastima predstavljaju imperative na evropskom putu Crne Gore - naglasila je Novalić.
 Finansijski kriminal, prema njenim riječima, ostaje ukorijenjen problem.
- Obilježen slabostima u upravljanju javnim sredstvima, nepravilnostima u finansiranju političkih aktivnosti i prisustvom korupcije velikih razmjera, ali i ignorisanja mišljanja Državne revizorske institucije (DRI) od strane nadležnih istražnih organa. Sve to direktno podriva povjerenje građana u institucije i pravni poredak - rekla je Novalić.
 Dugotrajni i nasilni obračuni organizovanih kriminalnih grupa dodatno su destabilizovali bezbjednosni ambijent u Crnoj Gori i predstavljaju ozbiljno upozorenje na podkapacitiranost bezbjednosnog sektora. 
- Posebno brine činjenica da su pojedini nedavni obračuni izvršeni na javnim i prometnim mjestima, kao i slučajevi ubistava nakon više prethodnih pokušaja, pri čemu je policija propustila da preventivno djeluje. Takođe, nedavna bjekstva nekih od osuđenih lica, iz Podgorice i Budve, ozbiljno narušavaju kredibilitet nadležnih institucija. Izostanak preuzimanja odgovornosti rukovodećih struktura u ovakvim situacijama šalje lošu poruku javnosti - istakla je Novalić.
 Dodaje da odnos države prema žrtvama masovnih ubistava na Cetinju iz avgusta 2022. i januara 2025. godine, kao i prema njihovim porodicama, ogolio je institucionalne slabosti.
- Kako u prevenciji i procesuiranju ovakvih zločina, tako i u pružanju adekvatne podrške pogođenoj zajednici. Pravo žrtava na dostojanstven i saosjećajan tretman, pristup pravdi, te materijalnu, psihološku i socijalnu podršku, nije samo moralna obaveza države, već i međunaordno prepoznat standard, definisan dokumentima poput UN Deklaracije o osnovnim principima pravde za žrtve zločina i zloupotrebe moći - kazala je Novalić. 
Građani i građanke Cetinja su, nažalost, pravdu morali tražiti na ulici, dok su njihovi zahtjevi u značajnoj mjeri ostali neispunjeni. 
- CGO je podršku i solidarnost sa njima izrazio i dodjelom Nagrade za afirmaciju ljudskih prava i građanski aktivizam za 2025. godinu - rekla je Novalić.

Novalić: Institucije sistemski da pristupe suzbijanju kriminala bez populističkih obećanja i akcija

Gost 77. emisije “Ne pričam ti o tome” bio je Danijel Popović, jedina evropska muzička zvijezda iz Crne Gore, još od 1983. godine.
Ova emisija u cjelosti je bila posvećena pjesmi “Džuli” i svemu što se zbivalo u njegovom životu neposredno nakon pobjede na Jugoviziji i četvrtog mjesta na Evroviziji.
Bilo je riječi o djevojci Angeli kojoj je u pjesmi dato ime Džuli, o nacionalnom takmičenju za Pjesmu Evrovizije u Novom Sadu, kada je na opšte iznenađenje pobijedio kao predstavnik TV Titograd, zatim o prvom profi video spotu koji je pratio pjesmu, atraktivnim sestrama Izoldi i Eleonori Barudžiji, nastupu u Minhenu... 
Govorio je kako se nosio sa histerijom tinejdžerki širom Zapadne Evrope, demoliranju aerodromskog free-shopa u Beču kada su obožavateljke htjele da se slikaju s njim, kako izgleda kad imaš fan-club u najtiražnijem evropskom teen časopisu “Bravo”...
Govorilo se i o (nezvanično) 1.200.000 prodatih primjeraka ploče “Džuli”, kako je bio na top-listama SR Njemačke, Austrije, skandinavskim zemljama, Švajcarske, Holandije, nastupima u programima sa imenima kao što su Nena, “Eurythmics”, Rod Stewart, Shakin’ Stevens... te kako je “Džuli” snimljena na dvadesetak jezika...
“Ne pričam ti o tome” br. 77 - nedjelja, 22. februar, 21:00, TV E. 
Urednik i voditelj Željko Milović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvuFL_ziUDUI&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gost emisije "Ne pričam ti o tome" jedina evropska muzička zvijezda iz Crne Gore - Danijel Popović

