Devet osoba oglašeno je krivim zbog narušavanja javnog reda i mira 18. jula u ranim jutarnjim satima na dvije lokacije u Ulcinju, kada su učestvovali u masovnoj tuči, te su kažnjeni sa 5.400 eura - kazao je predsjednik Suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović.
Državljani Kraljevine Švedske A. B. (26), Ad. B. (25), I. M. (24), M. S. (25), državljani SAD E. L. (25), D. L. (19), L. Ć. (20), državljanin Ujedinjenog Kraljevstva A. A. (26) i državljanin Crne Gore A. S. (22) moraće da plate po 600 eura.
- Okrivljeni su postupajući u grupama međusobno razmjenjivali udarce rukama i nogama u predjelu tijela, da bi pravovremenom reakcijom Uprave policije bili identifikovani, uhapšeni i u zakonskom roku privedeni pred sud - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Dežurna sutkinja odjeljenja u Ulcinju Slađana Barjaktarević je odredila da se kazne naplate prije pravosnažnosti rješenja, pa su svi okrivljeni platili izrečene kazne odmah po objavi odluke.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Zbog masovne tuče u Ulcinju devet izgrednika kažnjeno sa 5.400 eura

Sud za prekršaje u Budvi odredio je državljaninu Republike Srbije Ž. M. (52) kaznu zatvora u trajanju od 32 dana zbog upravljanja vozilom pod dejstvom opojne droge heroin - saopštio je predsjednik ove sudske instance Marko Đukanović.
Njemu je, kako je precizirano u saopštenju, kaznu odredila sutkinja odjeljenja u Kotoru Ivana Vukasović nakon što je u skraćenom postupku dokazano da je 14. juna, u ranim jutarnjim satima, upravljao vozilom koje je prethodno bilo isključeno iz saobraćaja zbog drugih prekršaja pod dejstvom heroina.
- Sutkinja je odlučila da se prije pravosnažnosti odluke uputi u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu na izdržavanje kazne, jer postoji bojazan da bi boravkom na slobodi, kao strani državljanin, osujetio njeno izvršenje - istaknuto je u saopštenju. 
Po izdžanoj kazni, okrivljeni će na osnovu posebne odluke biti protjeran iz Crne Gore.

Srpskom državljaninu 32 dana zatvora zbog vožnje pod dejstvom heroina

Državljanin Srbije Ž. J. (32), iz Mladenovca, osuđen je na kaznu zatvora od 23 dana i kažnjen je novačno 180 eura zbog više saobraćajnih prekršaja - kazao je predsjednik Suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović.
Njemu je, kako se navodi u saopštenju, suđeno u hitnom postupku zbog toga što su ga prethodne noći u Budvi pripadnici Uprave policije zatekli da upravlja neregistrovanim vozilom pod dejstvom opojne droge marihuana, pri čemu nije posjedovao ni važeću vozačku dozvolu.
- Kako okrivljeni nije platio novčanu kaznu po objavljivanju odluke, preinačena mu je u kaznu zatvora u trajanju od osam dana, pa je okrivljeni kao strani državljanin odmah sproveden u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu na izdržavanje kazne od 23 dana - rekao je Đukanović.
Njemu će, kako dodaje, biti zabranjeno da upravlja vozilima na teritoriji Crne Gore u trajanju od četiri mjeseca, a zabrana stupa na snagu nakon izdržavanja zatvorske kazne.&nbsp;

Državljaninu Srbije 23 dana zatvora: Upravljao neregistrovanim vozilom pod dejstvom marihuane, ne posjeduje ni važeću vozačku dozvolu

Državljanin Republike Turske B.O. (36), sa privremenim boravkom u Ulcinju, oglašen je krivim i osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 1.500 eura zbog bježanja od policije - saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi. 
Njemu je, kako navodi predsjednik ovog suda Marko Đukanović, dežurna sutkinja Anka Kekić 15. aprila u hitnom postupku izrekla sankciju nakon što je u postupku dokazano da je dan ranije, oko 222 sata, u neposrednoj blizini Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj ometao policijskog službenika B. E.
On se, kako se navodi, na usmeno naređenje policijskog službenika "stop policija" oglušio i dao u bjekstvo.
- Brzom reakcijom policijskih službenika je bio sustignut i sproveden u stanicu policije Ulcinj - ističe Đukanović.
Kazna mu je kao stranom državljaninu naplaćena odmah po izricanju odluke.

Ulcinj: Turski državljanin bježao policiji, kažnjen sa 1.500 eura

Budvanin S. K. (26) osuđen je na 15 dana zatvora nakon što je odbio da se testira na prisustvo opojnih droga u organizmu - navodi predsjednik Suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović.
S. K. je 23. marta, kako dodaje u saopštenju, oglašen krivim u hitnom postupku.
- U ovom postupku je utvrđeno da je prethodne večeri, dok je kontrolisan u saobraćaju, odbio da se testira na prisustvo opojnih droga u organizmu, zbog čega su ga službenici Uprave policije uhapsili, a potom narednog dana i priveli u sud - rekao je Đukanović.
Uz kaznu su mu izrečeni i kazneni bodovi u maksimalnom iznosu, kao i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca, koje će izvršiti Uprava policije.

Budvaninu 15 dana zatvora: Odbio da uradi test na drogu

M. Z. (26) iz Bijelog Polja oglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 dana zbog vožnje pod dejstvom kokaina u Budvi - kazao je predsjednik Suda za prekršaje u tom primorskom gradu Marko Đukanović.
Njemu je, kako navodi u saopštenju, dežurna sutkinja Magdalena Mijić izrekla kaznu nakon što je u hitnom postupku utvrđeno da je 12. februara oko 23.50 sati na lokalnoj saobraćajnici u Budvi upravljao vozilom pod dejstvom opojne droge kokain.
- Uz kaznu mu je izrečena zaštitna mjera zabrana upravljanja motornim vozilima u trajanju od četiri mjeseca, kao i tri kaznena boda, koje će izvršiti Uprava policije - rekao je Đukanović.

