Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je danas u Briselu da Arktik postaje sve važniji za zajedničku bezbjednost i da NATO treba kolektivno da preuzme veću odgovornost za sigurnost arktičkog regiona.
Evo teksta sa crticama (crtama) umjesto navodnika u upravnom govoru, u skladu s novinarskom praksom:
Rute je na konferenciji za novinare u Briselu rekao da članice NATO-a redovno sprovode vježbe na Arktiku, ističući da se time obezbjeđuje spremnost za borbu i djelovanje u svim uslovima.
— Suočeni sa pojačanim vojnim aktivnostima Rusije i rastućim interesovanjem Kine za daleki sjever, ključno je da uradimo više i zato smo pokrenuli misiju Arktička straža — kazao je Rute.
Dodao je da misija pokazuje posvećenost NATO-a obezbjeđivanju bezbjednosti Arktika i svih saveznika, te da joj je cilj sinhronizacija napora radi veće efikasnosti, kao i procjena potencijalnih izazova i bezbjednosnih praznina kako bi se one prevazišle.
— Ono što je zaista novo u vezi s tim jeste da ćemo po prvi put sve što radimo na Arktiku objediniti pod jednom komandom — rekao je generalni sekretar NATO-a uoči sjutrašnjeg sastanka ministara odbrane članica Alijanse.
Ranije danas saopšteno je da NATO pokreće misiju Arktička straža, nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp prošle godine prijetio zauzimanjem te danske autonomne pokrajine, što je izazvalo tenzije među članicama vojnog saveza.
Rute je kazao da će na sjutrašnjem sastanku od ministara čuti kako saveznici sprovode odluke donesene na samitu u Hagu prošle godine, koje se odnose na povećanje izdvajanja za odbranu na pet odsto bruto društvenog proizvoda i jačanje odbrambene industrije.
Istakao je da je neophodna odbrambena industrija koja može brzo da odgovori na potrebe zemalja NATO-a, što podrazumijeva veću proizvodnju, snažniji lanac snabdijevanja i usvajanje novih tehnologija.
— Da bi Evropa ostala bezbjedna, potrebna nam je bliska transatlantska saradnja, ali i povećanje investicija i preuzimanje veće odgovornosti — rekao je Rute.
Prema nedavno postignutom dogovoru o novoj raspodjeli rukovodećih dužnosti u strukturama Alijanse, Ujedinjeno Kraljevstvo će preuzeti Komandu združenih savezničkih snaga Norfolk (JFC Norfolk) u Virdžiniji, a Italija Komandu združenih snaga u Napulju, koje su trenutno obje pod komandom SAD.
Takođe, na čelu Komande združenih savezničkih snaga u holandskom Brunssumu, po sistemu rotacije, smjenjivaće se Njemačka i Poljska.
Podrška Ukrajini biće jedna od glavnih tema sjutrašnjeg sastanka ministara odbrane, kao i neformalnog sastanka NATO–Ukrajina, na kojem će učestvovati ukrajinski ministar odbrane Mihail Fedorov i visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbjednost Kaja Kalas.
Ukrajina, kazao je Rute, ne može sama obezbijediti mir, zbog čega je podrška saveznika od ključnog značaja.
— Predsjednik Putin pokušava da slomi narod Ukrajine, nadajući se da će oslabiti njihovu odlučnost. Ali Ukrajina i ukrajinski narod su više puta pokazali da se neće slomiti — poručio je Rute.
Govoreći o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, Rute je rekao da je u posljednjih šest mjeseci ostvaren veliki napredak i da postoje različiti elementi bezbjednosnih garancija, ali da je prethodno neophodno postići mirovni sporazum.
— Pitanje je da li su Rusi spremni da igraju po pravilima kako bismo mogli da okončamo ovaj rat tako da nikada više ne pokušaju da napadnu Ukrajinu — rekao je Rute.
Na pitanje novinara da li SAD šalju neku poruku NATO-u time što će na sjutrašnjem sastanku, umjesto ministra odbrane Pita Hegseta, učestvovati podsekretar Elbridž Kolbi, Rute je odgovorio da to ne znači ništa kada je riječ o angažmanu SAD u savezu, navodeći da je Kolbi veoma važan čovjek i da postoje vrlo intenzivne diskusije između NATO-a i Vašingtona.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rute: Arktik sve važniji za kolektivnu bezbjednost, NATO mora da uradi više

