Kanadski premijer Mark Karni iskoristio je govornicu Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu kako bi uputio oštru poruku podrške suverenitetu Grenlanda, ali i upozorio svijet na urušavanje međunarodnog poretka.
Pozivajući se na čuveni esej Vaclava Havela, Karni je poručio da srednje sile više ne smiju pristajati na igre velikih sila.
Govoreći u Švajcarskoj, Karni je Arktik nazvao „centralnim frontom“ u evoluirajućoj globalnoj borbi za moć. Naglasio je da Kanada u potpunosti podržava pravo Grenlanda da odlučuje o svojoj budućnosti i da stoji rame uz rame s Danskom u odbrani arktičkog suvereniteta, direktno se suprotstavljajući američkim ambicijama.
<h2>Trampove prijetnje i „Zlatna kupola“</h2>
Tenzije su porasle nakon što je američki predsjednik Donald Tramp izjavio da je Grenland potreban Sjedinjenim Američkim Državama iz „razloga nacionalne bezbjednosti“, opisujući ostrvo kao ključno za izgradnju takozvanog odbrambenog projekta „Zlatna kupola“ (Golden Dome). Namjere Vašingtona opisane su kao „otvoreno prisvajačke“, što je Grenland, autonomna teritorija unutar Kraljevine Danske, više puta odbio.
Kao odgovor na evropsko odbijanje prodaje ostrva i najave Danske o jačanju vojne saradnje s evropskim saveznicima, Tramp je zaprijetio ekonomskim ratom. Najavio je uvođenje carina od 10 odsto, koje bi mogle porasti i do 25 odsto, za niz zemalja, uključujući Dansku, Njemačku, Francusku i Veliku Britaniju, sve dok se ne postigne dogovor o „potpunoj kupovini Grenlanda“.
Kanadski premijer je istakao da Otava „snažno protestuje“ protiv ovih carina i upozorio da velike sile sve češće koriste ekonomiju kao oružje.
<h2>Havelov „piljar“ i kraj iluzija</h2>
U filozofskom dijelu govora, koji je privukao veliku pažnju, Karni je citirao esej „Moć nemoćnih“ bivšeg češkog predsjednika Vaclava Havela iz 1978. godine. Iskoristio je Havelovu metaforu o piljaru (prodavcu voća) koji u izlog stavlja parolu „Proleteri svih zemalja, ujedinite se“, ne zato što u nju vjeruje, već kako bi izbjegao nevolje i uklopio se u sistem.
- Sistem ne opstaje samo zahvaljujući nasilju, već i zbog učešća običnih ljudi u ritualima za koje znaju da su lažni. Havel je to nazvao životom u laži - rekao je Karni.
Povezujući to sa savremenom geopolitikom, Karni je upozorio da su države godinama „držale natpise u izlozima“, pretvarajući se da međunarodni poredak zasnovan na pravilima i dalje funkcioniše, iako su svi znali da najjači — naročito Sjedinjene Američke Države — uvijek mogu iznuditi izuzeće.
- Prijatelji, vrijeme je da društva i države skinu te natpise. Ta pogodba više ne funkcioniše. Iluzija počinje da se raspada - poručio je Karni, aludirajući na to da se svijet ne smije potčiniti velesilama koje slabije prisiljavaju da trpe njihovu samovolju.
<h2>„Ako nijesmo za stolom, na meniju smo“</h2>
Karni je upozorio da se srednje sile moraju hitno koordinirati kao odgovor na eroziju globalnih normi.
- Ako velike sile napuste čak i privid pravila i vrijednosti zarad nesmetane potrage za moći i interesima, koristi od transakcionizma postaće teže ostvarive. Ako nijesmo za stolom, onda smo na meniju - bio je jasan kanadski premijer.
Istakao je da se Kanada prilagođava novom sistemu kroz nova strateška partnerstva, uključujući ona s Kinom i Katarom, kao i pregovore s Indijom i državama ASEAN-a.
Napomenuo je da je Kanada imala koristi od starog međunarodnog poretka, uključujući i „američku hegemoniju“, ali je upozorio da je taj sistem sada prerastao u nešto daleko opasnije.
- Nazovimo stvari pravim imenom: to je sistem sve intenzivnijeg rivalstva velikih sila, u kojem najmoćniji ostvaruju svoje interese koristeći ekonomsku integraciju kao sredstvo prisile - rekao je, ukazujući na svijet u kojem su tržišta i trgovina pretvoreni u oružje, umjesto da služe zajedničkoj saradnji.
Zaključio je odbacivanjem nostalgije za posthladnoratovskim poretkom.
- Znamo da se stari poredak neće vratiti. Ne treba da žalimo za njim. Nostalgija nije strategija. Vjerujemo da iz ovog loma možemo izgraditi nešto bolje, snažnije i pravednije - dodao je Karni.
Ovaj govor predstavlja jasan signal da Kanada, suočena s pritiscima Sjedinjenih Američkih Država, koje Kanadu u retorici ponekad svode na „51. saveznu državu“, bira put „vrijednosnog realizma“ i strateške autonomije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Karni ruši iluzije o starom svjetskom poretku: "Ako nijeste za stolom, onda ste na meniju"

Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp izjavio je u četvrtak da su svi trgovinski pregovori s Kanadom prekinuti nakon, kako je naveo, lažnog oglasa u kojem bivši predsjednik Ronald Regan negativno govori o carinama.
- Na temelju njihovog nečuvenog ponašanja, svi trgovinski pregovori s Kanadom ovim se prekidaju - napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.
Kanadska pokrajina Ontario uložila je 75 miliona dolara u emitovanje nove reklame protiv carina u SAD-u, namijenjene prvenstveno republikanskim biračima.
Reklama koristi audio-zapis obraćanja bivšeg američkog predsjednika Ronalda Ragana koji je 1987. govorio da carine dugoročno ne funkcionišu te uzrokuju gubitak radnih mjesta i trgovinske ratove.
Emitovanje uključuje televizijske postaje kao što su Fox News, Fox Sports, NBC, CBS, CNBC, ESPN i ABC, pri čemu nije riječ o prvoj anticarinskoj reklamnoj kampanji vlade Ontarija u SAD-u, piše Rojters.
Premijer Ontarija Dag Ford ranije je ove sedmice izjavio da je reklamni oglas s porukama protiv carina privukao Trampovu pažnju.
- Čuo sam da je predsjednik vidio naš oglas. Siguran sam da nije bio previše sretan - rekao je Ford u utorak.
U vezi s ovim slučajem oglasila se i predsjednička fondacija Ronalda Ragana, poručivši da oglas vlade Ontarija "selektivno koristi audio i video" Ragana te da fondacija preispituje svoje pravne mogućnosti.
- Oglas pogrešno predstavlja predsjednički radio govor, a vlada Ontarija nije tražila niti dobila dopuštenje za njegovo korištenje i uređivanje -, navodi se u izjavi fondacije objavljene u četvrtak.
Kako navodi Rojters, Tramp je koristio carine kao polugu pritiska na mnoge zemlje širom svijeta.
Njegov "trgovinski rat" povećao je američke carine na najviše nivoe od 1930-ih godina, a redovno je prijetio dodatnim carinama, izazivajući zabrinutost među kompanijama i ekonomistima.
Kanadski premijer Mark Karni rekao je novinarima u četvrtak da Kanada neće dopustiti nepravedan pristup SAD-u svojim tržištima ukoliko pregovori o raznim trgovinskim sporazumima s Vašingtonom propadnu.
Tramp je ranije ove godine uveo carine na kanadski čelik, aluminijum i automobile, što je potaknulo Otavu da odgovori istom mjerom.
Dvije strane već sedmicama pregovaraju o potencijalnom sporazumu za sektore čelika i aluminijuma.
Sljedeće godine SAD, Kanada i Meksiko trebali bi revidirati svoj kontinentalni sporazum o slobodnoj trgovini iz 2020. godine, podsjeća Rojters.

