Tivat resident M. J. (59) was fined 445 euros for insulting comments he posted on the social network Facebook addressed to member of parliament from the party Social Democrats Nikola Zirojević – President of the Court for Misdemeanors in Budva Marko Đukanović confirmed for our news outlet.
The decision, as he specified, was rendered today in expedited proceedings by Judge Jelena Stanišić of the Court for Misdemeanors in Budva, Kotor Division.
– On December 12th, at around 5 p.m., via Facebook, from his personal profile, in response to a post by Nikola Zirojević, M. J. behaved in a particularly rude, shameless, and insulting manner by leaving offensive comments – Đukanović stated.
In doing so, he added, M. J. committed a misdemeanor under Article 7, paragraph 2, of the Law on Public Order and Peace.
–He was deprived of his liberty, and the time he spent in detention facilities was included in his sentence, so his sentence was reduced by 25 euros. Along with the fine, he was also ordered to pay the costs of the procedure in the amount of 30 euros, which he is obliged to pay within the same period as the fine. The ruling is final, as both the defendant and the Police Directorate waived their right to appeal – Đukanović told our portal.
M. J. had not previously been punished for either misdemeanors or criminal offenses.

Jasmina Beharovic

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Tivat resident fined 445 euros for insulting comments directed at Zirojević

Tivćanin M. J. (59) kažnjen je sa 445 eura zbog uvredljivih komentara koje je na društvenoj mreži Fejsbuk uputio poslaniku Socijaldemokrata Nikoli Zirojeviću - potvrdio je Portalu ETV predsjednik Suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović.
Odluku je, kako je precizirao, u hitnom postupku danas donijela sutkinja Suda za prekršaje u Budvi, Odjeljenja u Kotoru, Jelena Stanišić.
- M. J. se 12. decembra oko 17 sati posredstvom mreže Fejsbuk sa svog ličnog profila na objavu Nikole Zirojevića naročito drsko, bestidno i uvredljivo ponašao na način što je ostavio uvredljive komentare - naveo je Đukanović.
Na taj način je, kako je dodao, M. J. počinio prekršaj iz člana 7, stav 2, Zakona o javnom redu i miru.
- On je bio lišen slobode, a u kaznu mu je uračunato vrijeme koje je proveo o prostorijama za zadržavanje, pa mu je kazna umanjena za 25 eura. Uz novčanu kaznu su mu izrečeni i troškovi postupka u iznosu od 30 eura, koje je dužan uplatiti u istom roku kao i novčanu kaznu. Rješenje je pravosnažno, jer su se žalbe odrekli i okrivljeni i Uprava policije - naveo je za naš portal Đukanović.
M. J. prethodno nije ni prekršajno, ni krivično kažnjavan.

Tivćanin kažnjen sa 445 eura zbog uvredljivih komentara upućenih Zirojeviću

Sud za prekršaje u Budvi za vrijeme državnih praznika i dana vikenda postupio je u ukupno 48 hitnih predmeta, saopštio je predsjednik tog suda Marko Đukanović.
Kako navodi, ukupno je riješeno 47 predmeta ili 98 odsto, a izrečeno je ukupno 33,040,00 eura novčanih kazni (u prosjeku 703 eura po predmetu) i 1,706,00 eura troškova prekršajnog postupka, dok je u tri predmeta izrečeno ukupno 90 dana zatvora.
“Svi predmeti u kojima su se kao okrivljeni javili strani državljani izvršeni su odmah po objavljivanju odluke. Gotovo svi prekršaji su izvršeni kršenjem odredbi Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, a dominirali su prekršaji upravljanja vozilima pod dejstvom alkohola i narkotika, odbijanje vozača na alkotestiranja/‘droga testove’, kao i veća prekoračenja brzine”, zaključio je Đukanović.

Portal ETV

500x500

1250x600

1084x550

Đukanović: Za praznike izrečeno oko 35.000 eura novčanih kazni i 90 dana zatvora

Devet osoba oglašeno je krivim zbog narušavanja javnog reda i mira 18. jula u ranim jutarnjim satima na dvije lokacije u Ulcinju, kada su učestvovali u masovnoj tuči, te su kažnjeni sa 5.400 eura - kazao je predsjednik Suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović.
Državljani Kraljevine Švedske A. B. (26), Ad. B. (25), I. M. (24), M. S. (25), državljani SAD E. L. (25), D. L. (19), L. Ć. (20), državljanin Ujedinjenog Kraljevstva A. A. (26) i državljanin Crne Gore A. S. (22) moraće da plate po 600 eura.
- Okrivljeni su postupajući u grupama međusobno razmjenjivali udarce rukama i nogama u predjelu tijela, da bi pravovremenom reakcijom Uprave policije bili identifikovani, uhapšeni i u zakonskom roku privedeni pred sud - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Dežurna sutkinja odjeljenja u Ulcinju Slađana Barjaktarević je odredila da se kazne naplate prije pravosnažnosti rješenja, pa su svi okrivljeni platili izrečene kazne odmah po objavi odluke.

