Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je u Skoplju da je posvećenost te alijanse Zapadnom Balkanu stalna i da neće dozvoliti da se pojavi "bezbjednosni vakuum".
On je to rekao na zajedničkoj konferenciji za novinare sa predsjednicom Sjeverne Makedonije Gordanom Siljanovskom-Davkovom, ističući da njena zemlja igra značajnu ulogu u zaštiti bezbjednosti na Zapadnom Balkanu.
- Sjeverna Makedonija igra značajnu ulogu u zaštiti bezbjednosti na Zapadnom Balkanu, regionu od strateškog značaja za naš savez. Naša posvećenost regionalnoj stabilnosti je stalna. Nećemo dozvoliti da se pojavi bezbjednosni vakuum- rekao je Rute.
Istakao je da Sjeverna Makedonija dugo vremena podržava NATO misiju na Kosovu – KFOR i da će se Alijansa potruditi da osigura da ta misija "ostane takva kakva je potrebna da ispuni svoje ciljeve".
- KFOR produžava da igra ključnu ulogu u dugotrajnom miru, koji je koristan za sve ljude koji žive na Kosovo. Produžićemo da osiguramo da će KFOR ostati takav kakav je potreban da ispuni svoje ciljeve- rekao je generalni sekretar NATO-a Mark Rute u Skoplju.

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rute u Skoplju: Nećemo dozvoliti da se u regionu pojavi bezbjednosni vakum

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je danas u Briselu da Arktik postaje sve važniji za zajedničku bezbjednost i da NATO treba kolektivno da preuzme veću odgovornost za sigurnost arktičkog regiona.
Evo teksta sa crticama (crtama) umjesto navodnika u upravnom govoru, u skladu s novinarskom praksom:
Rute je na konferenciji za novinare u Briselu rekao da članice NATO-a redovno sprovode vježbe na Arktiku, ističući da se time obezbjeđuje spremnost za borbu i djelovanje u svim uslovima.
— Suočeni sa pojačanim vojnim aktivnostima Rusije i rastućim interesovanjem Kine za daleki sjever, ključno je da uradimo više i zato smo pokrenuli misiju Arktička straža — kazao je Rute.
Dodao je da misija pokazuje posvećenost NATO-a obezbjeđivanju bezbjednosti Arktika i svih saveznika, te da joj je cilj sinhronizacija napora radi veće efikasnosti, kao i procjena potencijalnih izazova i bezbjednosnih praznina kako bi se one prevazišle.
— Ono što je zaista novo u vezi s tim jeste da ćemo po prvi put sve što radimo na Arktiku objediniti pod jednom komandom — rekao je generalni sekretar NATO-a uoči sjutrašnjeg sastanka ministara odbrane članica Alijanse.
Ranije danas saopšteno je da NATO pokreće misiju Arktička straža, nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp prošle godine prijetio zauzimanjem te danske autonomne pokrajine, što je izazvalo tenzije među članicama vojnog saveza.
Rute je kazao da će na sjutrašnjem sastanku od ministara čuti kako saveznici sprovode odluke donesene na samitu u Hagu prošle godine, koje se odnose na povećanje izdvajanja za odbranu na pet odsto bruto društvenog proizvoda i jačanje odbrambene industrije.
Istakao je da je neophodna odbrambena industrija koja može brzo da odgovori na potrebe zemalja NATO-a, što podrazumijeva veću proizvodnju, snažniji lanac snabdijevanja i usvajanje novih tehnologija.
— Da bi Evropa ostala bezbjedna, potrebna nam je bliska transatlantska saradnja, ali i povećanje investicija i preuzimanje veće odgovornosti — rekao je Rute.
Prema nedavno postignutom dogovoru o novoj raspodjeli rukovodećih dužnosti u strukturama Alijanse, Ujedinjeno Kraljevstvo će preuzeti Komandu združenih savezničkih snaga Norfolk (JFC Norfolk) u Virdžiniji, a Italija Komandu združenih snaga u Napulju, koje su trenutno obje pod komandom SAD.
Takođe, na čelu Komande združenih savezničkih snaga u holandskom Brunssumu, po sistemu rotacije, smjenjivaće se Njemačka i Poljska.
Podrška Ukrajini biće jedna od glavnih tema sjutrašnjeg sastanka ministara odbrane, kao i neformalnog sastanka NATO–Ukrajina, na kojem će učestvovati ukrajinski ministar odbrane Mihail Fedorov i visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbjednost Kaja Kalas.
Ukrajina, kazao je Rute, ne može sama obezbijediti mir, zbog čega je podrška saveznika od ključnog značaja.
— Predsjednik Putin pokušava da slomi narod Ukrajine, nadajući se da će oslabiti njihovu odlučnost. Ali Ukrajina i ukrajinski narod su više puta pokazali da se neće slomiti — poručio je Rute.
Govoreći o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, Rute je rekao da je u posljednjih šest mjeseci ostvaren veliki napredak i da postoje različiti elementi bezbjednosnih garancija, ali da je prethodno neophodno postići mirovni sporazum.
— Pitanje je da li su Rusi spremni da igraju po pravilima kako bismo mogli da okončamo ovaj rat tako da nikada više ne pokušaju da napadnu Ukrajinu — rekao je Rute.
Na pitanje novinara da li SAD šalju neku poruku NATO-u time što će na sjutrašnjem sastanku, umjesto ministra odbrane Pita Hegseta, učestvovati podsekretar Elbridž Kolbi, Rute je odgovorio da to ne znači ništa kada je riječ o angažmanu SAD u savezu, navodeći da je Kolbi veoma važan čovjek i da postoje vrlo intenzivne diskusije između NATO-a i Vašingtona.