Tramp: Svi trgovinski pregovori s Kanadom su prekinuti

Ukrajina će u septembru dobiti dronove, municiju i oklopna vozila od Kanade, kao dio paketa pomoći vrijednog više od 700 miliona američkih dolara.
Prema izjavi kanadskog premijera Marka Karnija tokom proslave Dana nezavisnosti u Kijevu, tokom samita G7 u junu Kanada je obećala dodatnih 1,45 milijardi američkih dolara vojne pomoći Ukrajini.
Rekao je da će više od milijardu od ovog iznosa biti usmjereno na jačanje ukrajinskog arsenala kroz isporuku dronova, municije i oklopnih vozila, koji bi trebalo stići sljedećeg mjeseca.
Takođe je objavljeno da će Kanada izdvojiti desetine miliona dolara za hitnu medicinsku pomoć, izgradnju skloništa od bombi, podršku lokalnoj demokratiji i sajber odbranu Ukrajine.
Karni je naglasio da će njegova zemlja ostati pouzdan saveznik Ukrajine i u suprotstavljanju ruskoj agresiji i u poslijeratnoj obnovi.

Kanada će narednog mjeseca Ukrajini obezbijediti dronove, municiju i oklopna vozila

Kanada je najavila da će u septembru priznati palestinsku državu, što je američki predsjednik Donald Tramp dočekao "na nož", te je juče kazao kako će ovim potezom postizanje trgovinskog sporazuma biti otežano i carine Kanadi povećao sa 25 na 35 odsto, piše Klix.ba.
- Vau! Kanada je upravo objavila da podržava. To će nam jako otežati sklapanje trgovinskog sporazuma s njima. Oh, Kanado - kazao je Tramp.
Kanadski premijer Mark Karni izjavio je da je njegova vlada razočarana odlukom Trampa da poveća carine na kanadsku robu.
U saopštenju, Karni kaže da će se njegova Vlada fokusirati na "izgradnju jake Kanade" kao odgovor na nove carine, kroz investicije i diverzifikaciju izvoznih tržišta.
- Kanađani će biti naši najbolji kupci. Možemo sebi dati više nego što bilo koja strana vlada ikada može uzeti gradeći s kanadskim radnicima i koristeći kanadske resurse za dobrobit svih Kanađana - istakao je Karni.
Dodaje da su djelovi kanadske ekonomije, uključujući drvnu građu, čelik, aluminij i automobile, teško pogođeni američkim tarifama.
- Ali uprkos visokim porezima na kanadsku robu namijenjenu SAD-u izvan trgovinskog sporazuma između SAD-a, Meksika i Kanade, Kanada je ostala posvećena sporazumu - naveo je Karni.
SAD su, prema njegovim riječima, opravdale svoju stopu od 35 odsto na osnovu prekograničnog protoka fentanila, "uprkos činjenici da Kanada čini samo jedan posto uvoza fentanila u SAD i da intenzivno radi na daljnjem smanjenju tih količina".
Inače, Tramp je jutros, nekoliko sati prije nego što carine koje su najavljene u aprilu stupaju na snagu, objavio novi set carina kao rezultat pregovora u proteklim mjesecima sa različitim državama.&nbsp;
Time je ujedno i prolongirao njihovo stupanje na snagu za sedam dana, a inače su trebale stupiti na snagu danas.

Tramp ljut na Kanadu zbog najave priznavanja Palestine: Dodatno im povećao carine

Kanada namjerava da prizna palestinsku državu na sastanku Ujedinjenih nacija (UN) u septembru, rekao je kanadski premijer Mark Karni. 
 
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, time se dodatno pojačava pritisak na izraelsku vladu premijera Benjamina Netanjahua dok se humanitarna kriza u Gazi pogoršava. 
 
- Sarađujemo sa drugima kako bismo očuvali mogućnost rješenja o dvije države, kako ne bismo dopustili da činjenice na terenu - smrtni slučajevi, eksproprijacije, dođu do te mjere da to nije moguće - rekao je Karni. 
 
On je novinarima kazao i da se planirani potez temelji na predanosti palestinske vlasti da sprovede reforme, uključujući temeljne promjene u upravljanju i održavanje opštih izbora naredne godine u kojima Hamas ne može da ima nikakvu ulogu. 
 