Zbog masovne tuče u Ulcinju devet izgrednika kažnjeno sa 5.400 eura

Sud za prekršaje u Budvi odredio je državljaninu Republike Srbije Ž. M. (52) kaznu zatvora u trajanju od 32 dana zbog upravljanja vozilom pod dejstvom opojne droge heroin - saopštio je predsjednik ove sudske instance Marko Đukanović.
Njemu je, kako je precizirano u saopštenju, kaznu odredila sutkinja odjeljenja u Kotoru Ivana Vukasović nakon što je u skraćenom postupku dokazano da je 14. juna, u ranim jutarnjim satima, upravljao vozilom koje je prethodno bilo isključeno iz saobraćaja zbog drugih prekršaja pod dejstvom heroina.
- Sutkinja je odlučila da se prije pravosnažnosti odluke uputi u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu na izdržavanje kazne, jer postoji bojazan da bi boravkom na slobodi, kao strani državljanin, osujetio njeno izvršenje - istaknuto je u saopštenju. 
Po izdžanoj kazni, okrivljeni će na osnovu posebne odluke biti protjeran iz Crne Gore.

Srpskom državljaninu 32 dana zatvora zbog vožnje pod dejstvom heroina

Državljanin Srbije Ž. J. (32), iz Mladenovca, osuđen je na kaznu zatvora od 23 dana i kažnjen je novačno 180 eura zbog više saobraćajnih prekršaja - kazao je predsjednik Suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović.
Njemu je, kako se navodi u saopštenju, suđeno u hitnom postupku zbog toga što su ga prethodne noći u Budvi pripadnici Uprave policije zatekli da upravlja neregistrovanim vozilom pod dejstvom opojne droge marihuana, pri čemu nije posjedovao ni važeću vozačku dozvolu.
- Kako okrivljeni nije platio novčanu kaznu po objavljivanju odluke, preinačena mu je u kaznu zatvora u trajanju od osam dana, pa je okrivljeni kao strani državljanin odmah sproveden u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu na izdržavanje kazne od 23 dana - rekao je Đukanović.
Njemu će, kako dodaje, biti zabranjeno da upravlja vozilima na teritoriji Crne Gore u trajanju od četiri mjeseca, a zabrana stupa na snagu nakon izdržavanja zatvorske kazne.&nbsp;

Državljaninu Srbije 23 dana zatvora: Upravljao neregistrovanim vozilom pod dejstvom marihuane, ne posjeduje ni važeću vozačku dozvolu

Državljanin Republike Turske B.O. (36), sa privremenim boravkom u Ulcinju, oglašen je krivim i osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 1.500 eura zbog bježanja od policije - saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi. 
Njemu je, kako navodi predsjednik ovog suda Marko Đukanović, dežurna sutkinja Anka Kekić 15. aprila u hitnom postupku izrekla sankciju nakon što je u postupku dokazano da je dan ranije, oko 222 sata, u neposrednoj blizini Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj ometao policijskog službenika B. E.
On se, kako se navodi, na usmeno naređenje policijskog službenika "stop policija" oglušio i dao u bjekstvo.
- Brzom reakcijom policijskih službenika je bio sustignut i sproveden u stanicu policije Ulcinj - ističe Đukanović.
Kazna mu je kao stranom državljaninu naplaćena odmah po izricanju odluke.

Ulcinj: Turski državljanin bježao policiji, kažnjen sa 1.500 eura

Budvanin S. K. (26) osuđen je na 15 dana zatvora nakon što je odbio da se testira na prisustvo opojnih droga u organizmu - navodi predsjednik Suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović.
S. K. je 23. marta, kako dodaje u saopštenju, oglašen krivim u hitnom postupku.
- U ovom postupku je utvrđeno da je prethodne večeri, dok je kontrolisan u saobraćaju, odbio da se testira na prisustvo opojnih droga u organizmu, zbog čega su ga službenici Uprave policije uhapsili, a potom narednog dana i priveli u sud - rekao je Đukanović.
Uz kaznu su mu izrečeni i kazneni bodovi u maksimalnom iznosu, kao i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca, koje će izvršiti Uprava policije.

Budvaninu 15 dana zatvora: Odbio da uradi test na drogu

M. Z. (26) iz Bijelog Polja oglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 dana zbog vožnje pod dejstvom kokaina u Budvi - kazao je predsjednik Suda za prekršaje u tom primorskom gradu Marko Đukanović.
Njemu je, kako navodi u saopštenju, dežurna sutkinja Magdalena Mijić izrekla kaznu nakon što je u hitnom postupku utvrđeno da je 12. februara oko 23.50 sati na lokalnoj saobraćajnici u Budvi upravljao vozilom pod dejstvom opojne droge kokain.
- Uz kaznu mu je izrečena zaštitna mjera zabrana upravljanja motornim vozilima u trajanju od četiri mjeseca, kao i tri kaznena boda, koje će izvršiti Uprava policije - rekao je Đukanović.

