Crnogorski olimpijski komitet, mimo očiju javnosti, u petak odlučuje o predsjedniku te organizacije. U trci su rukometašica Budućnosti Katarina Bulatović i aktuelni predsjednik Dušan Simonović, koji je na toj poziciji duže od dvije decenije.
Skupština COK-a ima 52 delegata, a njih 36 ima pravo glasa. Uoči sjedice, oglasio se nekadašanji vršilac dužnosti direktora Uprave za sport i mlade, Marko Begović.&nbsp;
Smatra da je Vlada u obavezi da reaguje na situaciju u sportu i traži odgovore finansijkih, poreskih i pravosudnih organa zbog, kako kaže, zloupotrebe sredstava građana. To je, podjseća Begović, konstatovala i Državna revizorska institucija, izvještajem o finansiranju organizacije putovanja i boravka za Olimpijske igre 2016. godine. Potrebno je, kaže Begović, ukinuti praksu stvaranja porodičnih biznisa, kao u slučaju Crnogorskog olimpijskog komiteta.
On je u izjavi za Televiziju E kazao da problem crngorskog sporta nije od juče, već traje drugo, a danas se osjećaju posljedice nesposobnosti i sistemske korupcije koja je, kako tvrdi, povezana sa partijski eksponiranim pojedincima, koji su zarobili glavne sportske institucije, uključujući COK.
- Imamo, ne zamjerite na izrazu, jedan nivo perverznosti, pa se pošlo u nepotistički i klijentelistički odnos. Tako je COK više familijarni biznis, gdje su prvi srodnici angažovani u radu ove sportske organizacije, mimo svih pravila i regula, normi ponašanja - napominje Begović.
Tvrdi da je na brojne probleme u sportu ukazivao godinama, posebno dok je bio na poziciji odlučivanja u Vladi, na mjestu v.d. direktora Uprave za sport i mlade.
- Svi ti problemi su precizno komunicirani ka medijima, sportskoj javnosti, Vladi, pravosudnim organima… izgleda da niko neće da se bavi time. Zato sam osjećao potrebu da još jednom skrenem pažnju da sjutra da, prilikom glasanja za predsjednika Crnogorskog olimpijskog komiteta, barem vodeći nacionalni savezi ne glasaju, da ne budu dio šarade, neozbiljnosti, da ne budu saučesnici zarobljavanja crnogorskog sporta. Jer sa te pozicije, ne samo da se razvija familijarni biznis, nego gro sredstava koja bi trebalo da idu sportu, sportskim radnicima mi i dalje ne znamo kome idu. COK je dobio tri puta više sredstava u odnosu na kosovski olimpijski komitet, koji se vratio sa medaljama, a mi sa izgovorima da je mala baza, da sada ne valjaju sportisi. Sportisti valjaju, sportisi u Crnoj Gori su jako talentovani, imamo ozbiljne sportske stučnjake, ali imamo neodgovorne donosioce odluka - napominje Begović.
Dodaje da neodgovorni donosioci odluka nisu samo u COK-u, već i u Ministarstvu sporta. Tvrdi da je riječ o povezanim osobama.
- Pogledajte samo kuda idu sredstva koja su namijenjena, navodno, za smještaj ili prevoz sportisa. Znamo da Međunadorni olimpijski komitet i loklani organizatori igara snosne kompletne troškove za smještaj i za više od 80 odsto iznosa od avio karata, a kada se pogleda finansijski izvještaj, vidi se da je riječ o nekih 250, 300 hiljada eura utrošenih na avio karte. Pitanje je kome ida taj novac, ko je putovao o trošku sportista. Taj novac je za sportiste, taj novac nije za političare, ni za VIP ličnosti, nego za sport - ističe Begović.
Simpotmatično je, napominje, ćutanje Vlade.
- Imamo dva kandidata za predsjednika COK-a. Ja sam vruhnskim sportistima, koji su i u Olimpijskom komitetu, dok sam bio na poziciji u Upravi za sport i mlade ukazao na to da će biti iskorišćeni, da je sportista u sistemu sporta samo sredstvo, ali tada nijesu htjeli da me slušaju. Nažalost, sad se bavimo posljedicama, a neophodno je da se bavimo uzrokom. Neregulisano stanje je plodno tlo za korupciju. I nije ni čudo što je korupcija toliko raširena i što imamo gro problema. Mi ne pričamo o razvoju sporta, da nije dostupan svima, da je za djecu jako skup, mi sad pričamo samo o problemima. U to se pretvorio čitav sistem - zaključio je Begović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Begović: Ukinuti praksu porodičnih biznisa u COK-u