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute je u ukrajinskom parlamentu Vrhovnoj Radi kazao da su saveznici dopremili 90 odsto raketa za ukrajinske sisteme protivvazdušne odbrane.
Rute je svoje izlaganje započeo rekavši da je zahvalan ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom na toploj dobrodošlici usred zimske hladnoće koja je okovala Kijev.
- NATO i Ukrajina zajedno osiguravaju da vaši prijatelji i partneri znaju kakva vam je sigurnosna pomoć potrebna. Naša komanda u Visbadenu u Njemačkoj (NSATU) koordinira snabdijevanje osnovnom vojnom opremom i obukom. Ovo ne samo da zadovoljava neposredne potrebe na bojnom polju, već i fokusira vaše buduće snage - rekao je Rute.
On je dodao da će pomoć Ukrajini i dalje stizati od SAD-a i partnera kroz inicijativu PURL, čime se osigurava snabdijevanje ukrajinskih snaga.
- Ova oprema stalno pristiže i nastavlja da vam pomaže da zaštitite svoje gradove i branite linije fronta. Od kada smo pokrenuli PURL prošlog ljeta, isporučili smo oko 75 odsto svih raketa za ukrajinske baterije Patriot i 90 odsto raketa koje se koriste u drugim sistemima protivvazdušne odbrane - dodao je Rute.
Rute je ovom prilikom pozvao saveznike da detaljno pregledaju svoje zalihe jer su ukrajinske potrebe hitne.
- Sljedeće sedmice ćemo imati još jedan sastanak u Ramstein formatu kako bismo se pozabavili tim pitanjem, a to će se pojaviti i kasnije danas na mojim sastancima sa ministrom odbrane. NATO stoji uz Ukrajinu i podržava je danas i u godinama koje dolaze, ne samo zato što dijelimo zajedničke vrijednosti, već i zato što je naša sigurnost međusobno povezana. Svi podržavamo vaš suverenitet, vašu sigurnost i vašu težnju za mirom - rekao je Rute.
On je poručio da su Ukrajini potrebne snažne oružane snage, navodeći da su Kijevu prijeko potrebne čvrste sigurnosne garancije kako bi se mogla odbraniti ukoliko bi ponovo bila napadnuta.

Rute iz Kijeva: Dopremili smo 90 odsto raketa za ukrajinske sisteme protivvazdušne odbrane

Belgijski zvaničnik i nekadašnji predsjednik Evropskog vijeća Šarl Mišel osvrnuo se na izjavu generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea o tome kako se Evropa ne može braniti bez pomoći SAD-a.
Mišelu je zasmetala izjava Rutea u kojoj je rekao kako Evropa može "nastaviti sanjati", ali da bez SAD-a nije u stanju odbraniti kontinent od prijetnji.
- Dragi Mark Rute, varaš se. Evropa se može odbraniti. Donald Tramp nije moj 'tatica'. Budućnost Evrope zahtijeva viziju, hrabrost i liderstvo. Ne rezignaciju, pokornost i fatalizam - poručio je Mišel.
Rute je poručio i da bi Evropa, bez Sjedinjenih Američkih Država, izgubila ultimativnog garanta slobode, a to je američki nuklearni kišobran.
- Ako zaista želite ići sami, srećno - naveo je Rute.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Frute-evropa-se-ne-moze-odbraniti-bez-sad-a-pogotovo-od-nuklearnog-napada&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Osim Mišela, slične poruke Ruteu uputio je i francuski ministar za Evropu Jean-Noel Barrot.
- Ne, dragi Mark Rute. Evropljani mogu i moraju preuzeti odgovornost za vlastitu sigurnost. Čak se i Sjedinjene Američke Države slažu. To je evropski stub NATO-a - objavio je Barot na X.