Bjelopoljcu 15 dana zatvora zbog upravljanja vozilom pod dejstvom kokaina

Ne sjećam se da su ovako burno reagovali i postavljali pitanja kad je policijom na Belvederu komandovao kriminalac Parezanović, kaže poslanik Nikola Zirojević, komentarišući saopštenje DNP-a u kojem su uputili kritike na račun direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića.
- Tada se pilo vino i proslavljala policijska tortura “nad komitama”, poručio je Zirojević u objavi na mreži X.

Zirojević: Ne sjećam se da su ovako burno reagovali kad je policijom na Belvederu komandovao kriminalac

Crnoj Gori, uprkos postignutom napretku, predstoji još mnogo posla kako bi se riješili dugotrajni izazovi u pravosuđu, uključujući jačanje nezavisnosti, unapređenje efikasnosti i dosljednosti u donošenju odluka, ali i postizanje vidljivih rezultata u složenim predmetima, ocijenila je britanska ambasadorka Don Meken.
&nbsp;Ona je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da je Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) snažno posvećeno podršci demokratije u Crnoj Gori i jačanju demokratske otpornosti, ističući da obnova povjerenja građana u pravosudne institucije zahtijeva pravične i na dokazima zasnovane sudske odluke, kao i institucionalnu kulturu utemeljenu na transparentnosti.
&nbsp;Prema riječima Meken, Crna Gora je tokom minule godine u oblastima vladavine prava i pravosudne reforme, posebno kada je riječ o ponovnom uspostavljanju funkcionisanja ključnih institucija, ostvarila napredak.
&nbsp;- Međutim, ostaje još mnogo posla kako bi se riješili dugotrajni i dublji strukturni izazovi, uključujući potrebu za jačanjem nezavisnosti pravosuđa, unapređenjem efikasnosti i dosljednosti u donošenju odluka, kao i postizanjem vidljivih rezultata u složenim predmetima, uključujući one koji se odnose na korupciju- navela je Meken.
&nbsp;Ona je naglasila i da se reforma ne odnosi samo na usvajanje zakona, već na njegovu primjenu i dosljednost tokom vremena.&nbsp;
&nbsp;- Obnova povjerenja javnosti u pravosudni sistem zahtijevaće snažne procese, pravične i na dokazima zasnovane sudske odluke, kao i institucionalnu kulturu utemeljenu na transparentnosti, koja je u stanju da pokaže uvjerljive rezultate u praksi- naglasila je Meken.
&nbsp;Ona je rekla da će UK nastaviti da podržava reformske napore Crne Gore kroz savjetodavnu podršku, razmjenu stručnog znanja i institucionalnu saradnju, uključujući veze koje su tokom prethodne godine uspostavljene između vrhovnih sudova dvije države.&nbsp;
&nbsp;Kako je dodala Meken, UK će nastaviti da podržava i napore na izgradnji snažnih pravosudnih institucija i spremno je da pruži savjete i uspostavi saradnju u cilju razvoja alternativnih mehanizama rješavanja sporova, uključujući arbitražu.
&nbsp;Komentatišući navode pojedinih aktera da u Crnoj Gori postoji selektivna pravda kada su u pitanju slučajevi visoke korupcije i organizovanog kriminala, Meken je kazala da je svjesna da u državi postoji zabrinutost u vezi sa selektivnom pravdom.&nbsp;
&nbsp;- Upravo zato je od posebne važnosti da se istrage i sudski postupci u Crnoj Gori sprovode nepristrasno i transparentno, na osnovu čvrstih dokaza i u skladu sa vladavinom prava- kazala je Meken.&nbsp;
&nbsp;Kako je istakla, Crna Gora je u prethodnim godinama preduzela određene korake ka jačanju svog institucionalnog okvira u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući ključna imenovanja u pravosuđu i tužilaštvu.
&nbsp;- Održavanje mjerljivog napretka zavisiće od dosljedne primjene zakona, bez obzira na političku pripadnost. Postizanje kredibilnih rezultata u procesuiranju slučajeva visoke korupcije i organizovanog kriminala ostaje ključna obaveza u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji (EU)- rekla je Meken i dodala da UK nastavlja sa podrškom unapređenja sudskih procesa i jačanja povjerenja javnosti u pravosudni sistem.&nbsp;
&nbsp;Odgovarajući na pitanje o vetingu u policiji, Meken je navela da on može imati konstruktivnu ulogu u jačanju integriteta, ukoliko se sprovodi transparentno, na osnovu jasnih i objektivnih kriterijuma, ali i uz nezavisan nadzor.&nbsp;
&nbsp;- Ključno je da se profesionalni standardi, pravičnost, zajedničke vrijednosti, djelotvorna kontrola i institucionalna nezavisnost obezbjeđuju kontinuirano, tako da visoki standardi ponašanja zaposlenog kadra postanu dio svakodnevnog rada- &nbsp;navela je Meken.
&nbsp;
Izbornom reformom postignut vidljiv napredak, ali ostaje još posla
&nbsp;
Na pitanje da li je minula godina donijela napredak u oblasti izborne reforme u Crnoj Gori, Meken je istakla da jeste i da je bilo ohrabrujuće vidjeti da su usvojene izmjene zakona koje se odnose na izbore i finansiranje političkih partija i izbornih kampanja.&nbsp;
&nbsp;- To je značajno postignuće, ali predstavlja početak, a ne kraj reformskog procesa- naglasla je Meken.