Portal ETV

Rute: Arktik sve važniji za kolektivnu bezbjednost, NATO mora da uradi više

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute je u ukrajinskom parlamentu Vrhovnoj Radi kazao da su saveznici dopremili 90 odsto raketa za ukrajinske sisteme protivvazdušne odbrane.
Rute je svoje izlaganje započeo rekavši da je zahvalan ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom na toploj dobrodošlici usred zimske hladnoće koja je okovala Kijev.
- NATO i Ukrajina zajedno osiguravaju da vaši prijatelji i partneri znaju kakva vam je sigurnosna pomoć potrebna. Naša komanda u Visbadenu u Njemačkoj (NSATU) koordinira snabdijevanje osnovnom vojnom opremom i obukom. Ovo ne samo da zadovoljava neposredne potrebe na bojnom polju, već i fokusira vaše buduće snage - rekao je Rute.
On je dodao da će pomoć Ukrajini i dalje stizati od SAD-a i partnera kroz inicijativu PURL, čime se osigurava snabdijevanje ukrajinskih snaga.
- Ova oprema stalno pristiže i nastavlja da vam pomaže da zaštitite svoje gradove i branite linije fronta. Od kada smo pokrenuli PURL prošlog ljeta, isporučili smo oko 75 odsto svih raketa za ukrajinske baterije Patriot i 90 odsto raketa koje se koriste u drugim sistemima protivvazdušne odbrane - dodao je Rute.
Rute je ovom prilikom pozvao saveznike da detaljno pregledaju svoje zalihe jer su ukrajinske potrebe hitne.
- Sljedeće sedmice ćemo imati još jedan sastanak u Ramstein formatu kako bismo se pozabavili tim pitanjem, a to će se pojaviti i kasnije danas na mojim sastancima sa ministrom odbrane. NATO stoji uz Ukrajinu i podržava je danas i u godinama koje dolaze, ne samo zato što dijelimo zajedničke vrijednosti, već i zato što je naša sigurnost međusobno povezana. Svi podržavamo vaš suverenitet, vašu sigurnost i vašu težnju za mirom - rekao je Rute.
On je poručio da su Ukrajini potrebne snažne oružane snage, navodeći da su Kijevu prijeko potrebne čvrste sigurnosne garancije kako bi se mogla odbraniti ukoliko bi ponovo bila napadnuta.