Šarl Mišel žestoko uzvratio Ruteu na izjavu o odbrani Evrope: "Trump nije moj tatica"

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute poručio je u ponedjeljak da Evropa nije sposobna da se odbrani bez vojne podrške Sjedinjenih Američkih Država te da bi morala više nego udvostručiti sadašnje ciljeve izdvajanja za odbranu da bi to mogla učiniti samostalno.
- Ako ovdje iko misli da se Evropska unija ili Evropa u cjelini može braniti bez SAD-a, neka nastavi da sanja. Ne može“, rekao je Rute poslanicima Evropskog parlamenta u Briselu. Evropa i Sjedinjene Američke Države „trebaju jedni druge - dodao je.
Tenzije unutar NATO-a tinjaju zbog novih prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa posljednjih sedmica da će anektirati Grenland, koji je poluautonomna teritorija članice NATO-a, Danske.
Tramp je takođe kazao da će uvesti nove carine evropskim saveznicima zbog Grenlanda, ali je kasnije odustao od prijetnji nakon što je, uz Ruteovu pomoć, postignut „okvirni“ sporazum o bogatom mineralnom ostrvu. Malo detalja o tom dogovoru je objavljeno.
Vojni savez od 32 države povezan je klauzulom o zajedničkoj odbrani, Članom 5 osnivačkog Vašingtonskog sporazuma NATO-a, koji obavezuje svaku članicu da pritekne u pomoć savezniku čiji je teritorij pod prijetnjom.
Na samitu NATO-a u Hagu u julu, evropski saveznici, s izuzetkom Španije, kao i Kanada, pristali su na Trampov zahtjev da u roku od jedne decenije za odbranu izdvajaju isti procenat svog ekonomskog učinka kao i Sjedinjene Američke Države.
Obavezali su se da će do 2035. godine trošiti 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda na ključne odbrambene potrebe, te dodatnih 1,5 odsto na infrastrukturu povezanu sa bezbjednošću, ukupno 5 odsto BDP-a.
- Ako zaista želite da idete sami - rekao je Rute, „zaboravite da to možete postići s pet odsto. Biće potrebno deset odsto. Morate izgraditi sopstvene nuklearne kapacitete. To košta milijarde i milijarde eura.“
Francuska je predvodila pozive da Evropa izgradi svoju „stratešku autonomiju“, a podrška tom stavu porasla je otkako je Trampova administracija prošle godine upozorila da su njeni bezbjednosni prioriteti drugdje i da će se Evropljani morati sami snalaziti.
Rute je poslanicima poručio da bi Evropa, bez Sjedinjenih Američkih Država, „izgubila ultimativnog garanta naše slobode, a to je američki nuklearni kišobran. Pa eto, srećno!“

Rute: Evropa se ne može odbraniti bez SAD-a, pogotovo od nuklearnog napada

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute pohvalio je predsjednika SAD-a Donalda Trampa u intervjuu za Skaj Njuz i rekao da saveznici treba da slušaju zabrinutosti predsjednika Trampa.
- On je lider slobodnog svijeta. Ako je zabrinut zbog nečega, onda bi trebalo da slušamo, jer je moguće da je otkrio nešto što nije dobro - rekao je.
Intervju je uslijedio nakon objave Trampa na njegovoj društvenoj mreži, u kojoj je naveo da se s Ruteom dogovorio o „okviru budućeg sporazuma“ o bezbjednosti Arktika tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, što bi potencijalno moglo da smanji tenzije s dalekosežnim geopolitičkim posljedicama.
Čini se da je generalni sekretar NATO-a odigrao ključnu ulogu u uvjeravanju Trampa da odustane od prijetnje uvođenjem kaznenih carina za osam evropskih država kako bi izvršio pritisak za američku kontrolu nad Grenlandom — što predstavlja zapanjujući zaokret, ubrzo nakon što je insistirao da želi da dobije ostrvo „uključujući pravo, titularno vlasništvo i posjed“.
Rute je rekao da pitanje američke akvizicije Grenlanda nije bilo tema njegovih razgovora s predsjednikom Trampom, te da su se fokusirali na ono što treba postići, a to je sprječavanje Rusije i Kine da steknu veći uticaj na Arktiku.
Naveo je da je njegova poruka saveznicima da počnu da sprovode odluke samita u Hagu, a to su povećanje potrošnje, intenziviranje proizvodnje u oblasti odbrane i fokus na Ukrajinu.
Rute je opisan kao „Trampov šaptač“, naslov s kojim se ne slaže.
- Zašto bih morao da šapućem bilo kome? Njemu to nije potrebno. Naravno da ponekad imate debate, unutar prostorije, sa evropskim saveznicima vodim takve razgovore. Ali na kraju, to je snaga NATO-a — uvijek se držimo zajedno - rekao je.
Ponovo je potvrdio posvećenost NATO-a Članu 5, za šta, kako je rekao, Rusi i Kinezi neće biti srećni.
- Ali Rusi i Kinezi znaju da važi princip ‘svi za jednog, jedan za sve’. Član 5 je čvrst kao čelik: napad na jednu članicu je napad na sve. Tu nema nikakve sumnje - poručio je.
Naglasio je i da fokus na Ukrajinu ne smije biti izgubljen zbog Grenlanda ili drugih spornih tema.
- Ne smijemo da ispustimo loptu kada je riječ o Ukrajini samo zato što smo zauzeti svim ovim drugim stvarima. Za Ukrajinu moramo da obezbijedimo da imaju sve što im je potrebno u pogledu vojne podrške kako bi izdržali borbu. SAD obezbjeđuju veliki dio te pomoći, koju finansiraju evropski i kanadski saveznici. Na to moramo nastaviti da se fokusiramo - upozorio je Rute.