Nadam se da će savezi posebno oni poput košarkaškog, odbojkaškog, rukometnog, vaterpolo i plivačkog, fudbalskog, ali i drugi odbiti da učestvuju u legitimisanju nastavka klijentelizma i nepotizma u Crnogorskom olimpijskom komitetu (COK) - poručio je nekadašanji vršilac dužnosti direktora Uprave za sport i mlade Marko Begović.
On je to naveo u saopštenju koje je proslijedio medijima, kaže, zbog još jednih nelegitimnih izbora u Crnogorskom olimpijskom komitetu, koji će održati sjutra.
- Olimpijske igre u Parizu su potvrdile ono na šta u dužem vremenskom periodu skrećem pažnju. Još jednom smo dobili potvrdu da Crna Gora nije sportsko čudo. Naime, u posljednje vrijeme sportski funkcioneri slabašnih biografija bez ikakvih ograničenja, bježeći od sopstvene odgovornosti, alarmiraju da ograničena baza sportista i nedostatak finansija predstavljaju ključni problem crnogorskog sporta. Činjenice ih demantuju. Imamo mlade i talentovane sportiste, a konkretno Crnogorski olimpijski komitet za prethodni period u odnosu na Kosovski olimpijski komitet i trostruko više finansija od državnog budžeta - naveo je Begović.
On je poručio da je sadašnje rukovodstvo COK-a povezano sa osobama pod ozbiljnim sumnjama i pravosudnim postupcima na šta ukazuju izvodi presretnutih komunikacija, ne samo da nije dostavilo izvještaj javnosti i preuzelo odgovornost, već kroz uspostavljeni klijentelistički i nepotistički okvir, nastavlja sa zarobljavanjem crnogorskog sporta.
- Na kancerogenost ovakve politike skretao sam pažnju pojedinim vrhunskim sportistkinjama i sportistima čije izjave možemo čitati ovih dana, ali tada zbog ne znam kojeg interesa, nije bilo sluha. Upozoravao sam ih, da su samo sredstvo onih koji urušavaju crnogorski sport. No i za njih stoji ocjena iz Programa rada Republičkog sekretarijata za obrazovanje, kulturu i fizičku kulturu za 1990. godinu: Angažovanjem bivših sportista…na pozicijama odlučivanjima u sportskim organizacijama, bez potrebnih i stečenih znanja na stručnim poslovima rukovođenja, planiranja i ostvarivanja programa i akcija u oblasti sporta, i to samo zato što su bili sportisti, nosi sa sobom velike negativne posljedice ne samo sa stanovišta struke, već i sa zdravstvenog, vaspitno-obrazovnog, sociološkog, pedagoško-psihološkog i kulturnog stanovišta - naveo je on.
Kontinuiranu zloupotrebu sredstava građana Crne Gore, konstatovala je, kaže, i partitokratska Državna revizorska institucija, konkretno u vezi sa finansiranjem organizacije putovanja/boravka za Olimpijske igre 2016.&nbsp;
