Akcija veting, koju su osmislile Demokrate, pošla je u - neželjenom pravcu. Da su se ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović debelo zaigrali u čišćenju policije od politički nepodobnih i postavljaju sebi lojalnih policijskih službenika koje ucjenama držve poslušnim, pokazala je akcija hapšenja šefa danilovgradske policije Marka Drobnjaka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071119074_f372deeb9e308f68336905f64d11b3d3137037c962d2a65136dacfbe4c57fb4f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025071119074_f372deeb9e308f68336905f64d11b3d3137037c962d2a65136dacfbe4c57fb4f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1135" loading="lazy" alt="(NE)OČEKIVANO HAPŠENJE: Pripadnici SPO privode Marka Drobnjaka"> <figcaption>(NE)OČEKIVANO HAPŠENJE: Pripadnici SPO privode Marka Drobnjaka(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NEPRIJATNE VIJESTI ZA ŠARANOVIĆA I ŠĆEPANOVIĆA &nbsp;Vijest da je hapšenje izvelo Specijalno policijsko odjeljenje Predraga Šukovića, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, bila je vrlo neprijatno iznenađenje za Šćepanovića i Šaranovića. &nbsp; Pogotovu za čelnika Uprave policije, koji je imao specijalno zaduženje za doskorašnjeg čelnika policije Danilovgrad. &nbsp;&nbsp; &nbsp;-Drobnjak je ranije, pod uticajem Lazara Šćepanovića, pokrenuo proces bezbjednosnih provjera protiv Milorada Žižića nekadašnjeg načelnika OB Nikšić i profesionalca koji je obavljao značajne funkcije u crnogorskom bezbjednosnom sistemu. I za Žižića su, po ustaljenom šablonu stigle negativne provjere. Potom je Drobnjak, po naređenju Šćepanovića i načelnika regionalnog centra “Centar” Gorana Jokića, protiv Žižića pokrenuo disciplinski postupak – kazao je za Portal ETV izvor iz vrha Uprave policije. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071119078_8138af269ff8109cceb9ceb5d6d4444b81e0d9ddd3292e879968ad68a877e756.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025071119078_8138af269ff8109cceb9ceb5d6d4444b81e0d9ddd3292e879968ad68a877e756" data-rendition-name="original" width="299" height="168" loading="lazy" alt="KAD SE POREMETI SCENARIO: Lazar Šćepanović"> <figcaption>KAD SE POREMETI SCENARIO: Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp;OSMIŠLJENO TARGETIRANJE ŽIŽIĆA Da je protiv Žižića vođena instruirana akcija govori i podatak da je sve pokrenuto nakon što je Žižić, kao svjedok u procesu koji se vodi protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, potvrdio navode iz odbrane Lazovića koje su bile potkrijepljene činjenicama navedenim čak i u samoj optužnici i dokumentima razmijenjenim sa srpskom policijom. &nbsp; &nbsp;Zato je, između ostalog Žižić postao meta, pa su Šaranović i Šćepanović ostali prilično iznenađeni akcijom hapšenja Drobnjaka. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711190712_7e893aa3a6a25342700501e56fdd5e26bb13d4aa1483092bf33db1f415bff225.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250711190712_7e893aa3a6a25342700501e56fdd5e26bb13d4aa1483092bf33db1f415bff225" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="NA METI: Milorad Žižić"> <figcaption>NA METI: Milorad Žižić(Photo: Djordje Cmiljanic)</figcaption> </figure>  (NE)INFORMISANJE &nbsp;Posebno je bio zatečen čelnik Uprave policije kada je dobio informaciju da je načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković o akciji hapšenja šefa danilovgradske policije prethodno obavijestio - lidere Demokrata Aleksu Bečića i Borisa Bogdanovića. &nbsp; Zašto o akciji SPO nije obaviješten, mučilo je načelnika Šćepanovića. Tim prije što je njegov pulen Drobnjak u akciji protiv Žižića, pod teškim optužbama. Marko Drobnjak osumnjičen je za zloupotrebu službenog položaja i tereti se da je skrivao spise predmeta vezanih za osobe bliske kavačkom klanu i tako sprečavao njihovo hapšenje. Spočitava mu se i bliskost sa visokopozicioniranim kavčaninom. Milanom Vujotićem &nbsp; Interesantne su podudarnosti i veze Drobnjaka i Šćepanovića, naročito tokom posljednjih pet godina. &nbsp;&nbsp; VEZE ŠĆEPANOVIĆA I DROBNJAKA Na mjesto načelnika &nbsp;OB Danilovgrad Marko Drobnjak je menovan istog dana kada je Lazar Šćepanović postavljen za njegovog nadređenog – načelnika regionalnog centra “Zapad”. &nbsp; Podrška Ščepanovića Drobnjaku nastavljena je i kad je ovaj postavljen krajem 2023. godine za VD pomoćnika direktora za sektor kriminalističke policije, a podržao je Drobnjaka i ostavio ga na mjestu načelnika danilovgradske policije i nakon što je imenovan za VD direktora Uprave policije. &nbsp; Iako informacije o navodnoj vezi Drobnjaka i kavčana datiraju od ranije, njegovi direktni pretpostavljeni – načelnik regionalnog centra “Centar” Goran Jokić i VD direktora Uprave policije Lazar Šćepanović nikada nijesu pokrenuli bezbjednosne provjere i za Drobnjaka. &nbsp; UPOTREBA UCIJENJENIH Prema informacijama izvora Televizije E, ključni motiv štićenja načelnika polocije Danilovgrada je u tome što je Drobnjak od početka Šćepanovićevo i Jokićevo kadrovsko rješenje. Istovremeno i ucijenjeni “spavač” koji će po potrebi izvršiti bilo koje naređenje, kako sam ne bi bio procesuiran. &nbsp; Jedan od zadataka Drobnjaka bio je da pokrene bezbjednosne provjere i disciplinski postupak protiv Milorada Žižića, bivšeg načelnika Centra bezbjednosti Nikšić i jednog od visokih policijskih starješina koje Šćepanović progoni na ličnoj osnovi. &nbsp; Zanimljivo, Žižića je sa mjesta načelnika Odsjeka za borbu protiv organizovanog i teškog kriminala smijenio upravo Predrag Šuković, sadašnji šef SPO. &nbsp; Žižić je, pored svih referenci i rezultata, raspoređen u Odjeljenje za analitiku. Načelnik tog odjeljenja Igor Glavatović nezakonito ga potom premješta u Odjeljenje bezbjednosti Danilovgrad u kojem kao najškolovaniji policijski starješina – diplomirani oficir policije, sa zvanjem glavnog policijskog inspektora i dvadesetpetogodišnjim iskustvom – obavlja poslove analitičara. A neposredni rukovodilac mu je miljenik i kadar Demokrata Drobnjak, čovjek koji je danas iza rešetaka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711190716_f23191d269a5a5abceb4fd857f8fc3b7981804a0720632a47cd05eb03d695cae.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250711190716_f23191d269a5a5abceb4fd857f8fc3b7981804a0720632a47cd05eb03d695cae" data-rendition-name="original" width="1200" height="890" loading="lazy" alt="UMJESTO SVJEDOČENJA, SUOČAVANJE SA KRIVIČNIM PRIJAVAMA: Zoran Braunović"> <figcaption>UMJESTO SVJEDOČENJA, SUOČAVANJE SA KRIVIČNIM PRIJAVAMA: Zoran Braunović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PROMJENA PLANA I POTRESI Onda se deseila iznuđena promjena plana: Lazar Šćepanović smjenjuje već uhapšenog Marka Drobnjaka?! &nbsp; I, da bi se sve izgledalo manje dramatično - posebno &nbsp;nakon više priloga ETV i tekstova Portala ETV - kolaterlana šteta postaje i načelnik odjeljenja bezbjednosti Kolašin Zoran Braunović protiv koga je u toku istraga o ozbiljnoj zloupotrebi položaja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711190716_f17b9c9907832f61d77cb2f115e0b7a2346c7b41eb0109df11f4730027359078.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250711190716_f17b9c9907832f61d77cb2f115e0b7a2346c7b41eb0109df11f4730027359078" data-rendition-name="original" width="2369" height="1440" loading="lazy" alt="ETIKA IZNAD SVEGA: Policijski službenik Ivan Jović"> <figcaption>ETIKA IZNAD SVEGA: Policijski službenik Ivan Jović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim hapšenja Drobnjaka i prinudnog smjenjivanja Braunovića, još jedan snažan potres u partijskoj igri Demokrata izazvao je i potez starješine policije iz Odjeljenja bezbjednosti Nikšić Ivana Jovića koji je pristao na poligraf, prošao ga, a onda časno odbio da bude instrument u rukama Lazara Šćepanovića kao novi načelnik žabljačke policije, umjesto smijenjenog Momčila Vojinovića. Svi ovi podaci i informacije jasno potvrđuju tezu da akcija ,,Značka” - čišćenja politički nepodobnih - koju su osmislile Demokrate ne ide po planu. &nbsp; Počelo je urušavanje njihovog sistema i danas čak ni najkorumpiraniji policajci nijesu spremni da postanu žrtvena jagnjad ambicija &nbsp;Šćepanovića, Šaranovića, Bogdanovića i Bečića. &nbsp; To najbolje zna sad već bivši šef policije Danilovgrada, a moguće da će se sa istinom suočiti još neki načelnici, poput Zorana Braunovića. &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Siniša Adamović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Demokrate gube kontrolu nad akcijom čišćenja politički nepodobnih u policiji?!