500x500

Bjelopoljcu 15 dana zatvora zbog upravljanja vozilom pod dejstvom kokaina

U sklopu druge večeri Montenegro Beer Festa koji se ove godine održava na Cetinju, regionalne muzičke zvijezde Jala Brat i Buba Corelli priredili su pravi spektakl koji će publika dugo pamtiti.
Iako je veče započela pod sivim oblacima i prijetnjom kiše, popularni dvojac je, doslovno, otjerao pljusak — a potom zapalio atmosferu do usijanja. Nastup su započeli nešto iza ponoći, uz srdačan pozdrav i zahvalnost publici što se okupila u tolikom broju.
Publika je od prvog takta bila potpuno u transu. Ređali su se hitovi — kako stari favoriti, tako i pjesme sa najnovijeg albuma — dok su hiljade glasova pjevale svaku riječ zajedno s njima. Prostor ispred bine bio je prepun, a energija u vazduhu gotovo opipljiva.
Ono što je posebno oduševilo fanove jeste to što su Jala i Buba prije i nakon koncerta izdvojili vrijeme za fotografisanje s publikom, ne skrivajući koliko im znači podrška. U više navrata istakli su da im je Crna Gora kao druga kuća i da im je uvijek zadovoljstvo nastupati ovdje.
Montenegro Beer Fest se nastavlja i u nedjelju, 27. jula, kada će festival zatvoriti velika muzička imena – Marija Šerifović i Matija Cvek. Nakon sinoćnje eksplozije energije, očekivanja su visoka – a publika spremna za još jedno veče za pamćenje.

Jala Brat i Buba Corelli: Muzička oluja jača od pljuska!

