Privremena venecuelska vlada pristala je podnositi Sjedinjenim Američkim Državama svoj budžet na odobrenje svakog mjeseca, rekao je danas američki državni sekretar Marko Rubio.
Obraćajući se Odboru za spoljne odnose Senata, Rubio je rekao da američka vlada odlučuje o tome za šta se novac može koristiti, kroz ono što je opisao kao „kratkoročni mehanizam“.
„Zapravo, obećali su da će značajan dio tih sredstava iskoristiti za kupovinu lijekova i opreme direktno od Sjedinjenih Država“, rekao je američki državni sekretar, dodajući da je rukovodstvo Venecuele bilo „veoma kooperativno“.
Američke snage su početkom januara napale Venecuelu i zarobile njenog autoritarnog lidera Nikolasa Madura i njegovu suprugu Siliju Flores, čime su tu južnoameričku zemlju uvukle u politička previranja.
Tramp već rekao da namjerava da upravlja Venecuelom
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da želi da revitalizuje ogromnu venecuelansku naftnu industriju i obećao ogromnu dobit za sebe i narod Venecuele. Tramp je ubrzo nakon puča najavio i da namjerava da upravlja Venecuelom na prelaznoj osnovi, ne otkrivajući kako tačno zamišlja taj proces.
Sjedinjene Američke Države trenutno sarađuju sa Madurovom potpredsjednicom Delsi Rodrigez, koja je preuzela dužnost privremene predsjednice Venecuele.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rubio: Budžet Venecuele ubuduće pod nadzorom SAD-a

Državni sekretar SAD Mark Rubio rekao je da predsjednik Donald Tramp ne želi da isključi mogućnost američke okupacije Venecuele ili slanja trupa u tu zemlju, nakon što je njegova administracija zarobila lidera Nikolasa Madura i poručila da će SAD za sada „upravljati“ zemljom.
-On ne smatra da treba javno da isključi opcije koje su Sjedinjenim Državama na raspolaganju, iako trupa na terenu trenutno nema...To nije ono što vidimo sada. Ono što sada vidimo jeste 'naftni karantin' koji nam omogućava da izvršimo ogroman uticaj na to šta će se dalje dogoditi- rekao je Rubio u emisiji CBS-a „Face the Nation".
Rubio kaže da Tramp želi da zadrži „mogućnost izbora" kada je riječ o slanju trupa u Venecuelu, ali je ukazao na „raspored snaga" SAD u regionu, za koji je rekao da će administracija zadržati tako što će nastaviti napade na navodne brodove koji prevoze drogu i održavati blokade sankcionisanih plovila koja ulaze u Venecuelu i izlaze iz nje. Dodao je da takve mjere mogu da parališu način na koji režim ostvaruje prihode.
-Nastavljamo sa karantinom i očekujemo da će doći do promjena, ne samo u načinu na koji se vodi naftna industrija, da bi radila u korist naroda, već i da se zaustavi trgovina drogom, kako više ne bismo imali ove probleme sa bandama- rekao je Rubio.
Na konferenciji za medije juče, Tramp je rekao da se SAD „ne plaše slanja trupa na teren ako bude trebalo". Na pitanje CNN-a da li zamišlja američke trupe na terenu dok SAD u suštini vode venecuelansku vladu u prelaznom periodu, Tramp je odgovorio: „Pa, ne – imaćemo prisustvo u Venecueli kada je riječ o nafti."
Rubio je rekao &nbsp;i da će SAD suditi o venecuelanskoj potpredsjednici Delsi Rodrigez na osnovu onoga što bude radila ubuduće, nakon što je predsjednik Tramp juče tvrdio da je ona „u suštini spremna da uradi ono što smatramo da je potrebno kako bi Venecuelu ponovo učinili velikom".
Rodrigez je juče oštro kritikovala američku operaciju u svojoj zemlji, zahtijevajući hitno oslobađanje zarobljenog venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura i njegove supruge Silije Flores, nazvavši Madura „jedinim predsjednikom Venecuele".
Međutim, Rubio je danas u emisiji NBC-a „Meet the Press" rekao da SAD „očekuju više usklađenosti i saradnje nego što su ranije dobijale" od Venecuele ubuduće.
-Procjenu ćemo donositi na osnovu toga šta oni (trenutni ljudi na vlasti u Venecueli) urade, a ne na osnovu toga šta javno govore u međuvremenu, niti na osnovu toga šta znamo da su u prošlosti radili u mnogim slučajevima – već na osnovu onoga što budu radili ubuduće- rekao je.