&nbsp;Kako je dodala, slobodni i fer izbori su temelj demokratije, posebno imajući u vidu sve veće rizike od stranog zlonamjernog uticaja na izborne procese.&nbsp;
&nbsp;- Građani Crne Gore imaju pravo da očekuju izbore u koje mogu imati povjerenje. Tokom prethodnih godina, UK je pružalo podršku naporima da se ojača integritet izbora u Crnoj Gori i otpornost izbornih sistema na strani zlonamjerni uticaj, uključujući podršku izbornom posmatranju, rješavanju dugotrajnih sporova u vezi sa izbornim rezultatima, kao i tehničku i stručnu pomoć Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu- navela je Meken.
&nbsp;Međutim, kako je dodala, iako je ostvaren vidljiv napredak, ostaje još mnogo toga da se uradi.&nbsp;
&nbsp;- Kontinuirani politički dijalog, posvećenost i jedinstvo svrhe među političkim akterima od ključnog su značaja, ne samo za očuvanje zamaha reformi, već i za obezbjeđivanje pune i dosljedne primjene usvojenih izmjena u praksi- rekla je Meken.&nbsp;
&nbsp;Prema njenim riječima, izgradnja trajnog povjerenja javnosti u to da su izbori u Crnoj Gori pozdani, slobodni i fer biće od presudne važnosti, naročito u kontekstu priprema za izbore 2027. godine.&nbsp;
&nbsp;Usklađivanje sa standardima EU korisno za građane, ali i region
&nbsp;Govoreći o evropskoj integraciji Crne Gore, Meken je ocijenila da zatvaranje još pet pregovaračkih poglavlja u procesu pristupanja EU predstavlja značajnu prekretnicu na putu Crne Gore ka članstvu.&nbsp;
&nbsp;- Napredak je ujedno i podsjetnik da je pristupanje proces kontinuiranih reformi i usklađivanja, a ne jednokratni događaj- kazala je Meken.
&nbsp;Ona je kazala da UK ohrabruje održiv i inkluzivni napredak koji će dodatno jačati institucije, unapređivati odgovornost i približavati Crnu Goru evropskim standardima koji su od stvarnog značaja za građane širom zemlje.
&nbsp;- UK nastavlja da podržava evropsku integraciju Crne Gore. Ovo nije samo pitanje institucionalnog članstva. Smatramo da dublje usklađivanje Crne Gore sa standardima EU u oblastima vladavine prava, ekonomskog upravljanja, demokratske odgovornosti i regionalne saradnje donosi konkretne koristi za građane Crne Gore i doprinosi dugoročnoj stabilnosti i prosperitetu Zapadnog Balkana- rekla je Meken.&nbsp;
&nbsp;Prema njenim riječima, stabilan, prosperitetan i demokratski Zapadni Balkan ključni je za zajedničku bezbjednost i ekonomske interese Evrope.
&nbsp;Meken je kazala da UK, iako nije više članica EU, pozdravlja proces pristupanja Crne Gore, dodajući da on pokreće reforme koje osnažuju demokratske institucije, vladavinu prava i ekonomsku otpornost.
&nbsp;
- Ove reforme su neophodne jer jake institucije, nezavisni sistemi pravosuđa i odgovorno upravljanje direktno unapređuju stabilnost, bezbjednost i prilike za građane, te stoga indirektno doprinose otpornijoj Evropi. Ovaj rezultat je u interesu svih- navela je Meken.
&nbsp;
Kroz Berlinski proces zadržati fokus na konkretnim rezultatima
&nbsp;Komentarišući pripreme Crne Gore za preuzimanje predsjedavanje Berlinskim procesom, Meken je naglasila da je UK, kao domaćin prethodnog, željela da se taj proces odvija u partnerstvu sa regionom i da su sadržaj i pravac diskusija tokom cijelog procesa bili zasnovani na prioritetima i potrebama koje su, u partnerstvu sa regionom, identifikovali predstavnici iz svake zemlje.
&nbsp;Ona je kazala da su zadovoljni što će Crna Gora biti domaćin predsjedavanja Berlinskim procesom ove godine.
&nbsp;- To je veoma dobar način da se osigura da Berlinski proces na pravi način podrži razvoj regiona i suočavanje sa zajedničkim izazovima- rekla je Meken, dodajući da im je poznato da je crnogorska radna grupa pažljivo razmotrila ciljeve koje žele da ostvare tokom svog predsjedavanja i da su započeli pripreme na vrijeme.&nbsp;
&nbsp;Meken je navela da očekuju da Crna Gora zadrži snažan fokus na konkretnim rezultatima, uz konstruktivan dijalog i da se raduje bliskoj saradnji sa Crnom Gorom "kako bismo nadogradili postignuto u 2025. godini".
&nbsp;
UK podržava jačanje otpornosti u Crnoj Gori
&nbsp;Govoreći o saradnji sa Crnom Gorom u oblasti odbrane, Meken je ukazala na snažno i rastuće partnerstvo, zasnovano na zajedničkim vrijednostima i odgovornostima kao NATO saveznika.
&nbsp;- Fokus naše saradnje je na jačanju regionalne bezbjednosti, izgradnji otpornosti i unapređenju interoperabilnosti kroz NATO okvire i zajedničke aktivnosti- &nbsp;kazala je Meken, dodajući da su ključni elementi te saradnje obuka i profesionalni razvoj.&nbsp;
&nbsp;Meken je podsjetila da se i ove godine značajan broj pripadnika Vojske Crne Gore (VCG) obučavao u UK, ali i u Crnoj Gori, čime se pomoglo jačanje vještina, standarda i dugoročnih institucionalnih veza.&nbsp;
