Generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je danas da je apsolutno uvjeren da Sjedinjene Američke Države u potpunosti podržavaju NATO, ali da Evropa mora da preuzme veću odgovornost za sopstvenu sigurnost, uključujući veće troškove za odbranu, kao i da bi to trebalo da se dogodii sa SAD, a ne izvan transatlantskog okvira.
On je rekao i da se protivi pozivima da se Evropa vojno odvoji od SAD, navodeći da je Vašington pouzdan bezbjednosni partner uprkos rastućim sumnjama unutar EU.
- Apsolutno sam uvjeren da Sjedinjene Američke Države u potpunosti stoje iza NATO-a. U to nema sumnje - rekao je Rute za dpa, prenosi Politiko.
Prema njegovim riječima SAD će ostati vojno angažovane u Evropi i posvećene savezu.
Kako prenosi briselski portal, Ruteove primjedbe su direktan odgovor na nedavne komentare lidera Evropske narodne stranke Manfreda Vebera, koji je doveo u pitanje da se Evropa i dalje oslanja na Vašington usred političke neizvjesnosti u SAD-u i rekao da Evropa mora da bude spremna da djeluje autonomnije.
Rute je podsjetio da se većina ekonomske i vojne moći odbrambenog saveza još nalazi van EU, prije svega u Sjedinjenim Američkim Državama, što transatlantsku saradnju čini neophodnom, prenosi Tanjug.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

​Rute: SAD podržavaju NATO, Evropa da preuzme odgovornost za sopstvenu sigurnost

Kako bi se osiguralo da se ruski predsjednik Vladimir Putin ne usudi da napadne nijednu državu članicu NATO-a, ključno je maksimalno ojačati Ukrajinu, izjavio je generalni sekretar Alijanse Mark Rute.
Rute je naglasio da takav pristup podrazumijeva i povećanje izdvajanja za odbranu u samim državama članicama NATO-a. Objasnio je da bi ispunjavanjem ta dva uslova – jačanjem Ukrajine i većim ulaganjima u odbranu – Savez postao dovoljno snažan da se odbrani, čime bi Putin bio odvraćen od preuzimanja takvog rizika.
Podsjetio je i da je ranije upozoravao kako se NATO mora pripremiti za rat razmjera kakve su doživjeli naši djedovi i pradjedovi. Sa tom procjenom, međutim, nije se složio njemački ministar odbrane Boris Pistorijus, koji je izrazio skepticizam u vezi sa scenarijem sveobuhvatnog rata između Rusije i NATO-a.

Rute: Jačanje Ukrajine ključno za odvraćanje Rusije od napada na NATO

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute pozvao je danas na nastavak podrške Ukrajini, upozorivši da bi Evropa mogla da se suoči sa rastućim bezbjednosnim rizicima ukoliko oslabi njena odlučnost.
Rute je rekao da Ukrajina mora da ostane snažna kako bi se spriječili pokušaji predsjednika Rusije Vladimira Putina da napadne NATO, prenosi Ukrinform.
Takođe je naglasio potrebu da članice NATO povećaju izdvajanja za odbranu u skladu sa obavezama dogovorenim na samitu Alijanse u Hagu u junu.
- Ako uradimo ove dvije stvari, bićemo dovoljno snažni da se zaštitimo i Putin nikada neće pokušati (da napadne Alijansu) - rekao je Rute.
Generalni sekretar NATO istakao je da se ponovno naoružavanje mora sprovesti brzo, jer bi, prema procjenama obavještajnih službi, bezbjednosna situacija mogla da postane opasna već 2027. godine.

1084x550

Rute: Putin nas neće napasti ako uradimo dvije stvari

Generalni sekretar NATO Mark Rute pozvao je saveznike da pojačaju odbrambene napore kako bi sprečili rat koji vodi Rusija, a koji bi mogao biti "razmjera rata prošlih generacija", prenio je Rojters.
U govoru u Berlinu, Rute je rekao da previše saveznika vojnog saveza ne osjeća hitnost ruske prijetnje u Evropi i da treba brzo povećati izdatke i proizvodnju za odbranu kako bi sprečili rat razmjera onog koji su vidjele prošle generacije.
- Mi smo sljedeća meta Rusije. Bojim se da je previše njih tiho samozadovoljno. Previše njih ne osjeća hitnost. I previše njih vjeruje da je vrijeme na našoj strani. Nije. Vrijeme za akciju je sada - rekao je Rute.
Generalni sekretar NATO-a je rekao da je sukob na vratima Evrope.
- Rusija je vratila rat u Evropu. I moramo da budemo spremni - dodao je on.
Rute je naveo da bi Rusija mogla da bude spremna da upotrijebi vojnu silu protiv NATO-a u roku od pet godina.