Rubio: Tramp ne isključuje slanje američkih trupa u Venecuelu

Američki State Department je objavio da je pet osoba iz Evrope dobilo zabranu ulaska u SAD zbog, kako su naveli, tjeranja američkih platformi na cenzuru.
U saopštenju, u kojem se ne navode imena, stoji i da su ove osobe “suzbili američka mišljenja koja im se ne sviđaju”.
“Ovi radikalni aktivisti i instrumentalizirane nevladine organizacije unaprijedile su represivne mjere cenzure koje provode strane države, pri čemu su u svakom slučaju bile na meti američki govornici i američke kompanije. Shodno tome, utvrdio sam da njihov ulazak, prisustvo ili aktivnosti u Sjedinjenim Američkim Državama mogu imati potencijalno ozbiljne negativne posljedice po vanjsku politiku Sjedinjenih Država”, stoji u saopštenju kojeg je potpisao državni sekretar Mark Rubio.
Naveo je još da se State Department pod njegovim vođstvom odlučio na uvođenje restrikcija na dobijanje američkih viza te da im se zabrani ulazak u SAD.
“Predsjednik Donald Tramp jasno je poručio da njegova vanjska politika ‘Amerika na prvom mjestu’ odbacuje kršenja američkog suvereniteta. Eksteritorijalno prekoračenje nadležnosti stranih cenzora usmjereno protiv američkog govora nije izuzetak. State Department je spreman i voljan proširiti današnji spisak ukoliko drugi strani akteri ne promijene kurs”, napisao je Rubio.
Iako se imena u saopštenju ne navode, portal Daily Signal otkrio je da su među njima Thierry Breton i Imrad Ahmed.
Breton je bivši komesar Evropske unije za prosperitet i industrijsku strategiju, koji je učestvovao u kreaciji Zakona o digitalnim uslugama EU, zbog kojeg je, između ostalog, kažnjena i društvena mreža X, u vlasništvu Elona Muska.
S druge strane, Ahmed je direktor neprofitne organizacije Centar za borbu protiv mržnje na digitalnim platformama, koji se često borio protiv Muska i tražio restrikcije za članove Trumpovog tima koji su, prema njegovoj ocjeni, širili mržnju na društvenim mrežama.
Ahmedov slučaj je posebno interesantan, imajući u vidu da on živi u SAD-u, te da je ovom odlukom omogućena i deportacija sankcionisanih osoba.
Pojedini analitičari u SAD-u su odmah nakon objave, te nakon što su otkrivena ova dva imena, naveli da je ovaj potez osveta za kaznu od 120 miliona eura koju je EU izrekla Muskovom X-u.

Rubio uveo zabranu ulaska u SAD za pet osoba zbog “cenzure”: Među njima i bivši komesar EU

Američki državni sekretar Mark Rubio izjavio je danas, nakon sastanka kabineta u Bijeloj kući da rat u Ukrajini nije američki rat, prenijeli su američki mediji.
- To nije naš rat, to nije predsjednikov rat. To se nikada ne bi dogodilo da je Donald Tramp bio predsjednik. On je jedini lider na svijetu koji može da pomogne da se to okonča - rekao je Rubio, prenosi Sky News.
Tramp je ranije danas na sjednici kabineta rekao da SAD više ne učestvuju finansijski u ratu u Ukrajini i da se njegova administracija fokusira na diplomatsko okončanje rata.
On je optužio bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena da je "dijelio milijarde dolara kao bombone", navodeći da je "ogroman dio" pomoći bio isporučen u gotovini, a ostatak u opremi.
Tramp je naglasio da njegova administracija ne daje besplatnu vojnu pomoć.