&nbsp;- UK podržava razvoj otpornosti u Crnoj Gori kroz praktičnu pomoć, uključujući pretragu i spašavanje, doniranjem relevantne opreme Ministarstvu unutrašnjih poslova i Ministarstvu odbrane. Posmatrani zajedno, ovi napori odražavaju svrsishodno partnerstvo u oblasti odbrane, usmjereno ka budućnosti i zasnovano na izgradnji sposobnosti, povjerenju i zajedničkim obavezama u NATO-u- navela je Meken.
&nbsp;Ona je ukazala i na posjetu Crvenih strijela Crnoj Gori, ocjenjujući da je ona bila vidljiv simbol prijateljstva i partnerstva između dvije države.
&nbsp;- Ona je pokazala profesionalizam, vještinu i disciplinu Kraljevskog vazduhoplovstva, istovremeno naglašavajući ulogu Crne Gore kao vrijednog i pouzdanog NATO saveznika- rekla je Meken, dodajući da je posjeta imala ulogu i u daljem jačanju veza između država.
&nbsp;
Rodna ravnopravnost da bude integrisana u sve reformske procese
&nbsp;
Meken je kazala da podrška u oblasti rodne ravnopravnosti predstavlja jedan od ključnih prioriteta britanske Vlade na globalnom nivou, dodajući da partnere u Crnoj Gori podržavaju u jačanju institucija i procesa, uključujući unapređenje pristupa pravdi za žene i obezbjeđivanje suštinske uključenosti žena u procese donošenja odluka, posebno u oblastima u kojima su i dalje nedovoljno zastupljene.
Meken je naglasila da će održavanje postignutog napretka zavisiti od prelaska sa deklarativnih opredjeljenja na dosljednu primjenu u praksi, ali i obezbjeđivanja da rodna ravnopravnost bude integrisana u sve reformske procese, a ne tretirana kao izdvojena tema.
&nbsp;To će, kako je dodala, zavisiti i od kontinuirane podrške onima koji svakodnevno rade na tome da prava žena i djevojčica u Crnoj Gori budu ostvarena u stvarnosti.
&nbsp;UK snažno podržava tradiciju multikulrurne harmonije u Crnoj Gori
&nbsp;Komentarišući upozorenja na pojavu istorijskog revizionizma i narativa podjela, Meken je kazala da pažljivo prate sve rasprave koje se u državi vode na tu temu, dodajući da razumiju zabrinutost koje su pojedini predstavnici civilnog društva i drugi akteri izrazili u vezi sa mogućim uticajem podjela zasnovanih na istorijskim narativima na društvenu koheziju.&nbsp;
&nbsp;Prema njenim riječima, UK snažno podržava tradiciju multikulturne harmonije u Crnoj Gori, njenu demokratsku otpornost i poštovanje ljudskih prava.
&nbsp;- Inkluzivan dijalog o osjetljivim istorijskim temama, očuvanje vrijednosti slobode i pravde, kao i poštovanje dostojanstva svih zajednica, od suštinskog su značaja za dugoročnu stabilnost Crne Gore- navela je Meken.&nbsp;
Kako je dodala, UK, kao partner i prijatelj, posvećeno je podsticanju pristupa koji jačaju društveno jedinstvo i doprinose tome da se prošlost sagledava na način koji podstiče razumijevanje, a ne polarizaciju i podjele.
&nbsp;
Podrška Ukrajini čvrsta i nepokolebljiva
&nbsp;Na pitanje o situaciji u Ukrajini, Meken je poručila da je podrška UK Ukrajini čvrsta i nepokolebljiva, dodajući da i UK i Crna Gora odlučno stoje protiv nezakonite ruske invazije na Ukrajinu i u odbrani međunarodnog prava.&nbsp;
&nbsp;- UK je Ukrajini pružilo značajnu vojnu, humanitarnu i ekonomsku pomoć, u ukupnom iznosu većem od 20 milijardi funti, a pohvaljujemo principijelan stav Crne Gore i njen doprinos, uključujući nedavne obaveze u okviru NATO Misije za podršku i pomoć Ukrajini (NSATU), kao i Misije vojne pomoći Evropske unije (EUMAM)- rekla je Meken.
&nbsp;Kako je istakla, UK pozdravlja napredak koji su ostvarili pregovarački timovi Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine i poziva Rusiju da pristane na mirovni plan i okonča svoju nezakonitu invaziju.&nbsp;
&nbsp;Kako je dodala, britanski premijer Kir Starmer nastavlja da sarađuje sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, američkim predsjednikom Donaldom Trampom i drugim evropskim liderima kako bi se postigao sporazum koji će donijeti pravedan i trajan mir.
&nbsp;- Jasno je da svako mirovno rješenje mora biti pravedno i trajno i da mora u potpunosti poštovati suverenitet i bezbjednost Ukrajine- naglasila je Meken, navodeći da će UK nastaviti da podržava Ukrajinu, uz snažan ekonomski pritisak na predsjednika Rusije Vladimira Putina.
&nbsp;
Crna Gora postaje više atraktivna destinacija za strane investitore
&nbsp;
Komentarišući ekonomsku saradnju UK i Crne Gore, Meken je kazala da je ohrabrujuće to što je bilateralna trgovina robama i uslugama porasla za 8,3 odsto, kao i to što je UK u prošloj godini bilo jedno od deset najvećih investitora u Crnoj Gori.&nbsp;
&nbsp;- Ovo je jasan znak da Crna Gora postaje više nego ikad atraktivna destinacija za strane investitore. Očekujem da se ovaj trend nastavi, budući da Crna Gora nastavlja sa reformama i time postaje snažniji i privlačniji ambijent za poslovanje- rekla je Meken.
&nbsp;Prema njenim riječima, sve više turista želi da posjeti Crnu Goru, pa očekuje da se taj trend nastavi sa direktnim letovima avio kompanije Britiš ervejz između Tivta i Londona.