- Kako se radi samo o dijelu zloupotreba, Vlada Crne Gore je obavezna da reaguje na situaciju u crnogorskom sportu, tj. da u skladu sa svojim nadležnostima zatraži djelovanje odgovarajućih finansijskih, poreskih i pravosudnih organa. Vlada Crne Gore mora težiti demokratizaciji crnogorskog sporta i neophodno je da se direktno uključi u reformski proces kojim bi se ograničila praksa stvaranja porodičnih biznisa kao u slučaju Crnogorskog olimpijskog komiteta. Zašto Vlada Crne Gore uporno ćuti, možda odgovor valja potražiti u povezanim kompanijama ili partijama sadašnje vlasti sa Crnogorskim olimpijskim komitetom - naglasio je Begović.
Kako je Portal ETV ranije pisao, sin predsjednika COK-a Dušana Simonovića 2017. godine bio je angažovan kao tehnički delegat za takmičenje u tenisu na Igrama malih država Evrope, njegova snaha imenovana kao članica Komisije za antidoping, čije je rješenje o obrazovanju potpisao lično Simonović u septembru 2018. godine, a ćerka Simonovića dogurala je do pozicije zamjenice generalnog sekretara COK-a.
Simonović je na čelu Crnogorskog olimpijskog komiteta već duže od 20 godina, a kandidovao se i za šesti mandat. Izbori 25. oktobra biće prvi za pozciju predsjednika COK-a na kojima će imati realnu konkurenciju, proslavljenu rukometašicu Budućnosti i reprezentacije Crne Gore Katarinu Bulatović.
Prvi put je na funkciju predsjednika COK-a izabran 28. maja 2003. godine, potom je u novi mandat iabran 23. novembra 2008, a novu podršku dobio je i 3. novembra 2012. i 3. novembra 2016. godine. Peti put je za predsjednika COK-a izabran 9. septembra 2020. godine.
Tokom prva dva izbora imao je jednog protivkandidata, džudistu Dragomira Bečanovića, koji je od kandidature odustajao na sjednicama, pa je tako Simonović praktično bez konkurencije pet buta biran na čelo COK-a.
Tokom 21 godine njegovog predsjedavanja COK-om, Crna Gora se mogla pohvaliti samo jednom olimpijskom medaljom. Upravo su rukometašice Crne Gore, na krilima Katarine Bulatović i golmanke Sonje Barjaktarović, osvojile srebro na igrama u Londonu 2012. godine.
Osim skromnih dometa na čelu COK-a, očigledno netransparentnog trošenja novca iz budžeta i nepotizma, Simonovićeve mandate je krasilo i političko djelovanje, iako je Statum COK-a definisano da je u pitanju nepolitička organizacija, o čemu svjedoči činjenica da je tokom izborne kampanje 2016. godine učestvovao na političkim skupovima Demokratske partije socijalista.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fsimonovic-ne-haje-za-pitanja-o-nepotizmu-u-cok-u&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Begović: COK povezan sa osobama pod pravosudnim postupcima nastavlja sa zarobljavanjem sporta

