Generalni sekretar NATO-a Mark Rute je u ukrajinskom parlamentu Vrhovnoj Radi kazao da su saveznici dopremili 90 odsto raketa za ukrajinske sisteme protivvazdušne odbrane.
Rute je svoje izlaganje započeo rekavši da je zahvalan ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom na toploj dobrodošlici usred zimske hladnoće koja je okovala Kijev.
- NATO i Ukrajina zajedno osiguravaju da vaši prijatelji i partneri znaju kakva vam je sigurnosna pomoć potrebna. Naša komanda u Visbadenu u Njemačkoj (NSATU) koordinira snabdijevanje osnovnom vojnom opremom i obukom. Ovo ne samo da zadovoljava neposredne potrebe na bojnom polju, već i fokusira vaše buduće snage - rekao je Rute.
On je dodao da će pomoć Ukrajini i dalje stizati od SAD-a i partnera kroz inicijativu PURL, čime se osigurava snabdijevanje ukrajinskih snaga.
- Ova oprema stalno pristiže i nastavlja da vam pomaže da zaštitite svoje gradove i branite linije fronta. Od kada smo pokrenuli PURL prošlog ljeta, isporučili smo oko 75 odsto svih raketa za ukrajinske baterije Patriot i 90 odsto raketa koje se koriste u drugim sistemima protivvazdušne odbrane - dodao je Rute.
Rute je ovom prilikom pozvao saveznike da detaljno pregledaju svoje zalihe jer su ukrajinske potrebe hitne.
- Sljedeće sedmice ćemo imati još jedan sastanak u Ramstein formatu kako bismo se pozabavili tim pitanjem, a to će se pojaviti i kasnije danas na mojim sastancima sa ministrom odbrane. NATO stoji uz Ukrajinu i podržava je danas i u godinama koje dolaze, ne samo zato što dijelimo zajedničke vrijednosti, već i zato što je naša sigurnost međusobno povezana. Svi podržavamo vaš suverenitet, vašu sigurnost i vašu težnju za mirom - rekao je Rute.
On je poručio da su Ukrajini potrebne snažne oružane snage, navodeći da su Kijevu prijeko potrebne čvrste sigurnosne garancije kako bi se mogla odbraniti ukoliko bi ponovo bila napadnuta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rute iz Kijeva: Dopremili smo 90 odsto raketa za ukrajinske sisteme protivvazdušne odbrane

Belgijski zvaničnik i nekadašnji predsjednik Evropskog vijeća Šarl Mišel osvrnuo se na izjavu generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea o tome kako se Evropa ne može braniti bez pomoći SAD-a.
Mišelu je zasmetala izjava Rutea u kojoj je rekao kako Evropa može "nastaviti sanjati", ali da bez SAD-a nije u stanju odbraniti kontinent od prijetnji.
- Dragi Mark Rute, varaš se. Evropa se može odbraniti. Donald Tramp nije moj 'tatica'. Budućnost Evrope zahtijeva viziju, hrabrost i liderstvo. Ne rezignaciju, pokornost i fatalizam - poručio je Mišel.
Rute je poručio i da bi Evropa, bez Sjedinjenih Američkih Država, izgubila ultimativnog garanta slobode, a to je američki nuklearni kišobran.
- Ako zaista želite ići sami, srećno - naveo je Rute.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Frute-evropa-se-ne-moze-odbraniti-bez-sad-a-pogotovo-od-nuklearnog-napada&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Osim Mišela, slične poruke Ruteu uputio je i francuski ministar za Evropu Jean-Noel Barrot.
- Ne, dragi Mark Rute. Evropljani mogu i moraju preuzeti odgovornost za vlastitu sigurnost. Čak se i Sjedinjene Američke Države slažu. To je evropski stub NATO-a - objavio je Barot na X.