Meken: Napredak Crne Gore ohrabrujući, nastavak reformi ostaje ključan

Predsjednik Ukrajine, Volodimir Zelenski imenovao je Olega Ivaščenka, koji je bio na čelu Spoljne obavještajne službe (SVR), za novog šefa Glavne obavještajne uprave (GUR).

 - Od danas, Oleg Ivaščenko će nastaviti da služi našoj zemlji i obavlja zadatke ograničavanja ruskog vojnog potencijala na pozicijama ukrajinske vojne obavještajne službe - napisao je Zelenski na svom Telegram kanalu, prenosi Unian.
Zelenski je napomenuo da je sa njim održao sastanak tokom kojeg je Ivaščenko izvijestio o opštoj situaciji u Ukrajini i aktuelnim prijetnjama.

Zelenski imenovao novog šefa obavještajne službe

Broj novih narudžbi potonuo je po najbržoj stopi u gotovo godinu dana, a potražnja za izvozom posustala je najbržim tempom u 11 mjeseci.
Proizvodna aktivnost u eurozoni u decembru je ponovo posrnula, uz brži pad broja novih narudžbi i smanjenje proizvodnje, pokazalo je istraživanje S&amp;P Globala, prenosi SEEbiz.
Indeks menadžera nabavke u industriji eurozone (PMI) u decembru je pao 0,8 bodova u odnosu na prethodni mjesec, na 48,8 bodova, pokazali su podaci S&amp;P Globala koji sastavlja izvještaj za Hamburšku komercijalnu banku (HCOB).
To je najniži nivo u devet mjeseci.
Vrijednosti više od 50 bodova pokazuju rast aktivnosti, a one niže pad.
- Potražnja za industrijskim proizvodnima iz eurozone ponovo usporava. Značajan pad broja narudžbi, smanjenje broja još nerealizovanih narudžbi i kontinuirani pad zaliha najočitiji su pokazatelji tog usporavanja - rekao je glavni ekonomist HCOB-a, Cyrus de la Rubia.
On je rekao da mu se čini da kompanije nemaju ni sposobnosti, ni volje za preuzimanje inicijative u nadolazećoj godini, nego postupaju s oprezom, što je otrov za ekonomiju.
Nakon devet uzastopnih mjeseci rasta, proizvodnja u eurozoni blago je umanjena, pokazalo je istraživanje.
Broj novih narudžbi potonuo je po najbržoj stopi u gotovo godinu, a potražnja za izvozom posustala je najbržim tempom u 11 mjeseci.