Kanada dugo tvrdi da će priznati palestinsku državu tek nakon završetka mirovnih pregovora s Izraelom. 
 
Karni je istakao da stvarnost na terenu, uključujući glad građana u Gazi, znači da izgledi palestinske države doslovno nestaju. 
 
- Kanada osuđuje činjenicu da je izraelska vlada dopustila da se u Gazi dogodi katastrofa - rekao je Karni. 
 
Karnijeva najava je stigla nakon što je Francuska prošle sedmice najavila da će priznati palestinsku državu i dan nakon što je Britanija izjavila da će učiniti isto na Generalnoj skupštini UN-a ako borbe u Gazi do tada ne prestanu.

Karni: Kanada namjerava da prizna palestinsku državu u septembru

Kanada planira da prizna Palestinu u Ujedinjenim nacijama (UN) u septembru, najavio je kanadski premijer Mark Karni.
Izrael je oštro osudio promjenu politike Kanade.
- Kanada namjerava da prizna Državu Palestinu na 80. sjednici Generalne skupštine UN u septembru 2025. godine - rekao je Karni na konferenciji za novinare u Otavi, ističući da je "nivo ljudske patnje u Pojasu Gaze nepodnošljiv".
Na odluku Kanade uticalo je "dugogodišnje" uverenje u korist rješenja koje podrazumijeva dvije države, kako bi se okončao decenijama dug izraelsko-palestinski sukob, rekao je premijer.
- Ova mogućnost rješenja sa dvije države se urušava pred našim očima - rekao je Mark Karni.
On je dodao da je namjera Kanade "zasnovana na spremnosti Palestinske uprave da sprovede suštinske reforme".
Palestinski predsjednik Mahmud Abasa pozdravio je "hrabru" odluku Kanade, "u kritičnom istorijskom trenutku da bi se spasilo rješenje sa dvije države“.
Izrael je osudio "iskrivljenu međunarodnu kampanju pritiska“ koja "učvršćuje poziciju Hamasa za pregovaračkim stolom u kritičnom trenutku“, saopštila je izraelska ambasada u Otavi.

Karni: Kanada planira da prizna palestinsku državu u septembru

Liberalna partija premijera Marka Karnija pobijedila je na saveznim izborima u Kanadi, a on je nakon objave rezultata rekao da američki predsjednik Donald Tramp nikada neće posjedovati Kanadu.
On je u govoru pred pristalicama u Otavi, istakao važnost jedinstva Kanade u suočavanju sa prijetnjama koje dolaze iz Vašingtona i ponovio uvjerenje koje je dijelio tokom kampanje: da je obostrano koristan sistem koji Kanada i SAD dijele od završetka Drugog svjetskog rata.
- Kao što sam upozoravao mjesecima, Amerika želi našu zemlju, naše resurse, našu vodu, našu zemlju. Ovo nisu neosnovane prijetnje. Predsjednik Tramp pokušava da nas slomi kako bi Amerika mogla da nas posjeduje. To se nikada, to se nikada neće dogoditi. Ali takođe moramo da prepoznamo realnost da se naš svijet suštinski promijenio - rekao je on, prenosi AP.
On je najavio da će razgovarati sa Trampom o budućoj ekonomiji i bezbjednosnim odnosima između dvije suverene nacije i ponovio da će kanadsku ekonomiju učiniti manje zavisnom od SAD, kao i da će raditi sa predstavnicima autohtonih naroda u Kanadi.
Prema rezultatima, Liberalna partija osvojila je 167 od 373 mjesta, zbog čega će najvjerovatnije morati da uđe u koaliciju sa još nekom strankom, prenosi National post.

Liberalna partija pobjednik izbora; Karni: Tramp nikad neće posjedovati Kanadu

Novi kanadski premijer Mark Karni izjavio je danas da su "završeni" dani bliske saradnje sa SAD jer ta zemlja više nije "pouzdan partner".
- Stari odnos koji smo imali sa SAD, zasnovan na dubokoj integraciji naših ekonomija i bliskoj saradnji u oblasti bezbednosti i odbrane, je završen - rekao je Karni na konferenciji za novinare.
Kanadski premjer je dodao da će za „dan ili dva“ imati razgovor sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, koji je u nekoliko navrata rekao da bi želeo da Kanada postane „51. američka država“.