Ono što Demokrate zovu vetingom i sprovode u bezbjednosnom sistemu Crne Gore svakodnevno nailazi na snažan otpor službenika policije. Suočeni sa bezakonjem, sve više policijskih starješina odbija da bude dio partijskog sistema. Posljedni drastičan primjer desio se 3. jula u Nikšiću gdje je starješina policije pristao na poligrafsko ispitivanje, pa - nakon što ga je prošao – odbio unapređenje koje mu je bilo namijenjeno Najnovije smjene, ali i hapšenja načelnika odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad Marka Drobnjaka, međutim, nijesu plod rada unutrašnje kontrole nego posljedica informacija koje su sa Zapada proslijeđene crnogorskom tužilaštvu i Specijalnom policijskom odjeljenju.&nbsp; Zato se ovog puta nijesu slavodobitno oglasile Demokrate Alekse Bečića - oni su zaokupljeni &nbsp;nastavkom politički motivisanog čišćenja crnogorske policije. Prema informacijama Televizije E i Portala ETV , kršenje zakona koje sprovodi policijski vrh - sve pod maskom operacije ,;Značka“ - dostiže razmjere skandala. <h2>ZLOUPOTREBA RESURSA</h2> &nbsp;Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović i dalje zloupotrijebljava kadrovske i tehničke resurse institucije na čijem je čelu kako bi izigrao zakone Crne Gore i nastavio progon nelojalnih svojim političkim šefovima. Radi to pokušavajući da ucijeni pojedine starješine poligrafskim ispitivanjem ali i da na taj način dođe do detalja koje bi mogao da upotrijebi u kompromitaciji ostalih. Tako je, nakon što je sa mjesta načelnika Odjeljenja bezbjednosti Žabljak smijenio Momčila Vojinovića u potragu za novim kadrovskim rješenjem Šćepanović opet krenuo poligrafom. &nbsp;U prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Nikšić, 3. jula poligrafski je testiran policijski starješina Ivan Jović koji je bio planiran za budućeg šefa žabljačke policije, iako u Zakonu o unutrašnjim poslovima nije propisano poligrafsko testiranje za potrebe kadrovskih postavljenja direktora, pomoćnika direktora, načelnika i drugih starješina u policiji. Jović je aktuelni pomoćnik načelnika regionalnog Centra bezbjednosti „Zapad“ za logistiku i dugogodišnji starješina i službenik UP sa iskustvom na poslovima inspektora za borbu protiv droga. Legitiman put za kadrovsku promjenu bilo je raspisivanje internog oglasa kako bi se kroz rangiranje prijavljenih obezbjedilo najbolje kadrovsko rješenje za mjesto načelnika žabljačke policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711090720_9ab36c27be397bfccf8fe072ebd88c75a405f4b24c78831c1ca2c0e30206b4dc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250711090720_9ab36c27be397bfccf8fe072ebd88c75a405f4b24c78831c1ca2c0e30206b4dc" data-rendition-name="original" width="1323" height="804" loading="lazy" alt="Ivan Jović"> <figcaption>Ivan Jović(Photo: RTNK)</figcaption> </figure>  <h2>PITANJA O ODNOSU SA KOLEGAMA</h2> &nbsp;Naši izvori tvrde da je po naređenju vršioca dužnosti direktora policije Lazara Šćepanovića, 3. jula u Odjeljenje bezbjednosti Nikšić iz Podgorice stigao poligrafista Dražen Aničić i pozvao Ivana Jovića na razgovor. Aničić mu je saopštio da treba poligrafski da ga ispita, po direktnom naređenju Šćepanovića i direktora policije za sektor kriminalističke policije Velimira Mića Furtule. Rezultati poligrafskog ispitivanja su za Šćepanovića bili preduslov za donošenje odluke o postavljenju Jovića za prvog čovjeka policija Žabljaka. Naš izvor iz Sektora za borbu protiv kriminala saopštio nam da je Aničić je Joviću postavio unaprijed pripremljena pitanja, koje mu je izdiktirao Furtula a po prethodnom dogovoru sa Šćepanovićem: Da li ima ličnu i telefonsku komunikaciju i da li ostvaruje kontakte sa kolegama: Dejanom Kneževićem, Miloradom Žižićem, Tihomirom Goranovićem i Darkom Mađarićem, te da li ovim kolegama prenosi službene informacije do kojih dolazi u svom radu ? &nbsp;Očito, poligrafsko ispitivanje je trebalo da posluži čelniku Uprave policije Lazaru Šćepanoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću da provjere odakle cure podaci o politički motivisanim čistkama u policiji. Zato je pominjanje policijskih starješina u kontekstu pitanja bilo neka vrsta dvostrukog testa.&nbsp; &nbsp;Ivan Jović je, prema našim informacija, u prvom trenutku odbio poligrafsko ispitivanje, međutim, shvativši da bi na taj način bio targetiran, diskriminisan i moguće zloupotrijebljen u daljem angažmanu, naknadno je prihvatio da bude ispitan. Naš izvor iz Sektora za borbu protiv kriminala potvrdio nam je da je Ivan Jović prošao bez ikakvih problema poligrafsko ispitivanje ali i da je nakon testiranja odbio da preuzme dužnost načelnika policije na Žabljaku. &nbsp;Skandal nezapamćenih razmjera objedinio je sve do sada korišćene metode &nbsp;- prije svega u nezakonitom postupanju, kršenju bazičnih zakona koji uređuju rad Uprave policije i nezakonito korišćenju resursa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711090720_fb71bda63905f8459acb7e523d1beafa3eb3f57cd6aee513ce35d275839f58f0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250711090720_fb71bda63905f8459acb7e523d1beafa3eb3f57cd6aee513ce35d275839f58f0" data-rendition-name="original" width="1422" height="801" loading="lazy" alt="Poligraf (ilustracija)"> <figcaption>Poligraf (ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>MOTIV</h2> &nbsp;I sve to, opet, u cilju sprovođenja kadrovske politike koja treba da eliminiše školovane, iskusne starješine na koje Demokrate ne mogu da politički utiču, kao i sve one policijske službenike koji imaju komunikaciju sa njima. A poligrafska ispitivanja, sudeći prema posljednjem slučaju, nemaju samo za cilj ispitivanje podobnosti policijskih službenika za određena radna mjesta već i pokušaj da se i drugi iskusni i pošteni policajci indirektno targetiraju i da se prema njima pokrenu nezakoniti postupci. Zato su predmet pitanja Ivanu Joviću bili i odnosi sa njegovim bliskim saradnicima i kumovima.&nbsp; Dejan Knežević dugo bio šef Joviću, dok je bio inspektor za borbu protiv droga. Žižić i Goranović kao bivši načelnici nikšićke policije bili su mu pretpostavljeni, a Mađarić takođe bivši komandir OB Nikšić mu je prijatelj i kum. &nbsp;Eventualno odbijanje Jovića da pristane na poligrafsko ispitivanje, vjerovatno bi bilo ključni motiv da se i on i njegove kolege obuhvaćene pitanjima dodatno stigmatizuju. A targetirane starješine su i dalje aktivni policajci ali su raspoređeni u - vjerovali ili ne - Odjeljenju za analitiku. Svi imaju završene visoke škole i fakultete specijalizovane za obavljanje oficirskih poslova u policiji i vojsci, sa zavidnim iskustvom i biografijama, sa završenim obukama u saradnji sa inostranim partnerima i aktivna su meta Lazara Šćepanovića iz ličnih animoziteta. &nbsp;Razlog može biti činjenica da su većina njih bili nadređeni Lazaru Šćepanoviću u vrijeme kad je napredovao u službi. To ga, međutim, nije spriječilo da nedavno, pred skupštinskim Odborom za bezbjednost i odbranu obmane javnost da je bio neraspoređen i suspendovan kao žrtva progona a što njegova zvanična biografija kao vršioca dužnosti direktora Uprave policije, kao i brojne nagrade koje je u tom periodu dobijao, demantuju. Čini se da namjeru Demokrata da preuzmu apsolutnu kontrolu nad bezbjednosnim sektorom Lazar Šćepanović koristi i za namirivanje nekih fiktivnih, ličnih računa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711090724_3be4c311b333fc126a4674ece3aaf81d5936a6d14c19606b78da11d569c9107d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250711090724_3be4c311b333fc126a4674ece3aaf81d5936a6d14c19606b78da11d569c9107d" data-rendition-name="original" width="1920" height="759" loading="lazy" alt="Nagrade Šćepanovića do 2020."> <figcaption>Nagrade Šćepanovića do 2020.(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;No, kako podaci od partnerskih službi sa Zapada sve više otkrivaju policijske starješine koje su zloupotrijebile položaj, vrh policije, Šćepanović i ministar Šaranović, kao Aleksa Bečić i Boris Bogdanović i Demokrate koje kontrolišu sektor bezbjednosti - našli su se u problemu. Umjesto obračuna sa starim kadrom koji je, navodno, bio naklonjen DPS-u, informacije o saradnji policijskih starješina sa organizovanim kriminalom ukazuju na drugačiju realnost.&nbsp; &nbsp;O tome govore posljednji podaci: u srijedu je uhapšen načelnik Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad Marko Drobnjak i smijenjen je načelnik Odjeljenja bezbjednosti Kolašin Zoran Braunović sve kadrovi ,,posavgustovske većine“, od Nikole Terzića do Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića.&nbsp; &nbsp;Zašto se onda ne traži odgovornost za one koji su tako kadrovali policijom i koji i danas pokušavaju da kroz akciju ,,Značka“ stvore partijski lojalne starješine u policiji? Odgovor se nameće: tada bi Šćepanović i Šaranović morali da istražuju - sebe.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711090724_a51588ff4fb46393317f00cab9176731b2fd00b0a535c57217319cf909b86073.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250711090724_a51588ff4fb46393317f00cab9176731b2fd00b0a535c57217319cf909b86073" data-rendition-name="original" width="1896" height="807" loading="lazy" alt="Karijera Šćepanovića"> <figcaption>Karijera Šćepanovića(Photo: TV E)</figcaption> </figure>

Marija Žižić

Poligrafom u lov na „nepodobne“

Doskorašnjem načelniku Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad Marku Drobnjaku određen je pritvor do 30 dana zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj i počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije - saopšteno nam je iz Višeg suda.
Kako je potvrđeno Portalu ETV, pritvor je određen i Matu Kneževiću, koji je takođe kao i Drobnjak uhapšen po nalogu SDT-a.
Pritvor im je određen zbog opasnosti od bjekstva a Drobnjaku i zbog bojazni da će uništiti, izmijeniti sakriti ili falsifikovati dokaze ili tragove krivičnog djela ili da će ometati postupak uticanjem na svjedoke ili saučesnike.
Sudija za istrage puštio je da se sa slobode brane Ivan Popović i Goran Čulić. Njima je određena mjeru nadzora - zabrana napuštanje stana.