Industrija eurozone opet posrnula na kraju godine

Kineske vlasti saopštile su danas da će uvesti dodatne carine od 55 odsto na uvoz govedine iz Brazila, Australije i SAD, počev od 1. januara i trajaće tri godine.
Cijene govedine u Kini posljednjih godina imaju tendenciju pada, a analitičari ukazuju na prekomjernu ponudu i nedostatak potražnje kako se druga najveća svjetska ekonomija usporavala, prenijeli su mediji u Francuskoj.
Sa porastom uvoza, Kina predstavlja izuzetno važno tržište za zemlje kao što su Brazil, Argentina i Australija.
Prema anketi koju je sproveo Peking, uvoz govedine je naštetio domaćoj industriji Kine, saopštilo je kinesko Ministarstvo trgovine.
Anketa je obuhvatila svežu, smrznutu, govedinu sa kostima i govedinu bez kostiju.
Dodatne carine će se primjenjivati tri godine, do 31. decembra 2028. godine.
Ministarstvo trgovine je to opisalo kao zaštitne mjere, navodeći da će se postepeno ublažavati.
Zemljama su dodijeljene godišnje kvote za uvoz, a pošiljke govedine u Kinu biće podložne dodatnom porezu od 55 odsto ako uvoz premaši ovu količinu. Kvote će se svake godine blago povećavati.
Za 2026. godinu, Brazil će imati uvoznu kvotu od 1,1 milion tona, Argentina pola miliona tona, Australija 200.000 tona, a SAD 164.000 tona.
Ministarstvo trgovine je navelo da suspenduje dio sporazuma o slobodnoj trgovini sa Australijom koji se odnosi na govedinu.
Brazilske vlasti, najveći svjetski izvoznik mesa, saopštio je danas da namjerava da "sarađuje sa kineskom vladom, kako bilateralno tako i u okviru Svjetske trgovinske organziracije (STO), kako bi ublažio uticaj" te mjere.

Kina će uvesti dodatne carine od 55 odsto na uvoz govedine iz nekih zemalja

Švajcarska danas od Finske preuzima jednogodišnje predsjedavanje Organizacijom za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), a dužnost predsjedavajućeg vršiće ministar vanjskih poslova Injasio Kasis, koji je najavio da obezbjeđivanje sveobuhvatne bezbjednosti u svim njenim dimenzijama ostaje u središtu švajcarskog predsjedavanja.
- Predsjedavanju pristupamo sa uvjerenjem da, uprkos tenzijama, OEBS ostaje nezamjenjiv. Švajcarska će se posvetiti očuvanju osnovnih instrumenata – misija, posmatranja izbora – i obezbjeđivanju njihovog finansiranja - rekao je Kasis predstavljajući prioritete predsjedavanja Švajcarske pred Stalnim savjetom OEBS u Beču.
On je ocijenio da je OEBS, sa svojim sveobuhvatnim pristupom bezbjednosti koji uključuje ljudska prava, demokratiju i vladavinu prava, dobro pozicioniran da se uhvati u koštac sa izazovima.
- Iskoristićemo svoje iskustvo u posredovanju kako bismo podsticali dijalog, poverenje i bezbjednost - naveo je Kasis predstavljajući prioritete u septembru.
On je dodao da je suočena sa ratom u Evropi, Švajcarska posvećena pravednom miru u Ukrajini, zasnovanom na međunarodnom pravu i Helsinškim principima.
Najavio je i da će Švajcarska na čelu OEBS podsticati saradnju u oblasti sajber-bezbjednosti, političko-vojnih instrumenata i prevencije sukoba.
Takođe je istakao značaj jačanja inkluzivne multilateralne diplomatije, predviđanja tehnološkog razvoja radi bezbjedne i humane budućnosti, promovisanja demokratije, vladavine prava i ljudskih prava, kao i unapređenja sposobnosti OEBS-a da djeluje.
Ovo je treći put da Švajcarska predsjedava OEBS-om.
OEBS, čije je sjedište u Beču, osnovan je 1973. i najveća je međuvladina bezbjednosna organizacija u svijetu sa 57 zemalja članica i 11 zemalja partnera.