Rubio: Rat u Ukrajini nije američki rat

Američki državni sekretar Marko Rubio najvjerovatnije neće prisustvovati sastanku ministara spoljnih poslova NATO-a u Briselu 3. decembra, što bi predstavljalo neuobičajeno odsustvo najvišeg američkog diplomate sa ključnog transatlantskog skupa, navodi Rojters.
Zamjenik državnog sekretara Kristofer Landau predstavljaće Sjedinjene Američke Države, naveo je jedan od zvaničnika koji je insistirao na anonimnosti. Razlozi zbog kojih Rubio planira da preskoči sastanak nisu jasni, a njegove odluke mogle bi da se promijene u posljednjem trenutku.
Njegovo moguće odsustvo uslijediće u trenutku kada američki i ukrajinski zvaničnici pokušavaju da usaglase stavove o planu američkog predsjednika Donalda Trampa za okončanje ruske invazije na Ukrajinu, dok pojedine evropske diplomate izražavaju nezadovoljstvo što su, kako tvrde, izostavljene iz procesa.
NATO obično održava dva zvanična ministarska sastanka godišnje, a izostanak američkog državnog sekretara izuzetno je rijedak. Tokom Trampovog prvog mandata 2017. godine, tadašnji državni sekretar Reks Tilerson prvobitno je planirao da preskoči aprilsku sjednicu, ali je sastanak potom pomjeren kako bi se uskladio s njegovim rasporedom.
- NATO svake godine organizuje brojne sastanke ministara, i dok većinu saveznika u većini prilika predstavljaju ministri, nije neuobičajeno da okolnosti spriječe ministra da prisustvuje cijelom ili dijelu sastanka NATO-a - rekao je zvaničnik Alijanse.
Rubijovo odsustvo, navodi Rojters, moglo bi da produbi pitanja o posvećenosti Vašingtona evropskoj bezbjednosti, koja je već dovedena u pitanje posljednjih godina, budući da je Tramp više puta dovodio u sumnju neophodnost NATO-a i nagovještavao mogućnost povlačenja iz Alijanse.
Landau, koji će prisustvovati umjesto Rubia, ranije je u jednoj objavi na mreži Iks, koju je kasnije obrisao, doveo u pitanje potrebu za NATO-om.

Rubio se neće pojaviti na sastanku NATO-a

Američki državni sekretar Mark Rubio stigao je jutros u Ženevu, gdje će zvaničnici Švajcarske, Ukrajine i nekoliko evropskih država razgovarati o planu predsjednika SAD Donalda Trampa za okončanje rata između Rusije i Ukrajine.
Prema američkim izvorima, Rubiju bi se u pregovorima trebao pridružiti i Trampov diplomatski izaslanik Stiv Vitkof.
Kijev uoči razgovora izražava zabrinutost da bi mogao biti primoran na ustupke pred Moskvom, uključujući predaju dijelova teritorije. Trampov plan, s druge strane, predviđa sigurnosne garancije za Ukrajinu kako bi se spriječili dalji ruski napadi.
Među ključnim zahtjevima Moskve koje Trampov prijedlog uključuje su: ustupanje djelova ukrajinske teritorije, smanjenje vojnog potencijala Ukrajine i odricanje od članstva u NATO-u.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je u petak najavio da će američkim pregovaračima ponuditi vlastite alternativne prijedloge.