Vrhovni sud Crne Gore usvojio je zahtjev za zaštitu zakonitosti u predmetu „Carine“ protiv Miomira Mugoše i utvrdio da su u nižestepenim presudama povrijeđene odredbe Zakonika o krivičnom postupku u korist okrivljenog, saopšteno je iz ove ustanove.
- Vrhovni sud Crne Gore donio je presudu kojom je usvojio zahtjev za zaštitu zakonitosti koji je podnijelo Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore (VDT) protiv pravosnažnih presuda Višeg suda u Podgorici od jula 2024. godine i Apelacionog suda Crne Gore od februara 2025. godine, u krivičnom predmetu protiv okrivljenog Miomira Mugoše, bivšeg gradonačelnika Glavnog grada Podgorice, zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 stav 3 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore- navodi se u saopštenju.
U saopštenju se dalje ističe da je Vrhovni sud utvrdio da su nižestepene presude donijete uz povredu zakona u korist okrivljenog, jer su razlozi nižestepenih sudova o odlučnim činjenicama bili nejasni, protivrječni i zasnovani na pogrešnom pravnom polazištu, te da stoga sadrže bitne povrede odredaba krivičnog postupka.
- U zahtjevu VDT-a ukazano je da su Viši i Apelacioni sud pogrešno tumačili tada važeće propise koji su se odnosili na prenos prava na gradskom građevinskom zemljištu, budući da u vrijeme kada je Mugoša, kao gradonačelnik, donio odluke o prenosu zemljišta na preduzeće „Carine“ DOO Podgorica (2007. i 2011. godine), nije postojala zakonska mogućnost prenosa zemljišta neposrednom pogodbom, već isključivo putem javnog nadmetanja- dodaje se.
Predmet postupka, kako je pojašnjeno, odnosio se na prenos prava na gradskom građevinskom zemljištu ukupne površine od oko 15 hiljada kvadratnih metara, u katastarskoj opštini Podgorica III, koje je okrivljeni, kao gradonačelnik Glavnog grada, prenio preduzeću „Carine“. Zemljište je plaćeno po cijeni od 165 eura po kvadratnom metru, odnosno za ukupnu naknadu od 2.508.285 eura. Prema ocjeni Vrhovnog suda, stvarna tržišna vrijednost zemljišta, u zavisnosti od parcela, iznosila je od 384,88 do 857,02 eura po kvadratnom metru. Na taj način je, kako je zaključio Vrhovni sud, preduzeću „Carine“ pribavljena imovinska korist od 6.723.194,85 eura, dok je Glavnom gradu Podgorica nanijeta šteta u istom iznosu.
- Vrhovni sud je konstatovao da su tada važeći Zakon o građevinskom zemljištu i Uredba Vlade Crne Gore iz 2003. godine jasno propisivali obavezu sprovođenja javnog nadmetanja, te da su od tog postupka bili izuzeti samo slučajevi kada se zemljište prenosi za potrebe državnih organa ili za eksproprisano zemljište. Mogućnost prenosa neposrednom pogodbom uvedena je tek Zakonom o državnoj imovini iz 2009. godine, koji nije bio na snazi u vrijeme radnji koje su se Mugoši stavljale na teret- navodi se u saopštenju,
Sud nalazi da nižestepeni sudovi gube iz vida činjenicu da je okrivljenom bilo stavljeno na teret da je kao gradonačelnik iskoristio svoj službeni položaj i prekoračio granice svojih službenih ovlašćenja, jer nije imao zakonsko pravo da samostalno donosi odluke o prenosu prava na predmetnim parcelama, budući da je takva nadležnost isključivo pripadala Skupštini Glavnog grada Podgorice, te da, u konkretnom slučaju, shodno tada važećim propisima nije postojala zakonska mogućnost prenosa zemljišta neposrednom pogodbom, već isključivo putem javnog nadmetanja.
- Vrhovni sud je ocijenio da su nižestepeni sudovi pogrešno procijenili postojanje umišljaja okrivljenog, jer su njegovo postupanje ocjenjivali na osnovu propisa koji u relevantnom periodu nijesu važili, te zanemarili činjenicu da je okrivljenom stavljeno na teret da je postupao suprotno važećim propisima, istrajavajući u tome i nakon što je Vrhovni sud Crne Gore, postupajući po reviziji, u presudi od decembra 2010. godine utvrdio da su ugovori o prenosu prava na gradskom građevinskom zemljištu, koje je Glavni grad Podgorica zaključio sa preduzećem „Carine“ 2007. godine, ništavi, jer su zaključeni neposrednom pogodbom suprotno zakonom propisanom postupku javnog nadmetanja, te da su ugovorne strane bile dužne da vrate zemljište i primljene koristi- navodi se u saopštenju,
Vrhovni sud je zaključio da su nižestepeni sudovi, dajući nelogične i protivrječne razloge o postojanju umišljaja, povrijedili odredbe krivičnog postupka i pogrešno primijenili zakon.
- Cilj ovog vanrednog pravnog lijeka je da obezbijedi kontrolu zakonitosti pravosnažnih odluka i ujednačenu primjenu zakona u radu sudova, u situacijama kada to nije postignuto redovnim pravnim ljekovima. Polazeći od načela vladavine prava, pravne sigurnosti i jednakosti građana pred zakonom, kao temeljnih vrijednosti, Vrhovni sud naglašava da je njegova uloga da osigura zakonitu i jedinstvenu sudsku praksu u pravnom poretku Crne Gore, što čini i ovom svojom odlukom- navode iz Vrhovnog suda.
Uzimajući u obzir činjenicu da je zahtjev za zaštitu zakonitosti podnijet na štetu okrivljenog, Vrhovni sud je, nalazeći da je zahtjev osnovan, utvrdio da postoji povreda zakona, ali nije dirao u pravosnažnu odluku.