Rute upozorio saveznike da mogu da budu sljedecća meta Rusije: Sukob je na vratima Evrope

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da Srbija ima suvereno pravo da učestvuje u vježbama sa kineskom vojskom, ali da bi se distancirao od odnosa predsjednika Aleksandra Vučića prema Kini jer je njeno ukupno djelovanje sporno.
U intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE), Rute je rekao da je NATO „prilično zabrinut u vezi sa onim što se dešava sa Kinom generalno“, navodeći povezanost te zemlje sa Rusijom, Sjevernom Korejom i Iranom.
- Što se tiče Srbije, ona može donijeti odluku da to radi. Ali, ne budimo naivni u vezi sa Kinom. Znamo da Kina sarađuje sa Rusima, Sjevernom Korejom, Iranom, da je stoga ono što se dešava u Indo-Pacifiku i ono što se dešava u evroatlantskoj oblasti sve više povezano i ispreplijeteno - kazao je Rute na pitanje da li je NATO zabrinut zbog učešća Srbije u vojnim vježbama sa Kinom.
Rute je ukazao da NATO ima dijalog sa Srbijom i da on lično ima direktan kontakt sa predsjednikom Vučićem.
- Suvereno je pravo Srbije da donese tu odluku. Ali, na kraju bih se zaista distancirao od onoga što predsjednik Vučić radi sa Kinom. To je naravno relevantno, ali postoji hitnije pitanje, a to je sama Kina - kazao je Rute.
Dodao je da je uvijek govorio da NATO nije tu samo da bi osigurao da su članice alijanse bezbjedne od Rusije, već od bilo koga.
- Moramo biti bezbjedni od svakoga ko nam želi zlo. I kada pogledamo ogromno gomilanje kineskih oružanih snaga, hajde da budemo zaista svjesni šta se tamo dešava - naveo je Rute, koji je u intervjuu pretežno govorio o naporima za okončanje rusko-ukrajinskog rata.
Srbija, koja je vojno neutralna zemlja, u julu je održala prvu zajedničku vojnu vježbu sa Kinom, uprkos upozorenjima iz Evropske unije. Desetodnevna vježba specijalnih jedinica dvije vojske održana je u kineskoj provinciji Hebej.
Srbija pod vođstvom Vučića jača odnose sa Kinom, iako je članstvo u Evropskoj uniji njen zvanični strateški cilj. Srbija je 2020. kupila od Kine šest novih bespilotnih letilica CH-92A. Dvije godine kasnije, Srbija je nabavila i raketni sistem protivvazdušne odbrane FK-3. Kasnije je nabavljena i nova kineska bespilotna letilica CH-95, ali nije zvanično saopšteno koliko je dronova tog tipa kupljeno, navodi RSE.
Upozorenja zbog saradnje sa Kinom u sferi odbrane, Srbiji su stizala i iz Vašingtona.