Drobnjaku i Kneževiću pritvor, Ćulafić i Popović na slobodi uz mjere nadzora

Načelnik Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad Marko Drobnjak uhapšen je juče po nalogu Specijalnog policijskog odjeljenja zbog sumnje da je skrivao dokaze iz određenih predmeta kako ne bi došlo do procesuiranja određenih osoba, navodno, bliskih kavačkom klanu. Inspektori su prikupili dokaze da je Drobnjak određeno vrijeme zloupotrebljavao službeni položaj i tako onemogućio hapšenje lica koja su počinila krivična djela.
Nezvanični izvori Pobjede navode da je Drobnjak, kako se sumnja, policijske informacije dijelio sa ljudima koji su bliski sa osobama iz kavačkog klana.
Pored Drobnjaka, lisice na ruke stavljene su i navodnom pripadniku kavačkog klana Matu Kneževiću, Podgoričaninu Ivanu Popoviću i još nekoliko osoba. Njihova uloga zasad nije poznata, jer iz Specijalnog državnog tužilaštva nijesu saopštili više od toga osim da rade na slučaju.
Pripadnici SPO pretresli su juče prostorije danilovgradske policije i zaplijenili dokumentaciju koju su nakon toga odnijeli u prostorije Specijalnog policijskog odjeljenja.
Funkciju načelnika danilovgradskog Odjeljenja bezbjednosti Drobnjak je obavljao posljednjih šest mjeseci, dok je gotovo 20 godina bio inspektor Odsjeka za borbu protiv droge i krijumčarenja.
Njegovo ime pominjano je u novembru 2017. godine kada je ranjen u Podgorici dok je pokušavao da spriječi razbojnika da otme torbicu ženi.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) ranije je saopšteno da SPO po njihovom nalogu obavlja hitne dokazne radnje prema više ljudi u Podgorici, Baru i Danilovgradu, zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja.
- Nakon završetka dokaznih radnji koje se preduzimaju i saslušanja osumnjičenih, SDT će obavijestiti javnost o njihovim rezultatima i odluci u daljem toku postupka, kazali su iz Tužilaštva.
Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović neposredno nakon što su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja uhapsili načelnika Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad, Marka Drobnjaka za novog načelnika imenovao je Dragoljuba Vujovića. Osim u danilovgradskoj opštini, smijenjeni su rukovodioci u Odjeljenjima bezbjednosti Kolašin, Žabljak i Budva.
Šćepanović je najavio niz kadrovskih promjena s ciljem, kako je pojasnio, unapređenja operativnog djelovanja, profesionalnog integriteta i efikasnosti u svim segmentima rada policije.
Kako su kazali iz policije, Vujović je diplomirani oficir policije, školovan na Policijskoj akademiji u Beogradu, a prethodno je obavljao rukovodeće funkcije u Podgorici i Budvi.
Jučerašnjom akcijom nastavljena su procesuiranja policijskih službenika po nalogu Specijalnog policijskog odjeljenja, a u posljednjih nekoliko mjeseci uhapšeni su, između ostalih, i Marko Đurišić, inspektor u CB Podgorica u Odjeljenju za potrage, kao i policajac Dražen Vukadinović.
Kako je Pobjedi ranije kazao v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, pitanje tzv. vetinga mora se posmatrati u odnosu na odredbe Zakona o unutrašnjim poslovima, a u tom procesu, kako je najavio, neće biti nedodirljivih niti povlašćenih.
On je tada bio kategoričan da nema mjesta primjedbama da je postupak netransparentan.
- Upravo zbog toga insistiramo na primjeni načela zakonitosti, profesionalizma i neselektivnosti i integriteta, tako da ni do sada, pa ni u narednom periodu neće biti nedodirljivih - kazao je ranije Pobjedi Šćepanović.
<h2>Kolašin, Budva i Žabljak dobili nove rukovodioce</h2>
Ivan Raičević preuzeo je juče dužnost načelnika OB Kolašin od Zorana Braunovića, dosadašnjeg rukovodioca. Iz policije ističu da je Raičević diplomirani oficir policije, koji je ranije bio komandir na Cetinju, pomoćnik načelnika u Podgorici, te radio u graničnoj policiji u Tuzima i Koordinacionom centru.
Na mjesto načelnika Odjeljenja bezbjednosti Budva u Regionalnom centru bezbjednosti „Jug“, umjesto Dragoljuba Vujovića imenovan je Vesko Nedović, dugogodišnji službenik kriminalističke policije.
- Nedović je karijeru gradio u borbi protiv krvnih i seksualnih delikata u Baru, zatim kao šef jedinice za opšti kriminalitet u Budvi, a potom i kao načelnik Stanice kriminalističke policije - kazali su iz UP.
Na Žabljaku, funkciju načelnika Odjeljenja bezbjednosti od Momčila Vojinovića preuzeo je Tadija Ćetković. Pored obrazovanja iz nacionalne bezbjednosti, kako pojašnjavaju iz UP, Ćetković ima znatno iskustvo u radu u Centru bezbjednosti Podgorica, Posebnoj jedinici policije i Operativno-komunikacionom centru.
Kadrovske promjene uslijedile su i u graničnoj policiji. Dosadašnji koordinator granične policije „Centar“ Petar Šestović odlazi u penziju, a na njegovo mjesto postavljen je Branislav Knežević.
- Knežević je specijalista pravnih nauka, a tokom karijere bio je angažovan u Sektoru granične policije, borbi protiv kriminala i antikorupcijskim jedinicama, naveli su iz policije.
U Sektoru za obezbjeđivanje ličnosti i objekata, za načelnika Odsjeka za obezbjeđivanje stranih štićenih ličnosti imenovan je Predrag Lakušić. Kako su istakli iz UP, Lakušić je karijeru započeo u Vojsci SRJ, a potom radio u više elitnih policijskih jedinica, uključujući Specijalnu antiterorističku jedinicu i sektor za kriminalističku policiju.
Lazar Šćepanović je naglasio da su promjene rezultat detaljne analize stanja i identifikovanih potreba za unapređenje rada.
- Sa ciljem podizanja nivoa bezbjednosti i jačanja profesionalnog integriteta, Uprava policije će nastaviti s aktivnostima koje doprinose izgradnji povjerenja građana i jačanju institucije kao moderne i odgovorne policijske službe - poručio je Šćepanović.

Portal ETV

Drobnjaka sumnjiče da je skrivao dokaze kako ne bi došlo do hapšenja

Načelnik Odjeljenja bezbjednosti bezbjednosti Danilovgrad Marko Drobnjak saslušan je u Specijalnom policijskom odjeljenju nakon što je jutros uhapšen po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT). Kako je ranije saopšteno iz SDT-a, izvršavaju hitne dokazne radnje prema više osoba u Podgorici, Baru i Danilovgradu, a zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja i drugo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250709110716_59973d401047370b35ee379414ebcd920a517bc0e453eec8c485c6d18fd6e5b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250709110716_59973d401047370b35ee379414ebcd920a517bc0e453eec8c485c6d18fd6e5b7" data-rendition-name="original" width="645" height="411" loading="lazy" alt="Marko Drobnjak priveden u SPO"> <figcaption>Marko Drobnjak priveden u SPO(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, Drobnjak je uhapšen zbog zloupotrebe službenog položaja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrWDG1PnYW50&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Specijalno državno tužilaštvo će nakon završetka dokaznih radnji koje se preduzimaju i saslušanja osumnjičenih obavijestiti javnost o njihovim rezultatima i odluci u daljem toku postupka - navodi se u saopštenju SDT-a. U ovoj akciji privedeno je još nekoliko osoba, ali iz SDT-a nijesu još zvanično saopštili o kome je riječ.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250709120744_5e007d8ce8daad561577a82151c4620d84abc0401f377a2832239b599a80e028.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250709120744_5e007d8ce8daad561577a82151c4620d84abc0401f377a2832239b599a80e028" data-rendition-name="original" width="688" height="414" loading="lazy" alt="Privođenje u SPO, 9. 07. 2025."> <figcaption>Privođenje u SPO, 9. 07. 2025.(Photo: Portal ETV/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250709120744_f0e768b91c2bf081757bc22718ee8dcdbe2453f35752b6d87940cbc9fdffbac1.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250709120744_f0e768b91c2bf081757bc22718ee8dcdbe2453f35752b6d87940cbc9fdffbac1" data-rendition-name="original" width="608" height="448" loading="lazy" alt="Privođenje u SPO, 9. 07. 2025."> <figcaption>Privođenje u SPO, 9. 07. 2025.(Photo: Portal ETV/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>