Rubio stigao u Švajcarsku na pregovore o okončanju rata u Ukrajini

Američki državni sekretar Marko Rubio i ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov sastali su se danas u Njujorku, gdje je u toku zasjedanje Generalne skupštine UN.
Predsjednik SAD Donald Tramp koji je naglo promijenio pristup ratu Rusije u Ukrajini, rekao je u utorak da Kijev može da povrati teritoriju koju je Rusija okupirala u njenom prvobitnom obliku i da možda čak napreduje dalje, u Rusiju.
- Rusija već tri i po godine vodi rat bez jasnog vođstva koji bi prava vojna sila dobila za manje od nedjelju dana - napisao je Tramp u utorak na svojoj društvenoj mreži Truth Social, nazivajući Rusiju “tigrom od papira”.
Kremlj je saopštio da je “pogrešna“ ideja da Ukrajina može da povratiti teritorije i nazvao “histerijom” tvrdnje o upadima ruskih vojnih letjelica u vazdušni prostor zemalja NATO-a, za koje je Tramp rekao da bi ih trebalo odmah obarati.

Rubio i Lavrov se sastali na marginama Generalne skupštine UN

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je u ponedjeljak tokom posjete Izraelu da će Vašington pružiti svom savezniku "nepokolebljivu podršku" u njegovoj borbi u Pojasu Gaze, te je pozvao na eliminaciju Hamasa - palestinske grupe koju Sjedinjene Američke Države i Evropska unija smatraju terorističkom organizacijom.
- Narod Gaze zaslužuje bolju budućnost, ali ona ne može početi dok Hamas ne bude eliminisan - rekao je Rubio novinarima, govoreći uz izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.
- Možete računati na našu nepokolebljivu podršku i posvećenost da se ovaj cilj ostvari - dodao je Rubio.
Netanjahu je Rubijevu posjetu nazvao "jasnom porukom" da Sjedinjene Američke Države stoje uz Izrael, te je pohvalio predsjednika Donalda Trampa kao "najvećeg prijatelja kojeg je Izrael ikada imao".
Američki državni sekretar kritikovao je planove nekih zapadnih zemalja da priznaju palestinsku državu, rekavši da takav potez samo "ohrabruje" Hamas.
Rubio je rekao da će razgovarati s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom o planovima Izraela da preuzme kontrolu nad Gradom Gazom - najvećim urbanim centrom tog teritorija - kao i o razgovorima o aneksiji dijelova okupirane Zapadne obale, kako bi se onemogućilo formiranje palestinske države.
Dodao je da predsjednik Tramp želi da se rat u Gazi "završi", što, prema Rubiju, podrazumijeva oslobađanje talaca i eliminaciju Hamasa kao prijetnje.
Rat je počeo nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, u kojem je ubijeno 1.219 osoba, većinom civila.
Izraelski vojni odgovor u Gazi do sada je, prema podacima Ministarstva zdravstva u Gazi, doveo do smrti više od 64.800 osoba, takođe uglavnom civila - brojke koje Ujedinjene nacije smatraju vjerodostojnim.
Predsjednik Tramp, dugogodišnji snažni saveznik Netanjahua, izrazio je i podršku Kataru, gdje se nalazi najveća američka vazdušna baza u regionu.
Katar, zajedno s Egiptom i Sjedinjenim Američkim Državama, predvodi napore za posredovanje između Izraela i Hamasa.
Rubio je započeo svoju posjetu u nedjelju simboličnim gestom podrške, odlaskom s Netanjahuom do Zapadnog zida u Jerusalemu.
Nakon toga je izjavio da je Jerusalim "vječni glavni grad" Izraela - stav koji su američki lideri prije prvog mandata Donalda Trampa nastojali izbjegavati.
Upravo je Tramp premjestio američku ambasadu u Jerusalim, čime je prekinuo dotadašnju međunarodnu praksu.
Rubio bi trebao učestvovati u ponedjeljak na inauguraciji turističkog tunela koji prolazi ispod palestinske četvrti Silvan. Projekat je izazvao zabrinutost među palestinskim stanovnicima da bi mogao dodatno oslabiti njihovu prisutnost, pa čak i ugroziti temelje njihovih kuća.