Šarl Mišel žestoko uzvratio Ruteu na izjavu o odbrani Evrope: "Trump nije moj tatica"

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute poručio je u ponedjeljak da Evropa nije sposobna da se odbrani bez vojne podrške Sjedinjenih Američkih Država te da bi morala više nego udvostručiti sadašnje ciljeve izdvajanja za odbranu da bi to mogla učiniti samostalno.
- Ako ovdje iko misli da se Evropska unija ili Evropa u cjelini može braniti bez SAD-a, neka nastavi da sanja. Ne može“, rekao je Rute poslanicima Evropskog parlamenta u Briselu. Evropa i Sjedinjene Američke Države „trebaju jedni druge - dodao je.
Tenzije unutar NATO-a tinjaju zbog novih prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa posljednjih sedmica da će anektirati Grenland, koji je poluautonomna teritorija članice NATO-a, Danske.
Tramp je takođe kazao da će uvesti nove carine evropskim saveznicima zbog Grenlanda, ali je kasnije odustao od prijetnji nakon što je, uz Ruteovu pomoć, postignut „okvirni“ sporazum o bogatom mineralnom ostrvu. Malo detalja o tom dogovoru je objavljeno.
Vojni savez od 32 države povezan je klauzulom o zajedničkoj odbrani, Članom 5 osnivačkog Vašingtonskog sporazuma NATO-a, koji obavezuje svaku članicu da pritekne u pomoć savezniku čiji je teritorij pod prijetnjom.
Na samitu NATO-a u Hagu u julu, evropski saveznici, s izuzetkom Španije, kao i Kanada, pristali su na Trampov zahtjev da u roku od jedne decenije za odbranu izdvajaju isti procenat svog ekonomskog učinka kao i Sjedinjene Američke Države.
Obavezali su se da će do 2035. godine trošiti 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda na ključne odbrambene potrebe, te dodatnih 1,5 odsto na infrastrukturu povezanu sa bezbjednošću, ukupno 5 odsto BDP-a.
- Ako zaista želite da idete sami - rekao je Rute, „zaboravite da to možete postići s pet odsto. Biće potrebno deset odsto. Morate izgraditi sopstvene nuklearne kapacitete. To košta milijarde i milijarde eura.“
Francuska je predvodila pozive da Evropa izgradi svoju „stratešku autonomiju“, a podrška tom stavu porasla je otkako je Trampova administracija prošle godine upozorila da su njeni bezbjednosni prioriteti drugdje i da će se Evropljani morati sami snalaziti.
Rute je poslanicima poručio da bi Evropa, bez Sjedinjenih Američkih Država, „izgubila ultimativnog garanta naše slobode, a to je američki nuklearni kišobran. Pa eto, srećno!“

Rute: Evropa se ne može odbraniti bez SAD-a, pogotovo od nuklearnog napada

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute pohvalio je predsjednika SAD-a Donalda Trampa u intervjuu za Skaj Njuz i rekao da saveznici treba da slušaju zabrinutosti predsjednika Trampa.
- On je lider slobodnog svijeta. Ako je zabrinut zbog nečega, onda bi trebalo da slušamo, jer je moguće da je otkrio nešto što nije dobro - rekao je.
Intervju je uslijedio nakon objave Trampa na njegovoj društvenoj mreži, u kojoj je naveo da se s Ruteom dogovorio o „okviru budućeg sporazuma“ o bezbjednosti Arktika tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, što bi potencijalno moglo da smanji tenzije s dalekosežnim geopolitičkim posljedicama.
Čini se da je generalni sekretar NATO-a odigrao ključnu ulogu u uvjeravanju Trampa da odustane od prijetnje uvođenjem kaznenih carina za osam evropskih država kako bi izvršio pritisak za američku kontrolu nad Grenlandom — što predstavlja zapanjujući zaokret, ubrzo nakon što je insistirao da želi da dobije ostrvo „uključujući pravo, titularno vlasništvo i posjed“.
Rute je rekao da pitanje američke akvizicije Grenlanda nije bilo tema njegovih razgovora s predsjednikom Trampom, te da su se fokusirali na ono što treba postići, a to je sprječavanje Rusije i Kine da steknu veći uticaj na Arktiku.
Naveo je da je njegova poruka saveznicima da počnu da sprovode odluke samita u Hagu, a to su povećanje potrošnje, intenziviranje proizvodnje u oblasti odbrane i fokus na Ukrajinu.
Rute je opisan kao „Trampov šaptač“, naslov s kojim se ne slaže.
- Zašto bih morao da šapućem bilo kome? Njemu to nije potrebno. Naravno da ponekad imate debate, unutar prostorije, sa evropskim saveznicima vodim takve razgovore. Ali na kraju, to je snaga NATO-a — uvijek se držimo zajedno - rekao je.
Ponovo je potvrdio posvećenost NATO-a Članu 5, za šta, kako je rekao, Rusi i Kinezi neće biti srećni.
- Ali Rusi i Kinezi znaju da važi princip ‘svi za jednog, jedan za sve’. Član 5 je čvrst kao čelik: napad na jednu članicu je napad na sve. Tu nema nikakve sumnje - poručio je.
Naglasio je i da fokus na Ukrajinu ne smije biti izgubljen zbog Grenlanda ili drugih spornih tema.
- Ne smijemo da ispustimo loptu kada je riječ o Ukrajini samo zato što smo zauzeti svim ovim drugim stvarima. Za Ukrajinu moramo da obezbijedimo da imaju sve što im je potrebno u pogledu vojne podrške kako bi izdržali borbu. SAD obezbjeđuju veliki dio te pomoći, koju finansiraju evropski i kanadski saveznici. Na to moramo nastaviti da se fokusiramo - upozorio je Rute.