Rute: Srbija ima suvereno pravo na vojne vježbe sa Kinom, ali ne budimo naivni

Američki mirovni predlog pomogao je da se Kijev i Vašington zbliže na putu ka okončanju rata između Rusije i Ukrajine, kazao je generalni sekretar NATO-a Mark Rute i dodao da se o nekim elementima mora dobro promisliti.
On je, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE), ocijenio da su razgovori o predlogu tokom vikenda u Ženevi između američkih i ukrajinskih pregovarača bili "veoma uspješni".
-Pa, očigledno je da se o nekim elementima mora dobro promisliti - rekao je Rute o planu u 28 tačaka, dodajući da je "jasno da je kao osnova juče poslužio svojoj svrsi da dvije strane zaista započnu dijalog".
Plan, koji je procurio u nekoliko medija, uključujući RSE, krajem prošle sedmice je izazvao uzbunu u nekoliko evropskih prijestonica, kao i u Kijevu, dok su ga neki nazvali "listom želja" Kremlja.
Uslovi plana zahtijevaju velike ustupke od Kijeva i čini se da odražavaju mnoge zahtjeve Kremlja, uključujući predaju ukrajinskih oblasti Donjecka i Luganska, poznatih kao Donbas &nbsp;i Krim, zajedno s postavljanjem ograničenja na veličinu ukrajinske vojske.
Predlog bi takođe omogućio Moskvi da se vrati u Grupu sedam vodećih industrijalizovanih zemalja, kao i postepeno ublažavanje zapadnih sankcija Kremlju.
Kad je predlog procurio, evropske diplomate su požurile da sastave kontrapredlog koji bi bio lakši za Kijev.
Rute je rekao da će se "elementi koji se više tiču EU ili NATO-a razmatrati odvojeno".
Američki predsjednik Donald Tramp je prvobitno dao Ukrajini rok do 27. novembra da pristane na predlog, mada je kasnije ublažio taj rok.
Rute je potvrdio da je bio u kontaktu i s Trampom i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim tokom vikenda i u intervjuu nije želio da govori o pojedinačnim tačkama predloga.
On je, međutim, naglasio da je "krajnje stanje" razgovora "suverena Ukrajina koja ide naprijed, snažna nacija i da Rusija nikada više neće pokušati da je napadne".
- Znam jednu stvar o Rusima generalno, a posebno o Putinu. Kad god postignete dogovor, morate se uvjeriti da je u njegovom interesu da ga se drži. Nikada više neće pokušati kada zna da će posledice po njega biti razorne ako ponovo pokuša da napadne Ukrajinu posle dugoročnog primirja ili, poželjno, mirovnog sporazuma - rekao je Rute.
On je ipak komentarisao dva aspekta kojih se plan dotiče u vezi sa zapadnim vojnim savezom: budući dijalog s Rusijom i potencijalno članstvo Ukrajine u NATO-u.
Rute je kazao da se budući razgovori neće odvijati u okviru Savjeta NATO-Rusija, koji se poslednji put sastao neposredno prije početka invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, niti putem Osnivačkog akta NATO-Rusija iz 1997. godine, koji je kodifikovao odnose između 32-članog vojnog saveza i Moskve.
- Savjet NATO-Rusija i Osnivački akt NATO-Rusija su mrtvi otkako je Putin izvršio invaziju na Ukrajinu - rekao je Rute dodajući da je invazija Kremlja na susjednu zemlju protivna svim osnovama zapadnih vrednosti i onome što je predstavljao Osnivački akt NATO-Rusija i onome što je Savjet NATO-Rusija pokušao da postigne.
On nije u potpunosti isključio buduće članstvo Ukrajine u NATO-u, iako je početni predlog SAD naveo da vojni savez ne bi trebalo dalje da se širi.&nbsp;
Rute je, međutim, dodao da članstvo Ukrajine u NATO-u trenutno nije moguće.
- Svaka zemlja u evroatlantskoj zoni koja želi da postane članica NATO-a i to je Vašingtonski sporazum iz 1949. godine - može da aplicira za članstvo. Ali da biste postali član, potrebna vam je jednoglasnost. I trenutno je ta jednoglasnost daleko - rekao je Rute.

Rute: Potreban promišljen dijalog o Ukrajini

Ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, koji je pokrenuo opšti rat protiv Ukrajine, ponestaje novca, vojnika i ideja, rekao je generalni sekretar NATO-a Mark Rute na konferenciji za novinare nakon sastanka Koalicije voljnih u Londonu.
- U Ukrajini, Putin malo postiže na bojnom polju, a ti mali dobici dolaze s ogromnom cijenom. Stotine hiljada Rusa ginu zbog Putinove obmanjujuće agresije. Ukrajina nastavlja hrabro da se brani, a naša podrška radi za to. Istina je da Putinu ponestaje novca, vojnika i ideja - naglasio je Rute.
U tom smislu, generalni sekretar Alijanse slaže se sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom da borbe u Ukrajini moraju da se zaustave na sadašnjoj liniji fronta.