Nedavna odluka o sprovođenju deratizacije (?!) u zgradi Eko fonda posljednja je mjera - i ujedno najbizarniji pokušaj Demokrata da spriječe izbor novog direktora te institucije i na čelu zadrže svoj kadar - Draška Boljevića, saznaje Portal ETV.
Boljeviću mandat ističe krajem jula, a borba za njegov opstanak u fotelji, kako tvrde naši izvori, počela je po saznanju Demokrata da postoji dogovor drugih konstituenata vlasti da se na mjesto direktora Eko fonda izabere drugi kandidat.
Zato su Demokrate, odmah po saznanju da „ispadaju iz igre“, krenule u niz opstrukcija: od pokušaja da blokiraju konkurenciju uskraćivanjem dopune dokumentacije za kandidaturu, preko tajne ostavke svoje predstavnice u Odboru Eko fonda, pa sve do već pominjane deratizacije kojom fizički pokušavaju spriječiti imenovanje kandidata koji nije njihov.
<h2>PRVI POKUŠAJ: ,,SLUČAJ PRIJAVE“</h2>
Naime, Odbor direktora je uredno raspisao konkurs za novog izvršnog direktora. U predviđenom roku su pristigle prijave, među kojima je bila i kandidatura Ljubiše Konatara.
Prvi pokušaj eliminacije konkurencije započet je tako što su predstavnici Demokrata u Odboru direktora insistirali da nije moguće dopuniti dokumentacije kandidata ukoliko prijave nijesu predate kompletirano: tako su u njima nalazili i najsitnije mane, kako bi eliminisali sve osim Boljevića.
To je, kako tvrde izvori Portala ETV, važilo sve do momenta dok nije utvrđeno da ni prijava samog Boljevića nije kompletna i da je, ako želi nastaviti mandat na čelu Eko fonda, mora upotpuniti.
<h2>DRUGI POKUŠAJ: OSTAVKA KAO MEHANIZAM</h2>
Nakon što je prvi plan „eliminacije“ propao, predstavnica Demokrata u Odboru direktora je 17. juna, podnijela ostavku u tom tijelu - ali je, prema saznanjima Portala ETV, prikrila od javnosti i ostatka Odbora.&nbsp;
O ostavci je, kako tvrde izvori Portala ETV, obavijestila samo ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića iz Demokrata. Ovo je, kako ističu naši izvori, bio rezervni plan - jer bi njena zvanična ostavka automatski značila raspuštanje cijelog Odbora - čime bi se blokirao izbor bilo koga za direktora.
Članovi Odbora su za njenu ostavku saznali na sjednici ove sedmice - kada su odlučivali o pristiglim prijavama i donijeli odluku da ipak Ljubišu Konatara - a ne nekog bliskog partijama iz vlasti, kako je isprva bio plan, predlože Vladi za novog direktora.
Uprkos informaciji da je predstavnica Demokrata, koja se inače sve to vrijeme odazivala na pozive članova Odbora direktora - pa i na tu sjednicu, još 17. jula podnijela ostavku - zasijedanje Odbora je održano.&nbsp;
Pokušao je, kako tvrde izvori Portala ETV, prekinuti državni sekretar iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i sjevera - prijeteći da će podnijeti krivične prijave protiv članova ako ne glasaju za reizbor Boljevića.&nbsp;
<h2>KRAJNJA MJERA ,,DERATIZACIJA“</h2>
Ni ta „operacija“ nije uspjela. Potom su Demokrate posegnule za najbizarnijim taktikom - fizički su zatvorili prostorije Eko fonda navodnom deratizacijom i tako onemogućili rad zaposlenima kako ne bi mogli da izvrše formalnu verifikaciju izbora novog direktora.
Na ulazu je osvanuo papir o navodnoj deratizaciji sa pečatom Fonda, bez ikakvog prethodnog zvaničnog obavještenja zaposlenima. Samo im je usmeno rečeno da do daljnjeg rade od kuće.
Izvori Portala ETV decidni su da je sve ovo dio pokušaja Demokrata da zadrže kontrolu nad Eko fondom i sačuvaju politički uticaj u jednoj od ključnih državnih institucija za ekologiju i održivi razvoj.
<h2>GAŽENJE PRINCIPA RADI VLASTI</h2>
Ovo nije prvi, vjerovatno ni posljednji, primjer koliko čvrsto se Demokrate drže za „osvojene“ fotelje i za kakvim sredstvima su spremni za posegnu.&nbsp;
To su na svojoj koži početkom godine prvo osjetili članovi neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ koji su na ulicama i blokadama saobraćaja tražili odgovornost ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića za propuste policije u noći tragedije na Cetinju kada je Aco Martinović u večeri 1. januara ubio 13 ljudi, od čega dvoje djece.
Zahtjev da Šaranović i Bečić podnesu ostavke javnost u Crnoj Gori je masovno podržala, ali su se studenti zbog toga našli na udaru Demokrata koje su ih optuživale da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS)...
Predstavnici „Kamo śutra“ su zato protiv njih podnijeli tužbu ukazujući da klevetanjem pokušavaju da prikriju odgovornost i propuste za masakr. S obzirom na to da je bilo jasno da Šaranović i Bečić ne osjećaju moralnu odgovornost za zločin na Cetinju i da ostavke neće podnijeti, u „Kamo śutra“ su kasnije promijenili prvi zahtjev i umjesto toga tražili da ih smijeni premijer Milojko Spajić.
Pošto se ni to nije desilo, protesti i blokade su nastavljene - i to ne samo u njihovoj organizaciji, već su građani brojnih opština samoinicijativno organizovali blokade kako bi podržali zahtjeve ove studentske grupe.
Ipak, studentska grupa je naprasno prestala sa organizovanjem protesta i blokada, ali su u tome dosljedni ostali građani Cetinja koji i dalje svakodnevno blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu.
Na meti Demokrata našli su se i zaposleni u našoj medijskoj kući, ali i M portalu i Portalu Analitika - i to sve zbog kritički nastrojenih tekstova koji se tiču djelovanja bezbjednosnog sektora kojim oni rukovode.
Tako je šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović u Skupštini Crne Gore te tri redakcije, bez bilo kakvih dokaza ili argumenata optužio da im kriminalni klanovi po tekstu, koji njemu i njegovima ne idu u prilog, plaćaju i do 8.000 eura.
Njegova partijska drugarica i ministarka kulture i medija Tamara Vujović opravdala je njegovo crtanje meta novinarima uz poruku da „zaštita slobode medija ne podrazumijeva pravo bilo koga da bude izuzet od javne i političke kritike, pogotovo kada se ista odnosi na pojave koje mogu spriječiti štetne posljedice po društvo“. Uz to je ocijenila da se radi o „parlamentarnoj raspravi“ i „političkoj borbi“ - sa novinarima?!
Svi ovi primjeri ubjedljivo pokazuju da Demokrate ni po koju cijenu neće odustati od „kvote vlasti“ koja im je pripala u Vladi Milojka Spajića.&nbsp;
Tragikomični slučaj „deratizacije u Eko fondu“ samo pokazuje da će Bečić, Bogdanović i ostali iz te partije učiniti sve da ostanu na vlasti, nešto slično kao što to čini Socijalistička narodna partija (SNP) iz koje su nastale Demokrate. I, mada se često pozivaju na čast i poštenje, slučaj borbe za čelnu poziciju u Eko fondu govori da se rukovode jednom devizom: „Sve za fotelje, fotelje ni za što“.
Anja IVANOVIĆ

Deratizacija posljednje „oružje“ kojim Demokrate brane fotelju Draška Boljevića?!