Rute: Saveznici moraju da slušaju zabrinutosti Donalda Trampa, fokus ostaje na Ukrajini

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute nije predložio nikakav kompromis oko suvereniteta tokom razgovora o Grenlandu sa predsjednikom SAD-a Donaldom Trampom u Davosu - tvrdi portparolka Alijanse Alison Hart.
Ona je, kako piše Rojters, navela da će saveznici u Sjevernoatlantskoj alijansi kolektivno raditi na bezbjednosti Arktika.
U saopštenju stoji i da će pregovori Danske, Grenlanda i SAD nastaviti sa „ciljem da Rusija i Kina nikada ne steknu ekonomsko ili vojno uporište na Grenlandu“.
Kako je saopšteno, razgovori među saveznicima o okvirnom sporazumu koji su postigli američki predsjednik i generalni sekretar NATO-a ukazuju na to da se treba fokusirati na obezbjeđivanje arktičke bezbjednosti kroz kolektivne napore saveznika, posebno sedam arktičkih saveznika.
Podsjetimo, Tramp je objavio juče postizanje dogovora o rješavanju pitanja Grenlanda.
- Na osnovu veoma produktivnog sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom postavili smo okvir za budući dogovor o Grenlandu, pa čak i širem regionu Arktika. Ovo rješenje, ako do njega dođe, biće odlično za SAD i sve članice NATO-a. Na osnovu ovog sporazuma neću uvoditi carine od 1. februara kao što sam najavio - rekao je Tramp.

Portparolka NATO-a tvrdi: Rute nije Trampu predložio nikakav kompromis oko suvereniteta Grenlanda

Danska premijerka Mete Frederiksen rekla je danas da njena zemlja ne može da pregovara o svom suverenitetu, poslije objave novog okvirnog sporazma NATO o arktičkoj bezbjednosti bez američke upotrebe sile za preuzimanje Grenlanda.
U saopštenju je ocijenika da je bezbjednost Arktika pitanje za cio NATO i da je "dobro i prirodno" da o tome razgovaraju američki predsjednik Donald Tramp i generalni sekretar NATO Mark Rute.
Frederiksen je kazala da se često čuje sa Ruteom i da je sa njim razgovarala i prije i posle njegovog jučerašnjeg sastanka sa Trampom u Davosu.
- Bezbjednost Arktika je pitanje za cio NATO. Prema tome dobro je i prirodno da se o tome takođe razgovara izmedju generalnog sekretara i predsjednik SAD. Kraljevina Danska dugo se zalagala da NATO poveća svoje angažovanje u Arktiku - piše u saopštenju, prenosi N1.
Premijerka je navela je da je danska vlada koordinisala napore sa vladom Grenlanda tokom celog procesa.
- NATO je u potpunosti upoznat sa stavom Kraljevine Danske. Možemo da razgovaramo o svim političkim pitanjima: bezbjednosti, investicijama, ekkonomiji. Ali ne možemo da razgovaramo o našem suverenitetu. Informisana sam da to nije bio slučaj - rekla je ona.