Kanadski premijer: Završeni dani bliske saradnje sa SAD

Novi kanadski premijer Mark Karni u nedjelju će raspisati prijevremene parlamentarne izbore za 28. april, a kampanja će biti usredsređena na prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa, saopštili su juče izvori bliski kanadskim vlastima.
Nasljednik Džastina Trudoa, koji je preuzeo dužnost prošle nedjelje, nastoji da obezbijedi većinu u kanadskom parlamentu sa svojom Liberalnom partijom u vrijeme visokih tenzija sa jakim američkim susjedom.
- Premijer će u nedjelju saopštiti da će izbori biti 28. aprila - rekao je izvor iz vlade AFP-u, želeći da ostane anoniman.
Drugi neimenovani izvor potvrdio je taj datum.
Vladajuća Liberalna partija oslanja se na iskustvo Karnija kao bankara kako bi smirila Kanađane koji se suočavaju sa američkim carinskim mjerama koje mogu da uzdrmaju privredu.
Karni (60), koji nije do sada imao političko iskustvo i nikada nije bio poslanik ili ministar, moraće da vodi kampanju dok se zemlja suočava sa Trampovim prijetnjama.
Novi kanadski premijer je u svom prvom govoru rekao da njegova zemlje neće biti dio SAD, kao što je Tramp u nekoliko navrata rekao da želi Kanadu kao 51. američku državu.
- Kanađani su zaista zabrinuti, tako da kampanju treba pažljivo pratiti i njome će dominirati jedna tema – odnos sa Amerikancima - ocijenila je profesorka političkih nauka u Otavi Ženevjev Telije.

Kanadski premijer u nedjelju će raspisati prijevremene parlamentarne izbore za april

Bivši engleski princ Endrju Mauntbaten-Vindzor pušten je iz pritvora, nakon što je ranije danas uhapšen zbog sumnje da se nedolično ponašao na javnoj funkciji. On je i dalje pod istragom za nedolično ponašanje zbog otkrića u dosijeima Džefrija Epstina, a pretrage u njegovom domu Norfolku su završene.
To su saopštili iz policije. Ispitivanje bivšeg princa trajalo je skoro dvanaest sati, a Endrju Mauntbaten-Vindzor od početka je negirao sve optužbe.
On je optužen da je imao seksualni odnos s jednom od Epstinovih žrtava dok je bila maloljetna. Iako je to negirao, on je 2019. povučen sa javnih dužnosti, a 2022. van suda postigao nagodbu sa ženom koja ga je tužila.
Engleski kralj Čarls Treći izjavio je danas da je sa najdubljom zabrinutošću primio vijest o hapšenju svog brata navodeći i da sada slijedi proces kojim će cijeli slučaj biti istražen na odgovarajući način.

Bivši princ Endrju pušten iz pritvora, ali je pod istragom

Možda je ova "jedna mala barka" i najbolja personifikacija države posle 2020. godine - naveo je na mreži Iks (X) zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkod-hvara-nas-brod-trideseti-avgust-ostao-bez-pogona-remorker-iz-ploca-upucen-u-pomoc&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prema njegovim riječima, motori države otkazali, strah da bi se mogli nasukati, ali i potonuti.
- Slično je i sa "Rukom pravde", i kada je u pitanju država (sektor bezbjednosti) i kada je u pitanju trajekt! Remont je neophodan, ali je teško stići do odredišta a da ne otkažu svi motori, posada nemoćna - zaključio je Odžić.

Odžić: Možda je ova "jedna mala barka" i najbolja personifikacija države posle 2020.