1250x600

1084x550

Rubio obećava "nepokolebljivu podršku" Izraelu u ratu u Gazi

Američki državni sekretar Marko Rubio stigao je u nedjelju u Izrael gdje bi trebalo da razgovara o budućnosti sukoba u Pojasu Gaze.
Izraelske snage su uništile najmanje 30 stambenih zgrada u Gazi i proterale hiljade ljudi iz njihovih domova, saopštile su u nedjelju vlasti Pojasa Gaze pod kontrolom Hamasa, kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.
Izrael je saopštio da planira da zauzme grad Gazu, u koji se sklonilo oko milion Palestinaca, u okviru svog proklamovanog cilja eliminacije radikalne grupe Hamas, i intenzivirao napade na, kako je naveo, posljednji bastion te organizacije.
Političko rukovodstvo Hamasa, koje je povremeno učestvovalo u pregovorima o prekidu vatre i sporazumu o oslobađanju talaca, bilo je meta Izraela u vazdušnom napadu u Dohi u utorak, u napadu koji je naišao na široku osudu.
Katar će u ponedjeljak biti domaćin hitnog arapsko-islamskog samita kako bi se razgovaralo o sljedećim potezima. Rubio je rekao da Vašington želi da razgovara o tome kako osloboditi 48 talaca - od kojih se vjeruje da je 20 još živo - koje Hamas još drži u Gazi i obnoviti priobalni pojas.
- Šta je bilo, bilo je. Sastaćemo se s njima (izraelskim rukovodstvom). Razgovaraćemo o tome šta budućnost nosi - rekao je Rubio prije nego što je otputovao u Izrael gdje će ostati do utorka.
Očekuje se da će Rubio u nedjelju da posjeti jevrejsko mjesto za molitvu Zid plača u Jerusalimu s premijerom Benjaminom Netanjahuom, kao i da će tokom posjete razgovarati s njim.
Američki zvaničnici rekli su za napad u utorak na teritoriji bliskog američkog saveznika da je jednostrana eskalacija koja nije bila u američkim ili izraelskim interesima.&nbsp;
Rubio i američki predsjednik Donald Tramp sastali su se u petak s katarskim premijerom Mohamedom bin Abdulrahmanom Al-Tanijem.
Netanjahu je u četvrtak potpisao sporazum o nastavku plana proširenja naselja koji bi presjekao teritoriju Zapadne obale koju Palestinci žele za svoju državu, za šta su Ujedinjeni Arapski Emirati upozorili da bi potkopalo Abrahamov sporazum, postignut uz posredovanje SAD, kojim su normalizovani odnosi UAE sa Izraelom.
Humanitarne organizacije navode da bi izraelsko zauzimanje grada Gaza bilo katastrofalno za stanovništvo koje već trpi rasprostranjenu neuhranjenost.
Još dva Palestinca su umrla od neuhranjenosti i gladi u Pojasu Gaze u posljednja 24 sata, saopštilo je u nedjelju Ministarstvo zdravlja te teritorije pod kontrolom Hamasa, čime je broj umrlih od takvih uzroka porastao na najmanje 422 osobe, uključujući 145 djece.
Izrael, koji je blokirao unos hrane u Gazu 11 nedjelja ranije ove godine, dozvoljava veće isporuke pomoći u enklavu od kraja jula kako bi spriječio dalju nestašicu hrane, mada Ujedinjene nacije navode da je potrebno mnogo više.
Izrael navodi da želi da civili odu iz grada Gaza prije nego što pošalje više kopnenih snaga. Procjenjuje se da su desetine hiljada ljudi otišle, ali su stotine hiljada i dalje u tom području. Hamas je pozvao ljude da ne idu.
Izraelske vojne snage nedjeljama djeluju unutar najmanje četiri istočna predgrađa, pretvorivši većinu od najmanje tri njih u pustoš. Približavaju se centru i zapadnim djelovima teritorije, gdje se sklonila većina raseljenih.
Izrael je saopštio da je završio pet talasa vazdušnih napada na Gazu tokom prošle nedjelje, ciljajući više od 500 lokacija, uključujući izviđačke i snajperske položaje Hamasa, zgrade sa otvorima za tunele i skladišta oružja.
Lokalni zvaničnici izjavili su da je najmanje 40 ljudi ubijeno u izraelskoj vatri širom enklave, i najmanje 28 samo u gradu Gaza.
Hamas je saopštio da su izraelske snage uništile najmanje 1.600 stambenih zgrada i 13.000 šatora od 11. avgusta.
U skoro dvogodišnjoj izraelskoj kampanji protiv Hamasa poginulo je više od 64.000 ljudi u Gazi, navode vlasti te teritorije pod kontrolom Hamasa.
Rat je pokrenut napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i otmicom 251 taoca, prema izraelskim podacima.