Skoro dvije godine Izrael optužuje Hamas da krade humanitarnu pomoć koju su obezbijedile Ujedinjene nacije i druge međunarodne organizacije, koristeći te tvrdnje kao glavni razlog za ograničavanje isporuke hrane u Pojas Gaze.
Međutim, prema navodima dvojice visokih izraelskih vojnih zvaničnika, kao i još dvojice drugih Izraelaca uključenih u ovaj slučaj, izraelska vojska nikada nije pronašla dokaze da palestinska grupa sistematski krade pomoć UN-a – organizacije koja je tokom većeg dijela rata bila glavni izvor hitne pomoći za Gazu, piše The New York Times.
Zapravo, prema riječima vojnih zvaničnika, sistem distribucije pomoći UN-a – koji je Izrael ranije kritikovao i potcjenjivao – pokazao se uglavnom efikasnim u isporuci hrane izgladnjelom stanovništvu Gaze.
U trenutku kada glad u Gazi dostiže katastrofalne razmjere, Izrael se suočava sa sve većim međunarodnim pritiskom zbog načina na koji vodi rat i zbog humanitarne patnje koju izaziva. Ljekari na terenu javljaju da sve više pacijenata pati – i umire – od gladi.
Više od 100 humanitarnih i organizacija za ljudska prava prošle sedmice je upozorilo na „masovno izgladnjivanje“ i apelovalo na Izrael da ukine ograničenja na humanitarnu pomoć. Evropska unija i najmanje 28 vlada, uključujući izraelske saveznike poput Velike Britanije, Francuske i Kanade, potpisali su zajedničko saopštenje u kojem osuđuju izraelski pristup „kap po kap“ prema dvomilionskom stanovništvu Gaze.
Izrael je uglavnom odbacio ovu kritiku.
Portparol izraelske vlade David Mencer izjavio je ove sedmice da „Izrael nije izazvao glad“, optužujući Hamas i lošu koordinaciju UN-a za nestašice hrane.
Ipak, izraelska vojska je u subotu uveče saopštila da će ponovo početi s ispuštanjem pomoći iz aviona i omogućiti lakše kretanje humanitarnih konvoja kroz „određene humanitarne koridore“ u Gazi. Detalji o tome kako će sistem funkcionisati nijesu objavljeni. Izrael već dozvoljava isporuku pomoći određenim rutama, ali humanitarne organizacije navode da je koordinacija loša i da to umanjuje efikasnost.
Strane države su, u koordinaciji s izraelskim vazdušnim snagama, prošle godine bacale pomoć iz aviona u Gazu, ali je ta praksa prekinuta nakon što su neke pošiljke pogodile ljude i objekte, a druge završile u moru ili Izraelu.
Saopštenje vojske uslijedilo je dan nakon što su izraelski zvaničnici ponovo pristali da dozvole državama da bacaju pomoć iz aviona u Gazu. Vojni portparol, potpukovnik Nadav Šošani, rekao je da će prva ispuštanja pomoći biti izvršena tokom noći iznad sjeverne Gaze, prije nego što preuzmu strane vazdušne snage.
U maju, Izrael je počeo sa zamjenom UN-ovog sistema distribucije pomoći, koji je funkcionisao tokom većeg dijela 21-mjesečnog rata, podržavajući umjesto toga privatnu američku operaciju koju osiguravaju naoružani američki izvođači u područjima pod kontrolom izraelske vojske. Dio pomoći i dalje ulazi preko UN-a i drugih organizacija.
<h2>USAID: Nema sistematske krađe pomoći</h2>
Novi sistem pokazao se smrtonosnijim za Palestince koji pokušavaju doći do hrane. Prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze, skoro 1.100 osoba je ubijeno vatrenim oružjem dok su pokušavale da dođu do pomoći, u mnogim slučajevima od strane izraelskih vojnika koji su pucali na izgladnjele mase. Izraelski zvaničnici tvrde da su u nekim slučajevima pucali u vazduh jer su mase bile preblizu ili su ugrožavale njihove snage.
Vojni zvaničnici koji su razgovarali sa The New York Timesom navode da je izvorni sistem pomoći pod UN-om bio relativno pouzdan i manje podložan uticaju Hamasa od ostalih operacija. To je zato što je UN sam upravljao lancem snabdijevanja i direktno distribuirao pomoć unutar Gaze.
Prema istim izvorima, Hamas jeste krao od manjih organizacija koje nijesu bile prisutne na terenu, ali nema dokaza da su rutinski krali od UN-a, koji je pružao najveći dio pomoći.
Sličan zaključak donijela je i interna analiza američke vlade, koju je u petak objavio Reuters – nije pronađen dokaz da je Hamas sistematski krao humanitarnu pomoć koju finansira SAD.
„Mjesecima su nas i druge organizacije vukli kroz blato zbog optužbi da nam Hamas krade pomoć“, rekao je Georgios Petropulos, bivši zvaničnik UN-a u Gazi koji je koordinirao pomoć s Izraelom više od godinu dana.
Vojni zvaničnici i ostali sagovornici Timesa govorili su pod uslovom anonimnosti jer nijesu ovlašćeni da govore u ime vojske ili vlade. Kancelarija premijera Benjamina Netanjahua nije odmah odgovorila na zahtjeve za komentar.
U saopštenju, vojska je navela da postoji „dobro dokumentovano“ iskorišćavanje pomoći u humanitarne svrhe od strane Hamasa, ali nije osporila tvrdnju da nema dokaza o redovnoj krađi pomoći UN-a.
<h2>Mjeseci dezinformacija i ignorisanja</h2>
Izraelska vlada i vojska često su bile u sukobu u vezi s vođenjem rata u Gazi. Početkom prošle godine, najviši komandanti su tražili primirje s Hamasom kako bi se oslobodili taoci, ali je Netanjahuova vlada nastavila ofanzivu.
U martu, nakon što je propalo primirje s Hamasom, Netanjahu je izjavio: „Hamas trenutno preuzima kontrolu nad svim zalihama i robom koja ulazi u Gazu“, te najavio da će Izrael blokirati sve isporuke.
Ta blokada i problemi s novim sistemom pomoći koji je pokrenut u maju doveli su do trenutnog nivoa izgladnjivanja.
Prema podacima izraelske vojne jedinice koja nadgleda politiku u tom području, UN je bio glavni izvor pomoći tokom većine rata.
Trenutno je distribucija pod upravom Gaza Humanitarian Foundation (G.H.F.), privatne američke kompanije na čelu s bivšim agentom CIA-e. Plan je da zamijeni UN i druge organizacije.
Međutim, ovaj sistem ima svega nekoliko tačaka za distribuciju, za razliku od stotina koje je imao UN-ov.
Nakon što su vojne službe zaključile da Hamas ne krade sistematski od UN-a, vojni zvaničnici su se u martu sastali s Netanjahuovim savjetnikom za nacionalnu bezbjednost kako bi razgovarali o planovima vlade. Izrazili su zabrinutost jer je G.H.F. trebalo da bude jedini provajder pomoći, predlažući proširenje uloge UN-a na područja gdje privatna firma ne funkcioniše, uključujući medicinske zalihe.
Vlada je u početku odbacila prijedlog, ali je kasnije u maju, nakon upozorenja vojske o nadolazećoj gladi, dozvolila da UN i druge organizacije ponovo učestvuju.
Od 19. maja, kada je Izrael nakon dvomjesečne blokade dozvolio ulazak pomoći, prema tvrdnjama izraelske vojske, polovina pomoći dolazi od UN-a i međunarodnih organizacija, a druga polovina preko G.H.F.-a.
<h2>Uništavanje pomoći i sukobi s UN-om</h2>
Tokom rata, izraelska vojska je objavila niz snimaka i dokumenata u kojima se tvrdi da Hamas koristi humanitarnu pomoć. Navodno su pronađeni interni dokumenti Hamasa koji govore o procentima pomoći koje uzimaju različita krila grupe, ali nijesu dostavljeni konkretni dokazi o krađi pomoći UN-a.
Izrael već dugo ima napete odnose s UN-om, a tokom rata ti odnosi postali su otvoreno neprijateljski. Izrael optužuje UN za pristrasnost i tvrdi da je organizacija infiltrirana od strane Hamasa, uključujući i optužbe da su neki članovi osoblja UN-a učestvovali u napadu 7. oktobra 2023.
Takođe, Izrael optužuje UN da nije preuzimao kamione s pomoći koji su stajali na granici. UN, s druge strane, tvrdi da izraelska vojska ne obezbjeđuje sigurne rute i optužuje Izrael za uništavanje Gaze i blokiranje pomoći.
Prošle sedmice, Izrael je odbio da produži vizu Džonatanu Vitolu, visokom zvaničniku UN-a za humanitarna pitanja u Gazi i okupiranoj Zapadnoj obali. Ministar vanjskih poslova Gideon Sar izjavio je da je Vitol širio „laži o Izraelu“.
Petropulos, bivši zvaničnik UN-a, pozdravio je činjenicu da su neki izraelski zvaničnici priznali efikasnost UN sistema pomoći, ali je dodao: 
 „Da je UN shvaćen ozbiljno prije nekoliko mjeseci, ne bismo izgubili svo ovo vrijeme, a stanovnici Gaze ne bi umirali od gladi i bili gađani dok pokušavaju da nahrane svoje porodice.“