Rute iz Kijeva: Dopremili smo 90 odsto raketa za ukrajinske sisteme protivvazdušne odbrane

Belgijski zvaničnik i nekadašnji predsjednik Evropskog vijeća Šarl Mišel osvrnuo se na izjavu generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea o tome kako se Evropa ne može braniti bez pomoći SAD-a.
Mišelu je zasmetala izjava Rutea u kojoj je rekao kako Evropa može "nastaviti sanjati", ali da bez SAD-a nije u stanju odbraniti kontinent od prijetnji.
- Dragi Mark Rute, varaš se. Evropa se može odbraniti. Donald Tramp nije moj 'tatica'. Budućnost Evrope zahtijeva viziju, hrabrost i liderstvo. Ne rezignaciju, pokornost i fatalizam - poručio je Mišel.
Rute je poručio i da bi Evropa, bez Sjedinjenih Američkih Država, izgubila ultimativnog garanta slobode, a to je američki nuklearni kišobran.
- Ako zaista želite ići sami, srećno - naveo je Rute.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Frute-evropa-se-ne-moze-odbraniti-bez-sad-a-pogotovo-od-nuklearnog-napada&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Osim Mišela, slične poruke Ruteu uputio je i francuski ministar za Evropu Jean-Noel Barrot.
- Ne, dragi Mark Rute. Evropljani mogu i moraju preuzeti odgovornost za vlastitu sigurnost. Čak se i Sjedinjene Američke Države slažu. To je evropski stub NATO-a - objavio je Barot na X.

Šarl Mišel žestoko uzvratio Ruteu na izjavu o odbrani Evrope: "Trump nije moj tatica"

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute poručio je u ponedjeljak da Evropa nije sposobna da se odbrani bez vojne podrške Sjedinjenih Američkih Država te da bi morala više nego udvostručiti sadašnje ciljeve izdvajanja za odbranu da bi to mogla učiniti samostalno.
- Ako ovdje iko misli da se Evropska unija ili Evropa u cjelini može braniti bez SAD-a, neka nastavi da sanja. Ne može“, rekao je Rute poslanicima Evropskog parlamenta u Briselu. Evropa i Sjedinjene Američke Države „trebaju jedni druge - dodao je.
Tenzije unutar NATO-a tinjaju zbog novih prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa posljednjih sedmica da će anektirati Grenland, koji je poluautonomna teritorija članice NATO-a, Danske.
Tramp je takođe kazao da će uvesti nove carine evropskim saveznicima zbog Grenlanda, ali je kasnije odustao od prijetnji nakon što je, uz Ruteovu pomoć, postignut „okvirni“ sporazum o bogatom mineralnom ostrvu. Malo detalja o tom dogovoru je objavljeno.
Vojni savez od 32 države povezan je klauzulom o zajedničkoj odbrani, Članom 5 osnivačkog Vašingtonskog sporazuma NATO-a, koji obavezuje svaku članicu da pritekne u pomoć savezniku čiji je teritorij pod prijetnjom.
Na samitu NATO-a u Hagu u julu, evropski saveznici, s izuzetkom Španije, kao i Kanada, pristali su na Trampov zahtjev da u roku od jedne decenije za odbranu izdvajaju isti procenat svog ekonomskog učinka kao i Sjedinjene Američke Države.
Obavezali su se da će do 2035. godine trošiti 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda na ključne odbrambene potrebe, te dodatnih 1,5 odsto na infrastrukturu povezanu sa bezbjednošću, ukupno 5 odsto BDP-a.
- Ako zaista želite da idete sami - rekao je Rute, „zaboravite da to možete postići s pet odsto. Biće potrebno deset odsto. Morate izgraditi sopstvene nuklearne kapacitete. To košta milijarde i milijarde eura.“
Francuska je predvodila pozive da Evropa izgradi svoju „stratešku autonomiju“, a podrška tom stavu porasla je otkako je Trampova administracija prošle godine upozorila da su njeni bezbjednosni prioriteti drugdje i da će se Evropljani morati sami snalaziti.
Rute je poslanicima poručio da bi Evropa, bez Sjedinjenih Američkih Država, „izgubila ultimativnog garanta naše slobode, a to je američki nuklearni kišobran. Pa eto, srećno!“