Rubio u posjeti Izraelu, dok se intenzivira bombardovanje Gaze

Američki državni sekretar Marko Rubio danas je izjavio da će Sjedinjene Američke Države i dalje pokušavati da stvore scenario koji će pomoći da se okonča rat Rusije u Ukrajini, ali da to možda neće biti moguće.
- Ako mir ne bude ovdJe moguć i to se nastavi kao rat, onda će i dalje ginuti hiljade ljudi… moguće je, nažalost, da će se to tako završiti, ali mi ne želimo da se tako završi - kazao je Rubio u intervjuu za tv mrežu CBS.
Evropski lideri priključiće se ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom koji će se sJutra sresti sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom u Vašingtonu, u nastojanju da ga podrže dok američki lider vrši pritisak na Ukrajinu da prihvati brz mirovni sporazum nakon njegovog susreta sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci, prenIo je Rojters.

Rubio: SAD će probati da stvore scenario za mir, ali to možda neće biti moguće

Stonoteniski savez obilježio je danas 70 godina postojanja i uspješnog rada.
Na svečanosti je saopšteno da je Stoniteniski savez zvanično osnovan 6. februara 1955. godine na konferenciji Saveza sportsih igara Crne Gore u Nikšiću.
Za prvog predsjednika izabran je Dimitrije Vujović, prvi potpredsjednik bio je Jovan Radulović, a generalni sekretar Borislav Šoć.
Saopšteno je i da je Stonoteniski savez prva crnogorska sportska asocijacija koja je postala samostalna i članica međunarodnih asocijacija, prije nego je Crna Gora na referendumu povratila nezavisnost.&nbsp;
Predsjednik Željan Šoć kazao je da, uz istorijske uspjehe Filipa Radovića i Luke Bakića, treba istaći i sjajne rezultate Irfana Čekića, osvajača bronzane na juniorskom prvenstvu Evrope u Minsku, pojedinačnog prvaka Balkana do 21 godine.
- Treba istaći i rezultate Ane Miročević i Draške Veljić, koje su osvojile prvu saveznu medalju u seniorskom dublu 1966. godine u Sloveniji - rekao je Šoć.&nbsp;
U desetominutnom filmu o istorijatu i počecima stonog tenisa u Crnoj Gori, autor je podsjetio na na osnivače i prve klubove, posebno ističući doprinos razvoju počasnih doživotnih predsjendika te asocijacije.
Šoć je u pozdravnom govoru kazao da iz stonog tenisa dolazi prva ženska ekipa koja se domogla saveznog ranga takmičenja i da ta asocijacija, uz rukometašice, jedina se može pohvaliti olimpoijskom, odnosno paraolimpijskom medaljom.
On je podsjetio i na velike talente koji su počeli da se bave stonim tenisom, a kasnije uspješnu sportsku karijeru nastavili u drugim sportovima, posebno ističući Božidara Ivanovića, Jova Popovića i Anta Miročevića.
Šoć je kazao da je na svečanosti dodijeljeno više od 100 priznanja bivšim šampionima, bivšim predsjednicima i generalnim sekretarima, takmičarima, trenerima i sportskim prijateljima.
- Poduži je spisak nagrađenih za doprinos razvoja našeg sporta, ali smo puno godina i napunili - rekao je Šoć.&nbsp;
Posebnim priznanjima - Zlatnim plaketama nagrađeni su Džemal Hadžijalagić, Branko Popović i Dijana Zonjić i posthumno Milutin Maraš i Saša Milačić.