Izrael godinama lagao svijet: Njihovi vojni zvaničnici razotkrili narativ vlasti

Službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) ušli u sjedište Barske plovidbe u Baru, gdje su tražili na uvid dokumentaciju oko sporne odluke o prodaji stare zgrade kompaniji Roaming Montenegro.
Više izvora Vijesti navelo je da su službenici SPO u subotu od ranog jutra bili u Barskoj plovidbi, jer je SDT odmah reagovalo nakon što su se u medijima pojavile informacije o mogućem namještanju prodaje i nezakonitom isključivanju jednog od ponuđača.
Ministarstvo pomorstva krajem aprila tražilo je urgentnu prodaju imovine - stare poslovne zgrade, ali i poslovnog prostora u Beogradu, kako bi Barska plovidba, 21. jula ove godine, imala novac da plati ratu kredita Eksim banci i kako bi pomogla spasavanje brodova Crnogorske plovidbe.
Zbog toga je raspisan oglas za prodaju stare poslovne zgrade Barske plovidbe, u elitnom dijelu u centru Bara, a dvije ponude dostavljene su 27. juna ove godine.
Komisija je na otvaranju konstatovala da su obje ponude - kompanije Roaming Montenegro i Admiral holding, ispravne.
Kompanija Admiral holding je za oronulu zgradu, koja se ne koristi već četvrt vijeka, ponudila 1,95 miliona eura, dok je Roaming Montenegro ponudila 1,75 miliona. 
 
Prema oglasu Barske plovidbe, jedini kriterijum za izbor najboljeg ponuđača bila je visina ponude. 
 
Izvršni direktor, Boris Mihailović, je sredinom prošle sedmice saopštio da će tu nekretninu od 1,8 hiljada kvadrata prodati drugorangiranom ponuđaču na oglasu odnosno kompaniji Roaming Montenegro za 1,75 miliona eura, što je tek nešto malo više od početne cijene. 
 
To je za 200 hiljada eura manje od ponude koju je dostavila kompanija Admiral Holding. 
 
Mihailović je ponudu Admirala nakon višednevnog analiziranja, ali i konsultacija sa advokatskim timom, proglasio neispravnom, zbog navodno manjkave prateće dokumentacije.
On je u saopštenju potvrdio da je iz kompanije Admiral holding navodno dostavili neispravnu dokumentaciju, odnosno netačnu izjavu ovjerenu kod notara.
Oglašavanje Barske plovidbe i odluka o najboljem ponuđaču uslijedila je nakon što su se iz kompanije Admiral holding obratili javnosti i nagovijestili da se priprema scenario kako bi se nekretnina prodala Roaming Montenegru, navodeći da sumnjaju da se oglas namješta, te da u cijelom postupku “ima posla za tužilaštvo”.
- Kako je jedini uslov za izbor ponuđača viša cijena, čudi da je Komisiji i izvršnom direktoru potrebno toliko vremena da utvrde razliku između dva broja, osim ako nije u pitanju neka druga namjera na koju sumnjamo od trenutka kada je trebalo da se održi javno otvaranje ponuda i kada smo saznali ime konkurenta - navodi se u saopštenju kompanije Admiral holding.
Nakon toga Mihailović je potvrdio je da je 21. jula donijeta odluka da se stara poslovna zgrada proda kompaniji Roaming Montenegro, naglašavajući da je Admiral holding navodno nije dostavio ispravnu dokumentaciju, odnodno da su dostavili, kako je napisao, netačnu izjavu ovjerenu kod notara.