Rute: Saveznici moraju da slušaju zabrinutosti Donalda Trampa, fokus ostaje na Ukrajini

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute nije predložio nikakav kompromis oko suvereniteta tokom razgovora o Grenlandu sa predsjednikom SAD-a Donaldom Trampom u Davosu - tvrdi portparolka Alijanse Alison Hart.
Ona je, kako piše Rojters, navela da će saveznici u Sjevernoatlantskoj alijansi kolektivno raditi na bezbjednosti Arktika.
U saopštenju stoji i da će pregovori Danske, Grenlanda i SAD nastaviti sa „ciljem da Rusija i Kina nikada ne steknu ekonomsko ili vojno uporište na Grenlandu“.
Kako je saopšteno, razgovori među saveznicima o okvirnom sporazumu koji su postigli američki predsjednik i generalni sekretar NATO-a ukazuju na to da se treba fokusirati na obezbjeđivanje arktičke bezbjednosti kroz kolektivne napore saveznika, posebno sedam arktičkih saveznika.
Podsjetimo, Tramp je objavio juče postizanje dogovora o rješavanju pitanja Grenlanda.
- Na osnovu veoma produktivnog sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom postavili smo okvir za budući dogovor o Grenlandu, pa čak i širem regionu Arktika. Ovo rješenje, ako do njega dođe, biće odlično za SAD i sve članice NATO-a. Na osnovu ovog sporazuma neću uvoditi carine od 1. februara kao što sam najavio - rekao je Tramp.

Portparolka NATO-a tvrdi: Rute nije Trampu predložio nikakav kompromis oko suvereniteta Grenlanda

Danska premijerka Mete Frederiksen rekla je danas da njena zemlja ne može da pregovara o svom suverenitetu, poslije objave novog okvirnog sporazma NATO o arktičkoj bezbjednosti bez američke upotrebe sile za preuzimanje Grenlanda.
U saopštenju je ocijenika da je bezbjednost Arktika pitanje za cio NATO i da je "dobro i prirodno" da o tome razgovaraju američki predsjednik Donald Tramp i generalni sekretar NATO Mark Rute.
Frederiksen je kazala da se često čuje sa Ruteom i da je sa njim razgovarala i prije i posle njegovog jučerašnjeg sastanka sa Trampom u Davosu.
- Bezbjednost Arktika je pitanje za cio NATO. Prema tome dobro je i prirodno da se o tome takođe razgovara izmedju generalnog sekretara i predsjednik SAD. Kraljevina Danska dugo se zalagala da NATO poveća svoje angažovanje u Arktiku - piše u saopštenju, prenosi N1.
Premijerka je navela je da je danska vlada koordinisala napore sa vladom Grenlanda tokom celog procesa.
- NATO je u potpunosti upoznat sa stavom Kraljevine Danske. Možemo da razgovaramo o svim političkim pitanjima: bezbjednosti, investicijama, ekkonomiji. Ali ne možemo da razgovaramo o našem suverenitetu. Informisana sam da to nije bio slučaj - rekla je ona.