Ivona Đokić

Uhapšen načelnik OB Danilovgrad: Marko Drobnjak saslušan u SPO

Oporavka Crne Gore nema ako se Bar, odnosno Barani ne uključe u to. Napad na Bar, koji se pokazao ovom crkvom na Rumiji, i prije svega na ono što je najveći kvalitet Bara - multinacionalnost i multikonfensionalnost, pokazatelj je prvo koliko je grad bio važan i čega su bili svjesni, kazao je Vladimir Vlado Nikaljević, iskusni i ugledni crnogorski privrednik i ekonomski komentator.
Nikaljević je za Radio Bar govorio o tribini udruženja STEGA pod nazivom „30. avgust – Crna Gora pet godina kasnije, između "male Ukrajine" i 28. članice EU“ koja će biti održana u velikoj Sali SO Bar u subotu 30. avgusta.
Gospodine Nikaljeviću, predstavite našim slušaocima STEGU - ko ju je, i zašto, formirao, koga okuplja, čemu teži?
Nikaljević: STEGA je pokrenuta od 65 akademika, univerzitetskih profesora, uspješnih privrednika, istaknutih umjetnika, intelektualaca, sa željom da se objedini društvena energija u jednom delikatnom trenutku u istoriji Crne Gore, kada jedna suverena, međunarodno priznata država ima ozbiljne probleme u održavanju svog državnog statusa, svoje ekonomije i građanskog i socijalnog mira. U toj misiji objedinio nas je prije svega isti sistem vrijednostii cilj da Crna Gora bude prva naredna članica EU-naravno, ne zbog geostrateških interesa Evrope, nego da to zasluži svojim radom, odnosno ostvarivanjem svih pristupnih poglavlja. Od njih ističem poglavlja 23-24, vladavinu prava, jer, da kod nas funkcioniše vladavina prava, dakle, poštovanje ustava i zakona, mi danas ne bismo govorili o ovoj temi, niti bi se organizovala ova tribina, ali, realnost je da u ovom trenutku Crna Gora ima ozbiljne probleme i zbog toga se i pojavila STEGA upravo kao građanski odgovor na naše probleme. Mi smo svjesni da ovako organizovana država koja ima Ustav i zakone, koja ima sve tri grane vlasti, ali i slabe institucije koje ne obavljaju svoj posao i koje su u stvari najveći problem koji je iskorišćen. Institucije su i oslabljene svjesno da bi se mogao praviti haos koga smo svjesni, svi skupa znamo u kakvim uslovima živimo i radimo.
U svijetlu teme tribine, kako Vi vidite položaj Crne Gore danas, pet godina nakon političkih promjena 2020?
Nikaljević: Svjedoci smo da i pored upornog pozivanja, odnosno pozivanja Evropske unije i deklarativne podrške vlasti i partija, proces evropskih integracija ne ide dobro. Naprotiv, snažni su politički procesi razgradnje države, krađe istorije, klerikalizacije društva, istorijskog revizionizma i negiranje vrijednosti na kojima je sazdana savremena Crna Gora. U ekonomiji, prostor kao najveći resurs Crne Gore agresivno se napada, stihijska gradnja ugrožava turizam, poljoprivredu, demografsku ravnotežu. Svjedočimo i zaduživanju bez vizije umjesto strategije dugoročnog razvoja i razduživanja. Naše obrazovanje ne razvija patriotizam, niti kritičku misao i svijest o očuvanju prirode. Naše zdravstvo ne podstiče prevenciju i zdrave načine života iako smo jedna od najvitalnijih populacija, o čemu svjedoči naša istorija prije svega. Naša kultura je obezličena, živi na postignućima istaknutih pojedinaca, a tu imamo i svježe primjere kako u stvari napreduje nekultura. Pravosuđe je sporo i selektivno, a politički sistem je zarobljen partijskim interesima. Naše institucije su slabe i stvaraju osjećaj nemoći i nepovjerenja. Mogao bih o tome govoriti mnogo, ali, dijagnoza, presjeka stanja i analiza ima dosta ko hoće da to pročita, prouči, portali i drugi mediji objavljuju to, mada, moram istaći da postoji apsolutna prezasićenost kod crnogorske populacije, što je vjerojatno i dio jednog velikog plana kako da se napadne Crna Gora, jer jedna suverena država i članica NATO kakva je Crna Gora nije se mogla napasti spolja, na granice, ali se mogla napasti iznutra, što se upravo radi. To je projekat koji je star 170 godina i tri puta u posljednjih sto godina se odvija. Evo, sad ovaj posljednji projekat napada na Crnu Goru iznutra-osvaja se kadrovima po dubini, to se uvijek tako radi, traže se saučesnici iznutra i time se slabi država. To je takozvani meki način osvajanja države iznutra, o tome postoji i stručna literature. Jedan od članova STEGE je govorio o knjizi Eduarda Lutraka objavljenoj u SAD u Americi prije 20 godina, i ovo što se sada događa u Crnoj Gori je školski primjer primjene metodologije koja je objašnjena u toj knjizi.
Tema subotnje tribine sugeriše dilemu da li Crna Gora ide putem nestabilnosti i podjela, ili putem evropskih integracija. Kakav je vaš pogled?
Nikaljević: U Crnoj Gori možemo najgrublje konstatovati postojanje dvije energije koje se razilaze-jedna koja vuče Crnu Goru u neka prošla vremena, u neke mitove, koja vuče prema istoku sa svim negativnostima koje tamo postoje, i druga energija koja je prozapadna, kojoj STEGA pripada i koja pokušava da uradi sve što je u njenoj moći da Crna Gora bude dio najrazvijenijih evropskih naroda, da bude članica Evropske unije. Ta dilema je u stvari bez dileme, da tako kažem, jer postoji jedna i druga strana. Mi pripadamo ovoj prozapadnoj strani i ulažemo napore da ta strana pobijedi u interesu svih. Ova proistočna, rekao bih, bila bi u interesu jako malog kruga ljudi, to se jasno vidi ko hoće da vidi i o tome će biti mnogo više govora na ovoj tribini. U subotu veče, pored mojih uvodnih napomena, general u penziji Špiro Niković govoriće o Crnoj Gori između antifašizma i radikalnog istorijskog revizionizma, profesor Branislav Radulović o antisistemu i etnofederalizaciji umjesto vladavine prava, a docent dr Nikoleta Đukanović o klerikalizmu kao otporu evropeizaciji. Dr Jovana Marović govoriće na temu Crna Gora bliže ili dalje od Evropske unije, a magistar Miloš Vuković, naš poznati makroekonomista i vrlo predani istraživač koji prati makroekonomske tokove u Crnoj Gori koji su nažalost jako nepovoljni, govoriće o temi “Ekonomija u rukama populista”. U ekonomiji nema besplatnog ručka, sve se mora zaraditi , a ovo što se u posljednje vrijeme dešava u Crnoj Gori je trošenje sredstava koja idu na teret budućih generacija, mi sada uveliko jedemo budućnost naše djece koja će morati vraćati te kredite koji se uzimaju bez pardona, bez zadrške, Ugledni Baranin, magistar Ivan Jovović će govoriti o kulturi u vremenu nekulture, magistar Alek Barović ima vrlo inspirativnu temu “Svetom protiv svijeta” i na kraju jedan takođe ugledni Baranin, poznato medijsko lice, Sabrija Vulić govoriče o medijima u raljama politike.
Koliko ima odjeka Vaših stavova u redovima vlasti, čuju li ono što Vi pričate?
Nikaljević: STEGA kao Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru piše svoju strategiju koju će objaviti na jubilej-dvadeset godina crnogorske nezavisnosti, i sagledavajući po nama vrlo nepovoljne trendove u ekonomiji napisala je otvoreno pismo predsjedniku Vlade 17. januara 2025. sa jednostavnim, a vrlo neprihvaćenim, ozbiljnim zahtjevom -da se promijeni ukupna ekonomska strategija zaduživanja strategijom razduživanja. Ukazali smo da se približavamo nekim crvenim linijama, na troškove koje neproduktivno pravi Vlada, što daje loš primjer u čitavom društvu, koji su toliko veliki da je to nepodnošljivo za mnogo jače ekonomije. Dali smo i ozbiljne prijedloge kako da se to prevaziđe. Nijesmo dobili apsolutno nikakav odgovor, iako je to kao službeni akt zavedeno na arhivi i dostavljeno kako treba, i nekoliko puta smo preko medija tražili odgovor, jednom čak i u direktnom razgovoru, na Ekonomskom fakultetu kada su profesori ovog fakulteta dokazivali da su programi Evropa 1 i Evropa 2 izazvali rast inflacije i druge negativne ekonomske trendove. Obećano je, naravno, da će se pogledati i dati odgovori, ali, našem predsjedniku Vlade nije veliki problem da nešto kaže i istog sekunda zaboravi, odnosno, da kaže bez namjere da to ostvari, to je njegova prepoznatljiva karakteristika, on to uradi s lakoćom, s osmjehom. Mi nećemo odustati, ali za Crnu Goru je nepovoljno to što ni on ne odustaje od vođenja loše ekonomske politike. Svjesni smo da se zaduživanje povećava, da je pokrivenost našeg uvoza izvozom i dalje u negativnom trendu, posljednji podatak koji sam pročitao je bio 13,6%. U međuvremenu je sigurno još lošije. Da zaključim- na nekoliko vrlo argumentovanih, ozbiljnih i u proceduri korektnih načina predstavili smo naše zahtjeve, ali, nije bilo zvaničnog odgovora. Međutim, po nekim reakcijama i po nekim potezima ipak smo vidjeli da je to bilo toliko argumentovano da se baš nije moglo potpuno ignorisati. Dakle, ugled STEGE je takav i to je važna stvar koju ističem- iako je STEGA neformalna organizacija, mi nemamo pečat, ali, imamo jasan cilj šta treba da uradimo, to podržavaju vrlo ozbiljni ljudi i oni koji su spremni da se eksponiraju su samo vrh ledenog brijega koji čini u stvari STEGU. Iza nas stoje mnogi ljudi istaknuti stvaraoci, ne samo domaći, koji su spremni da nam daju svu moguću-isključivo stručnu- logistiku da možemo argumentovano da izađemo sa prijedlozima kako da se pitanje crnogorske privrede i drugih važnijih dijelova našeg društva uradi na najsavremeniji način koristeći najbolje evropske primjere, najbolju evropsku praksu, i to tako da to bude prihvatljivo našem mentalitetu i ukupnom nivou razvoja društva.
Vi u brojnim javnim istupima upozoravate na lošu politiku turizma, posebno na prelaz od turističke ponude prema gradnji nekretnina. Kako vidite planiranje, odnosno zaštitu prostora?
Nikaljević: Turizmom se STEGA bavi kao vodećom granom naše privrede, stavovima vrlo ozbiljnih crnogorskih stručnjaka, autoriteta, i sve se do sada završilo s pričom. Ništa se apsolutno nije promijenilo. Najveći resurs Crne Gore je proctor, to su shvatili odavno prije svega investitori, i mali i veliki, izgleda i internacionalni investitori. To je ovaj slučaj sa Velikom plažom, i nekim drugim lokacijama. Tim povodom sam javno, bez ustručavanja, rekao da je za mene to jedan od najozbiljnijih udaraca za turizam. Nismo mi protiv investicija-gradnja hotela, rezorta, takvih turističkih sadržaja, to je nešto što je poželjno, no, gradnja stanova je rak rana našeg turizma, direktni nož u leđa turizmu. to je trajno uništavanje prostora. A ovo u Ulcinju- ako država treba da uradi kompletnu infrastrukturu i da potroši toliko sredstava da bi poslije stanove na takvoj lokaciji prodavao privatnik bez obzira ko je, odakle je, kakav mu je ugled, itd, to je po meni velika manipulacija sa crnogorskim narodom. To je teška korupcija i to je nešto čemu se ne radujem. Moramo sačuvati turizam, ali ga moramo raditi na način koji će donositi sredstva, a ne kao već nekoliko godina da pravi gubitke, kako kaže naš turizmolog dr Rade Ratković. Da bi pravio pozitivne rezultate turizam mora biti oslonjen na privredu, na čitavu državu, kao u Italiji ili Turskoj. Našoj uspješnoj turističkoj sezoni najviše se raduju ministri trgovine iz Srbije i iz Sjeverne Makedonije jer oni izvoze u Crnu Goru najveći broj artikala, to su ogromni iznosi, a mnoge od tih stvari mogli bi mi da pravimo u Crnoj Gori, da proizvodimo. Dakle, crnogorski turizam je ozbiljno ugrožen time što se naši najdragocjeniji dijelovi prostora ugrožavaju stambenom izgradnjom. To se i u Podgorici sprema sa onim projektom Velje Brdo, a toliko je negativnih stvari i zloupotreba u proceduri, da je to stvarno nešto što je teško opisati riječima, no, vlast to gura uporno. Postavlja se pitanje-ko će da živi u tim stanovima? Da li to treba da isprazni sjever Crne Gore? Isto se to događa i AD Plantaže-napravljen je bulevar prema Tuzima, bio je pokušaj da se prodaje zemljište s jedne i s druge strane. Da ne bude samo gola kritika, to je Ministarstvo poljoprivrede zaustavilo i to je nešto što stvarno podržavam i pohvaljujem. U tom bezbrojnom nizu svega šta se dešavalo u proteklih pet godina, možda je na samom početku trebalo reći da je taj 30. avgust imao samo jednu dobru stvar u tom trenutku i poslije nekoliko manje važnih, a to je da je bila izvršena mirna tranzicija vlasti. To je bio veliki događaj, sve ovo drugo je vrlo upitno. Uostalom, i ta gradnja zahtjeva radnu snagu o kojoj se kod nas, i uopšte za demografska pomjeranja, ne vodi računa. Demografska kretanja u svijetu, a i u Crnoj Gori, su ozbiljan problem.
Vi dajete lični primjer kako se može proizvoditi, i voditi privatni biznis, prepoznatljivi ste kao uspješan vinar i vinogradar u Brčelima u Crmnici. Kako gledate na situaciju da je danas država najveći poslodaac, a da privatni biznis postaje sve teži izbor mladim ljudima?
Nikaljević: Najveći problem našeg društva je u stvari obrazovanje. Ne razvija patriotizam, ne razvija pravo poštovanje rada. Kult rada se pretvorio u kult nerada. Tačno je da je država najveći poslodavac, tamo su plate velike, odgovornost nikakva, skoro ništa se ne radi, zapošljavaju se partijski vojnici ili budući glasači. A privatni biznis, privatni poslovi zahtijevaju ozbiljan rad, poljoprivredna proizvodnja je tek nešto što zahtijeva posebnu priču. Kod nas je riječ seljak ima pežorativni prizvuk. Kad kažete seljak, onda probajte da tu riječ dovedete u kontekst visoko cijenjenog posla, upoređujući ga sa nekim kancelarijskim poslom. Napravio sam malo istraživanje na jednom vinskom festival, i kad je prilazilo društvo moje djece, pitao sam “Vi, lijepe mlade djevojke, da li biste se udale za nekoga vinogradara?”. Pri tome je vinogradarstvo elitna poljoprivredna aktivnost za razliku od, recimo, uzgajanja životinja koje je mnogo komplikovanije i zahtjevnije. Samo je jedna od dvadesetak tih djevojka rekla “Kad bi on to zavređivao, zaslužio, bih”. Neke su eksplicitno rekle “Ne!”. Moramo promijeniti status i ugled rada, a posebno poljoprivrede. Imamo u svijetu sjajne primjere, u Americi je od kauboja koji je u stvari čoban, čuvar krava, napravljen nevjerovatni brend. To kod nas u Crnoj gori niko nije pokušao. Mi u našem obrazovanju odmalena imamo takav pristup da ne poštujemo ono što je naše, izvorno, vrijedno, a imamo takve vinogradarske dragulje kao što je Vranac koji je planetarna sorta po kvalitetu, jedina mu je mana što dolazi iz male sredine, da je francuski ili makar italijanski ili španski bio bi svjetski uvažena sorta. Ali imamo zato jednu drugu sortu koja je od planetarne važnosti – Kratošiju koja se pominje u Budvanskom statutu u poglavlju 261 pominje 70 godina prije otkrića Amerike. I otišla je u Ameriku, tamo je u Kaliforniji napravila svjetsku karijeru pod imenom Zinfandel. Nadam se da će ubrzo, nakon obimnih istraživanja Instituta za vino i vinogradarstvo iz Lariohe, biti promovisana kao crnogorska sorta koja osvojila svijet. To bi trebalo da bude veliki događaj za Crnu Goru koja je mala zemlja velikih vina.
Kako ste se vi opredelili porodičnu vinarsku tradiciju podignete na mnogo viši nivo?
Nikaljević: Nisam baš tipični primjer i najbolji pokazatelj u smislu da bi neko trebao da krene mojim stopama. Najbolji vinogradari su oni koji su napravili pare na drugim stvarima, a onda sade vinograde kao jedan od pokazatelja socijalnog statusa. Tako je svuda u svijetu. Oni koji počinju od malo i treba da zarade, oni moraju znati da, što narod kaže, loza ište roba, a ne gospodara, moraju taj posao mnogo voljeti i moraju imati podršku porodice. Ako se sve plaća-radna snaga koja prvo nema dovoljno, koja je skupa… onda se baš muče. Pa zatim treba prodati vino u ovako oštroj konkurenciji, itd. Imao sam tu sreću da sam se spremao za penziju i odlučio da živim životom u ritmu vinove loze, da budem vinogradar, jer sam naslijedio u Brčelima na terasama jako lijep vinograd. To su brojne podzide urađene suhozidinom, jako lijepo to djeluje. Nije mi prvenstveno bio komercijalni plan, nego više moja filozofija života, da živim u prirodi. Rođen sam u gradu, proveo život u gradu, ali mi se mnogo dopalo da živim na selu. Brčeli su na putu od glavnog grada prema moru, sve se skockalo, i zato sam odlučio da budem vinogradar. Gajim samo domaće sorte, prije svega Vranac, Kratošiju, a i imam i takođe autohtonu crnogorsku sortu koja će biti regionalni hit, to sam siguran, za narednih deset godina. To je Žižak, visokokvalitetna bijela sorta koja je davno priznata i poznata. Inače, vino ima svoje trendove, prije 30-ak godina pilo se uglavnom crno vino i lozova rakija, sad je došlo vrijeme da se preferiraju voćne rakija i bijela vina. Treba znati da je u Crnoj Gori otkriveno preko 50 vrsta jedinstvenih loza u svijetu. Pitao sam jednog od istraživača vinove loze, profesora Grbića, kako to našem mentalitetu odgovara da smo prvaci svijeta u svim disciplinama, ali, otkud baš 50 i više loza u Crnoj Gori, na što mi je rekao da je istorijski razlog to što je Crna Gora bila ostrvo u Otomanskom moru, koje iz vjerskih razloga nije forsiralo vinske, nego konzumne sorte kao razaglija, čauš ili japuđak. A vinske sorte su opstale u ovom dijelu koji je bio slobodna teritorija. To je jedan savršeni vinogradarski rejon, stara Crna Gora, tu se što spontanom mutacijom, što svjesnom selekcijom za tih 500 godina došlo do tih novih loza, i ja mogu da se pohvalim da imam na mom imanju dvije jedinstvene bijele loze u svijetu. Zato pozivam vinogradare iz ovog dijela da pretraže svoje vinograde, posebno one zapuštene, da pogledaju loze koje im se učine nepoznate. Ovo je pravi trenutak kad se na njima može pronaći poneka bobica grožđa, da vide da li ih to podsjeća na ove naše najčešće sorte Vranac i Kratošiju ili nešto što im se čini drugačije. E, možda je to nešto drugačije neka od još neotkrivenih i nedokazano jedinstvenih loza u svijetu. To je u stvari budućnost crnogorskog vinogradarstva, mi ne slutimo koliko imamo resursa. Skloni smo da nešto što je tuđe prihvatimo kao bolje, a u stvari nije ni izbliza toliko vrijedno i kvalitetno kao što su naše izvorne stvari.
Šta biste poručili na kraju ovog razgovora?
Nikaljević: O svim ovim temama biće mnogo više priče na tribini STEGE i pozivam građane Bara da u subotu veče dođu na ovu tribinu. Bar je jako važan za Crnu Goru. Nijesmo zaboravili one godine, početak 90-ih, otpor u gradu Baru i Milenka Sjekloću, to su bile jedne od svijetlijih stranica u tadašnjoj krizi Crne Gore. Mislim da i oporavka Crne Gore nema ako se Bar, odnosno Barani ne uključe u to, jer, taj napad koji je bio na Bar i prije svega na ono što je najveći kvalitet Bara - multinacionalnost i multikonfensionalnost, koji se pokazao ovom crkvom na Rumiji čime je uništen zajednički izlazak gore sve tri vjere, pokazatelj je prvo koliko je Bar bio važan i čega su bili svjesni. Toliko je važan i nama koji pokušavamo da obnovimo Crnu Goru jer, Crna Gora je rijeka ponornica. Ona se sada ne vidi baš najbolje i najsrećnije, ali, ona će izbiti svom svojom snagom jer Crna Gora je u ovom ljutom kršu i gordim planinama koji isijavaju državotvornost i Crna Gora je vječna!