Vrhovni sud: Povrijeđen zakon u korist Miomira Mugoše

Izvršni direktor RTV Podgorica Aleksandar Otašević smijenio je zamjenika glavnog i odgovornog urednika Nemanju Lacmana i urednika TV Podgorica Milana Sekulovića, po nalogu Inspekcije rada, zbog nepravilnosti pri njihovom zapošljavanju bez javnog oglasa.
Otašević je, kako piše RTV Podgorica, saopštio da je odluka donijeta na osnovu Rješenja o otklanjanju nepravilnosti br. 2504/25 od 13. oktobra 2025. godine, koje je izdala inspektorka Odjeljenja za inspekciju rada Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog staranja.
- Radi se o kolegama koji su zaposlenje dobili prošle godine na osnovu Sporazuma o preuzimanju zaposlenog iz privatnih medija, bez javnog oglasa. Inspekcija je tražila da se ta nepravilnost otkloni i ja sam, poštujući odluku nadležnog državnog organa, promptno reagovao - naveo je Otašević.
On je istakao da je sadašnja situacija „epilog izvještaja Državne revizorske institucije (DRI), koji je poslat Vrhovnom državnom tužilaštvu (VDT), potom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT), a na kraju i Odjeljenju za inspekciju rada“.
- Tako je jasno utvrđeno da nema krivičnih djela koja se gone po službenoj dužnosti, niti je bilo prekršajnog naloga, jer je sve nepravilnosti novi menadžment blagovremeno otklonio - kazao je Otašević.
Dodao je da RTV Podgorica „nastavlja svoj rad u skladu sa zakonom“ i da se uskoro očekuje popunjavanje upražnjenih pozicija zamjenika glavnog i odgovornog urednika i urednika TV Podgorica.

Otašević smijenio Lacmana i Sekulovića po nalogu Inspekcije rada

Luka Dončić je sinonim za košarku, ali je dobro poznato lice i izvan svog sporta, pa ga je Međunarodna fudbalska federacija angažovala kao svog zvaničnog ambasadora, za područje Los Anđelesa, gdje živi i igra od transfera u tamošnje Lejkerse. S obavezama prine i tokom Svjetskog prvenstva u Sjedinjenim Američkim Državama, Meksiku i Kanadi.&nbsp;
Reprezentativac Slovenije očigledno je s radošću primio ponudu da svoju popularnost i uticaj iskoristi i u drugim vodama.
"Veoma sam ponosan. Svjetsko prvenstvo u fudbalu je najveći sportski događaj na svinetu i veoma sam uzbuđen. Oduvinek sam gledao fudbal, a gledam ga i sada. To je veliki dio mog života. Los Anđeles je veoma lijep grad sa sjajnom kulturom. Fudbal u Americi postaje sve popularniji, posebno ovdje u Los Anđelesu i mislim da je upravo zbog toga idealno što će ovaj grad biti jedan od domaćina".
Šteta samo što na Mundijalu sljedećeg ljeta najvjerovatnije neće imati priliku da navija za svoje "zmajčeke", jer skoro da nemaju nikakvu šansu da se plasiraju na najveće planetarno takmičenje.&nbsp;
"Sport može da izvuče najbolje iz ljudi, posebno tokom Svjetskog prvenstva. Ljudi se okupljaju da zajedno gledaju utakmice, da gledaju najbolje igrače na svjetu kako igraju za njihove zemlje. Veoma sam uzbuđen što ću biti ambasador svega toga", dodao je Slovenac.

Luka Dončić ima novi posao i to daleko od svijeta košarke

Selektor ženske seniorske fudbalske reprezentacije Crne Gore Mirko Marić objavio je danas spisak igračica za prijateljske mečeve sa Hrvatskom.
Utakmice su na programu &nbsp;24. oktobra u Zmijavcima i tri dana kasnije u Dugopolju.
Selektor Marić računa na 23 igračice.
Na spisku su golmanke - Anastasija Krstović (Sent Mihalji, Mađarska), Ajša Kalač (Olimpija Ljubljana, Slovenija) i Jovana Žugić (Leotar, BiH);
- odbrana - &nbsp;Aleksandra Popović (Agram, Hrvatska), Jelena Karličić, Darija Đukić (Fatih Vatan, Turska), Maja Šaranović (Budućnost), Helena Božić (Dinamo Moskva, Rusija), Nađa Stanović (Slavija Prag, Češka), Ivana Boričić (Ujpešt, Mađarska), Andrea Janjušević (Emina 2016, BiH), Tanja Malesija (Budaroši, Mađarska) i Jovana Sarić (Ekonomist);
- vezni red - Maša Tomašević (Inter, Italija), Jasna Đoković (Agram, Hrvatska), Selma Ličina (Nirnberg, Njemačka), Katarina Čađenović (SFK Sarajevo, BiH), Nađa Đurđevac i Sara Simonović (Sent Mihalji, Mađarska);
- napad - Armisa Kuč (ABB Fomget, Turska), Medina Dešić (Verder Bremen, Njemačka), Tatjana Osmajić (TSC, Srbija) i Jelena Petrović (SFK Sarajevo, BiH).