Rute: Evropa se ne može odbraniti bez SAD-a, pogotovo od nuklearnog napada

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute pohvalio je predsjednika SAD-a Donalda Trampa u intervjuu za Skaj Njuz i rekao da saveznici treba da slušaju zabrinutosti predsjednika Trampa.
- On je lider slobodnog svijeta. Ako je zabrinut zbog nečega, onda bi trebalo da slušamo, jer je moguće da je otkrio nešto što nije dobro - rekao je.
Intervju je uslijedio nakon objave Trampa na njegovoj društvenoj mreži, u kojoj je naveo da se s Ruteom dogovorio o „okviru budućeg sporazuma“ o bezbjednosti Arktika tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, što bi potencijalno moglo da smanji tenzije s dalekosežnim geopolitičkim posljedicama.
Čini se da je generalni sekretar NATO-a odigrao ključnu ulogu u uvjeravanju Trampa da odustane od prijetnje uvođenjem kaznenih carina za osam evropskih država kako bi izvršio pritisak za američku kontrolu nad Grenlandom — što predstavlja zapanjujući zaokret, ubrzo nakon što je insistirao da želi da dobije ostrvo „uključujući pravo, titularno vlasništvo i posjed“.
Rute je rekao da pitanje američke akvizicije Grenlanda nije bilo tema njegovih razgovora s predsjednikom Trampom, te da su se fokusirali na ono što treba postići, a to je sprječavanje Rusije i Kine da steknu veći uticaj na Arktiku.
Naveo je da je njegova poruka saveznicima da počnu da sprovode odluke samita u Hagu, a to su povećanje potrošnje, intenziviranje proizvodnje u oblasti odbrane i fokus na Ukrajinu.
Rute je opisan kao „Trampov šaptač“, naslov s kojim se ne slaže.
- Zašto bih morao da šapućem bilo kome? Njemu to nije potrebno. Naravno da ponekad imate debate, unutar prostorije, sa evropskim saveznicima vodim takve razgovore. Ali na kraju, to je snaga NATO-a — uvijek se držimo zajedno - rekao je.
Ponovo je potvrdio posvećenost NATO-a Članu 5, za šta, kako je rekao, Rusi i Kinezi neće biti srećni.
- Ali Rusi i Kinezi znaju da važi princip ‘svi za jednog, jedan za sve’. Član 5 je čvrst kao čelik: napad na jednu članicu je napad na sve. Tu nema nikakve sumnje - poručio je.
Naglasio je i da fokus na Ukrajinu ne smije biti izgubljen zbog Grenlanda ili drugih spornih tema.
- Ne smijemo da ispustimo loptu kada je riječ o Ukrajini samo zato što smo zauzeti svim ovim drugim stvarima. Za Ukrajinu moramo da obezbijedimo da imaju sve što im je potrebno u pogledu vojne podrške kako bi izdržali borbu. SAD obezbjeđuju veliki dio te pomoći, koju finansiraju evropski i kanadski saveznici. Na to moramo nastaviti da se fokusiramo - upozorio je Rute.