Nikaljević: Oporavka Crne Gore nema ako se Bar, odnosno Barani, ne uključe u to

Evropska komisija je odobrila 10,2 miliona eura Crnoj Gori umjesto 18 koliko je očekivala Vlada premijera Milojka Spajića. To je prva tranša sredstava za Crnu Goru iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan.
Procjene Vlade su bile da je od zadatih 14 koraka ispunjeno 10, ali je Komisija utvrdila da je realizovano sedam i odobrila manje novca za isplatu, rečeno je Radiju Slobodna Evropa (RSE) u Ministarstvu evropskih poslova.
- Evropska komisija je potvrdila da je sedam koraka u potpunosti realizovano, dok sedam smatra započetim, a ne realizovanim u predviđenom roku do kraja februara. Upravo zato je umjesto očekivanih 18 miliona eura isplaćena tranša od 10,2 miliona- navedeno je u odgovoru Ministarstva, na upit za RSE.
Ne navodeći koje obaveze nijesu realizovane, iz Ministarstva su pojasnili da je "tih sedam koraka preneseno u naredni period" u skladu sa dodatnih 24 mjeseca roka i biće predmet ocjena Komisije.
Plan rasta za Zapadni Balkan sadrži šest milijardi eura bespovratnih sredstava i povoljnih kredita za države regiona za period od 2024. do 2027.
Za Crnu Goru je predviđeno 383 miliona eura.
Isplata tog novca uslovljena je međutim, sprovođenjem reformi iz Reformske agende koju je Spajićeva Vlada usvojila prije godinu dana, u septembru 2024.
Nakon što je Crnoj Gori odobrena isplata prve tranše 27. avgusta dva vladina resora, Ministarstvo evropskih poslova i finansija su saopštili da ostaju posvećeni ispunjavanju planiranih reformskih koraka.
Naveli su da je od odobrenih 10, 2 milona eura skoro pola iznosa, 4, 7 miliona, uplaćeno kao povoljan kredit za podršku budžetu.
Ostatak novca je predviđen za infrastrukturne projekte od čega je 2,6 miliona kredit a 2,9 miliona bespovratna sredstva.
- Isplata je jasan signal da Crna Gora ostvaruje mjerljive rezultate u sprovođenju reformi i efikasno koristi dostupna evropska sredstva za podršku razvoju i integraciji u EU- piše u saopštenju.
Iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan je 15. maja Crna Gora dobila skoro 27 miliona iz predfinansiranja.
Vlada je više puta saopštila da planira zatvaranje svih pregovaračkih Poglavlja u pristupnim pregovorima sa EU do kraja 2026. godine.
Pregovore je Crna Gora počela prije trinaest godina i do sada zatvorila 7 od ukupno 33 otvorena poglavlja.
Posljednje poglavlje, Javne nabavke, je zatvoreno u junu ove godine.

Zbog neispunjenih obaveza iz Plana rasta Brisel isplatio Crnoj Gori 10 od 18 miliona eura

U Zemunu je jutros, šetajući psa, prolaznica pronašla novorođenu bebu, umotanu u peškir i ostavljenu pored kontejnera. Zahvaljujući &nbsp;Maji Miladinović beba je na vrijeme pronađena i sada je u dobro stanju. Međutim, Maja je, ispotavlja se, i prava heroina ovoga dana jer želi da odbačenu djevojčicu usvoji.
- Ja bih jako voljela da usvojim djevojčicu koju sam pronašla. Nemam djece, ali imam uslove i to bi bio jedan jako srećan kraj ako bi se dogodilo to. Uskoro ću kontaktirati Centar za socijalni rad kako bih saznala koji su moji sljedeći koraci. Voljela bih i da mi vi kao mediji pomognete da u svemu tome uspijem, jer, ponavljam, to bih jako voljela- rekla Maja koja je jutros spasila bebu od sigurne smrti.
Naime, danas u ranim satima u Zemunu u Beogradu, u šipražju u blizini kontejnera u uvučenoj uličici, pronađena je beba, djevojčica koja je, kako se sumnja, stara svega sedam dana.
Na tom mjestu pronašla ju je upravo sagovornica koja je ranije danas za sprske medije ispričala kako je sve to izgledalo.
- Negdje oko 8:20 sam prolazila ovdje da nahranim mace i čula sam jedan neobičan zvuk kao jaukanje, nedefinisani, ali koji se povremeno javljao, pa bi prestao. Bila sam zabrinuta, mislila sam da su se možda neka kuca ili maca zaglavile ili da je neko bacio novorođene mace ili kuce jer nisam mogla da definišem odakle taj zvuk dolazi. Preskočila sam ogradu i vidjela sam neko grmlje. Bila sam ubijeđena da se neka maca zaglavila, međutim kada sam se podigla vidjela sam kesu i da se nešto mrda u kesi. Potpuno sam bila u šoku. Kad sam otvorila kesu i skinula peškir ja sam vidjela bebu. Šokirana sam bila- ispričala je u dahu Maja.
S obzirom na stanje u kom je novorođenče pronađeno, postojala je ozbiljna zabrinutost za njeno zdravlje jer se, kako je objasnila Maja, djevojčica borila za vazduh.
- Beba je bila u dobrom stanju, otvarala je usta, hvatala je vazduh i sad bila je blijeda, hvatala je vazduh, gušila se. Međutim sad kažu iz bolnice da je beba stabilno- kazala je.