Sumnjiv tender za staru zgradu Barske plovidbe

Uzalud konvencije, zakoni, Ustav koji je decidiran - majka i dijete uživaju posebnu zaštitu. Strah i stres, emocionalnu bol juče su u dva navrata doživjele majka i dijete, petogodišnja djevojčica zbog nesposobnosti crnogorskih institucija da postupaju sa izraženim senzibilitetom i na način primjeren đetetu u slučajevima koji se tiču porodičnih odnosa. Podgoričanka koja odbija da bivšem suprugu preda njihovu kćerku, u vremenskim intervalima kako je to naloženo sudskom odlukom, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavlja i ona odbija da ide kod njega, a zbog čega je pokrenula i sudski spor zbog nasilja nad đetetom, juče je podnijela krivičnu prijavu policiji protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, piše u prijavi, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – ističe se u prijavi. Oko podne su pozvonili i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – piše u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5" data-rendition-name="original" width="1000" height="569" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>TEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN SUDIJA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  Usljed stresa, kako je istakla u prijavi, osjetila jak bol u stomaku, a u petom je mjesecu rizične trudnoće i prokrvarila je, zbog čega se morala javiti ginekologu. Čiji izvještaj je dostavila policiji. Sutkinja Hrković je, kako piše, ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. U prijavi je napisala da je popodne sa kćerkom pošla u Centra za socijalni rad, kako je od nje tražila sutkinja, te da djevojčica kada je ugledala „oca doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući. - Zatečena sam onim što smo kćerka i ja doživjele. Izvršitelj Kaluđerović je bio toliko nasilan. Stavio je nogu na prag vrata, gurnuo ih i djelimično ušao u stan – uprkos tome što sam trudna i izričito rekla da se ne slažem s ulaskom. Nije htio da se skloni sa vrata i gurao ih je da ih ja, iako imam pravo na to, ne zatvorim. Tom prilikom sam zadobila i udarac u ruku, a sama situacija nasilnog ponašanja i prekoračenja ovlašćenja su prouzrokovali kontrakcije i krvarenje u ionako već rizičnoj trudnoći o kojoj su oni odavno obavješteni – ogorčena je sagovornica Portala ETV. Smatra i da su „nezvani gosti“ stavili saksiju na kameru na ulaznim vratima, vjerovatno prije nego su pozvonili, što je, kaže, tek kasnije primijetila. Kategorična je da njena kćerka odbija kontakt s ocem, ističući da je juče u Centru za socijalni rad, kada ga je ugledala, doživjela „težak emocionalni ispad - plakala je, vrištala, tresla se i na kraju i urinirala, pokazujući jasan strah od njega“. Naša sagovornica je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako kaže, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je rekla da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. - Ignorisanje emocionalnog stanja djeteta i nastavak postupanja uprkos njenoj traumi predstavlja kršenje Konvencije o pravima djeteta, ali i člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na porodični život. Dokle će organi u Crnoj Gori zloupotrebljavati službeni položaj i sprovoditi nasilje nad nama, štiteći lice za koje postoji osnovana sumnja da je nasilan i pored toliko presuda i toliko aktivnih postupaka za nasilje? Dokle će institucije ignorisati patnju i traumu petogodišnje djevojčice – ogorčena je mlada Podgoričanka. Ona je pozvala institucije - zaštitnika ljudskih prava, Vrhovni sud, Ministarstvo pravde, Delegaciju EU, Ombudsmana za djecu, nevladine organizacije da reaguju. - Da se zaustavi institucionalno nasilje koje trpimo moja kćerka i ja – poručila je ona. Sagovornica Portala ETV tvrdi da njen bivši suprug ima „dobre veze u vlasti i u sudu“, a što, prema njenim riječima potvrđuje i činjenica da su se iz predmeta pred Osnovnim sudom u Podgorici, a koji se odnose na njihov slučaj, povukla već dvojica sudija, odnosno tražili su izuzeće jer su u prijateljskim odnosima sa njim. Kako smo ranije pisali, mlada Podgoričanka odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Ona zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom.

Izvršna sutkinja, sudski izvršitelj i socijalna radnica pokušali nasilno da odvedu dijete od majke