'Oće slučajni predsjednik CG Jakov Milatović da pokuša dati aboliciju za Vesnu Bratić. Bruka i sramota - objavio je na mreži X istoričar i pravnik Novak Adžić. 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F2024565054998270028&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tako je, dodaje on, mogao zahtijevati da se po hitnom postupku aboliraju svi krivično gonjeni za kriminalna djela, kršenje zakona rukama i nogama i štetnici po državni budžet.
- Je li to vladavina prava? Neee. Slučajni predsjednik Crne Gore bez državničkog integriteta i bez pravnog znanja, ako ima i trunke svijesti o pravu i pravdi, a očito nema, recimo, zašto nije po istom principu u slučaju Vesne Bratić tražio od ministra pravde da pokrene postupak abolacije Milivoja Katnića, itd... - ističe Adžić u objavi.
Podsjeća i da je Bratić posljednjeg dana ministarskog mandata, bez konkursa, dala 90.000 eura Crkvi Srbije.

Adžić: Milatović pokušava dati aboliciju za Bratić, bruka i sramota

Predsjednik ima ingerencije da pomilovanjem oslobodi pravosnažno osuđena lica od izvršenja zatvorske kazne, dok ne može nikoga abolirati od krivičnog postupka, jer je to u nadležnosti Skupštine Crne Gore - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, advokat Veselin Radulović.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zahtijeva reakciju Ministarstva pravde u slučaju bivše ministarke Vesne Bratić pozivajući se na Zakon o pomilovanju, iako je riječ o postupku koji je u toku pa bi bila riječ o aboliciji, a ne pomilovanju.&nbsp;
Kada god se radi o pomilovanju ili aboliciji, kaže Radulović, uvijek iza takve odluke stoje politički razlozi, a u slučaju bivše ministarke Vesne Bratić zahtjev za pomilovanjem djeluje pravno besmislen.
- Pomilovanje je pojedinačni akt milosti predsjednika koje on može da određenim slučajevima, licima koja su pravosnažno osuđena i on može da ih oslobodi izvršenja kazne koja je utvrđena u pravosnažnom postupku - pravosnažnom sudskim presudom. Mi u ovom slučaju imamo na početku krivičnog postupka i možemo govoriti o nekoj vrsti abolicije i oslobađanja od krivičnog gonjenja, ali to nije u nadležnosti predsjednika, to je u nadležnosti parlamenta - naveo je Radulović.&nbsp;
Skupština Crne Gore, kako dodaje, ima nadležnost da u formi zakona da aboliciju nekim licima, te ističe da smo te slučajeve imali u praksi.&nbsp;
- Jako je čudno, ili možda nije čudno što se to sada priča samo u kontekstu ovoga slučaja gospođe Bratić. Ovaj slučaj je pokazao ono što smo svi možda i znali, a to je da političari tretiraju pravosuđe kao neku alatku u njihovim rukama - ocijenio je Radulović.
Smatra da se hapšenja koja su usmjerena protiv njihovih političkih ili ideoloških protivnika, onda se ta hapšenja pozdravljaju i to se prikazuje kao istorijski rezultat u borbi protiv kriminala.&nbsp;
- Međutim, kada se pokuca na vrata nekog od njihovih partijskih drugova onda se to doživljava kao progon na partijskoj, nacionalnoj ili ne znam kojoj osnovi. I jedno i drugo je jako loše, i jedno i drugo ozbiljno narušava integritet pravosuđa i tužilaštva ukupno, i jedno i drugo šalje poruku da je tužilaštvo i pravosuđe pod političkim uticajem - istakao je Radulović.
<h2>Opasne poruke&nbsp;</h2>
Smatra da je zahtjev koji je uputio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ka Ministarstvu pravde ništa drugo do iskorištavanje pozicije gdje se na neprimjeren način komentariše postupak koji je na samom početku.&nbsp;
- Predsjednik je dio izvršne vlasti, Vlada je ključni dio izvršne vlasti, parlament je zakonodavna vlast, a mi smo prethodnih dana vidjeli sa tih adresa jako opasne poruke koje se moraju tumačiti jedino kao pritisak i pokušaj uticaja na pravosuđe. To nije dobro - kategoričan je Radulović.