Švajcarska od danas predsjedava OEBS-om

Bahrein, Kolumbija, Demokratska Republika Kongo, Liberija i Letonija od danas su nove nestalne članica Savjeta bezbjednosti UN sa dvogodišnjim mandatom.
Nove nestalne članice SB UN od danas se pridružuju Danskoj, Grčkoj, Pakistanu, Panami i Somaliji koje su nestalne članice SB UN od 1. januara prošle godine.
Savjet bezbjednosti UN ima 15 članica od kojih je pet stalnih sa pravom veta - Francuska, Velika Britanija, SAD, Kina i Rusija, a 10 se bira na period od dvije godine, ali tako da se svake godine zamjenjuje po pet članica.
Nestalne članice biraju se po regionalnom principu.
Neparnih godina u Savjet bezbjednosti UN ulaze po jedna zemlja iz Afrike, Azije i Latinske Amerike i dvije iz grupe zapadnih zemalja, a parnih godina dvije zemlje iz Afrike i po jedna iz Azije, Latinske Amerike i Istočne Evrope. Parna godina je početak mandata i za arapsku članicu.
Od novih nestalnih članica najviše iskustva ima Kolumbija kojoj je ovo osmi put da ulazi u SB UN, Demokratskoj Republici Kongo ovo je treći put, Bahreinu. i Liberiji drugi, dok Letonija nikada ranije nije bila članica SB UN.
Svjetski rekorder je Japan koji je u SB UN biran 11 puta, dok više od trećine zemalja članica UN nikada nisu bile zastupljene u Savjetu bezbjednosti UN. Među njima su i Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija.
SFR Jugoslavija je četiri puta bila nestalna članica Savjeta bezbjednosti UN, a od njenog raspada su, kao samostalne države, članice tog tijela do sada bile Slovenija (1998-1999 i 2004-2206), Hrvatska (2008-2009) i BiH (2010-2011).
Predstavnicima Alžira, Gvajane, Južne Koreje, Sijera Leonea i Slovenije 31. decembra 2025. završen je dvogodišnji mandat.

Od danas pet novih članica u Savjetu bezbjednosti UN

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro u četvrtak nije htio da odgovori na pitanje o navodnom američkom napadu na pristanište brodova u Venecueli, ali je rekao da je otvoren za saradnju sa Vašingtonom u borbi protiv trgovine drogom, nakon više nedelja američkog vojnog pritiska.
- Gdje god žele i kad god žele - rekao je Maduro o ideji dijaloga sa Sjedinjenim Državama o trgovini drogom, nafti i migracijama u intervjuu za državnu televiziju.
Madurova vlada nije ni potvrdila ni demantovala američki napad na pristanište za koje je američki predsednik Donald Tramp rekao da je služilo venecuelanskim brodovima za krijumčarenje droge.
Na direktno pitanje da li potvrđuje ili opovrgava napad, Maduro je u četvrtak rekao da bi „o tome mogli razgovarati za nekoliko dana“.
Napad bi predstavljao prvi poznati kopneni udar američke vojne kampanje protiv trgovine drogom iz Latinske Amerike.
Tramp je u ponedjeljak rekao da su Sjedinjene Države napale i uništile pristanište za navodne venecuelanske brodove s drogom.
Tramp nije rekao da li je riječ o vojnoj ili operaciji CIA-e, niti gde se napad dogodio; rekao je samo da se napad desio „uz obalu“.
- Došlo je do velike eksplozije na pristaništu na kojem su tovarili brodove drogom - rekao je Tramp novinarima u svom odmaralištu Mar-a-Lago na Floridi.
Maduro je u intervjuu insistirao na tome da se Venecuela dobro branila dok su Sjedinjene Države sprovodile svoju vojnu kampanju na moru.
- Naš narod je bezbjedan i u miru - rekao je.
Maduro je rekao da nije razgovarao s Trampom od 12. novembra, kada je imao razgovore koje je opisao kao srdačne i pune poštovanja.
- Mislim da je taj razgovor bio čak i prijatan, ali od tada razvoj (situacije) nije bio prijatan. Sačekajmo. Ako žele ozbiljno da razgovaraju o sporazumu o borbi protiv trgovine drogom, mi smo spremni - rekao je predsjednik Venecuele.
Administracija Donalda Trampa optužuje Madura da vodi narko-kartel i tvrdi da SAD preduzimaju mjere isključivo protiv trgovine drogom, ali ljevičarski lider negira bilo kakvu umiješanost u trgovinu narkoticima i tvrdi da SAD žele da sprovedu državni udar jer Venecuela ima najveće poznate rezerve nafte na Zemlji.

Tag: marko-dukanovic