Kada Aleksandar Vučić razvlači onaj svoj cinični osmijeh, znajte da negdje država pada u ruke "srpskog sveta". Ili barem pokušava da padne. To više nije osmijeh samo zlog političara – to je osmijeh izopačenog trgovca suverenitetima, tapkaroša nacionalnih identiteta, ocvalog stratega koji u džepu stalno nosi nacrt "srpskog sveta". A kad taj osmijeh krene ka Crnoj Gori, znajte da se sprema invazija. Ne tenkovima, ta su vremena prošla, već mantijama, litijama i, naravno, s Andrijom Mandićem.
Jer Crna Gora je sljedeća ratna stečevina "srpskog sveta" – ako se sve bude odvijalo po Vučićevom planu.
<h3>SVE POČINJE OSMIJEHOM, A ZAVRŠAVA MANTIJOM</h3>
Vučić nije zaboravio 2006. godinu, kada je Crna Gora rekla „ne“ svetosavskom snu o Velikoj Srbiji. Nije zaboravio ni 2020, kada su litije prodrle u javni prostor kao političko oružje, da bi mu se potom vratile kao bumerang – u vidu studentskih protesta pod beogradskim balkonima. Nije zaboravio – ali, još važnije – nije oprostio.
Danas, 2025. godine, Crna Gora je zrela. Nažalost, zrela za potpuno političko preuzimanje od strane jurišnika "srpskog sveta". Nema više Đukanovića, nema snažnog građanskog fronta, nema političkih bedema, nema ljevice, a ni NVO sektora, koji je nekad bio brana neočetništvu. Ostala je samo ćirilična tišina. U tu tišinu Srpska pravoslavna crkva ulazi kao vlasnik (podsjetimo se Temeljnog ugovora, kojim je postala pravni vlasnik gotovo kompletnog duhovnog nasljeđa Crne Gore), dok se Vučićev plan preoblikovanja države – po uzoru na Srbiju – već odvija, tiho i precizno, kao podmazan.
Dakle, "srpski svet" više nije teorija zavjere ni pijani četnički san. To je operativna doktrina Beograda prema državama sa većinskim ili manjinskim srpskim stanovništvom. Crna Gora je sljedeći cilj.
<h3>CRKVA DOLAZI TIHO, SA OSMIJEHOM</h3>
Nema više tenkova, naravno. Ovo je „soft“ verzija velikosrpskog imperijalizma. Osvajanje kroz liturgiju, ćirilicu i sektaško svetosavlje. Naravno, začinjeno litrama sirove putinofilije. SPC već vodi kampanju – koncerti, promocije „duhovnih vrijednosti“, televizijski nastupi, kojekakvi laureati koji niču kao pečurke poslije kiše – a svima im je zajednički imenitelj: "srpski svet". Kad ih slušate, rekli biste da žele ljubav, mir i pomirenje. I, naravno, borbu protiv korupcije. Ali iza tih mantija i kandila stoji politička mašinerija – ekspozitura Vučićevog kabineta.
Vučiću ne treba ni dolazak u Podgoricu – on je već tamo. Kroz vladike, propagandiste, medije i „bratsku pomoć“.
<h3>JESENJI PLAN: SPAJIĆ KAO FIKUS, MANDIĆ KAO VLAST</h3>
Plan je kristalno jasan: Mandić "nudi" Spajiću još četiri godine premijerske funkcije – pod uslovom da pola Vlade preuzme Koalicija za budućnost Crne Gore. Uz to, SPC dobija još veći institucionalni prostor, a projekat „velikosrpskog rebrendiranja Crne Gore“ ide dalje – sve do izmjena Ustava, zastave, himne i službenog jezika.
To nije demokratski proces. To je perfidni, puzajući državni udar. U kravati i pod krstom.
<h3>MEDOJEVIĆEV KABARE KAO PARAVAN</h3>
U međuvremenu, vjerni Mandićev pomoćnik Nebojša Medojević zabavlja javnost jeftinim predstavama. Izmišlja koalicije, optužuje sve za izdaju, dok prikriva glavnu igru: Vučićevo preuzimanje Crne Gore, uz Mandićevu vjernu logistiku.
Sve to je igrokaz, dimna zavjesa. Jer kada preuzimaš državu, najvažnije je da javnost to ne shvati – dok ne bude kasno. Mada, u ovoj otupjeloj javnosti, možda čak i ne treba poseban plan. Neočetnicima je sve servirano.
<h3>KO JE DANAS CRNOGORAC? ONAJ KO SE SJEĆA GRAĐANSKE DRŽAVE</h3>
Biti Crnogorac danas ne znači imati pasoš ni izvod iz matične knjige rođenih. Danas to znači – sjećati se. Sjećati se ko si, odakle si, i šta ti pripada. Sjećati se da Crna Gora nije nastala dekretom, već otporom. Nije je donijela nijedna litija, već referendum. A prije toga – partizanski, a ne četnički pokret. I da je nijedna mantija nije branila, već narod koji je rekao: „Nismo ni Srbija, ni Albanija, ni dio ičijeg ‘sveta’. Svoji smo.“
Eh, nekad bilo!
Danas, kad ti isti ljudi gledaju kako im SPC piše zakone, a Beograd imenuje ministre – sjećanje postaje čin političkog otpora.
<h3>EVROPSKI PUT KAO NEPRIJATELJ</h3>
Vučiću ne treba Crna Gora koja ide ka EU, s planom da do 2028. postane članica. Njemu treba Crna Gora kao balkanska Bjelorusija – poslušna, destabilizovana, pokorena, satelitska. Zato je cilj jeseni da se pregovori s EU uspore, institucije popune „svojima“, a reforme zamrznu.
Ako Crna Gora ostane na evropskom putu – Vučićev san o regionalnoj dominaciji pada. Zato sada aktivira sve: od Crkve do „kvazicrnogoraca“ – Srbijanaca s crnogorskim biračkim pravom.
<h3>SVESRPSKI SABOR – SABLAST POD KRINKOM BRATSTVA</h3>
Vučićeva ideja "svesrpskog sabora" nije kulturni forum, već političko sredstvo dominacije. Ko nije u saboru – protiv je. Ko se ne uklapa – izdajnik je. Ko ne pjeva „Tamo daleko“ – gubi posao, identitet i građanska prava.
U tom „saboru“ nema mjesta za Bošnjake, Hrvate, Albance, pa ni za suverene Crnogorce. Tu država postaje etnički čist entitet. Sve ostalo je – prepreka.
<h3>RJEŠENJE? GRAĐANSKI OTPOR. PAMĆENJE. USTAV.</h3>
Rješenje nije u novim liderima, ni u povratku starih. Od tih utopija nema ništa! Rješenje je u građanskom jedinstvu. U otporu koji kaže: „Ovo je naša država – i ne damo je!“
Crna Gora nije savršena. Griješila je. Dabome! Ali to ne znači da mora kleknuti pred tuđom ideologijom. Jer kad jednom klekne – više se ne diže.
Rješenje je u ljudima koji se ne boje da kažu „ne“. Koji ne priznaju autoritet mantije ni Vučićev hatišerif iz Beograda, već poštuju sopstveni Ustav. Koji ne biraju vlast po krštenici, već po programu. Koji ne razmišljaju u kategorijama bratstva i krvi, već pravde i budućnosti.
<h3>ZAVRŠNA RIJEČ: NE DAJ SE, CRNA GORO!</h3>
Ne daj da ti mijenjaju ime. 
Ne daj da ti prepravljaju istoriju. 
Ne daj da ti krstom zamijene zakon. 
Ne daj da ti govore kojim si jezikom govorila. 
Ne daj da ti otimaju himnu i Ustav iz usta.
Jer kad ti uzmu jezik, zastavu i vjeru u sebe – uzeli su ti sve.
Digni glas dok još možeš da govoriš. 
Glasaj dok još imaš pravo glasa.
Budi Crna Gora – prije nego što te pretvore u "srpsku pokrajinu na moru s posebnim osjećajem za svetosavlje".
I ne zaboravi: Aleksandar Vučić ne dolazi s vojskom. Dolazi s osmijehom i mantijom. A iza njega – tama.
Vučićeva jesenja ofanziva dolazi. 
A jedini ko je može zaustaviti – to su građani Crne Gore. 
Ako ih još ima!