Rute: Putinu ponestaje novca, vojnika i ideja

NATO će 13. oktobra započeti godišnje nuklearne vježbe odvraćanja pod nazivom “Steadfast Noon”, saopštio je danas generalni sekretar Alijanse, Mark Rute.
Ove vježbe obezbeđuju da nuklearno odvraćanje NATO-a ostane kredibilno, bezbjedno i efikasno sredstvo, dodao je Rute, prenio je Rojters.
Prema riječima Rutea, ove vežbe šalju jasan signal svakom potencijalnom protivniku da Alijansa može da zaštiti i odbrani sve svoje zemlje članice od bilo kakve prijetnje.

NATO počinje nuklearne vježbe odvraćanja 13. oktobra

NATO je saopštio da će ojačati odbranu na svom istočnom krilu, poslije nedavnog upada ruskih dronova u vazdušni prostor Poljske.
Alijansa će pokrenuti operaciju kako bi "dodatno ojačala naš položaj duž našeg istočnog krila", rekao je generalni sekretar NATO-a Mark Rute novinarima u Briselu.
Naredba je već data za pokretanje operacije, nazvane "Istočni stražar", rekao je vrhovni komandant savezničkih snaga u Evropi, američki general Aleksus Grinkevič.
Rute je rekao da operacija počinje narednih dana i da će učestvovati nekoliko zemalja Alijanse, među kojima Danska, Francuska, Velika Britanija i Njemačka.
Francuska je već najavila slanje tri borbena aviona Rafal kako bi ojačala odbranu poljskog vazdušnog prostora. Njemačka je takođe odlučila da doprinese boljoj odbrani vazdušnog prostora Poljske.
- "Istočni stražar" će biti fleksibilan, pružajući još više ciljano odvraćanje i odbranu tačno kada i gdje je potrebno- &nbsp;rekao je general Grinkevič.

Rute: NATO će ojačati odbranu na svom istočnom krilu, Francuska šalje borbene avione u Poljsku

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute rekao je da članstvo Ukrajine u Alijansi nije trenutno predmet razgovora, ali da se vodi diskusija o bezbjednosnim garancijama.
- SAD i neke druge zemlje protive se članstvu Ukrajine u NATO-u. Zvanični stav NATO-a je da postoji nepovratan put za Ukrajinu u NATO", rekao je Rute tokom intervjua za za Foks njuz - prenio je Rojters.
On je dodao da se trenutna diskusija ne odnosi na članstvo u Alijansi, već na mogućnost pružanja bezbjednosnih garancija Ukrajini, tipa "Član 5", koje bi imale sličnu funkciju kao članstvo u NATO-u.
"Član 5" osnivačkog ugovora NATO-a sadrži princip kolektivne odbrane, u kojem se napad na bilo koju od njegovih 32 članice smatra napadom na sve.
Rute je podsjetio da bi bezbjednosne garancije mogle da budu ponuđene Ukrajini kao alternativa članstvu u NATO-u, što je ruski predsjednik Vladimir Putin isključio.
- Za Ukrajinu, članstvo u NATO-u ostaje strateški cilj, koji je utvrđen u njenom ustavu - dodao je Rute, prenosi N1.
Dan ranije američki predsjednik Donald Tramp sastao se u Bijeloj kući sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, kao i sa liderima NATO-a i Evrope, gdje su razmatrane bezbjednosne garancije za Ukrajinu.
Rute je istakao da nije bilo razgovora o slanju vojne pomoći na terenu, a Tramp je nakon sastanka opisao razgovore kao "veoma dobre".
Tramp je takođe pozvao Putina da započne pripreme za sastanak sa Zelenskim, koji bi se održao prije trilateralnog sastanka na kojem bi učestvovao i Tramp.

Rute: NATO razmatra bezbjednosne garancije za Ukrajinu, ali članstvo nije na stolu

