Vlada SAD pod predsjednikom Donaldom Trampom trebalo bi da interveniše kako bi spriječila Evropsku uniju da kažnjava američke tehnološke kompanije zbog kršenja antimonopolskih pravila - izjavio je izvršni direktor kompanije Meta Mark Zakerberg.
- Mislim da je strateška prednost za Sjedinjene Države to što imamo najjače kompanija na svijetu i smatram da bi dio američke strategije u budućnosti trebalo da bude da to odbrani - rekao je Zakerberg, dodavši da je optimista da će sa Trampom to biti moguće, prenosi Politiko.
Zakerberg se požalio da je EU u protekle dvije decenije primorala američke tehnološke kompanije koje posluju u Evropi da plate više od 30 milijardi dolara kazni za kršenje zakona.
Prošlog novembra, Meta, koji upravlja Fejsbukom, Instagramom, Vacapom i drugim društvenim medijima i komunikacionim platformama, kažnjen je sa 797 miliona eura zbog kršenja antimonopolskih pravila EU nametanjem nepoštenih uslova trgovanja oglašivačima.
Zakerberg kaže da je primjena pravila Evropske unije o konkurenciji „skoro kao carina“ za američke tehnološke kompanije i ukazuje da odlazeća administracija američkog predsjednika Džoa Bajdena nije uspjela da se izbori s tim.
- Da je ​​neko na taj način maltretirao neku drugu industriju do koje nam je stalo, američka Vlada bi vjerovatno našla način da izvrši pritisak na njega, ali ovdje se dogodilo upravo suprotno. Američka vlada je predvodila određene napade na tehnološke kompanije, tako da je EU shvatila da može s nama da radi šta god hoće - kazao je Zakerberg.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zakerberg: Vlada SAD da spriječi EU u kažnjavanju američkih tehnoloških kompanija

Izvršni direktor kompanije Meta Mark Zakerberg najavio je u utorak 7. januara da gigant društvenih medija ukida korišćenje nezavisnih provjera činjenica (Fact-checking) na svojim platformama, za početak u Sjedinjenim Američkim Državama.
Zakerberg tvrdi da su „provjere činjenica bile previše politički pristrasne i da su uništile više povjerenja nego što su ga stvorile, posebno u Sjedinjenim Državama“.
Mnogi konzervativci odavno su kritikovali programe za provjeru činjenica kao cenzuru. Društvena mreža Iks Ilona Maska, za koju je Zakerberg rekao da je novi Meta-sistem uzima kao dobar primjer, takođe je napustila provjeru činjenica i zamijenila je „bilješkama zajednice“ (Community Notes).
<h2>Šta je Zakerberg rekao?</h2>
U videu koji je objavio na Fejsbuku, Zakerberg je rekao da je kompanija Meta fokusirana na „vraćanje slobodnog izražavanja“ na svojim društvenim mrežama, odnosno platformama, kao što su Instagram, Treds (Threads) i Votsap (WhatsApp).
- Vrijeme je da se vratimo našim korenima u pogledu slobode izražavanja. Zamjenjujemo provjeru činjenica bilješkama zajednice, pojednostavljujemo naše politike i fokusiramo se na smanjenje grešaka - navodi se u drugom Zakerbergovom saopštenju. Četrdesetogodišnji tajkun rekao je da se „stiče utisak da su nedavni izbori kulturna prekretnica ka ponovnom davanju prioriteta govoru“.
Dodao je i da će Meta-platforme „pojednostaviti“ svoju politiku sadržaja i „osloboditi se gomile ograničenja o temama poput imigracije i roda koja jednostavno nisu usklađena s mejnstrim diskursom“.
Meta će takođe preseliti svoje timove za povjerenje i bezbjednost i za moderiranje sadržaja iz Kalifornije u Teksas. Zakerberg je sugerisao da je ta južna američka država mjesto gdje „ima manje zabrinutosti zbog pristrasnosti naših timova“.
Meta-platforme će takođe omogućiti korisnicima veću kontrolu nad količinom političkog sadržaja koji žele da vide, preokrenuvši smjernice iz 2021. koje predviđaju smanjenje političkog sadržaja na tim platformama.
- Osjećam se kao da smo sada u novoj eri. I počinjemo da dobijamo povratne informacije da ljudi žele ponovo da vide te sadržaje - rekao je Zakerberg.
<h2>Bolja povezanost s Trampom</h2>
Taj potez dolazi u trenutku kada Zakerberg nastoji da popravi odnose s novoizabranim predsjednikom Sjedinjenih Država, Donaldom Trampom, koji je ranije optužio kompaniju Meta da podržava liberalnu politiku i da je pristrasna prema konzervativcima.
Zakerbergova Meta donirala je milion dolara Trampovom inauguracionom fondu. Nakon nereda u Kapitolu 6. januara 2021. Fejsbuk je ukinuo Trampov profil, ali je njegov nalog kasnije vraćen.
Zakerberg je u novembru večerao s Trampom u njegovoj rezidenciji Mar-a-Lago na Floridi, što je viđeno kao pokušaj da se popravi odnos njegove kompanije s novim predsjednikom.
U svom videu od utorka, Zakerberg je rekao da će Meta „sarađivati s predsjednikom Trampom na suprotstavljanju vladama širom svijeta koje proganjaju američke kompanije i nastoje da uvedu više cenzure“.
On je ukazao na evropske zakone, koje naziva „institucionalizovanom cenzurom“, na latinoameričke „tajne sudove“, kao i na rasprostranjenu praksu cenzure u Kini, tražeći podršku vlade SAD u suprotstavljanju „tom globalnom trendu“.
<h2>Tramp kaže da je Meta „prešao dug put“</h2>
Tramp je u utorak prokomentarisao Zakerbergovu najavu rekavši da je to „vjerovatno“ odgovor na njegove prijetnje Zakerbergu.&nbsp;
- Oni su prešli dug put – Meta. Taj čovjek (Zakerberg) je bio veoma impresivan - rekao je Tramp.
Njemački vicekancelar Robert Habek u međuvremenu je kritikovao najavljene promene u kompaniji Meta. Govoreći na predizbornom skupu u Hamburgu, taj kandidat Zelenih za kancelara rekao je da ne pozdravlja Zakerbergov potez.
- Sloboda ne znači nedostatak pravila - rekao je Habek.