Marić objavio spisak za dvomeč sa Hrvatskom

Demokrate Alekse Bečića, koje upravljaju ključnim sektorima bezbjednosti i odbrane, kao i brojnim drugim važnim resorima u državi, iz godine u godinu bilježe strmoglav pad podrške. To potvrđuje i najnovije istraživanje CEDEM-a, prema kojem ovu partiju trenutno podržava svega 8,2% građana. Ovo je ozbiljan pad u odnosu na prošlu godinu, kada je prema istom istraživanju, podrška iznosila 10%. Podrška Demokratama, prema istraživanju CEDEM-a objavljenom u maju 2023. iznosila je 11,1 %.&nbsp; U tom kontekstu, ne iznenađuje što se Demokrate obračunavaju sa svakim ko se usudi da uputi i najmanju kritiku na njihov račun — posebno kada je riječ o sistemima kojima upravljaju, a koji su, po svemu sudeći, pred pucanjem. Čini se da partija Bečića i Borisa Bogdanovića, suočena s padom rejtinga, pokušava da upotrebom mehanizama sistema kojim upravlja zaustavi kritičko medijsko izvještavanje, pokušavajući time da spasi brod koji očigledno tone.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101616104_ed0c58c73d43e50016337e18ef93a4a463f7092ec4a8db8d2e16033d9566cdd4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101616104_ed0c58c73d43e50016337e18ef93a4a463f7092ec4a8db8d2e16033d9566cdd4" data-rendition-name="original" width="1179" height="679" loading="lazy" alt="gradikon"> </figure>  Crna Gora se ponovo nalazi u političkom haosu, u situaciji gdje najvažnije državne sisteme kontrolišu oni sa najmanjom podrškom građana. Demokrate, koje imaju presudnu ulogu u sektorima bezbjednosti, uživaju podršku znatno manju od Pokreta Evropa sad i koalicije Za budućnost Crne Gore. <h2>CEDEM-ovo istraživanje: Ko ima najveću podršku?</h2> Prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), koje je sprovedeno od 25. septembra do 6. oktobra 2025. godine, da su naredne sedmice izbori, Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi podržalo 25,8% birača, dok bi za koaliciju Za budućnost Crne Gore (ZBCG) glasalo 23,5%. Pokret Evropa sad (PES), koji je prošle godine bio u vrhu sa 26,3%, sada ima podršku od 20,3%, što predstavlja značajan pad od čak šest procentnih poena. S druge strane, DPS je zadržao stabilnu podršku – oko 26%, potvrđujući konstantu u glasačkom tijelu. <h2>Uporedni podaci iz prethodnih godina: DPS stabilno, Milojko u padu</h2> U istraživanju objavljenom u martu 2024. godine, PES je imao podršku od 26,3%, a DPS 26%. Ovi rezultati ukazuju na trend opadanja podrške PES-u, dok je DPS uspio da stabilizuje, pa i blago poveća, svoju poziciju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101616104_4ea8e07fa9382aa4d08d7ee6880d1701e6f929a1cd5a65f57eabacce5d36badd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101616104_4ea8e07fa9382aa4d08d7ee6880d1701e6f929a1cd5a65f57eabacce5d36badd" data-rendition-name="original" width="1179" height="652" loading="lazy" alt="grafikon"> </figure>  Rezultati parlamentarnih izbora iz 2023. godine: “Zajedno” (DPS, SD, LP, DUA) – 70.228 glasova (23,22%) – 21 mandat Pokret Evropa sad – 77.203 glasa (25,53%) – 24 mandata “Hrabro se broji” (Demokrate i URA) – 37.730 glasova (12,48%) – 11 mandata “Za budućnost Crne Gore” (NSD, DNP, RP) – 44.565 glasova (14,74%) – 13 mandata Ovi rezultati dodatno potvrđuju da su Demokrate, uprkos upravljanju ključnim državnim sektorima, u ozbiljnom padu i bez značajnije podrške javnosti. U isto vrijeme, DPS bilježi stabilan rejting, a PES ozbiljan pad, što nagovještava moguću rekonstrukciju političke scene u bliskoj budućnosti.