Saudijska Arabija je danas saopštila da je lider separatističkog pokreta u Jemenu, Južnog prelaznog savjeta (STC) Aidarous al-Zubaidi pobjegao na nepoznatu lokaciju, neposredno prije planiranog putovanja u tu zemlju radi pregovora o budućnosti južnog Jemena.
STC je separatistička grupa koja želi nezavisnost južnog Jemena, a podržavaju ih Ujedinjeni Arapski Emirate (UAE). Nekada su bili saveznici Saudijske Arabije u borbi protiv Hutija.
Portparol saudijske koalicije u Jemenu, general-major Turki al-Malki, izjavio je da je al-Zubaidi trebalo da otputuje zajedno sa drugim zvaničnicima STC-a. Međutim, dok su ostali članovi savjeta krenuli na planirani let, al-Zubaidi nije to učinio.
Koalicija arapskih zemalja i Saudijska Arabija podržavaju međunarodno priznatu vladu u Jemenu koja je u građanskom ratu protiv pobunjenika Hutija, koje podržava Iran, a koji drže glavni grad Sanu od 2014. godine.
- Legitimna vlada i koalicija dobile su obavještajne podatke koji ukazuju na to da je al-Zubaidi premjestio velike snage – uključujući oklopna i borbena vozila, teško i lako naoružanje, kao i municiju - rekao je Al-Malki, dodajući da je lider STC pobegao na nepoznatu lokaciju.
Iz Južnog prelaznog saveta, za sada, nije stigao komentar povodom događaja koji dodatno produbljuje tenzije između koalicije predvođene Saudijskom Arabijom i STC-a u Jemenu.
Saudijska Arabija je u posljednjim nedjeljama izvela vazdušne napade na položaje Južnog prelaznog saveta u Jemenu, uključujući i napad na pošiljku oružja koja je, kako se navodi, pripadala Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Nakon pritiska Saudijaca i ultimatuma snaga koje su protiv pobunjenika Hutija da se povuku iz Jemena, UAE je u subotu saopštila da je povukla svoje vojnike.

Saudijska Arabija: Lider jemenskih separatista pobjegao na nepoznatu lokaciju

Ministri vanjskih poslova Njemačke, Francuske i Poljske održaće danas poslijepodne sastanak takozvanog „Vajmarskog trougla“, a tim formatom dominiraće tema podrške Ukrajini, saopštilo je Ministarstvo vanjskih poslova Francuske.
Johan Vadeful, Žan-Noel Baro i Radoslav Sikorski sastaće se u Parizu, dan nakon što je Jelisejska palata bila domaćin samita „koalicije voljnih“, na kojem je iskazana namjera da Francuska, Velika Britanija i partnerske snage pošalju vojne jedinice u Ukrajinu u slučaju postizanja mirovnog sporazuma sa Rusijom.
Nakon sastanka lidera koalicije, američkog izaslanstva i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, potpisana je zajednička deklaracija o bezbjednosnim garancijama Kijevu, u kojoj se navodi i da će Sjedinjene Američke Države vojno intervenisati u slučaju novog napada Rusije, kao i da će predvoditi mehanizam nadzora poštovanja prekida vatre.
Sastanku Vajmarskog trougla, formata pokrenutog 1991. godine u istoimenom njemačkom gradu, kasnije danas trebalo bi da se pridruži i indijski ministar Subramanjam Džaišankar, sa kojim će biti riječi o jačanju odnosa između Evropske unije i Indije, ali i o izazovima u azijsko-pacifičkom regionu.

Njemački, francuski i poljski ministri raspravljaju o podršci Ukrajini

Privremena venecuelanska vlada juče je proglasila sedmodnevnu nacionalnu žalost za pripadnike vojske poginule u američkom napadu na Karakas, pokrenutom radi hapšenja autoritarnog vođe Nikolasa Madura.
- Odlučila sam da proglasim sedam dana nacionalne žalosti u čast i sjećanje na mlade žene i muškarce koji su žrtvovali svoje živote u odbrani Venecuele - rekla je vršiteljka dužnosti predsjednice Delsi Rodrigez na državnoj televiziji.
Najmanje 24 vojnika ubijena su u američkom napadu izvedenom rano u subotu.
- In memoriam: 24 zvijezde sa našeg bolivarskog neba otkinula je kukavička imperijalistička ruka - navodi se u saopštenju oružanih snaga objavljenom na Instagramu, uz fotografije preminulih muškaraca i žena.
U spomen na južnoameričkog borca za slobodu Simona Bolivara, venecuelanska vojska naziva se Bolivarskom vojskom. Ranije je kubanska vlada objavila da su 32 pripadnika njihovih bezbjednosnih snaga ubijena tokom operacije komandosa američke vojske tokom vikenda.
Prema riječima stručnjaka, vojnici i obavještajni agenti iz savezničke Kube već godinama djeluju u Venecueli. Bili su angažovani kao Madurovi telohranitelji ili su održavali disciplinu unutar redova oružanih snaga.
Tokom vikenda američke snage napale su ciljeve u Venecueli, zarobivši Madura i njegovu suprugu Siliju Flores. Dovedeni su u Njujork kako bi se suočili sa optužbama za krivična djela.