Frederiksen: Bezbjednost Arktika je pitanje za cio NATO

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je promijenio odluku o mogućem uvođenju carina evropskim zemljama zbog pitanja Grenlanda.
Kako je naveo, odluku je donio nakon razgovora sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom.
- Na osnovu veoma produktivnog sastanka koji sam imao sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, formirali smo okvir budućeg sporazuma u vezi sa Grenlandom i, zapravo, cijelom arktičkom regijom. Ovo rješenje, ako se sprovede, biće odlično za Sjedinjene Američke Države i sve zemlje NATO-a. Na osnovu tog razumijevanja, neću uvoditi carine koje su trebalo da stupe na snagu 1. februara. Vode se dodatni razgovori o tzv. Zlatnoj kupoli u vezi sa Grenlandom. Više informacija biće dostupno kako pregovori budu napredovali. Potpredsjednik Džej Di Vens, državni sekretar Marko Rubio, specijalni izaslanik Stiv Vitkof i drugi, po potrebi, biće zaduženi za pregovore i direktno će meni odgovarati - rekao je Tramp.
Podsjećamo, Tramp je ranije najavio uvođenje carina od 10 odsto evropskim zemljama koje se ne slažu s njegovom politikom „posjedovanja“ Grenlanda.
- Osim toga, Danska, Norveška, Švedska, Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Holandija i Finska su, iz nepoznatih razloga, otputovale na Grenland. Ovo je veoma opasna situacija za bezbjednost i opstanak naše planete. Ove zemlje, koje igraju ovu izuzetno opasnu igru, podigle su nivo rizika do tačke koja nije održiva. Zbog toga je neophodno, radi zaštite globalnog mira i bezbjednosti, preduzeti snažne mjere kako bi se ova potencijalno opasna situacija brzo i bezuslovno okončala. Počev od 1. februara 2026. godine, svim navedenim zemljama (Danskoj, Norveškoj, Švedskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Holandiji i Finskoj) biće uvedena carina od 10 odsto na svu robu koja se šalje u Sjedinjene Američke Države - poručio je tada američki predsjednik.

Donald Tramp se predomislio nakon razgovora u Davosu: Neće uvesti carine evropskim zemljama zbog Grenlanda

Premijer Milojko Spajić i generalni sekretar NATO Mark Rute potvrdili su, na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, da se radi na zvaničnoj pripremi njegove posjete Crnoj Gori.
- Posjeta će, kako je istaknuto tokom razgovora, biti prilika da Crna Gora predstavi svoja ulaganja u odbranu i ključnu infrasrukturu - naveli su u Spajićevom kabinetu.
Na sastanku se, dodaju oni, govorilo i o trenutnim globalnim bezbjednosnim izazovima uz poruku da je nužno jačati evropske odbrambene sposobnosti, kao i da je odnos NATO i EU od izuzetne važnosti za ukupnu bezbjednost Evrope i šire.