Frederiksen: Bezbjednost Arktika je pitanje za cio NATO

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je promijenio odluku o mogućem uvođenju carina evropskim zemljama zbog pitanja Grenlanda.
Kako je naveo, odluku je donio nakon razgovora sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom.
- Na osnovu veoma produktivnog sastanka koji sam imao sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, formirali smo okvir budućeg sporazuma u vezi sa Grenlandom i, zapravo, cijelom arktičkom regijom. Ovo rješenje, ako se sprovede, biće odlično za Sjedinjene Američke Države i sve zemlje NATO-a. Na osnovu tog razumijevanja, neću uvoditi carine koje su trebalo da stupe na snagu 1. februara. Vode se dodatni razgovori o tzv. Zlatnoj kupoli u vezi sa Grenlandom. Više informacija biće dostupno kako pregovori budu napredovali. Potpredsjednik Džej Di Vens, državni sekretar Marko Rubio, specijalni izaslanik Stiv Vitkof i drugi, po potrebi, biće zaduženi za pregovore i direktno će meni odgovarati - rekao je Tramp.
Podsjećamo, Tramp je ranije najavio uvođenje carina od 10 odsto evropskim zemljama koje se ne slažu s njegovom politikom „posjedovanja“ Grenlanda.
- Osim toga, Danska, Norveška, Švedska, Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Holandija i Finska su, iz nepoznatih razloga, otputovale na Grenland. Ovo je veoma opasna situacija za bezbjednost i opstanak naše planete. Ove zemlje, koje igraju ovu izuzetno opasnu igru, podigle su nivo rizika do tačke koja nije održiva. Zbog toga je neophodno, radi zaštite globalnog mira i bezbjednosti, preduzeti snažne mjere kako bi se ova potencijalno opasna situacija brzo i bezuslovno okončala. Počev od 1. februara 2026. godine, svim navedenim zemljama (Danskoj, Norveškoj, Švedskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Holandiji i Finskoj) biće uvedena carina od 10 odsto na svu robu koja se šalje u Sjedinjene Američke Države - poručio je tada američki predsjednik.

Donald Tramp se predomislio nakon razgovora u Davosu: Neće uvesti carine evropskim zemljama zbog Grenlanda

Premijer Milojko Spajić i generalni sekretar NATO Mark Rute potvrdili su, na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, da se radi na zvaničnoj pripremi njegove posjete Crnoj Gori.
- Posjeta će, kako je istaknuto tokom razgovora, biti prilika da Crna Gora predstavi svoja ulaganja u odbranu i ključnu infrasrukturu - naveli su u Spajićevom kabinetu.
Na sastanku se, dodaju oni, govorilo i o trenutnim globalnim bezbjednosnim izazovima uz poruku da je nužno jačati evropske odbrambene sposobnosti, kao i da je odnos NATO i EU od izuzetne važnosti za ukupnu bezbjednost Evrope i šire.