Venecuela proglasila sedmodnevnu žalost za poginule vojnike

Dok se evropske nacije suočene sa ruskom agresijom i neizvjesnim američkim bezbjednosnim garancijama bore da izgrade svoje vojske, zemlje od Njemačke do Hrvatske žele da uvedu nove oblike vojne službe, uključujući obaveznu regrutaciju.
Iako je riječ regrutacija postala popularna u evropskim prijestonicama, malo je vjerovatno da će se vratiti u punoj snazi širom kontinenta, ocjenjuje se u analizi briselskog časopisa Parlament koji prati evropske politike u različitim oblastima.
Ukazuje se da su poslije Hladnog rata evropske zemlje znatno smanjile i oružane snage i odbrambene budžete pretpostavljajući da Moskva više ne predstavlja prijetnju. Međutim, poslije više od tri decenije i gotovo četiri godine od početka agresije Rusije na Ukrajinu, bezbjednosno okruženje se promijenilo i Evropa je osjetljivija nego ikad.
Od ruske aneksije Krima 2014, koja je postavila temelje za invaziju na Ukrajinu 2022, nekoliko evropskih zemalja je ponovo uvelo obavezni vojni rok, uključujući Litvaniju (2015.), Švedsku (2017.), Letoniju (2023.) i Hrvatsku i ta zemlja je ove godine postala deseta članica EU koja će se oslanjati na regrutaciju.
Međutim, analitičari i vojni stručnjaci upozoravaju da će za većinu članica EU oživljavanje regrutacije biti preuranjeno jer ne postoje osnovni uslovi za to.
- U ovom trenutku Evropa još nema kasarne, poligone za obuku ili instruktore potrebne za prijem većeg broja regruta - rekao je za časopis Parlament saradnik briselskog Centra za evropsku politku (EPC) Kris Kremidas-Kortni.
Dodao je da danas nema ni kulture liderstva i karijernih puteva potrebnih za zadržavanje talenata po završetku obaveznog služenja, kao ni nacionalnog konsenzusa o vojnom roku.
U EU se pristupi razlikuju i zemlje poput Austrije, Kipra, Danske i Grčke nikada nisu ukinule regrutaciju dok su se druge posljednjih decenija oslanjale na kombinaciju dobrovoljnih i profesionalnih snaga.
Predsjednik krovne organizacije udruženja vojnog osoblja u Evropi Euromil Emanuel Džejkob rekao je za Parlament da će dobrovoljna vojna služba uspjeti samo ako nudi "stvarnu dodatu vrijednost", što znači odgovarajuću obuku, značajne uloge, pravednu platu i jasan put u profesionalni ili rezervi sastav.
Istovremeno analitičari ukazuju da se evropski napori da regrutuju više vojnika suočavaju i sa kulturnim izazovom.
Naime, danas mlađe generacije ne vide mnogo razloga da "stave na čekanje" karijere i lični život kako bi služili svojoj zemlji, posebno kada su suočeni sa mogućnošću, kako je to nedavno opisao generalni sekretar NATO Mark Rute, "rata razmjera onog koji su doživjele naše babe i djedovi".
Analitičari smatraju da najveći evropski problem nije regrutovanje već zadržavanje. Oni ukazuju da vojne snage na kontinentu brže gube talente nego što ih regrutuju.
Kremidas-Kortni je upozorio da će ekspanzija vojske zasnovana na regrutaciji, ukoliko se ta kriza ne riješi, biti "statistička iluzija".
Broj vojnika u Evropi, uključujući Veliku Britaniju, pao je sa više od tri miliona devedesetih godina prošlog vijeka na 1,47 miliona danas, prema podacima Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI).
- Čak i kada zemlje imaju relativno snažne nacionalne sisteme odbrane, socijalne i demografske promene i dalje mogu da otežaju regrutovanje, razvoj i zadržavanje dovoljnog broja ljudi za ono što zahtijeva prijeteće okruženje - rekla je za Parlament istraživačica organizacije RAND Evropa Linda Slapakova.
Drugi izazov za povećanje oružanih snaga, prema analitičarima, jeste kako vojsku ponovo učiniti privlačnom.
Prema istraživanju Euromila iz 2024, pitanje zadržavanja u vojsci pojavilo se kao glavna briga u grupama za zaštitu prava vojnika 2011. i od tada se stanje pogoršalo.
- Bez snažnih mjera za regrutovanje i zadržavanje, rizikujemo da imamo napredne sisteme ali bez dovoljnog broja obučenih ljudi da njima rukuju i održavaju ih - rekao je Džejkob.
Istraživanje Euromila pokazalo je da se kao razlozi za pad morala i rastući odliv zaposlenih u vojsci navode loša ravnoteža između posla i privatnog života, ograničeno napredovanje u karijeri i nekonkurentne plate i beneficije.
Rješavanje problema, prema Euromilu, mora početi pretvaranjem oružanih snaga u moderne poslodavce koji nude konkurentne plate, predvidljive uslove rada, moderno vođstvo, odgovarajući smještaj i opremu, kao i puna socijalna prava.
Kao potencijalno dobar model za privlačenje regruta u tekstu se navodi švedski koji predviđa pozivanje određenog broja osamnaestošnjaka na vojnu obuku na osnovu potreba, a ne univerzalnu vojnu obavezu.
Slapakova smatra da bi švedski model mogao da se primijeni i u drugim članicama EU ali bi "morao da bude politički i kulturno prihvatljiv".
Džejkobs istovremeno kaže da je za uspješan model regrutovanja ključno "investiranje u ljude".
- Buduća odbrana Evrope oslanjaće se na uravnoteženoj mješavini profesionalnih snaga, dobro obučene i aktivne rezerve i ciljanih programa dobrovoljne službe - zaključio je prvi čovjek Euromila.