"Nova era" Fejsbuka i Instagrama: Zakerberg sve bliži Trampu

Vlasnik tehnološke korporacije Meta Mark Zakerberg napredovao je na najnovijoj Blumbergovoj listi milijardera i zauzeo drugo mjesto, zamijenivši na ovoj poziciji osnivača firme Amazon Džefa Bezosa koji je pao na treće mjesto.
Kako se navodi, Zakerbergovo bogatstvo je od posljednjeg mjerenja poraslo za 3,43 milijarde dolara na 206 milijardi dolara, a od početka godine je njegova tržišna vrijednost uvećana za 78,1 milijardi dolara, prenosi Tanjug.
Nasuprot tome je bogatstvo Džefa Bezosa palo od posljednjeg mjerenja za 2,62 milijarde dolara na 205 milijardi dolara.
Podaci ukazuju da je imetak Bezosa od početka godine porastao za 28,2 milijarde dolara, prenosi Tanjug.
Najbogatiji čovjek svijeta je i dalje vlasnik kompanija Iks i Tesla, američki preduzetnik Ilon Mask koji raspolaže imovinom od 256 milijardi dolara.
U prvih deset se nalaze i izvršni direktor grupacije za LVMH Bernar Arno, nekadašnji čelnik kompanije Orakl Leri Elison, suosnivač Majkrosofta Bil Gejts, &nbsp;suosnivač Gugla Leri Pejdž, bivši direktor Majkrosofta Stiv Balmer, investitor Voren Bafet i drugi suosnivač Gugla Sergej Brin.