Spajić: Radimo na pripremi zvanične posjete Rutea Crnoj Gori

Učesnici panela "Može li Evropa da brani samu sebe" Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu saglasili su se da postoje tenzije unutar Sjevernoatlanstske alijanse (NATO), ali da se one mogu prevazići dijalogom, kao i da se ne sme dozvoliti da Ukrajina bude kolateralna šteta debate o Grenlandu.
Generalni sekretar NATO Mark Rute poručio je da trenutno u Alijansi postoje tenzije, ali toga je bilo i ranije - navodeći kao primjer Grčku i Tursku.
- Neću to komentarisati, ali jedni način da se te tenzije reše je diplomatija - rekao je Rute i naglasio da vjeruje da će se pitanje Grenlanda riješiti na prijateljski način, jer glavno pitanje nije to arktičko ostrvo, već Ukrajina.
Dok mi ovdje razgovaramo, ruski dronovi i projektili napadaju energetsku infrastrukturu Ukrajine, predočio je Rute.
Rute je rekao da je od 1949. godine NATO alijansa evropskih država, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, koji je važan za odbranu ne samo Evrope, već i SAD, Arktirka i Atlantika.
Rute je rekao da je NATO sjevernoatlantska alijansa i da već tu ima mnogo posla, pa se ne bi izjašnjavao o američkom Odboru za mir u Gazi i nečemu što je van Atlantika.
On je, na ponovljeno pitanje o tenzijama između članica Alijanse, rekao da svi treba da budu uvereni da se radi na tome "iza scene, bez javnosti i bez komentara o Grenlandu".
- Jedini način je smislena diplomatija. Arktik i tu je Donald Tramp u pravu. Rusija i Kina pojačavaju akcije na Arktiku, od osam država koje imaju prava, sedam su članice NATO - rekao je Rute.
Rute je predočio i da evropske zemlje unutar NATO ne bi izdvajale pet odsto za odbranu da nije bilo Donalda Trampa.
Predsjednik Poljske Karol Navrocki ocijenio je da je NATO stabilan, solidan, dodajući da su Sjedinjene Države najvažniji bilateralani partner Poljske.
On je iznio očekivanje da će problemi između partnera u Alijansi biti riješeni na diplomatski način, jer je Grenland strateška tačka u geopolitičkoj borbi sa Rusijom.
Na pitanje o planu B ako ne bude dogovora o tom ostrvu, Navrocki je dodao da ipak veruje u diplomatiju, NATO, i saradnju unutar Evropske unije.
Navrocki je, govoreći o tome da li je Ukrajina koletarlna šteta pitanja Grenlanda, naglasio da je to pitanje važno za Poljsku i istočno krilo NATO.
- Problem oko Grenlanda ne znači da ne mislimo o Ukrajini, podržavamo je. Zadovoljan sam, jer se, iako možda sporo, krećemo ka miru. Ne plašim se da smo zbog Grenlanda zaboravili na Ukrajinu - naglasio je on.
Predsjednik Finske Aleksander Stub rekao je da Mark Rute može da smiri tenzije oko Grenlanda i unutar Alijanse, navodeći da su u transatlanstkim odnosnima odnosi direktni i komunikacioni kanali dobri.
- Imamo različite faze - deeskalacije i eskalacije ka deesklaciji - dodao je on i naglasio da Evropa može da se brani, ali nije precizirao da li to može da učini i bez učešća SAD.
- Moramo da razumemo da se ratovi vode na bojnom polju, ali se dobijaju kod kuće - rekao je Stub iznoseći kapacitete finske vojske, pripremljenosti za odbranu, ali ne samo vojske već i civila i njihove zaštite.
Stub ističe i da se ratovi ne vode procentima, već sposobnostima za odbranu.
Govoreći o ruskoj invaziji na Ukrajinu, Stub je ukazao da je to to strateški neuspjeh ruskog predsjednika Vladimira Putina.
- Ono što je Rusija postigla u četiri godine je da uzme 20 odsto ukrajinske teritorije sa milion žrtava, unuštenom ekonomijom, a brine me ruska nevoljnost da okonča taj rat. Sa druge strane, Putin je učinio da se NATO proširi, da povećamo izdvajanja za odbranu i da se Ukrajina okrene Evropi - konstatovao je Stub.
Predsjednica Evropske investicione banke Nadia Kalvinjo rekla je da je EU super sila u istraživanjima, univerzitetima, tehnologiji, ali do sada nije to bio slučaj u odbrani, jer je EU pre svega projekat mira.
- Treba nam vremena za to, ali i tada treba težiti mirovnim rješenjima, multilateralnosti, zajedničkom prosperitetu i stabilnosti, jer to od nas očekuju naša djeca i unuci - naglasila je Kalvinjo.

Rute: Tramp je u pravu, Rusija i Kina pojačavaju akcije na Arktiku

Predsjednik Amerike Donald Tramp rekao je novinarima u petak da je kubanska vlada "u velikoj nevolji" i nagovijestio da bi moglo doći do "prijateljskog preuzimanja Kube".
Tramp je govorio dok je napuštao Bijelu kuću.
- Kubanska vlada razgovara s nama i kao što znate, u velikoj su nevolji. Nemaju novca, nemaju ništa trenutno. Ali, razgovaraju s nama i možda ćemo imati prijateljsko preuzimanje Kube. Vrlo lako bismo mogli završiti s prijateljskim preuzimanjem Kube - rekao je Tramp, a prenosi "NBC Miami".
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSwaggzeez1%2Fstatus%2F2027454282480468180%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2027454282480468180%7Ctwgr%5E3231e0f12ef44edbd61ea40990b6a688d2f9a040%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tramp: Moguće prijateljsko preuzimanje Kube