Spajić: Radimo na pripremi zvanične posjete Rutea Crnoj Gori

Učesnici panela "Može li Evropa da brani samu sebe" Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu saglasili su se da postoje tenzije unutar Sjevernoatlanstske alijanse (NATO), ali da se one mogu prevazići dijalogom, kao i da se ne sme dozvoliti da Ukrajina bude kolateralna šteta debate o Grenlandu.
Generalni sekretar NATO Mark Rute poručio je da trenutno u Alijansi postoje tenzije, ali toga je bilo i ranije - navodeći kao primjer Grčku i Tursku.
- Neću to komentarisati, ali jedni način da se te tenzije reše je diplomatija - rekao je Rute i naglasio da vjeruje da će se pitanje Grenlanda riješiti na prijateljski način, jer glavno pitanje nije to arktičko ostrvo, već Ukrajina.
Dok mi ovdje razgovaramo, ruski dronovi i projektili napadaju energetsku infrastrukturu Ukrajine, predočio je Rute.
Rute je rekao da je od 1949. godine NATO alijansa evropskih država, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, koji je važan za odbranu ne samo Evrope, već i SAD, Arktirka i Atlantika.
Rute je rekao da je NATO sjevernoatlantska alijansa i da već tu ima mnogo posla, pa se ne bi izjašnjavao o američkom Odboru za mir u Gazi i nečemu što je van Atlantika.
On je, na ponovljeno pitanje o tenzijama između članica Alijanse, rekao da svi treba da budu uvereni da se radi na tome "iza scene, bez javnosti i bez komentara o Grenlandu".
- Jedini način je smislena diplomatija. Arktik i tu je Donald Tramp u pravu. Rusija i Kina pojačavaju akcije na Arktiku, od osam država koje imaju prava, sedam su članice NATO - rekao je Rute.
Rute je predočio i da evropske zemlje unutar NATO ne bi izdvajale pet odsto za odbranu da nije bilo Donalda Trampa.
Predsjednik Poljske Karol Navrocki ocijenio je da je NATO stabilan, solidan, dodajući da su Sjedinjene Države najvažniji bilateralani partner Poljske.
On je iznio očekivanje da će problemi između partnera u Alijansi biti riješeni na diplomatski način, jer je Grenland strateška tačka u geopolitičkoj borbi sa Rusijom.
Na pitanje o planu B ako ne bude dogovora o tom ostrvu, Navrocki je dodao da ipak veruje u diplomatiju, NATO, i saradnju unutar Evropske unije.
Navrocki je, govoreći o tome da li je Ukrajina koletarlna šteta pitanja Grenlanda, naglasio da je to pitanje važno za Poljsku i istočno krilo NATO.
- Problem oko Grenlanda ne znači da ne mislimo o Ukrajini, podržavamo je. Zadovoljan sam, jer se, iako možda sporo, krećemo ka miru. Ne plašim se da smo zbog Grenlanda zaboravili na Ukrajinu - naglasio je on.
Predsjednik Finske Aleksander Stub rekao je da Mark Rute može da smiri tenzije oko Grenlanda i unutar Alijanse, navodeći da su u transatlanstkim odnosnima odnosi direktni i komunikacioni kanali dobri.
- Imamo različite faze - deeskalacije i eskalacije ka deesklaciji - dodao je on i naglasio da Evropa može da se brani, ali nije precizirao da li to može da učini i bez učešća SAD.
- Moramo da razumemo da se ratovi vode na bojnom polju, ali se dobijaju kod kuće - rekao je Stub iznoseći kapacitete finske vojske, pripremljenosti za odbranu, ali ne samo vojske već i civila i njihove zaštite.
Stub ističe i da se ratovi ne vode procentima, već sposobnostima za odbranu.
Govoreći o ruskoj invaziji na Ukrajinu, Stub je ukazao da je to to strateški neuspjeh ruskog predsjednika Vladimira Putina.
- Ono što je Rusija postigla u četiri godine je da uzme 20 odsto ukrajinske teritorije sa milion žrtava, unuštenom ekonomijom, a brine me ruska nevoljnost da okonča taj rat. Sa druge strane, Putin je učinio da se NATO proširi, da povećamo izdvajanja za odbranu i da se Ukrajina okrene Evropi - konstatovao je Stub.
Predsjednica Evropske investicione banke Nadia Kalvinjo rekla je da je EU super sila u istraživanjima, univerzitetima, tehnologiji, ali do sada nije to bio slučaj u odbrani, jer je EU pre svega projekat mira.
- Treba nam vremena za to, ali i tada treba težiti mirovnim rješenjima, multilateralnosti, zajedničkom prosperitetu i stabilnosti, jer to od nas očekuju naša djeca i unuci - naglasila je Kalvinjo.

Rute: Tramp je u pravu, Rusija i Kina pojačavaju akcije na Arktiku

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je u nedjelju da je razgovarao sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom o bezbjednosnoj situaciji na Grenlandu i na Arktiku.
- Nastavićemo razgovore o tome i radujem se susretu s njim u Davosu sljedeće nedjelje - napisao je Rute na mreži Iks (X).
On nije naveo nikakve detalje o sadržaju telefonskog razgovora.
Politička i poslovna elita sljedeće nedjelje okuplja se na godišnjem skupu Svjetskog ekonomskog foruma (SEF) u Davosu.
Na forumu se očekuje i nastup američkog predsjednika.
Tramp želi potpuno vlasništvo nad Grenlandom, autonomnom teritorijom Danske, i zaprijetio je uvođenjem viših carina za osam zemalja koje su pristale da doprinesu osobljem za NATO vježbu na Grenlandu.