Zemun: Prolaznica pronašla ostavljenu bebu pored kontejnera, želi da je usvoji

Elektroprivreda Crne Gore A.D. (EPCG) donirala je pedeset hijada eura Kliničkom centru Crne Gore. 
Ugovor su potpisali direktor KCCG dr sc. med. Aleksandar Radović i izvršni direktor EPCG Ivan Bulatović. Predmet ugovora je donacija 50.000 eura, koja će biti namijenjena unapređenju rada i funkcionisanja KCCG. 
Ovim povodom je direktor KCCG, dr Aleksandar Radović u ime ustanove, uručio zahvalnicu EPCG-u u prostorijama ove kompanije u Nikšiću, koju je primio izvršni rukovodilac sektora za korporative komunikacije, Tomaš Damjanović.
- Ovim činom EPCG nastavlja da pruža podršku zdravstvenom sistemu i građanima Crne Gore na čemu smo im iskreno zahvalni, a posebno predsjedniku Odbora direktora EPCG Milutinu Đukanoviću i izvršnom direktoru Ivanu Bulatović - navedeno je u saopštenju EPCG-a.
Iz Elektroprivrede su rekli da, kao društveno odgovorna kompanija, dosljedno ulažu u projekte i inicijative od značaja za cijelo društvo. 
- Još jednom donacijom dokazuju svoju posvećenost jačanju zdravstvenog sistema, kao dokaz da ulaganje u zdravlje predstavlja ulaganje u budućnost svih građana - navedeno je u saopštenju.
Dr Radović, zahvaljujući EPCG na još jednoj vrijednoj donaciji, istakao je da će ova sredstva značajno doprinijeti unapređenju zdravstvenih usluga u našoj ustanovi.
- Potpisivanjem ovog ugovora EPCG još jednom potvrđuje svoju misiju i viziju društveno odgovornog poslovanja, sa posebnim akcentom na podršku ključnim institucijama od javnog značaja - poručeno je iz EPCG-a.

EPCG donirala 50.000 eura Kliničkom centru

Bespoštedni rat Demokrata protiv svih kritičara njihovog politički motivisanog vetinga u policiji - počeo je da uzima danak. &nbsp; Ne samo da su ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i ministar odbrane Dragan Krapović prvi na listi onih koji će biti katapultirani iz vlade nakon rekonstrukcije Vlade u septembru, već su od Demokrata počeli da se udaljavaju doskora vrlo lojalni poslovni partneri. &nbsp; Poput čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića: ambiciozni policijski funkcioner &nbsp;krenuo je u ofanzivu za osvajanje naklonosti Pokreta Evropa sad. Na različite načine pokušava da im se približi preko ljudi bliskih Milojku Spajiću, poput premijerovog savjetnika Branka Krvavca ili Spajićevog ujaka Sretena Kankaraša, koji ima snažan uticaj u PES-u. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190824_0e0424136e5d17eebb694b0e43ca1ecccb80f194bd437d2ef4681fc0cd2b06e4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250827190824_0e0424136e5d17eebb694b0e43ca1ecccb80f194bd437d2ef4681fc0cd2b06e4" data-rendition-name="original" width="1000" height="665" loading="lazy" alt="NA METI ŠĆEPANOVIĆA: Branko Krvavac i Milojko Spajić"> <figcaption>NA METI ŠĆEPANOVIĆA: Branko Krvavac i Milojko Spajić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  OKRETANJE PES-U Početkom nedjelje Šćepanović se u Nikšiću sastao i sa čelnikom PES-a za taj grad, dr Zoranom Mrkićem, ali i uglednim ljekarom Spasojem Vukotićem, sve u cilju podizavnja vlastitog rejtinga. &nbsp; -Šćepanović pokušava da se približi čelnicima Pokreta Evropa sad. Na sve načine pokušava da dokaže da je profesionalac, da &nbsp;je nezavisan u poslu i da je intenzivno sarađivao sa Demokratama i ministrom Šaranovićem, samo zato što ta partija kontroliše bezbjednosni sektor. Šćepanović je u posljednjih desetak dana intenzivirao saradnju i sa Ivicom Janovicem, direktorom Agencije za nacionalnu bezbjednost, koji je na tu poziciju postavljen isključivo voljom premijera Spajića i PES-a – kaže izvor Portala ETV i Televizije E iz vrha bezbjednosnog sektora. &nbsp;&nbsp; Istovremeno, informacije izvora Televizije E iz vrha PES-a govore da u razgovorima Šćepanović sebe predstavlja kao profesionalca i navodi da je bliskost sa Šaranovićem i Demokratama nije posljedica političke već funkcionalne povezanosti rada u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190824_d96556039096082b24896a2d0e367bb811d9cd1b88e76fe10c8232db32ade8a4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250827190824_d96556039096082b24896a2d0e367bb811d9cd1b88e76fe10c8232db32ade8a4" data-rendition-name="original" width="1920" height="1032" loading="lazy" alt="ŠEMA NAPREDOVANJA : Sve Šćepanovićeva unapređenja za vrijeme DPS-a"> <figcaption>ŠEMA NAPREDOVANJA : Sve Šćepanovićeva unapređenja za vrijeme DPS-a(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KAD UNAPREĐENJA POSTANU ,,PROGON” To je stara taktika Lazara Šćepanovića. Tako je, sve uz priču da je bio žrtva progona režima Demokratske partije socijalista, aktuelni čelnik policije zaslužio je naklonost avgustovskih vlasti. &nbsp; Podaci govore sasvim drugačije. &nbsp; Od 2012. do sredine 2020. godine, u vremenu kada je suvereno vladao Đukanovićev DPS, Šćepanović je dobio čak pet priznanja. Kolegijum Centra bezbjednosti Nikšić je 2012. godine izabrao Lazara Šćepanovića za najboljeg policijskog službenika u tom sektoru, dvije godine kasnije je nagrađen kao inspektor godine, 2016 je dobio još jednu nagradu, kao i 2019. i 2020. godine za rezultate u rasvjetljavanju teških krivičnih djela. &nbsp; Ove informacije govore da su Šaranovićeve žalbe o njegovom proganjanju u vrijeme DPS-a bile – namontirana priča da bi se dopao novoj vlasti. &nbsp; I uspio je u tome. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190828_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250827190828_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='SREDSTVO ZA POLITIČKI PROGON U POLICIJI: Dio obrazloženja akcije ,,Značka" '> <figcaption>SREDSTVO ZA POLITIČKI PROGON U POLICIJI: Dio obrazloženja akcije ,,Značka"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  AKCIJA ,,ZNAČKA” &nbsp; A da bi ojačao pozicije i bio u milosti Demokrata, upravo je Šćepanović osmislio akciju kodnog imena ,,Značka” koja je trebalo da posluži kao sredstvo za čišćenje politički nepodobnih u policiji. &nbsp; No, kada su počela da redom padaju rješenja o suspenzijama policijskih službenika, i još više nakon više krivičnih prijava advokata policijskih službenika, Šaranović je ostao uzdržan. &nbsp; Kada je domaća javnost, posebno i Delegacija Evropske unije, žestoko osudila napade čelnika Demokrata na profesionalne medije, advokata Veselina Radulovića i građansku aktivistkinju Teu Gorjanc Prelević - policijski čelnik počeo je da okreće leđa Demokratama. &nbsp;&nbsp; Osim intenziviranja razgovora sa funkcionerima PES-a, čelnik Uprave policije je iskoristio i nedavnu akciju otkrivanja zasada marihuane u Trnovu kod Bara za sopstvenu promociju. &nbsp; &nbsp;,,MARIHUANA - STATIVA”?! -Juče realizovana akcija je rezultat višemjesečne aktivnosti kodnog naziva ,,Trnovo” kojom oprilikom je zaplijenjeno 13 hiljada i 100 stabljika marihuane stativa. To je najveća zapljena te droge u Crnoj Gori – govorio je načelnik Uprave policije Šaranović na konferenciji za medije nakon akcije otkrivanja ogromnih zasada marihuane u Trnovu pokraj Bara. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190832_57192b5b7404150f6bd3c76e5f43a634f567a3e8eca7281cdb293aaaad0648c7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250827190832_57192b5b7404150f6bd3c76e5f43a634f567a3e8eca7281cdb293aaaad0648c7" data-rendition-name="original" width="319" height="158" loading="lazy" alt="VRSTE KANABISA O KOJIMA ŠĆEPANOVIĆ NEMA POJMA: Kanabis indika i sativa"> <figcaption>VRSTE KANABISA O KOJIMA ŠĆEPANOVIĆ NEMA POJMA: Kanabis indika i sativa(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim što je tačno informisao o najvećoj do sada zaplijenjenoj količini marihuane, Šaranović je – valjda u žaru samopromocije - napravio dvije prilično krupne greške, ne baš logične za tako iskusnog policajca. &nbsp; Prije svega, vrsta marihuane koja je zasađena u Trnovu nije stativa, jer takva vrsta ne postoji, niti su je izmislili crnogorski mafijaški klanovi. Pravo ime je kanabis sativa i za nju se smatra da izaziva snažnije efekte, u odnosu na marihuanu druge vrste kanabis indika. &nbsp; KO JE OTKRIO ZASADE? Šćepanovićeva neinformisanost je manji problem: teže je objasniti – osim kao bezobzirno samoreklamiranje – priču o višemjesečnim naporima Šćepanovićevog policijskog tima na otkrivanju plantaže. &nbsp; Jer, prema svim raspoloživim informacijama, zasluge za otkrivanje zasada marihuane idu u račun jedinice granične policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190832_1feaedb573f9276fd8b86834a3c840d3dfe174b12a380f29779c7045a14ce474.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250827190832_1feaedb573f9276fd8b86834a3c840d3dfe174b12a380f29779c7045a14ce474" data-rendition-name="original" width="1024" height="620" loading="lazy" alt="VELIKI POSAO: Zasadi marihuane u Trnovu"> <figcaption>VELIKI POSAO: Zasadi marihuane u Trnovu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Platnaža marihuane otkrivena je slučajno, kada su početkom avgusta, u jeku požara, službenici granične policije dronovima preventivno nadgledali slabo pristupačne predjele u cilju otkrivanja začetka novih požara – ističe sagovornik Portala ETV iz sektora granične policije. &nbsp; &nbsp;ČEKAJUĆI EPILOG Iako nagli Šćepanovićev zaokret i okretanje leđa čelnicima Demokrata djeluje karikaturalno isforsiran, moguće je da će imati efekta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190832_08caa036512d0629e5a54314182adc6df61f972951f14a96fccc2ff1d8361426.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250827190832_08caa036512d0629e5a54314182adc6df61f972951f14a96fccc2ff1d8361426" data-rendition-name="original" width="2161" height="1080" loading="lazy" alt="LEĐA U LEĐA: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>LEĐA U LEĐA: Šaranović i Šćepanović(Photo: Ilustracija: B. PAVIĆEVIĆ)</figcaption> </figure>  Uostalom, ako je sadašnji čelnik Uprave policije mogao da sebe prikaže kao žrtvu vlasti DPS-a – iako je iz godine u godinu napredovao i bivao nagrađivan - možda će mu poći za rukom i ovaj manevar oslobađanja od tereta zvani Demokratska Crna Gora Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; I ko zna, možda će se i uskoro Lazar Šćepanović naći na listi za odstrijel Demokrata. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šćepanović okreće leđa Šaranoviću i Demokratama