Vučić kreće na Crnu Goru, ne tenkovima, nego osmijehom i mantijom. Vrijeme je da ta zemlja digne glas, dok još može

Tokom današnjeg ročišta pred Višim sudom, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je ukazao na to da poslanik Demokrata Momčilo Leković direktno iz poslaničkih klupa prijeti sudijama vetingom, utičući na taj način na proces suđenja, zbog čega je branilac Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović, pozvao Demokrate da prisustvuju suđenju i upoznaju se sa predmetom, a potom razmisle da li mi na isti način komentarisali postupak.
Piperović je istakao da je tokom današnjeg ročišta Katnić otkrio skrivene poruke, koje je predložio da se zavedu kao dokazi.&nbsp;
- Vidjeli ste koliku hrpu novih dokaza je predložio. Jedan dio toga je dostavljen tužiocu na izjašnjenje i ja mislim da ovo postaje već neprijatno slušati. Toliko neprijatno da ja predlažem, naravno taj predlog neće niko usvojiti, ali ja ga predlažem u kondicionalu, recimo da se neko sjeti ili da neko predloži da na sledećem pretresu u septembru mjesecu dođu svi poslanici iz redova Demokrata- kazao je Piperović, pozivajući ministre potpredsjednike, lica iz bezbjednosti, a koji pripadaju ovoj partiji, da dođu i ‘’in vivo’’ vide u čemu se tu radi, kako je sve i zbog čega smišljeno.
Piperović je Demokratama poručio da će se na taj način neposredno uvjeriti što sve stoji u tom predmetu, a što oni, ne znajući, koriste da blate Lazovića i neke druge ljude, da neke druge ljude nazivaju advokatima mafije, da ispredaju priče o mnogo ljudi koje nemaju veze sa mozgom, bildujući sudije da, i oni su živi ljudi, neko ovako ili onako, iz straha ovoga ili onoga, i potvrdi optužnicu i produži pritvor i sve drugo što šteti pravima, što vide prava ličnosti nekih ljudi.
- Dakle, evo javno pozivam neka dođe recimo, neka dođu dva poslanika koji su najratoborniji u smislu da ako nema njih poginu pravda u Crnu Goru. Neka dođu, ja ću da sredim sa policijom da sjednu u prva dva reda, prve dvije stolice i da samo slušaju, da ništa ne pričaju. I kad izađu da nam kažu što su čuli i kako to njima izgleda. Je l’ to fer ponuda?- ponudio je Piperović.
 
 Poručio je Demokratama, za koje je kako kaže, čuo da su vrli pravnici, da dođu i neposredno se uvjere u to šta priča on, šta kaže Lazović, šta kaže Katnić, šta kaže tužilac Šoškić, šta pitaju sudije, šta pitaju branioci, šta kažu optuženi, šta će da kažu svjedoci.&nbsp;
 
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DI4CBCEgnw7I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- To će biti zanimljivo. Dakle, da se neposredno uvjere šta je u predmetu. To je poenta - šta je u predmetu. Na čem’ njima to liči, kako to izgleda, i najvažnije može li uopšte da to postoji u pravnom poretku kao neki akt koji je važan, po kome se sudi. Evo neka dođu. Ne znam ko im je predavao krivično pravo, vjerovatno neki poznati stručnjak, vidim da su vični, izvolite, dođite pa pričajte- rekao je advokat Piperović.
Na kraju, Piperović je pozvao i zainteresovane iz PES-a da takođe prisustvuju suđenju, a potom da iznesu svoje mišljenje.
 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDMibg_Hoxx2%2F%3Figsh%3DcGJ1OW83aXI2dTcz&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Piperović uputio poziv Demokratama da dođu na suđenje: Upoznajte se sa predmetom, pa onda pričajte

Ni slutio Dior nije, 
kad je iste kreirao 
da je ovim papučama 
velju dramu režirao.
Sinonim za diktaturu 
lanac na slobodu riječi 
postadoše papučice 
model koji komleks liječi.
Ćuti tamo, glas ne puštaj 
poručuju papučice, 
stil, glamur i obrazovanje 
opisujuć' od vlasnice.
Na nogama dok se cakle 
možeš da ih gledaš samo 
i no koment, podanici 
to je za elitu samo.
Pa u takvim papučama 
kada se po Gradu gazi 
nobles, nobles, uzvikuju 
kad ih sretneš dobro pazi.
Čuvaj nogom đe ćeš stati 
skreni pogled kad su blizu, 
crvenu ne prelazi crtu 
ne traži im analizu.
Što te briga kol'ko para 
vlasnica je za njih dala 
nijeste isti - ti i ona 
biti Živka nije šala.
Zato kad se sa njom sretneš 
u kolonu hrabro stani, 
i ne gledaj u papuče, 
policija čast im brani!

Tag: marko-dukanovic