Stonoteniski savez obilježio veliki jubilej - 70 godina postojanja

&nbsp;Bosanski jezik je jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, kazali su iz Bošnjačke stranke (BS) i poručili da će nastaviti da doprinose njegovoj institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji.
&nbsp;Ta partija je svim Bošnjacima u Crnoj Gori, regionu i širom svijeta čestitala 21. februar, Međunarodni dan maternjeg jezika.
&nbsp;Iz BS-a su kazali da je bosanski jezik jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, neraskidivo povezan sa istorijom, kulturom i tradicijom tog naroda.
&nbsp;- Stoljećima unazad, bosanski jezik bio je svjedok trajanja i postojanja našeg naroda na ovim prostorima, te čuvar kolektivnog pamćenja i izraz naše posebnosti i autentičnosti - naveli su iz BS-a.
&nbsp;Oni su kazali da ih ovaj datum podsjeća na kontinuiranu borbu za očuvanje i afirmaciju jezika, ali i da im dodatno daje odgovornost prema mladim Bošnjakinjama i Bošnjacima da nastave da njeguju, razvijaju i prenose maternji jezik.
&nbsp;- Bošnjačka stranka će nastaviti da pruža puni doprinos ka institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji bosanskog jezika u obrazovanju, kulturi i javnom životu - poručuje se u saopštenju.

BS: Nastavićemo da doprinosimo daljoj afirmaciji bosanskog jezika

Zlatni medvjed za najbolji film na 76. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu (Berlinale) dodijeljen je ostvarenju "Yellow Letters" (Žuta slova) njemačkog reditelja Ilkera Čataka, koji govori o turskom filmskom reditelju i njegovoj supruzi glumici kojima je iznenada zabranjen rad zbog njihovih političkih stavova.
Snimljen u Njemačkoj, film je osvojio glavnu nagradu na kraju ceremonije obilježene sukobom na Bliskom istoku i političkom ulogom filma, prenijeli su francuski mediji.
Srebrni medvjed, za najbolju glumačku ulogu, dodijeljen je njemačkoj glumici Sandri Hiler za ulogu u filmu "Rose", crno-bijeloj drami austrijskog reditelja Markusa Šlajncera.
Za Zlatnog medvjeda ove godine su se takmičila 22 filma.
Festival, koji se zvanično završava sjutra, obilježila je ove godine polemika o Pojasu Gaze i politici u kinematografiji.
Filmski festival je 17. februara pozvan da zauzme stav protiv Izraela, zbog postupanja sa Palestincima, nakon objavljivanja otvorenog pisma koje je potpisalo 80 glumaca i reditelja, uključujući Havijera Bardema i Tildu Svinton.
U pismu grupe "Filmski radnici za Palestinu" osuđuje se ćutanje Berlinskog filmskog festivala o genocidu nad Palestincima.
Potpisnici navode da su "zapanjeni kontinuiranim postupcima organizatora festivala u cenzurisanju umjetnika koji se protive tekućem genocidu koji Izrael čini nad Palestincima u Gazi, kao i ključnom ulogom njemačke države u njenoj podršci Izraelu".
Potpisnici se identifikuju kao "bivši i sadašnji učesnici Berlinala".
Tilda Svinton je prošle godine nagrađena počasnim Zlatnim medvjedom, a i tada je osudila "nečovječnost počinjenu pred očima svih".
Kontroverza proizilazi iz konferencije za novinare žirija na otvaranju Berlinala, 12. februara.
Kada je upitan o stavu festivala o Izraelu i Pojasu Gaze, predsjednik žirija, njemački reditelj Vim Venders je rekao da bi film trebalo da "ostane van politike, kojoj je on antiteza".
Šokirana i zgrožena tim odgovorom, indijska spisateljica Arundati Roj je sljedećeg dana saopštila da otkazuje prisustvo na festivalu.
Direktorka festivala Triša Tatl pokušala je da okonča kontroverzu, tvrdeći da "umjetnici mogu da ostvare svoje pravo na slobodu izražavanja, na bilo koji način koji žele".
- Ne bi trebalo da očekujemo od njih da komentarišu svako političko pitanje koje im se predstavi, osim ako to ne žele - dodala je ona.
Zbog svoje istorijske odgovornosti u Holokaustu, Njemačka je jedan od glavnih pristalica Izraela, što je izazvalo značajne kritike, posebno u vezi sa situacijom u Pojasu Gaze.