Zakerberg drugi na listi milijardera, Bezos pao

Mađarska opoziciona stranka desnog centra Tisa povećala je prednost nad Fidesom premijera Viktora Orbana uoči parlamentarnih izbora 12. aprila, pokazuje najnovije istraživanje agencije Median.
Prema anketi, Tisa, koju predvodi bivši vladin insajder Peter Mađar, ima podršku 55 odsto odlučnih birača, dok Fides uživa podršku 35 odsto. U ukupnoj populaciji Tisu podržava 42 odsto ispitanika, a Fides 31 odsto.
Istraživanje ukazuje na pad podrške Orbanovoj stranci nakon višegodišnje ekonomske stagnacije, dok Tisa, osnovana 2024. godine, jača poziciju pred izbore.
Osim dvije vodeće partije, samo krajnje desna stranka Naša domovina (Mi Hazank) ima realne šanse da pređe izborni prag od pet odsto i uđe u parlament.
Iako dio anketa daje prednost Tisi, Orban tvrdi da bi Fides mogao osvojiti većinu u pojedinačnim izbornim jedinicama i zadržati vlast.
Mađarski parlament ima 199 poslanika – 93 se bira sa partijskih lista, a 106 direktno u izbornim jedinicama.

Izborne ankete u Mađarskoj: Tisa ubjedljivo ispred Orbanovog Fidesa

Na javni poziv za imenovanje tri člana Fiskalnog savjeta Crne Gore prijavila su se četiri kandidata, saopštio je predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, Boris Mugoša.
&nbsp;Prijave su dostavili Stevan Gajević, Bratislav Pejaković, Lidija Martinović i Slavko Rakočević.
&nbsp;- Postoji mogućnost putem Pošte da pristigne još prijava, ali već je prošlo određeno vrjeme, pa je ta mogućnost svedena na minimum- rekao je Mugoša na sjednici Odbora.
&nbsp;Odbor je krajem januara raspisao javni poziv za imenovanje tri člana Fiskalnog savjeta, a prijave su se mogle podnositi do 20. februara.
&nbsp;Odbor će u narednom periodu obaviti saslušanje kandidata.
&nbsp;O dva kandidata za članove Fiskalnog savjeta glasalo se u Skupštini krajem prošle godine, ali Stevan Gajević i Nina Vujošević tada nijesu dobili potebnu podršku poslanika.
&nbsp;Na popunu Fiskalnog sajveta je prethodno pozvala i Evropska komisija (EK), koja je u Izvještaju o napretku Crne Gore krajem prošle godine, upozorila da država mora odlučnije da ograniči javnu potrošnju i poveća budžetske prihode uz poštovanje fiskalnih pravila, sprovede Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti i osnuje Fiskalni savjet na vrijeme za razmatranje budžeta za ovu godinu.
&nbsp;Fiskalni savjet je nezavisno tijelo koje treba da nadzire sprovođenje fiskalne politike i daje predloge i mjere za njeno unapređenje.

Mugoša: Za članove Fiskalnog savjeta stigle četiri prijave

Desetine intervjua svjedoka FBI-ja iz istrage protiv Džefrija Epstina nedostaje iz zbirke dosijea koje je Ministarstvo pravde objavilo prošlog mjeseca, piše CNN. Nedostaju i tri intervjua vezana za ženu koja je optužila predsjednika SAD Donalda Trampa da ju je seksualno napao prije nekoliko decenija.
Dnevnik dokaza, koji je dostavljen advokatima Epstinove saradnice Gilejn Maksvel, uključuje serijske brojeve za oko 325 zapisa o intervjuima svedoka FBI-ja, ali više od 90 tih zapisa, više od četvrtine liste, izgleda nije prisutno na veb stranici Ministarstva pravosuđa, prema pregledu CNN-a.
Među tim nestalim zapisima su i tri intervjua koja se odnose na ženu koja je agentima rekla da ju je Epstin više puta zlostavljao, počevši kad je imala oko 13 godina, a koja je takođe optužila Trampa da ju je seksualno napao.
Poslanik Demokrata u utorak je ukazao na dokumente koji očigledno nedostaju i doveo u pitanje obim objavljivanja Ministarstva pravosuđa, postavljajući pitanje da li je Trampova administracija slijedila zakon koji nalaže agenciji da objavi svoje dosijee vezane za Epstina, bogatog finansijera koji je umro u zatvoru 2019. godine dok se suočavao sa optužbama za seksualnu trgovinu.
- Imamo žrtvu koja je iznijela ozbiljne optužbe protiv predsjednika. Ali postoji niz dokumenata i moguće je da su intervjui, koje je FBI vodio sa preživjelom zapravo nestali, jer im nemamo pristup- &nbsp;rekao je za CNN republikanac Robert Garsija, demokrata u Odboru za nadzor Predstavničkog doma.
Tramp dosljedno negira optužbe koje ga povezuju sa Epstinom. U saopštenju, Bijela kuća je nazvala optužbe protiv Trampa "lažnim i senzacionalističkim" i ukazala na prethodnu izjavu Ministarstva pravosuđa da "neki od dokumenata sadrže neistinite i senzacionalističke tvrdnje protiv predsjednika Trampa".