Liderka njemačke desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) Alis Vajdel je na stranačkom mitingu u Rokenhauzenu iznijela niz kontroverznih stavova o vanjskoj i unutrašnjoj politici, oštro kritikujući Zapad zbog odnosa prema ratu u Ukrajini te pozivajući na ponovnu kupovinu jeftinih ruskih energenata.
Vajdel se u svom obraćanju dotakla gorućih tema, s posebnim fokusom na rat u Ukrajini, energetsku krizu u Njemačkoj i politiku njenih glavnih rivala, stranaka CDU i CSU.
Govoreći o ratu na istoku Evrope, Vajdel je naglasila da se njena stranka oduvijek zalagala za mirovne pregovore te je iznijela stav da je mir u Evropi nemoguće postići bez direktnog učešća Moskve.
- Okončajte ovo besmisleno umiranje u Ukrajini. Zašto su zapadne države, predvođene prije svega Velikom Britanijom, spriječile Istanbulski sporazum 2022. godine? To bi za Zelenskog bio mnogo bolji mirovni dogovor od onoga o čemu se danas raspravlja - poručila je Vajdel.
Takođe, oštro je osudila politički diskurs u Njemačkoj i Evropi, istakavši da je "svako ko je pozivao na diplomatiju bio ocrnjen kao Putinov simpatizer", upitavši se kakav je to uopće argument u ozbiljnoj politici.
Prelazeći na ekonomska pitanja, liderka AfD-a je upozorila da njemačke kompanije ubrzano gube svoju konkurentnost zbog previsokih troškova i prekomjerne birokratije. Istakla je da Njemačka danas ima najviše cijene energije na svijetu, za šta je direktno okrivila bivšu kancelarku.
- Ipak, oni jednostavno nastavljaju ovim putem zbog katastrofalne energetske tranzicije Angele Merkel. Samo nastavljaju s tom zelenom politikom. Moramo ukinuti CO₂ taksu. Riješite je se - kategorična je bila Vajdel.
Ona je ponudila i rješenje za energetsku krizu, navodeći da se Njemačka mora vratiti pristupačnoj i sigurnoj energiji, što podrazumijeva povratak nuklearnim elektranama, ali i obnavljanje trgovinskih veza s Rusijom.
- Moramo kupovati naftu i plin tamo gdje su najjeftiniji, a to je u Rusiji - dodala je.
Na kraju, Vajdel nije štedjela svoje političke rivale iz reda hrišćanskih demokrata. Optužila je sestrinske stranke CDU i CSU da vole "prepisivati" program AfD-a, ali da u praksi rade potpuno suprotno od onoga što obećavaju.
Kao najočitiji primjer licemjerja navela je dešavanja u Bavarskoj.
- Grijeh iz oktobra prošle godine je to što je CSU u Bavarskoj uništio nuklearnu elektranu Isar 2, a istovremeno imaju drskosti da govore o povratku nuklearnoj energiji - rekla je Vajdel.
Svoje obraćanje je zaključila oštrom porukom glasačima: "Od jutra do mraka ne rade ništa osim što lažu. A mi ćemo, dame i gospodo, tome stati u kraj, jer mi vodimo politiku za vas".

Liderka njemačkih desničara "udarila" po Zapadu: Mir u Evropi je moguć samo s Rusijom, Britanci su krivi za krvoproliće