Zlatnog medvjeda Berlinala osvojio film Žuta slova

Crnogorska atletičarka Marija Vuković drugi put uzastopno osvojila je zlatnu &nbsp;medalju u skoku u vis na dvoranskom prvenstvu Balkana u Beogradu.
Uspješan nastup crnogorske atletike upotpunili su Iva Đoković i Mihailo Roćenović, koji su postavili nove državne rekorde u konkurenciji juniora i seniora.
Vuković je titulu najbolje balkanske skakačice u vis odbranila skokom od 189 centimetara.
Đoković je u disciplini 60 metara s preponama postavila rekord Crne Gore u konkurenciji juniorki i seniorki, &nbsp;a u generalnom plasmanu osvojila je 14. mjesto.
U disciplini 60 metara, sa rezultatom 7,96 sekundi, zauzela je 24. mjesto.
Odličan nastup imao je i Roćenović, koji je postavio rekorde Crne Gore na 400 metara u konkurenciji seniora i juniora, sa rezultatom 48,86 sekundi, osvojivši 13. mjesto u generalnom plasmanu.
U bacanju kugle Tomaš Đurović je sa najboljim ovosezonskim rezultatom u dvorani 18,80 metara osvojio šesto mjesto.
U trci na 60 metara s preponama, Matija Vojvodić je trku istrčao za 8,47 sekundi i zauzeo 11. mjesto, dok je Ognjen Marsenić u disciplini 60 metara, sa rezultatom 6,96, osvojio 19. mjesto.
Takmičenju u dvorani Banjica prisustvovali su predsjednik Evropske atletske federacije Dobromir Karamarinov i predsjednik Balkanske atletske federacije Slobodan Branković.&nbsp;
Prisustvovao je i direktor Direktorata za sport u &nbsp;Ministarstvu sporta Zoran Jojić, koji je uručio medalju u disciplini skoka u vis Mariji Vuković.
- Crnogorski atletičari su na takmičenju u Beogradu, uz osvojenu zlatnu medalju i postavljena dva nacionalna rekorda u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji, u izuzetno jakoj konkurenciji na najbolji mogući način predstavili crnogorsku atletiku na balkanskoj sceni - kazao je tim lider ekipe Dragoje Rajković.
U delegaciji bili su i treneri Bojana Đurković i Danijela Vojinović iz Atletskog kluba Mornar, kao i direktor Aleksandar Vujičić.
Na takmičenju je nastupilo oko 300 takmičara i takmičarki iz 21 države članice Balkanske atletske federacije.

Tag: mark-rubio