Rute razgovarao sa Trampom o Grenlandu: Radujem se susretu u Davosu

Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet raspravljaće danas o neradnoj nedjelji, u kontekstu odluke Ustavnog suda.
&nbsp;Na sjednicu su pozvani potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić, kao i predsjednik Unije poslodavaca (UPCG) Slobodan Mikavica.
&nbsp;Pozvani su i predsjednica Privredne komore (PKCG) Nina Drakić, generalni sekretari Saveza sindikata (SSCG) i Unije slobodnih sindikata (USSCG) Duško Zarubica i Srđa Keković.
&nbsp;Ustavni sud ukinuo je prošle sedmice kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama.
&nbsp;Sud je ocijenio da se navedenom odredbom krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.

Odbor za ekonomiju danas o neradnoj nedjelji

Norveška policija saopštila je u četvrtak 5. februara da je otvorila istragu zbog „ozbiljne korupcije“ protiv bivšeg premijera Turbjorna Jaglanda, zbog njegovih veza sa osuđivanim američkim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom.
Ministar spoljnih poslova Norveške najavio je i da će zatražiti ukidanje Jaglandovog imuniteta, koji uživa kao bivši čelnik međunarodne organizacije, kako bi se istraga nesmetano sprovela, piše Le Monde.
Jagland je bio premijer Norveške od 1996. do 1997. godine, a generalni sekretar Savjeta Evrope od 2009. do 2019. godine.
U periodu od januara 2009. do marta 2015. predsjedavao je i komitetom koji bira dobitnika Nobelove nagrade za mir.
Okokrim, policijska uprava za privredni kriminal, navela je u saopštenju da je „otvorena istraga protiv Turbjorna Jaglanda zbog sumnje na ozbiljnu korupciju“.
- Smatramo da postoje opravdani razlozi za istragu, s obzirom na to da je u periodu na koji se odnose objavljeni dokumenti obavljao funkcije predsjednika Nobelovog komiteta i generalnog sekretara Savjeta Evrope - izjavio je direktor Okokrima Pol K. Lunset.
Kako je dodao, istraga će, između ostalog, ispitati da li su u vezi sa njegovim funkcijama primani pokloni, finansirana putovanja ili odobravani zajmovi.
Pošto Jagland ima imunitet kao bivši čelnik međunarodne organizacije – Savjeta Evrope – policija je zatražila od Ministarstva spoljnih poslova da taj imunitet bude ukinut.
Ministar spoljnih poslova Espen Bart Eide izjavio je u četvrtak da je „važno da se činjenice u ovom slučaju rasvijetle“ i dodao da Jaglandov imunitet „ne smije biti prepreka istrazi“.
- Zbog toga sam odlučio da Norveška Savjetu ministara Saveta Evrope uputi prijedlog da se Jaglandu ukine imunitet - naveo je Eide.

Afera Epstin: Bivši norveški premijer pod istragom zbog sumnje na "ozbiljnu korupciju"

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno, povremenom sa kišom, &nbsp;i najvisom dnevnom temperaturom do 15 stepeni.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u južnim i centralnim oblastima ima uslova za pojavu pljuskova, ponegdje i grmljavine, a ponegdje se moguće umjerene do obilne količine padavina.
&nbsp;U višim planinskim predjelima na sjeveru moguć snijeg ili susnježica.
Vjetar mjestimično umjeren do jak, pretežno južni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura od nula do devet stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od tri do 15 stepeni.