CNN: Desetine zapisa FBI nedostaju iz Epstinovih dosijea

Institut alternativa (IA) upozorio je da Nacrt izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama, iako donosi određena unapređenja, nosi rizik slabljenja kontrole sistema, posebno kroz ukidanje inspekcije za javne nabavke i prebacivanje nadležnosti na budžetsku inspekciju bez adekvatnih kapaciteta.
IA je Ministarstvu finansija, tokom javne rasprave, dostavio komentare na Nacrt, problematizujući predviđeno ukidanje inspekcije za javne nabavke, kao i nedostatak kapaciteta budžetske inspekcije da kontroliše realizaciju ugovora.
Kako navode, Nacrt uvodi jasnija određenja korupcije u javnim nabavkama, obaveznu analizu tržišta – što je bila njihova ranija preporuka – te predviđa jačanje kontrole realizacije ugovora. Međutim, ističu da su pojedina rješenja potencijalno problematična u praksi.
Predložili su da se nadzor nad primjenom zakona i dalje sprovodi putem inspektora za javne nabavke, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i Zakonom o inspekcijskom nadzoru. Nacrtom je, kako navode, faktički predviđeno ukidanje ove inspekcije, dok njene nadležnosti preuzima Ministarstvo finansija, bez preciziranja da će nadzor imati inspekcijski karakter i biti sprovođen po pravilima sistemskog zakona o inspekcijskom nadzoru.
IA pozdravlja namjeru da se unaprijedi kontrola realizacije ugovora, ali upozorava da je za to neophodno izmijeniti i Zakon o budžetskoj inspekciji. Ističu da ova inspekcija već sada nema dovoljne kapacitete – od osam sistematizovanih mjesta za inspektore, popunjena su svega dva, dok jedan inspektor postupa po ovlašćenju. Sa takvim kapacitetima, planirano je svega deset nadzora u 2026. godini, što, kako ocjenjuju, dovodi u pitanje mogućnost sprovođenja novih nadležnosti.
Institut alternativa protivi se i brisanju odredbe prema kojoj je ponuda čija cijena prelazi procijenjenu vrijednost nabavke neispravna. Upozoravaju da bi takvo rješenje moglo podstaći praksu formalnog određivanja niže procijenjene vrijednosti radi primjene jednostavnijih postupaka, dok bi se stvarna vrijednost ugovora naknadno „korigovala“ prihvatanjem više ponude.
Takođe su predložili da se antikoruptivne mjere prošire i na jednostavne i direktne nabavke, koje su regulisane podzakonskim aktom. Posebno ističu rizik od sukoba interesa kod direktnih nabavki, budući da se ugovori zaključuju neposredno. Uz to, traže uvođenje prekršajnih sankcija za nepravilnosti u sprovođenju jednostavnih nabavki, jer važeći zakon takve sankcije ne predviđa.
IA je ukazao i na potrebu preciziranja obaveze izvještavanja o istraživanju tržišta prije pokretanja postupka javne nabavke, predlažući da se propiše obaveza objavljivanja izvještaja i utvrdi njegov obavezni sadržaj.
Među predlozima su i jasno propisivanje da komisija za javne nabavke ne može imati manje od tri člana, kao i preciziranje da prednost ranije pristigle ponude ima smisla samo u slučaju potpune izjednačenosti po svim kriterijumima.
Iz Instituta alternativa poručuju da izmjene zakona moraju voditi ka jačanju transparentnosti i odgovornosti u sistemu javnih nabavki, a ne ka njegovom dodatnom slabljenju.

Tag: mark-zakerberg