Rute: Saveznici moraju da slušaju zabrinutosti Donalda Trampa, fokus ostaje na Ukrajini

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute nije predložio nikakav kompromis oko suvereniteta tokom razgovora o Grenlandu sa predsjednikom SAD-a Donaldom Trampom u Davosu - tvrdi portparolka Alijanse Alison Hart.
Ona je, kako piše Rojters, navela da će saveznici u Sjevernoatlantskoj alijansi kolektivno raditi na bezbjednosti Arktika.
U saopštenju stoji i da će pregovori Danske, Grenlanda i SAD nastaviti sa „ciljem da Rusija i Kina nikada ne steknu ekonomsko ili vojno uporište na Grenlandu“.
Kako je saopšteno, razgovori među saveznicima o okvirnom sporazumu koji su postigli američki predsjednik i generalni sekretar NATO-a ukazuju na to da se treba fokusirati na obezbjeđivanje arktičke bezbjednosti kroz kolektivne napore saveznika, posebno sedam arktičkih saveznika.
Podsjetimo, Tramp je objavio juče postizanje dogovora o rješavanju pitanja Grenlanda.
- Na osnovu veoma produktivnog sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom postavili smo okvir za budući dogovor o Grenlandu, pa čak i širem regionu Arktika. Ovo rješenje, ako do njega dođe, biće odlično za SAD i sve članice NATO-a. Na osnovu ovog sporazuma neću uvoditi carine od 1. februara kao što sam najavio - rekao je Tramp.

Portparolka NATO-a tvrdi: Rute nije Trampu predložio nikakav kompromis oko suvereniteta Grenlanda

Danska premijerka Mete Frederiksen rekla je danas da njena zemlja ne može da pregovara o svom suverenitetu, poslije objave novog okvirnog sporazma NATO o arktičkoj bezbjednosti bez američke upotrebe sile za preuzimanje Grenlanda.
U saopštenju je ocijenika da je bezbjednost Arktika pitanje za cio NATO i da je "dobro i prirodno" da o tome razgovaraju američki predsjednik Donald Tramp i generalni sekretar NATO Mark Rute.
Frederiksen je kazala da se često čuje sa Ruteom i da je sa njim razgovarala i prije i posle njegovog jučerašnjeg sastanka sa Trampom u Davosu.
- Bezbjednost Arktika je pitanje za cio NATO. Prema tome dobro je i prirodno da se o tome takođe razgovara izmedju generalnog sekretara i predsjednik SAD. Kraljevina Danska dugo se zalagala da NATO poveća svoje angažovanje u Arktiku - piše u saopštenju, prenosi N1.
Premijerka je navela je da je danska vlada koordinisala napore sa vladom Grenlanda tokom celog procesa.
- NATO je u potpunosti upoznat sa stavom Kraljevine Danske. Možemo da razgovaramo o svim političkim pitanjima: bezbjednosti, investicijama, ekkonomiji. Ali ne možemo da razgovaramo o našem suverenitetu. Informisana sam da to nije bio slučaj - rekla je ona.

Frederiksen: Bezbjednost Arktika je pitanje za cio NATO

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je promijenio odluku o mogućem uvođenju carina evropskim zemljama zbog pitanja Grenlanda.
Kako je naveo, odluku je donio nakon razgovora sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom.
- Na osnovu veoma produktivnog sastanka koji sam imao sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, formirali smo okvir budućeg sporazuma u vezi sa Grenlandom i, zapravo, cijelom arktičkom regijom. Ovo rješenje, ako se sprovede, biće odlično za Sjedinjene Američke Države i sve zemlje NATO-a. Na osnovu tog razumijevanja, neću uvoditi carine koje su trebalo da stupe na snagu 1. februara. Vode se dodatni razgovori o tzv. Zlatnoj kupoli u vezi sa Grenlandom. Više informacija biće dostupno kako pregovori budu napredovali. Potpredsjednik Džej Di Vens, državni sekretar Marko Rubio, specijalni izaslanik Stiv Vitkof i drugi, po potrebi, biće zaduženi za pregovore i direktno će meni odgovarati - rekao je Tramp.
Podsjećamo, Tramp je ranije najavio uvođenje carina od 10 odsto evropskim zemljama koje se ne slažu s njegovom politikom „posjedovanja“ Grenlanda.
- Osim toga, Danska, Norveška, Švedska, Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Holandija i Finska su, iz nepoznatih razloga, otputovale na Grenland. Ovo je veoma opasna situacija za bezbjednost i opstanak naše planete. Ove zemlje, koje igraju ovu izuzetno opasnu igru, podigle su nivo rizika do tačke koja nije održiva. Zbog toga je neophodno, radi zaštite globalnog mira i bezbjednosti, preduzeti snažne mjere kako bi se ova potencijalno opasna situacija brzo i bezuslovno okončala. Počev od 1. februara 2026. godine, svim navedenim zemljama (Danskoj, Norveškoj, Švedskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Holandiji i Finskoj) biće uvedena carina od 10 odsto na svu robu koja se šalje u Sjedinjene Američke Države - poručio je tada američki predsjednik.