Demokrate u slobodnom padu: Sad je jasno zašto Bečić i Bogdanović koriste državne institucije da uguše kritiku

Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi, ukoliko bi naredne sedmice bili održani parlamentarni izbori, glasalo 25,8 odsto birača, a Za budućnost Crne Gore (ZBCG) 23,5 odsto, pokazalo je istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Istraživanje, koje je CEDEM realizovao od 25. septembra do 6. oktobra, pokazuje da Pokret Evropa sad (PES) ima podršku 20,3 odsto ispitanika, Demokrate 8,2 odsto, Bošnjačka stranka i Evropski savez po pet odsto.&nbsp;
Prema istraživanju, Građanski pokret URA podržava 3,6 odsto birača, Pokret narodnog povjerenja 2,1 odsto, Albanski forum 1,8 odsto, Socijalističku narodnu partiju 1,4 odsto, Preokret 0,9 odsto, DUA 0,8 odsto, dok FORCA i Hrvatska građanska inicijativa imaju po 0,7 odsto podrške.
&nbsp;Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović je, na konferenciji za novinare povodom predstavljanja rezultata istraživanja „Političko javno mnjenje u Crnoj Gori“, kazala da je DPS u blagom padu u odnosu na prošlogodišnje istraživanje, a ZBCG u znatno većem porastu, dok pad bilježi i PES.&nbsp;
Ona je navela da je u istraživanju učestvovalo 1.006 ispitanika.&nbsp;
&nbsp;Vuksanović je rekla da 36 odsto građana smatra da se Crna Gora kreće pravim putem, 38 odsto da se kreće pogrešnim, dok je njih 25,9 odsto odgovorilo da ne zna ili ne može da procijeni. &nbsp;
&nbsp;Ona je kazala da je 9,2 odsto ispitanika veoma zadovoljno učinkom Vlade Milojka Spajića, 29,7 odsto uglavnom zadovoljno, 23,1 odsto uglavnom nezadovoljno, 21,3 odsto veoma nezadovoljno, a 16 7 odsto nema stav.
&nbsp;Vuksanović je navela da su najveći stepen povjerenja zavrijedile institucije zdravstvenog i sistema obrazovanja, pri čemu su brojne druge institucije doživjele pad povjerenja.
Porast povjerenja u odnosu na prošlo mjerenje, kako je dodala, ima &nbsp;i &nbsp;Vojska Crne Gore, dok Srpska pravoslavna crkva (SPC) bilježi pad.
&nbsp;- Vidimo veliki pad povjerenja u sudstvo, tužilaštvo, nevladin sektor i nešto manji pad povjerenja u političke partije- navela je Vuksanović.
&nbsp;Govoreći o rejtingu ministarstava, ona je kazala da je najbolje ocijenjeno Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, dok je na drugom mjestu resor poljoprivrede.
&nbsp;Vuksanović je kazala da, od političara, najveću prosječnu ocjenu ima Milojko Spajić - 2,56, Jakov Milatović 2,49, Milan Knežević 2,39, Milo Đukanović 2,37, Danijel Živković 2,26, Andrija Mandić 2,18.