Tag: mark-rute

Rute: SAD podržavaju NATO, Evropa da preuzme odgovornost za sopstvenu sigurnost

Rute: Jačanje Ukrajine ključno za odvraćanje Rusije od napada na NATO

Rute: Putin nas neće napasti ako uradimo dvije stvari

Rute upozorio saveznike da mogu da budu sljedecća meta Rusije: Sukob je na vratima Evrope

Rute: Srbija ima suvereno pravo na vojne vježbe sa Kinom, ali ne budimo naivni

Rute: Potreban promišljen dijalog o Ukrajini

Rute: Putinu ponestaje novca, vojnika i ideja

NATO počinje nuklearne vježbe odvraćanja 13. oktobra

Rute: NATO će ojačati odbranu na svom istočnom krilu, Francuska šalje borbene avione u Poljsku

Rute: NATO razmatra bezbjednosne garancije za Ukrajinu, ali članstvo nije na stolu

Saudijska Arabija: Lider jemenskih separatista pobjegao na nepoznatu lokaciju

Njemački, francuski i poljski ministri raspravljaju o podršci Ukrajini

Venecuela proglasila sedmodnevnu žalost za poginule vojnike

EU još nije spremna za povratak obaveznog vojnog roka

PRATITE TVe UŽIVO

Tag: mark-rute

​Rute: SAD podržavaju NATO, Evropa da preuzme odgovornost za sopstvenu sigurnost

Rute: Jačanje Ukrajine ključno za odvraćanje Rusije od napada na NATO

Rute: Putin nas neće napasti ako uradimo dvije stvari

Rute upozorio saveznike da mogu da budu sljedecća meta Rusije: Sukob je na vratima Evrope

Rute: Srbija ima suvereno pravo na vojne vježbe sa Kinom, ali ne budimo naivni

Rute: Potreban promišljen dijalog o Ukrajini

Rute: Putinu ponestaje novca, vojnika i ideja

NATO počinje nuklearne vježbe odvraćanja 13. oktobra

Rute: NATO će ojačati odbranu na svom istočnom krilu, Francuska šalje borbene avione u Poljsku

Rute: NATO razmatra bezbjednosne garancije za Ukrajinu, ali članstvo nije na stolu

Saudijska Arabija: Lider jemenskih separatista pobjegao na nepoznatu lokaciju

Njemački, francuski i poljski ministri raspravljaju o podršci Ukrajini

Venecuela proglasila sedmodnevnu žalost za poginule vojnike

EU još nije spremna za povratak obaveznog vojnog roka

PRATITE TVe UŽIVO

Rute: SAD podržavaju NATO, Evropa da preuzme odgovornost za sopstvenu sigurnost