Oni su ti koji treba pravosuđu da obezbijede uslove i ambijent u kome pravosuđe mora i treba da funkcioniše profesionalno i u skladu sa zakonom.
- Oni to ne rade godinama. Oni rade ovo čemu svjedočimo prethodnih dana, samo pokušavaju da ostvare svoj politički uticaj na tužilaštvo i na pravosuđe u cijelosti i to nikada nije dobro. Čak i neki pozitivni pomaci koje možemo možda konstatovati u radu pravosuđa ostaju u sjenci toga, jer uvijek ostaje taj teret i pritisak i hipoteka koju političari njima nametnu - kazao je Radulović.
Dobro je u ovom slučaju, prema njegovim riječima, što je prije nekoliko dana Viši sud izašao sa saopštenjem u kome je jasno kazao da neće dozvoliti bilo kakve pritiske na rad suda.&nbsp;
- Nijesmo imali prilike u nekim sličnim situacijama ranije da to vidimo i želio bih da vidim da sud osim toga saopštenja to pokaže i u praksi - rekao je Radulović.
<h2>Neko izvrgava ruglu bezbjednosni sektor</h2>
Kaže da u slučaju odbjeglog Miloša Medenice vlast šalje poruku da postoji potpuno i nedopustivo odsustvo bilo kakve odgovornosti u Crnoj Gori, a naročito u bezbjednosnom sektoru.
Smatra da ima i mnogo propusta u radu pravosuđa, ali je neprihvatljivo da se propusti u bezbjednosnom sektoru pokušavaju prikriti i sakriti iza, kako kaže, institucionalnih slabosti sudstva ili tužilaštva.&nbsp;
- Danima se govori o snimcima (Miloša Medenice), da li su oni proizvod vještačke inteligencije ili su realni, odnosno stvarni. To je najmanje bitno u ovoj priči, da li bili vještački, da li bili stvarni, činjenica je da se neko preko snimaka "sprda", žargonski rečeno, sa bezbjednosnim sektorom. Možda je to najopasnija i najznačajnija poruka - neko izvrgava ruglu bezbjednosni sektor, a ja bih rekao sa pravom - naveo je Radulović.
Bezbjednosni sektor je, dodaje, zakazao - i to ne prvi put.
- Ako se osvrnemo samo na prošlu godinu, samog onog tragičnog početka prošle godine i drugog masakra na Cetinju koji je prošao bez bilo kakve odgovornosti, ako se prisjetimo onih ubistava po Podgorici samo koja se desila, ono u Staroj varoši, iz drugog pokušaja kada je lice ubijeno, ako se prisjetimo isto samo na par stotina metara od zgrade Uprave policije, ako se prisjetimo nasilnih protesta koje je policija obezbjeđivala umjesto da ih prekine i procesuira odgovorne, ako se prisjetimo reakcije policije prilikom protesta pod Goricom i naknadno procesuiranje 35 lica koja su mirno koristila svoja prava i izražavali protest o jednom pitanju koje je par excellence od javnog interesa. Ako sve to povežemo i niz drugih slučajeva možemo zaključiti da tim sektorom rukovode potpuno nesposobni ljudi i nije možda ključni problem što su oni nesposobni, veći je problem što oni imaju loše namjere i nijesu spremni da prihvate ni minimum odgovornosti - naglasio je Radulović.
Naprotiv, kako dodaje, u slučaju kada neko ukaže na ove njihove propuste oni odgovornost prebacuju na druge, a kritičare predstavljaju kao saradnike kriminalnih organizacija i bivšeg režima.
<h2>Neophodni odgovori</h2>
Osvrnuvši se na slučaj takođe odbjegle specijalne tužiteljke Lidije Mitrović advokat kaže da je ona bila dio sistema, a osuđena je za ozbiljno krivično djelo.&nbsp;
Smatra da to što dolazi iz sistema dovodi poprilično u pitanje vjerodostojnost njenih sadašnjih optužbi u vezi glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, iako te optužbe jesu ozbiljne, poručuje on, i zahtijevaju davanje jasnih odgovora.&nbsp;