Predsjenik Opštine Budva Nikola Jovanović pokrenuo je političku lavinu rekavši da politički intimus lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića i jedan od osnivača te partije, Vojislav Vojo Pićan, nudi DPS-u koaliciju u Budvi i mjesto predsjednika Opštine samo da sklone Jovanovića sa te pozicije.&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, Pićan preko "starih" kadrova lokalnog DPS-a bliskih Svetozaru Maroviću, pokušava da uvjeri aktuelno rukovodstvo Demokratske partije socijalista da sa NSD-om formira novu lokalnu vlast u Budvi. U sve je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, uključen i dio Crkve Srbije koji je naklonjen Metodiju, koji pokušava da "pomogne u ovoj misiji". Izvori tvrde da Marovići preko Beograda imaju uticaj na dio Crkve Srbije, pa se preko njih pokušava stvoriti ambijent kojim bi se sklonio Jovanović, a DPS bi bilo kakvim aranžmanom sa NSD izgubio svoje glašačko tijelo u Budvi i rejting koji oporavlja nakon "Marovićeve vladavine".&nbsp; Cilj ove inicijative je, kako tvrde dobri poznavaoci političkih prilika, rušenje postojeće strukture DPS-a u Budvi, kako bi se zaustavio aktuelni pokušaj oporavka grada i njegovog usmjeravanja ka razvoju i transparentnom upravljanju. Prema tim navodima, iza svega stoji stari političko-interesni savez, čija bi reaktivacija značila povratak Budve pod uticaj struktura koje su godinama bile simbol korupcije i lošeg upravljanja. Iako se NSD javno distancira od bilo kakvog saveza sa DPS-om, izvor Portala ETV tvrdi da je partija spremna za prekriveni ulazak u vlast, u saradnji s ljudima bliskim Marovićima. Konačan cilj, kako tvrde izvori, jeste obnova političke kontrole nad Budvom u rukama Marovića i NSD-a, dijela Crkve Srbije kroz mrežu kadrova koji su već ranije bili odgovorni za devastaciju grada.&nbsp; Više sastanaka između Pićana i članova porodice Marović već je, prema saznanjima Portala ETV, održano, a operativnu ulogu u osmišljavanju strategije preuzimanja vlasti ima mlađi član porodice Marović – Miloš Marović, koji je u direktnoj vezi s Pićanom. S druge strane, u lokalnom DPS u Budvi nezvanično odbacuju mogućnost bilo kakvih saveza sa NSD, ističući da je ideja koju „zagovaraju neki davnašnji kadrovi lokalnog DPS-a“ potpuno suprotna sadašnjoj platformi, odbačena i za prezir.&nbsp; Kako navode, podrška aktuelnoj upravi predvođenoj Jovanovićem bazira se isključivo na projektnim, razvojnim ciljevima, u interesu građana Budve. - Nakon decenija, Opština Budva počinje da otkupljuje vrijedne parcele i po prvi put planira razvoj prostora na odgovoran način – vođena javnim interesom, a ne privatnim dilovima - kaže sagovornik Portala ETV. <h2>MAROVIĆEV POVRATAK?</h2> Svetozar Marović, pravosnažno osuđen kao vođa kriminalne grupe, i dalje izbjegava izvršenje kazne. Desetog oktobra 2026. nastupa apsolutna zastara kazne zatvora od tri godine i devet mjeseci, nakon čega Marović može kao slobodan građanin da se vrati u Crnu Goru. Tada mu Beograd više neće biti alternativa Spužu. Za njim je još 2017. raspisana Interpolova potjernica, nakon što je, navodno zbog zdravstvenih razloga, napustio Crnu Goru i otišao u Srbiju. Umjesto da ode na izdržavanje kazne, Marović se nakon izlaska iz pritvora u maju 2016. preselio u Beograd, gdje je, prema riječima njegovih advokata, liječio depresiju. Nikada se više nije vratio. Od tada je Crna Gora više puta zahtijevala njegovo izručenje – zvanično šest puta, ali bez uspjeha. Ministarstvo pravde Srbije nijednom nije odgovorilo pozitivno na molbe crnogorskih vlasti. Zanimljivo je i to da je Marović ranije tvrdio da njegova porodica živi na rubu egzistencije, iako njegov sin Miloš Marović posjeduje značajnu imovinu u Srbiji – kuću u elitnom naselju, desetine hektara zemljišta, kao i registrovanu firmu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827150828_2f1fc1db12770af6c61146e947c7b54c44f900226f7d26dc9e37745b03a3f87f.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250827150828_2f1fc1db12770af6c61146e947c7b54c44f900226f7d26dc9e37745b03a3f87f" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Svetozar Marović"> <figcaption>Svetozar Marović</figcaption> </figure>  <h2>KAKAV JE SCENARIO&nbsp;</h2> Kada bi se ova inicijativa obistinila, to bi značilo povratak kompromitovanih struktura na vlast u Budvi – što bi, po ocjenama sagovornika Portala ETV, &nbsp;značilo kraj aktuelnim naporima za razvoj grada u interesu građana. U pitanju nije samo politički manevar, već i potencijalni povratak sistema koji je devastirao Budvu – a koji, izgleda, računa na zaborav i politički pragmatizam, uoči formalnog povratka Svetozara Marovića u Crnu Goru. <h2>ZAŠTO JE JOVANOVIĆ META</h2> Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović pretučen je u julu u Budvi.&nbsp; Budvanska policija je tada uhapsila i saslušala braću Jova, Vidaka i M. Bata Mitrovića jer su ispred jednog ugostiteljskog objekta napali predsjednika Opštine Budva. Vidaku i Miloradu Mitroviću je određena mjera zabrane prilaska Jovanoviću.&nbsp; Vidak je funkcioner Nove srpske demokratije (NSD) Budva. Jovo Mitrović se vodi kao bezbjednosno interesanto lice (BIL). Jovanović je tokom kampanje za lokalne izbore na račun Mitrovića iznosio niz optužbi povezujući ih sa kriminalnim djelovanjem.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020620020_31c19f37e671dbff70d76c6bb907839a44b6ce1fb60a52a87fc858b4dc1bf6fb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025020620020_31c19f37e671dbff70d76c6bb907839a44b6ce1fb60a52a87fc858b4dc1bf6fb" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Nikola Jovanović"> <figcaption>Nikola Jovanović(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>

Opasne političke igre u Budvi - Šta to pokušavaju Pićan, Marovići i dio Crkve Srbije