Kubanski bezbjednosni savjetnici i medicinsko osoblje posljednjih sedmica napuštaju Venecuelu. Prema tvrdnjama 11 nezavisnih izvora upoznatih sa situacijom, ovaj potez signalizira potencijalni raskol u jednom od najdugovječnijih političkih i sigurnosnih saveza u Latinskoj Americi.
Ekskluzivne informacije do kojih je došao Rojters otkrivaju da se povlačenje dešava neposredno nakon američke vojne operacije izvedene 3. januara. U toj akciji uhapšen je venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro, dok su 32 Kubanca ubijena, što je nedavno priznala i sama vlada u Havani.
Iako ni Karakas ni Havana nisu zvanično potvrdili promjenu dosadašnje politike, brojni izvještaji ukazuju na drastično smanjenje broja kubanskih kadrova unutar venecuelanskog bezbjednosnog aparata i struktura za predsjedničku zaštitu.
<h2>Rekalibracija bezbjednosnog aparata</h2>
Struktura moći i zaštite u Karakasu prolazi kroz brze promjene o kojima se ranije nije javno govorilo:
Privremena predsjednica Delsi Rodrigez povjerila je svoju zaštitu isključivo venecuelanskim tjelohraniteljima. Ovo predstavlja značajan zaokret u odnosu na eru Madura i Huga Čaveza, koji su decenijama sigurnost bazirali na elitnim kubanskim jedinicama.
Bivši zvaničnik venecuelanske obavještajne službe naveo je da su određeni kubanski savjetnici, koji su bili integrisani u kontraobavještajnu agenciju DGCIM, uklonjeni sa svojih pozicija.
Izvor blizak vladajućoj Socijalističkoj partiji Venecuele tvrdi da su odlasci uslijedili po direktnom naređenju Rodrigez, a usljed američkog pritiska. Drugi izvori se razilaze u mišljenjima o tome da li su Kubanci protjerani, napuštaju li zemlju dobrovoljno ili ih je Havana opozvala nazad.
<h2>Kampanja pritiska iz Vašingtona</h2>
Ova situacija se odvija u jeku intenziviranih napora SAD-a da u potpunosti prekinu sigurnosnu i ekonomsku saradnju između Venecuele i Kube.
Američki predsjednik Donald Tramp je 11. januara na platformi Truth Social poručio: "Kuba je godinama živjela od velikih količina nafte i novca iz Venecuele. Zauzvrat su pružali 'sigurnosne usluge'... ALI VIŠE NE!"
S druge strane, iz Bijele kuće dolaze pomirljiviji tonovi prema novoj vlasti u Karakasu. Američki zvaničnici ističu da održavaju "veoma dobre odnose sa liderima Venecuele", te da se lični interesi Delsi Rodrigez "poklapaju sa unapređenjem ključnih američkih ciljeva".
Vašington je povukao i konkretne poteze.
Od sredine decembra, SAD su blokirale Venecuelu u isporuci nafte Kubi.
Tramp je 30. januara potpisao izvršnu uredbu kojom proglašava nacionalno vanredno stanje u vezi s Kubom, odobravajući uvođenje kaznenih carina svim zemljama koje direktno ili indirektno snabdijevaju ovo ostrvo naftom.
Prema pisanju Vol strit džurnala (Wall Street Journal), Trampova administracija ima plan da do kraja 2026. godine isprovocira potpunu promjenu režima na Kubi.
<h2>Sudbina medicinskih misija i reakcija regije</h2>
Prije hapšenja Madura, hiljade kubanskih ljekara, medicinskih sestara i sportskih trenera radilo je u Venecueli u sklopu socijalnih programa. Zauzvrat, Venecuela je Kubi isporučivala subvencioniranu naftu.
Nakon američkog napada početkom januara, povrijeđeno kubansko osoblje je evakuisano, ali se procjenjuje da jedan dio ljekara i vojnih savjetnika, kao i profesora na venecuelanskom policijskom univerzitetu UNES, i dalje boravi u zemlji.
Uprkos povlačenju, javna slika odnosa dviju država ostaje u okvirima diplomatije. Rodrigez i dalje komunicira sa kubanskim vrhom ističući "istorijske veze". Frank Mora, bivši američki ambasador pri Organizaciji američkih država (OAS), objašnjava trenutnu politiku privremene predsjednice: "Ona postupa veoma oprezno. Želi držati Kubance na distanci... ali ih ne želi potpuno žrtvovati."
Svoju poziciju u novonastaloj geopolitičkoj krizi zauzeo je i Meksiko. Predsjednica Klaudija Šajnbaum poručila je u februaru da se Meksiko oštro protivi američkim carinama, te najavila slanje isključivo humanitarne pomoći Kubi, ali ne i nafte.

Tag: marina-vujacic