CEDEM: DPS bi podržalo 25,8 odsto birača, ZBCG 23,5 odsto, PES 20,3 odsto

Kakvo je to pomirenje, u kom jedna strana treba da se liši istine, da bi druga strana svoje laži i zablude mogla da proglasi za istinu?
Kakvo je to pomirenje, kada se očekuje da se jedna strana odrekne antifašizma, da bi biološki ili ideološki naslednici fašizma mogli da uživaju u paralelnoj realnosti samoobmane i aboliciji svojih predaka i njihovih zločina?
Kakvo je to pomirenje, po čijim se “pravilima” ima zaboraviti izdaja i prodaja države i nacije, zarad konvalidiranja zločina, izdaje, pravnog nasilja i gubljenja državno-pravne samostalnosti, o čemu su i stvarnost i istorija odavno dali ocenu?
Kakvo je to pomirenje, u kom jedna strana mora da pristane da bude sluga, da bi druga strana mogla da i dalje bude sluga? I kada je podaništvo postalo vrlina, da bi uopšte moglo da bude tema pomirenja?
Kakvo je to pomirenje, koje od prvih traži da se svaki junak, vojskovođa, pisac, pesnik, slikar, pevač, sportista, novinar… zaboravi ili zanemari, da bi ustupio mesto u pamćenju nekim opskurnim likovima bez ikakvih ličnih i profesionalnih kvaliteta i dostignuća, s jedinim “kvalitetom” – da su drugi?
Kakvo je to pomirenje, dođavola, kad jedna strana mora da prihvati stalno poništavanje i unižavanje države, a druga ne želi i ne prihvata da se odrekne ničega destruktivnog, antievropskog, podaničkog?
Kakvo je to pomirenje, da se ljudskost, saosećanje, kajanje, realnost, dobronamernost, humanost, dobrosusedstvo… jedne strane mora poništiti, da bi kompleksi, mitomanija, frustracije, integrisano zlo ili genetska izopačenost druge strane mogli da budu spokojni?
Kakvo je to pomirenje, kada jedna strana mora da prihvati uništavanje spomenika onih koji su državu gradili, razvijali i spašavali, i svih uspomena na njih, da bi druga strana mogla nesmetano da diže spomenike zločincima, ubicama, uništiteljima države i drugih Naroda i izmišlja njihovu slavu i “svetost”?
Kakvo je to pomirenje, zaboga, ako prva strana mora da bespogovorno prihvati da joj druga otme sve šta želi, a ono šta ne želi, da uništi, opogani ili denuncira?
Kakvo je to pomirenje, po čijim pravilima jedna strana treba da ćuti i trpi bahate, nedozrele, frustracijama gonjene poteze druge strane, koja, opet, može da divlja bez kontrole, uništava državu, privredu, resurse, poredak i čini sve da država bude pripojena drugoj ili bar pod njenim starateljstvom?
Kakvo je to pomirenje, kad jedna strana mora da prihvati da su moralni i fizički patuljci u stvari visokoetični i prečasni dvometraši, kako svoje istaknute “prvake” vidi ili predstavlja zaslepljena druga strana?
Kakvo je to pomirenje, u kome jedna strana ne sme ni da kritikuje drugu, dok druga i može i treba da proganja i kinji prvu, bez obzira na zakon i pravdu?
Kakvo je to pomirenje, u kome ubica postaje jednak ubijenom, u kome silovatelj biva izjednačen sa humanistom, u kome se jednako slave zločinac i heroj, u kome moral, plemenitost, čast, principijelnost, vrlina… dolaze na istu ravan sa moralnim nihilizmom i etičkim relativizmom?
Kakvo je to pomirenje, kada jedna strana treba da prihvati da je verske vođe druge strane negiraju, vređaju, ponižavaju, odbacuju, a državu koja im je zajednička tretiraju tek kao privremeno otuđeni deo druge države – čemu sve druga strana tercira?
Kakvo je to pomirenje, gde laž, izdaja, zabluda, frizirana istorija, nasilje, bezobrazluk, bahatost, primitivizam… moraju da budu prihvaćeni, jer to onda drugoj strani otvara mogućnost za ostvarenje njenih (u najvećem broju nečasnih) ciljeva?
Kakvo je to pomirenje, koje od pobednika traži da priznaju poraz, da bi poraženi mogli da se proglase za pobednika?

Pomirenje, i po babu i po stričevima

Crnogorski državljanin Filip Ivanović ubijen je sinoć u pucnjavi u naselju Beograd na vodi - potvrđeno je Portalu ETV.
Kako prenosi N1 Beograd, policija je sinoć pronašla tijelo muškarca (35) u tom beogradskom naselju.
"Telegraf" piše da je policija uhapsila osumnjičenog za ubistvo - Đ. Z. (21), kao i da se traga za još dvije osobe koje su pobjegle nakon zločina u kolima.
Kako navode, kod ubijenog muškarca su pronađena slovenačka dokumenta za koje se sumnja da su falisifikovana.
Doktorka Violeta Nikolić iz Hitne pomoći rekla je za RTS da je muškarac upucan sinoć u 23.13 sati u Bulevaru Vudro Vilsona i da je ekipa Hitne pomoći mogla samo da konstatuje smrt.