Poslanici Vasilije Čarapić i Jelena Nedović iz Pokreta Evropa Sad bili su večeras uzdržani kada se glasalo o amandmanu na Zakon o unutrašnjim poslovima, koji je predložio njihov partijski kolega Miodrag Laković.
Ovo je epilog glasanja na večerašnjoj sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, a sam čin izazvao je pažnju i otvorio brojna pitanja unutar samog Pokreta Evropa sad.
Čarapić je izostanak podrške "opravdao", kako je rekao, dosljednim stavom da ne glasaju amandmane koji nisu usaglašeni sa Evropskom komisijom.
- Bez obzira što je Laković član našeg Poslaničkog kluba, taj stav smo primijenili, mislim da bi u istoj situaciji postupio na identičan način. Naravno, kao neko ko ima najviše autoriteta da govori o sektoru bezbjednosti, vjerujemo da bi ovi amandmani unaprijedili postojeći tekst, ali imamo taj formalni dio - rekao je Čarapić.
Danas se opozicija nije dozvolila raspravu na sjednici Skupštine o zakonima o unutrašnjim poslovima i ANB-u.
Kako je obrazložio šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić, amandmani su dostavljeni “pet do dvanaest”, što je, prema njegovim riječima, čin urušavanja Skupštine. Nikolić je naglasio da je takvo postupanje nedopustivo i da na takav način ne treba dozvoliti raspravu.

Šta se to dešava - Čarapić i Nedović uzdržani na amandmanu kolege Lakovića

Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović kazao je da je, po njegovom naređenju, komadant specijalne policije izdao nalog za pretres imovine Aca Đukanovića, brata bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića u Ulici Vuka Karadžića u Podgorici.
U toku je Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu na dnevnom redu je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima.
Poslnik Socijaldemokrata Nikola Zirojević je, na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđa i upravu kojem prisustvuju i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, kazao da kad god se provlači nešto opasno kao što je, po njegovim riječima, i ovaj Prijedlog zakona o unutrašnjim poslovima dešava se neki spektakl.
- Ovakve zakonske norme su vrlo opasne i kad god se provlači nešto ovako opasno imamo neku spektakularnu akciju ili hapšenje koje se završi fijaskom i šta je saldo- da nam se Miloš Medenica sprda državi - rekao je Zirojević.
Šćepanović je kazao da policija ne smije da bude politička, nakon čega je Zirojević odgovorio: "Činjenica je da mi konstantno iz plenarne sale imamo najave hapšenja..praksa vas demantuje".
Zirojević je nakon toga pitao da li je tačno da ni SDT ni SPO, a ni Uprava policije nijesu znali za današnju akciju policije u centru Podgorice, u kojoj je izvršen pretres stana Aca Đukanovića, Šćepanović i Šaranović su dobacili kako to nije tačno.
- Ja znam svaki detalj u Crnoj Gori... Specijalna jedinica se ne može angažovati bez mog odobrenja, komandant je izdao nalog na osnovu mog naređenja, viđeli ste slike a dalje ćemo se baviti kada se steknu uslovi za dalju komunikaciju s javnošću - kazao je Šćepanović.

Šćepanović o pretresu imovine Aca Đukanovića: Komandant specijalne policije izdao nalog na osnovu mog naređenja

Uprava policije saopštila je da je danas, u popodnevnim satima, zabilježen phishing napad usmjeren na klijente banaka putem SMS poruka, a u kojim porukama je sadržan URL link ka lažnoj stranici za onlajn plaćanje, sa ciljem krađe osjetljivih ličnih i finansijskih podataka.&nbsp;
- Pošiljaoci – lica koji čine ova krivična djela u sajber prostoru, naime, ove SMS poruke lažno predstavljaju kao zvanična obavještenja banke, kako bi građane naveli da pristupe zlonamjernom phishing linku i unesu osjetljive podatke, čime bi se omogućila zloupotreba tih podataka - saopšteno je iz Uprave policije.
Policija je upozorila građane da ne pristupaju navedenim linkovima koji stižu putem ovakvih SMS poruka, te da ne unose svoje lične podatke, brojeve kartica, PIN kodove ili druge osjetljive informacije.
- Podsjećamo da ovo nije prvi put da se zloupotrebljavaju imena i vizuelni identiteti banaka sa sjedištem u Crnoj Gori u pokušajima prevare građana, te pozivamo javnost na povećan oprez i odgovorno ponašanje u digitalnom prostoru - zaključeno je u saopštenju policije.

Tag: mark-rute