Nekoliko država Evropske unije, kako je Portalu ETV saopštilo više izvora iz diplomatskih krugova u Briselu, priprema dokument koji će uputiti crnogorskom premijeru Milojku Spajiću kao ozbiljno upozorenje da briselska administracija gubi strpljenje i da će, ukoliko se Vlada Crne Gore ne uozbilji i pristupi hitnom ispunjavanju zadataka iz evropske agende, fokus evropskih integracija preusmjeriti na Albaniju i Moldaviju. - Do kraja godine Crna Gora će maksimalno zatvoriti još tri poglavlja, ali je, u ovom trenutku, čak i to upitno. Šanse da sva poglavlja budu zatvorena 2026. tako-reći više ne postoje – kažu naši sagovornici. &nbsp;&nbsp; &nbsp;GUBITAK POVJERENJA Kategorični su da Spajić gubi povjerenje evropskih partnera, a nakon silnih obećanja koja je dao, ali ih ne ispunjava. Ističu da je, pogotovo, Holandija zbog toga sve glasnija. - Situacija u zemlji se usložnjava na dnevom nivou, a Spajić ćuti, ne reaguje. Sve su češće ocjene u krugovima briselske administracije da je on odgovoran za unutrašnju krizu koja potresa Crnu Goru. Imao je širom otvorena vrata, ali nije ispunio očekivanja. U više navrata je upozoravan da je Vlada glomazna, da je nefunkcionalna, da je realizacija evropskih obaveza loša, da Vlada ne isporučuje rezultate, već probleme – naglašavaju naši izvori.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082816088_09357462c258a817908db8789b487c0237aa62fb0e3ec1a05fe331b1bd6b05f7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082816088_09357462c258a817908db8789b487c0237aa62fb0e3ec1a05fe331b1bd6b05f7" data-rendition-name="original" width="920" height="613" loading="lazy" alt="European flags at the European Commission in Brussels"> <figcaption> SVE SNAŽNIJE PORUKE KRITIKE: Sjedište briselske administracije(Photo: JULIEN WARNAND)etv</figcaption> </figure>  Da Crna Gora proizvodi probleme pokazao je i slučaj ministra odbrane Dragana Krapovića koji je, iz njemu poznatih razloga, izradio značke specijalno za Školski brod „Jadran“, zbog kojeg su naša zemlja i Hrvatska u sporu, jer i jedna i druga polažu pravo na njega. Promovisao ih je krajem jula, a odmah je uslijedila žestoka reakcija susjedne zemlje, članice Evropske unije, koja je Podgorici uputila oštru protestnu notu. Poručili su, između ostaloga, da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa, te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje“.&nbsp; Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokrenuo je političku čistku u Upravi policije, nikada ranije viđenu u Crnoj Gori, brutalniju od one koju je u prosvjeti sprovela ministarka Vesna Bratić. Ona je u jednom danu smijenila nekoliko stotina direktora i direktorica u crnogorskim obrazovnim ustanovama i njihovih pomoćnika i pomoćnica. Za razliku od nje, Šaranović politički nepodobnim službenicima Uprave policije, koji su listom svi smijenjeni nakon što su 2020. godine vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite, predvođene Crkvom Srbije, dijeli otkaze. Pod izgovorom vetinga u policiji, iako takav proces nije formalizovan zakonskim aktima, Šaranović oslobađa policiju od onih koje on i njegovi saradnici smatraju nepodobnima. Sigurno je da među tim ljudima ima korumpiranih službenika, ali problem je što suštinski nijesu oni nameti, već oni koji politički ne odgovaraju Demokratama, partiji iz koje dolazi Šaranović. Ovakav Šarnovićev progon otvorio je vrata i za lične obračune među službenicima policije, jer, za nevjerovati, dovoljno je da kolega prijavi kolegu pod sumnjom da je korumpiran i da sarađuje s mafijom?! Ovaj Šaranovićev netransparentan proces, jer otpuštenim službenicima i njihovim advokatima nije dozvoljen uvid u spise predmeta, i očigledan politički uticaj koji sprovodi u resoru na čijem je čelu naišao je na žestoku kritiku dijela javnosti, pa i civilnog sektora.&nbsp; U Šaranovićevom mandatu bezbjednosna situacija u zemlji se znatno usložila, do te mjere da se u nekim situacijama može komotno govoriti i o svojevrsnoj anarhiji. Najbrutalniji primjer samovlašća dogodio se nedavno u selu Gornje Zaostro nadomak Berana kada je skupina od više desetina muškaraca, okupljenih na otvaranju spomenika ratnom zločincu, saradniku fašista, četničkom vođi u Crnoj Gori Pavlu Đurišiću, napala novinarske ekipe Pobjede i Vijesti. Sve se dešavalo naočigled inspektora u civilu, a pijana rulja je čitavih sat vremena maltretirala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića, kojem su prijetili i klanjem. Nije ga spasila policija, već jedan od muškaraca iz te mase. Demokrate, partija iz koje dolaze i Krapović i Šaranović brutalnim verbalnim napadima, lažima i ogavnim konstrukcijama obračunavaju se sa kritičarima izvršne vlasti, primarno onima koji kritikuju bezbjednosni sektor. Meta su im svi – od medija, studenata, aktivista, do civilnog društva, a obračunavaju se i sa advokatima otpuštenih službenika kvalifikujući ih na najgori mogući način.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082816088_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025082816088_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9" data-rendition-name="original" width="800" height="783" loading="lazy" alt="trio"> <figcaption>KOČNIČARI EVROPSKOG PUTA: Danilo Šaranović, Aleksa Bečić i Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  Posljednjih dana meta skoro nezapamćene političke hajke u Crnoj Gori je civilna aktivistkinja Tea Gorjanc Prelević, koja je stala u odbranu prava advokata Veselina Radulovića, kojeg Demokrate već duže vrijeme „razapinju na stub srama“.&nbsp; Zbog toga se juče oglasio, na mreži X, njemački ambasador Peter Felten koji je poručio da je u ovoj „odlučujućoj fazi procesa pristupanja EU, potrebno snažno i slobodno civilno društvo, uključujući snažne i kredibilne branitelje ljudskih prava“. Njihova stručnost, savjeti, ali i kritike, kako je napisao, predstavljaju važan doprinos i značajnu smjernicu za politički proces. &nbsp;PORAZNA STATISTIKA Prema podacima iz Izvještaja o realizaciji Programa rada Vlade za I i II kvartal 2025, koji su objavili u julu, proizilazi da je Vlada ispunila manje od dvije trećine obaveza u procesu pristupanja EU planiranih za prvih šest mjeseci ove godine – 65 odsto.&nbsp; Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je juče za Antenu M da je „važno istaći da su resori koji nose najveći teret obaveza vezanih za zatvaranje pregovaračkih poglavlja planiranih za ovaj period i sprovođenje reformske agende ostvarili visok stepen ispunjenosti“. - Dakle, ne možemo govoriti o lošem učinku. Veliki dio aktivnosti je već započet i implementacija je u toku. Svjesni smo da nas čeka još dosta posla, ali uvjerena sam da ćemo do kraja godine imati još snažnije rezultate – rekla je ona. Ustvrdila je – „nijesmo usporili tempo, već smo preusmjerili energiju na ono što je u ovom trenutku najvažnije za napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji“. Da nije tako „ružičasto“ kako ministarka pokušava da predstavi crnogorsku zbilju potvrđuju i sve češće reakcije Delegacije EU u Crnoj Gori na događaje u našoj zemlji, te poruke evropskih zvaničnika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828160812_3dd1a84ec81bd6f8ea9870d88cad455a918e9d0e73593197994788652fc2a9ad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250828160812_3dd1a84ec81bd6f8ea9870d88cad455a918e9d0e73593197994788652fc2a9ad" data-rendition-name="original" width="400" height="400" loading="lazy" alt="šarec"> <figcaption>CRNA GORA U EU, MOŽDA, 2029: Marjan Šarecetv</figcaption> </figure>  Pa je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec, prije nekoliko dana u razgovoru za Antenu M saopštio da će biti zadovoljan ako naša zemlja proces EU integracija okonča do 2029?! - Mnogi dobro rade i to treba reći, ali ja ću biti zadovoljan ako se čitava stvar, čitava integracija, odnosno čitav proces završi za ovaj mandat evropskih institucija. Znači do 2029. Ima još puno posla, još puno toga da se uradi, ali sve zavisi od unutrašnje političke situacije – poručio je on. Jasna poruka da 2028. više ne slovi kao godina u kojoj će naša zemlja postati punopravna članica Evropske unije.&nbsp; Osim toga, Šarec je bio precizan da – sve zavisi od unutrašnje političke situacije. A unutrašnjo-politička zbilja Crne Gore je iz dana u dan sumornija. Što je konstatovao i Šarec porukom da „Crna Gora mora biti građanska država, u kojoj se poštuju ljudska prava i temelji se na antifašističkoj tradiciji“, te da „evropskom putu Crne Gore u ovom trenutnku nikako ne ide u korist podizanje spomenika četničkom komandantu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828160812_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250828160812_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="spomenik"> <figcaption>ZA EVROPU REVIZIAJ ISTRJE NEPRIHVATLJIVA: Spomenik ratnom zločincu, koljaču, četničkom vođi Pavlu Đurišićuetv</figcaption> </figure>  &nbsp;Upozorio je da crkva i država treba uvijek da budu odvojene.&nbsp; Crna Gora danas, međutim, daleko je od ovih vrijednosti. Sve je manje građanska država, sve manje se poštuju ljudska prava, a njeni antifašistički temelji su na besprizornom udaru revizionista iz proruskog i prosrpskog društveno- političkog bloka, preciznije – na udaru vlasti i Crkve Srbije, koja suštinski, nažalost, uprava političkim procesima u zemlji. Crna Gora iz dana u dan gubi karakter sekularne države.&nbsp; A, premijer Milojko Spajić koji nam je obećao svijetlu evropsku budućnost ćuti. &nbsp;

Ako se Vlada ne uozbilji, fokus EU integracija biće preusmjeren na Albaniju i Moldaviju

Ministarstvo odbrane nema podatke da li je čelni čovjek tog resora, ministar Dragan Krapović, &nbsp;tokom 2024. boravio službeno u Srbiji, i odbija zahtjev za slobodan pristup informacijama, navodi se u dokumentu MO u koji je Portal ETV imao uvid.&nbsp; Ovaj podatak budi ozbiljnu sumnju u djelovanje MO, ali i upućuje na smišljeno prikrivanje informacija od strane Ministarstva odbrane, a kako bi se zaštitio ministar Krapović.&nbsp; Ministarstvo odbrane Crne Gore odbilo je zahtjev za slobodan pristup informacijama koji se odnosio na službena putovanja ministra Dragana Krapovića u Republiku Srbiju, u periodu od 1. januara do 1. novembra 2024. godine. &nbsp; Zahtjev je podnijela nevladina organizacija MANS, 4. decembra 2024. godine, tražeći kopije akata koji sadrže informacije o službenim putovanjima, kao i sve putne naloge koji se odnose na ta kretanja. Međutim, Ministarstvo je zahtjev odbacilo bez oklijevanja, uz sljedeće obrazloženje: “U periodu od 1.1.2024. do 1.11.2024. godine ministar odbrane Dragan Krapović nije imao službenih putovanja u Republiku Srbiju. Ministarstvo ne posjeduje informacije niti putne naloge za službena putovanja u navedenu državu.” U dodatnom obrazloženju Ministarstvo se poziva na član 30, stav 5 Zakona o slobodnom pristupu informacijama – navodeći da je zahtjev odbijen jer organ nije u posjedu traženih dokumenata.&nbsp; Sumnje rastu: Da li je bio u Srbiji – a niko to ne smije da zabilježi? Prema nezvaničnim, ali dobro upućenim izvorima, postoje indicije da je ministar Krapović tokom februara 2024. godine boravio upravo u Srbiji.&nbsp; Ono što izaziva sumnju je odbijanje Ministarstva osbrane za slaobodan pristup informacijama.&nbsp; Da li je ministar putovao mimo službenih procedura? Da li su ti troškovi pokriveni iz državnog budžeta? Ko i zbog čega pokušava da sakrije informacije o njegovim kretanjima? Zabrinjava i to što ovakav institucionalni odgovor ne samo da ignoriše pravo građana i civilnog sektora na informacije, već i potencijalno ukazuje na zloupotrebu položaja i pokušaj prikrivanja činjenica od javnosti. <h2>PRIJETNJE MEDIJIMA</h2> U jeku ovih kontroverzi, ministar Krapović je u javnom obraćanju prije nekoliko večeri otvoreno napao medije – konkretno Portal i Televiziju E – nazivajući izvještaje o njegovoj mogućoj smjeni “naručenim”, navodno od strane “mafije, DPS-a i inostranih faktora”. No, više od same retorike, uznemirava izrečena prijetnja: “Doći ćemo ne samo do njih, već i do svih drugih medija koji prenose spinove”, izjavio je Krapović, aludirajući na planirane čistke unutar sistema u režiji njegovih Demokrata. U jednoj demokratskoj državi, ovakav jezik – i ovakva poruka – predstavljaju ozbiljan udar na slobodu medija i nezavisno novinarstvo. <h2>Službenim vozilima na odmor</h2> Kako je zimus pisao Portal ETV, &nbsp;ministar odbrane Crne Gore Krapović sa porodicom je bio na odmoru, prvo u Srbiji, potom u poznatom zimskom centru Alta Badia u Italiji. U pratnji porodice ministra su i vojni policajci, čak i u mondenskom italijanskom &nbsp;skijalištu.&nbsp; Portal ETV je objavio 15.januara da je, &nbsp;dan nakon vanredne sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost povodom masakra na Cetinju, ministar odbrane jotišao za Beograd, čime je počeo petnaestodnevni godišnji odmor. Tako Krapović nije prisustvovao komemoraciji u Vladinom domu u Prijestonici - baš kao što su tog dana na Cetinju izostali potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, ali i svi poslanici Demokrata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828180824_f7430bd6019740ba2205b616e36bd134319011eb07470484695184273531529a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250828180824_f7430bd6019740ba2205b616e36bd134319011eb07470484695184273531529a" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="dokument"> </figure>  &nbsp;

Tag: marko-drobnjak