Danas kiša, do 15 stepeni

Novo gostovanje direktora policije u emisiji “Načisto” potvrdilo je još jednom da problem nije jedan propust, jedan nastup ili jedna pogrešna procjena, već profil čovjeka koji rukovodi policijom. Profil koji je, po svemu sudeći, opasan po instituciju kojom upravlja.
U jednom dahu, direktor policije je, bez ikakvog obrazloženja, procjene rizika ili institucionalnog okvira, javno procijenio da je on „ključna bezbjednosna meta organizovanog kriminala“. Predsjedniku Višeg suda u direktnom prenosu čitao je članove zakona i objašnjavao šta je sud „morao i mogao“, a šta nije uradio. Tako je Lazar Šćepanović još jednom preuzeo ulogu sudije, tužioca i pravnog instruktora, očigledno uvjeren da u bezbjednosnom sistemu za njega ne postoje granice ovlašćenja.
U istoj emisiji, direktor policije je tvrdio da bi policija kršila zakon da je prema Medenici preduzimala određene mjere, iako je riječ o licu sa izrečenom mjerom zabrane napuštanja stana, čije izvršenje zakon izričito povjerava policiji. Tako smo dobili apsurdnu situaciju u kojoj je policija istovremeno i odgovorna i nemoćna, istovremeno i nadležna i spriječena, istovremeno i dužna i vezanih ruku. Ali, uvijek bez krivice i odgovornosti.
Porukom da policija navodno ne može da reaguje na kršenje mjere nadzora, direktor policije je poslao izuzetno opasnu poruku da su sve mjere nadzora faktički obesmišljene i da ih lica pod nadzorom mogu kršiti bez posljedica. Time ne samo da je potkopao autoritet policije i pravni poredak, već je stvorio ambijent koji ohrabruje bjekstvo, jer kriminalnim strukturama jasno signalizira institucionalnu pasivnost i odsustvo operativne odlučnosti. Tako je potvrđena moja konstatacija iz prošle kolumne da je direktor policije postao bezbjednosna prijetnja i bezbjednosna smetnja.
Kada je novinar Komnenić, sasvim logično i legitimno, pitao da li je policija „običan fikus“ ako ne može da privede osobu koja krši mjere, direktor policije je odgovorio prijetnjom procesuiranja nakon emisije zbog navodnog vrijeđanja policije. Time je Lazar Šćepanović ne samo prešao granicu profesionalnog ponašanja, već je brutalno pogazio. Umjesto odgovora uputio je prijetnju, a umjesto argumenata ponudio je autoritet funkcije.
Na kraju, bez ikakve provjere, stručne ekspertize ili istrage, direktor policije je novi snimak odbjeglog Medenice momentalno proglasio proizvodom vještačke inteligencije. Tako je još jednom pokazao da mu je instinkt za brzoplete zaključke jači od obaveze za provjeru činjenica i spontano samopromovisao u sudiju, vještaka i regulatora istine. Sve to bez dokaza, sa manjkom znanja i viškom samopouzdanja.
Sve ovo zajedno ne predstavlja lapsus, već konzistentan obrazac ponašanja direktora policije koji politizuje funkciju, nipodaštava sudove, relativizuje zakone, prijeti novinarima i preuzima ulogu vrhovnog tumača svega – od krivičnog prava do digitalne forenzike. Galama, povišeni ton, prijetnje novinaru i javno „predavanje“ sudovima šta i kako treba da rade, bio je pokušaj direktora policije da se nametne kao profesionalni autoritet, ali je upravo tim nastupom pokazao suprotno. Autoritet ne proizlazi iz funkcije i decibela, već iz znanja, samokontrole i odgovornosti, što Lazar Šćepanović nije pokazao u bilo kom javnom nastupu.
Dakle, ovakav nastup predstavlja kontinuitet, a ne incident i jasno pokazuje da se kršenje Kodeksa policijske etike od strane direktora policije nastavlja bez ikakvih posljedica. Opasno je da policiju vodi čovjek koji na kritiku odgovara prijetnjom, na propust teorijama, na zakon proizvoljnim tumačenjem, a na odgovornost njenim potpunim izbjegavanjem i prebacivanjem na druge adrese. Policija nije privatna platforma za lične procjene i javne obračune. Ona bi morala biti stub bezbjednosti države.
Kada direktor policije počne da se ponaša kao da je iznad zakona, sudova i javnosti – tada problem više nije bjekstvo jednog osuđenog lica, već smjer u kojem ide cijeli bezbjednosni sistem. U takvom sistemu policija prestaje da bude stub bezbjednosti i oslonac države i pretvara se u izvor nestabilnosti. Institucija koju vodi čovjek bez mjere, samokontrole i odgovornosti ne štiti poredak, već ga potkopava iznutra. I zato snimci u kojima se bjegunci pred pravdom ismijavaju direktoru policije, bili oni autentični ili ne, nijesu incident, već logična i očekivana posljedica sistema u kojem se autoritet gradi galamom i prijetnjama, a ne djelima.

Tag: mark-rute