- Ona je neko ko je te optužbe iznio u momentu kada je postala pravosnažno osuđeno lice, kada je postala bjegunac. To prilično dovodi u pitanje vjerodostojnost tih optužbi, ali naravno ne umanjuje njihovu težinu i ne umanjuje potrebu da se na njih odgovoriti. Očekujem da tužilaštvo, prvenstveno Specijalno tužilaštvo, iako je djelimično odgorilo u jednom saopštenju na prve te optužbe, raspravi ta pitanja do nivoa koji neće biti sporan za bilo kog građanina što je jako važno - naveo je Radulović.
Smatra da ako imate u sistemu takve slučajeve da dolaze optužbe nekoga ko je bio dio toga sistema, to zahtijeva ozbiljno razmatranje čitavog tog slučaja i davanje odgovora koji će u jednom momentu javnost ubijediti da ne postoji nikakva sumnja u to što se tamo dešavalo i šta se desilo.
<h2>Nesposobni ljudi i loše namjere</h2>
U prošloj godini je dupliran broj zabilježenih kršenja slobode medija u odnosu na 2024.godinu, a advokat smatra da taj odnos dolazi od činjenice da ključnim institucijama rukovode, kako tvrdi, nesposobni ljudi sa lošim namjerama koji na kritike odgovaraju progonom.&nbsp;
- Kada imate direktora Uprave policije koji je spreman da u javnom nastupu pred TV kamerama prijeti procesuiranjem novinaru, bez obzira na to iz koje on medijske kuće dolazio, bez obzira na to da li se njemu ili bilo kome sviđalo ta uređivačka politika ili način kako neki novinar radi svoj posao, način na koji postavlja pitanja, ako imate direktora policije koji je na vrhu tog represivnog državnog aparata i koji je spreman javno da izgovori takvu rečenicu i da zaprijeti procesuiranjem novinaru, a nakon sedam dana sa iste pozicije govori ministar unutrašnjih poslova i nakon toga imamo odvođenje toga novinara, gospodina (Petra) Komnenića, u policiju da da izjavu, onda je to jasna poruka i za sve one druge - ocijenio je Radulović.
Dodaje da kada država postupa tako prema novinarima, prema medijima to je jasan signal i za sve one druge kojima se ne sviđa uređivačka politika da im je dozvoljeno da tu svoju "pravdu" ostvare na taj način i to je jako loše".
<h2>Targetiranje medija</h2>
Komentarišući slučaj targetiranja medija, pozivanja na saslušanje &nbsp;urednika i novinara zbog uhapšenog Aleksandra Mijajlović, advokat kaže da ni njemu nije jasan u tom slučaju osnov postupanja Specijalnog državnog tužilaštva.
- Pokušali su da prikažu jedan od elemenata postojanja krivičnog djela stvaranja kriminalne organizacije, odnosno organizovanog kriminala, takozvani uticaj na sredstva javnog informisanja. Taj termin koristi i Krivični zakonik, iako djeluje malo rigidno i zastarjelo, ali je upravo takva formulacija. Nije formulacija toliko ni važna, ali ako se radi o tome i ako tužilaštvo smatra da postoji uticaj na sredstva javnog informisanja ili na medije teško je logično objasniti da onda ne smatra da su i ti mediji na neki način dio tih kriminalnih struktura i tih kriminalnih organizacija - naveo je Radulović.&nbsp;
Nijesmo, prema njegovim riječima, imali prilike da vidimo takve optužbe, ali je na jedan prilično ružan i neprimjeren način dio medija, uključujući i Televiziju E, predstavljen kao neko ko je u javnosti mogao da se prepozna kao saradnik kriminalnih organizacija.
- To nikada nije dobro. Vidimo i slučajeve da se urednici određenih medija pozivaju u svojstvu građanina ili u svojstvu svjedoka. Nije sporno, obaveza je svakog da se odazove na poziv državnog organa, ali mislim da bi sa više senzibiliteta i opreznosti morali da postupaju državni organi, prvenstveno državno tužilaštvo kada izlazi sa takvim optužbama, jer one nose određeni teret, one nose ozbiljnu stigmatizaciju u &nbsp;društvu - zaključio je Radulović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfigLH_gvZPs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: mark-karni