Donald Tramp se predomislio nakon razgovora u Davosu: Neće uvesti carine evropskim zemljama zbog Grenlanda

Premijer Milojko Spajić i generalni sekretar NATO Mark Rute potvrdili su, na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, da se radi na zvaničnoj pripremi njegove posjete Crnoj Gori.
- Posjeta će, kako je istaknuto tokom razgovora, biti prilika da Crna Gora predstavi svoja ulaganja u odbranu i ključnu infrasrukturu - naveli su u Spajićevom kabinetu.
Na sastanku se, dodaju oni, govorilo i o trenutnim globalnim bezbjednosnim izazovima uz poruku da je nužno jačati evropske odbrambene sposobnosti, kao i da je odnos NATO i EU od izuzetne važnosti za ukupnu bezbjednost Evrope i šire.

Spajić: Radimo na pripremi zvanične posjete Rutea Crnoj Gori

Vlada Španije na čijem čelu je Pedro Sančez odgovorila je na prijetnju američkog predsjednika Donalda Trampa da će „prekinuti sve odnose“ sa tom zemljom, ističući njen značaj i pouzdanost na međunarodnoj sceni.
- Španija je bila užasna - rekao je Tramp ranije danas, misleći na odbijanje ljevičarske vlade Pedra Sančeza da dozvoli SAD da koriste njene vojne baze za napad na Iran. Madrid je napade ocijenio kao „neopravdanu i opasnu vojnu intervenciju“.
Kako prenosi BBC, izvor iz španske vlade istakao je da je Španija „ključna članica NATO-a“ i da ispunjava svoje obaveze.
Takođe su naveli da, ukoliko Vašington želi da preispita trgovinske odnose sa Španijom, „to treba da učini uz poštovanje autonomije privatnih kompanija, međunarodnog prava i bilateralnih sporazuma između EU i SAD“.

Vlada Španije odgovorila Trampu: Preispitajte odnose uz poštovanje sporazuma između EU i SAD

Ruski tanker za tečni prirodni gas (LNG) Arktik Metagaz gori u Sredozemnom moru.
Rojters je izvijestio o požaru na brodu, pozivajući se na izvore u sektoru brodarstva i pomorske bezbjednosti.
Patrolni avioni, uključujući i one turske mornarice, primijećeni su iznad područja, ali još uvijek nema informacija o velikoj operaciji spasavanja.
Grčki mediji izvještavaju da je tanker možda napadnut dronovima (ukrajinskim) oko 4:00 ujutru po lokalnom vremenu, nakon čega su uslijedile eksplozije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fwizardaleks%2Fstatus%2F2028937527470567721%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2028937527470567721%7Ctwgr%5E7165480f890c11a973c1dab68a4bc2d742d7276a%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zapaljen ruski tanker u Sredozemnom moru

Premijer Mađarske Viktor Orban objavio je danas da je pozvao predsjednicu Evropske komisije &nbsp;Ursulu fon der Lajen da "sprovede Sporazum o pridruživanju između EU i Ukrajine, koji obavezuje Ukrajinu da dozvoli isporuke nafte Mađarskoj" i ponovo uspostavi rad naftovoda "Družba".
Orban je u pismu predsjednici EK, koje je objavio na Iksu (X), naveo da "ne postoji tehnički ili operativni razlog koji bi spriječio" da se naftovod Družba, koji Ukrajina, kako je naveo, blokira, "odmah vrati u normalan rad".
On je napisao da se Mađarska "neće predati ucjenama" predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.
&nbsp;- Nedostatak spremnosti Ukrajine da ponovo otvori naftovod Družba posljedica je isključivo političkih razloga, sa namjerom da se miješa u tekuću predizbornu kampanju u Mađarskoj- naveo je Orban.
On je napisao da su Mađarska i Slovačka predložile "misiju za utvrđivanje činjenica uz učešće stručnjaka (iz Mađarske i Slovačke) kako bi se procijenio status gasovoda u Ukrajini", ali da su "svi naši napori odbijeni".
- Iako postupci Ukrajine krše njene zakonske obaveze prema Evropskoj uniji, nemamo razloga da vjerujemo da bi pravna sredstva prema međunarodnom i pravu EU dala opipljive rezultate u obnavljanju našeg snabdijevanja energijom u kratkom roku- dodaje se u objavi.
Orban je pozvao EK da podrži Mađarsku u "neutralizaciji energetskog oružja koje koristi Ukrajina".
- Očekujem da će Evropska komisija povećati politički pritisak na Ukrajinu kako ne bi potkopavala energetsku bezbjednost Mađarske i Slovačke. Takođe očekujem da će Evropska komisija sprovesti relevantne odredbe Sporazuma o pridruživanju između EU i Ukrajine- navodi se.
Orban je dodao da "ne možemo prihvatiti strano miješanje u naše demokratske procese i odbićemo sve takve pokušaje".
- U tom duhu bih želio da vas obavijestim da, dok se Ukrajina ne vrati u normalno stanje, nisam u poziciji da podržim bilo kakvu odluku u Evropskoj uniji koja ide u korist Ukrajini- zaključuje se u objavi.

Orban: Nećemo se predati ucjenama Zelenskog, pozivam EU da sprovede Sporazum o pridruživanju Ukrajine

Društvo

Tender potvrdio da je Rudnik obmanjivao javnost - novo korito Ćehotine je puklo

Kolumne

,,SLUČAJ MEDENICE”: Zloupotreba državne sile u političke svrhe

Politika

Nikolić: Ako policija može čuvati Cetinjski manastir i Botun, može nadzirati i osumnjičene; Šćepanović: Ako nijedan sudija ne bude sankcionisan zbog bjekstva Medenice, neće ni policajac

Tag: mark-rute

Rute u Skoplju: Nećemo dozvoliti da se u regionu pojavi bezbjednosni vakum

Rute: Arktik sve važniji za kolektivnu bezbjednost, NATO mora da uradi više

Rute iz Kijeva: Dopremili smo 90 odsto raketa za ukrajinske sisteme protivvazdušne odbrane

Šarl Mišel žestoko uzvratio Ruteu na izjavu o odbrani Evrope: "Trump nije moj tatica"

Rute: Evropa se ne može odbraniti bez SAD-a, pogotovo od nuklearnog napada

Rute: Saveznici moraju da slušaju zabrinutosti Donalda Trampa, fokus ostaje na Ukrajini

Portparolka NATO-a tvrdi: Rute nije Trampu predložio nikakav kompromis oko suvereniteta Grenlanda

Frederiksen: Bezbjednost Arktika je pitanje za cio NATO

Donald Tramp se predomislio nakon razgovora u Davosu: Neće uvesti carine evropskim zemljama zbog Grenlanda

Spajić: Radimo na pripremi zvanične posjete Rutea Crnoj Gori

Vlada Španije odgovorila Trampu: Preispitajte odnose uz poštovanje sporazuma između EU i SAD

Zapaljen ruski tanker u Sredozemnom moru

Orban: Nećemo se predati ucjenama Zelenskog, pozivam EU da sprovede Sporazum o pridruživanju Ukrajine

Rute u Skoplju: Nećemo dozvoliti da se u regionu pojavi bezbjednosni vakum

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO