Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je Osnovnom sudu u Podgorici optužni prijedlog protiv okrivljenog Marka Kalezića, bivšeg načelnika Uprave policije, Odeljenja bezbjednosti Danilovgrad, zbog zlostavljanja Ivana Đurovića.&nbsp;
Kako je saopšteno iz ODT-a, sumnja se da je zlostavljanje izvršeno u novembru 2020.godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Optužni prijedlog protiv bivšeg načelnika policije zbog zlostavljanja Đurovića

U toku današnjeg saslušanja pred Anketnim odborom Skupštine Crne Gore, tokom kojeg je bivši pripadnik Specijalne antiterorističke jedinice i nekadašnji šef obezbjeđenja spuškog zatvora Brajuško Brajušković iznio niz optužbi u vezi sa navodnim učešćem Marka Kalezića u tzv. "crnim trojkama", uslijedila je brza i odlučna reakcija Kalezića.
Marko Kalezić je, reagujući na izjave Brajuškovića, kategorično demantovao sve navode, ocijenivši ih kao unaprijed smišljene i zlonamjerne.
– Nikada nisam učestvovao u bilo kakvom prebijanju političkih neistomišljenika, novinara ili intelektualaca, niti sam bio dio bilo kakvih "crnih trojki" ili sličnih grupacija. Tvrdnje Brajuška Brajuškovića su potpuno neistinite i motivisane isključivo ličnom osvetom – poručio je Kalezić u demantiju dostavljenom medijima.
On je naglasio da Brajušković njegovo ime pominje iz osvete, budući da je, kako navodi, tokom njegovog rukovođenja Odjeljenjem bezbjednosti u Danilovgradu, Brajušković bio procesuiran zbog nanošenja tjelesnih povreda bliskom rođaku, uz upotrebu vatrenog oružja, te je zbog toga izdržavao zatvorsku kaznu.
– Nikada u životu nisam popio ni piće sa ovim čovjekom, pa je jasno da su sve njegove tvrdnje o meni lažne. Ovo je pokušaj narušavanja mog ugleda i nanošenja štete mojoj porodici – navodi Kalezić.
On dodaje i da je Brajušković počeo da iznosi ovakve tvrdnje tek nakon izdržane kazne, od 2020. godine, i to u pojedinim televizijskim emisijama, dok prije toga, kaže, njegovo ime nije ni pominjao u tom kontekstu.
– Time je jasno da je riječ o konstrukciji i unaprijed pripremljenoj priči, čiji je cilj lična osveta, a ne istina – zaključuje Kalezić.
Na kraju, Kalezić navodi da se neće dalje upuštati u javne polemike s Brajuškovićem, ističući da bi to samo dodatno štetilo njegovom ugledu. Pozvao je medije da, u skladu s profesionalnim standardima i dobrom praksom, objave njegovo saopštenje.
Podsjećamo, Brajuško Brajušković je ranije tokom dana pred Anketnim odborom izjavio da su, prema njegovim tvrdnjama, u napadu na ubijenog direktora lista "Dan", Duška Jovanovića, učestvovali službenici Specijalne jedinice Marko Kalezić i Slavko Đurović. On je naveo i da je Jovanović bio upozoren na mogući napad, te da je, kako tvrdi, sam Brajušković o toj opasnosti govorio novinarima i Budu Simonoviću.
Izjave Brajuškovića i njihove posljedice, uključujući odgovore prozvanih, vjerovatno će i dalje biti predmet pažnje javnosti i institucija koje se bave rasvjetljavanjem ubistva Duška Jovanovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.1407%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbrajuskovic-danas-pred-anketnim-odborom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Kalezić: Nikada nisam učestvovao u prebijanju niti sam bio dio bilo kakvih "crnih trojki", Brajušković mi se sveti

Sedamdeset prva sjednica Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore biće održana danas sa početkom u 11 časova, a članovi Odbora razmatraće više kadrovskih i programskih pitanja.
Na dnevnom redu je Predlog za imenovanje savjetnice predsjednika Skupštine Crne Gore, kao i Nacrt izvještaja o radu Administrativnog odbora za 2025. godinu i Nacrt plana rada za 2026. godinu.
Odbor će razmotriti i obavještenje o sprovedenom postupku izbora predsjednika i članova Centralne izborne komisije po Drugom javnom konkursu za izbor predsjednika i četiri člana CIK-a, kao i tekuća pitanja.

Administrativni odbor danas o imenovanju Mandićeve savjetnice i izboru članova CIK-a

Bosna i Hercegovina je kulturna i nacionalna matica svih Bošnjaka, dok je Crna Gora država i domovina onim Bošnjacima koji u njoj žive.
Ovim je riječima poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujih-Harbić, u izjavi za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/strujic-harbic-za-pobjedu-bosna-je-kulturna-i-nacionalna-matica-a-crna-gora-je-drzava-i-domovina">Pobjedu,</a> pojasnila stav koji je iznijela u nedjelju u Sarajevu, govoreći na konferenciji „Geopolitičke promjene i pozicija Bošnjaka na Zapadnom Balkanu“, a koji je naišao na oštre kritike predstavnika ovdašnje političke javnosti.
Strujić-Harbić je na tom skupu, žaleći se na to što je narod kome pripada u Crnoj Gori prepušten sami sebi, rekla kako Bošnjaci Bosnu i Hercegovinu „gledaju kao svoju matičnu državu“.
- Srbi u Crnoj Gori imaju iza svojih leđa Srbiju, Albanci dvije države, Hrvati imaju dvadesetčetvorosatnu komunikaciju, a Bošnjaci sa matičnom državom nemaju komunikaciju ni na mjesečnom nivou – rekla je Strujić-Harbić.
Komentarišući brojne kritike koje su ti njeni navodi izazvali, Strujić-Harbić je u izjavi za naš list poručila kako je dobro to što se, kako je rekla, prati ono što govori i ono što kao funkcionerka Bošnjačke stranke radi.
- Međutim, red je da neke stvari ponovim jasno, pa da krenem redom, od osnovnog gradiva. Bošnjaci, sviđalo se to nekome ili ne, znaju da imaju svoju kulturnu i nacionalnu maticu, a to je Bosna i Hercegovina. I to je fakat. Crna Gora je, isto tako, država i domovina Bošnjaka koji u njoj žive. Mi smo autohtoni narod koji ovdje živi stoljećima i ovoj državi pripadamo. I to je fakat – naglasila je poslanica BS-a.
Kao još jednu činjenicu Strujić-Harbić podvlači i to što ovdašnji Bošnjaci „Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru doživljavaju kao dio svog kulturnog, tradicionalnog i intelektualnog identiteta“.
- Fakat je i to da su Bošnjaci dali mnogo Crnoj Gori, kao što je i Crna Gora dala mnogo Bošnjacima. Bošnjaci u Crnoj Gori nikada nijesu uzimali, uvijek su doprinosili – poručila je ona.
Pojasnila je i da se doprinos Bošnjaka Crnoj Gori potvrđuje kroz to što je više od 90 odsto njih na referendumu 2006. godine glasalo za obnovu njene nezavisnosti i podržalo njeno članstvo u NATO-u.
- I danas smo ti koji, kao jedina dosljedna, evropska politička konstanta u Crnoj Gori, od svog osnivanja, predvodimo evropske integracije i uskoro ćemo ih, ako Bog da, i privesti kraju. A tamo ćemo čekati i ostale države u kojima Bošnjaci žive. Jer je evropski prostor jedini način da se Bošnjaci povezuju, bez granica, bez konflikata i bez teritorijalnih ambicija, za razliku od mnogih drugih – zaključila je Kenana Strujić-Harbić.
Njenu izjavu da crnogorski Bošnjaci BiH doživljavaju kao maticu juče je pokušao da pojasni i njen stranački kolega Jasmin Ćorović navodeći kako je „činjenica da brojni Bošnjaci BiH doživljavaju duhovnim i kulturnom centrom Bošnjaka“.
Ćorović je ocijenio i kako je žalosno to što BS i Bošnjaci i pored svega što su uradili za Crnu Goru i dalje moraju da dokazuju svoju privrženost i odanost ovoj državi.
- Ne želimo nikom da se pravdamo i dokazujemo, baš zato što je Crna Gora naša država isto koliko i svih drugih koji u njoj žive. Nijesu Bošnjaci došli u Crnu Goru, nego je Crna Gora došla Bošnjacima. Ali, mi smo je prihvatili. I to istinski i ljudski. Kao svoju. Ona je naša matična država, jer smo mi ovdje autohtoni narod, vjekovima tu živimo i utemeljeni smo na ovoj zemlji. Crna Gora je naša domovina, ne damo da je ikome više ili manje bliža, viša i ljepša. To što volimo i neke druge države ne treba da je problem nikome. Jer Bošnjaci su uvijek bili dobri domaćini, a dobar domaćin vodi računa ne samo o svojoj kući, nego i o dobrom odnosu sa komšijama – saopštio je Ćorović.
Manje razumijevanja za izjavu Strujić-Harbić imao je odbornik Evropskog saveza u Bijelom Polju Adnan Striković, koji joj je, u prvoj reakciji na njene tvrdnje o BiH kao matici svih Bošnjaka, poručio kako to može da govori jedino u svoje lično ili u ime članova BS-a iako je, kako je naveo, siguran da i među njima ima mnogo onih koje takav narativ duboko vrijeđa.
- Ukrali ste ime naroda i dali ga političkoj partiji. Ne kradite ljudima i intimu i ne određujte im ko su, što su i odakle su. Moja matična i jedina država je Crna Gora, a moje srce zaigra jedino na „Oj svijetla majska zoro“. Neka ovo bude upozorenje svima koji pokušavaju drugima nametati identitet i porijeklo. Manite se rđava posla dok još imamo strpljenja da učtivo reagujemo - naveo je Striković.
Nakon brojnih kritika koje su uslijedile na račun Strujić-Harbić, Striković je ponovo reagovao navodeći kako njegov cilj nije bila njena diskreditacija i podsticanje na udruženu hajku, a kako sve počinje da liči upravo na to.
- Kenanu Strujić-Harbić poznajem preko 15 godina kao korektnu i pametnu osobu. Ona takav odnos ne zaslužuje i to ne samo jer je dama. Mišljenje o njoj nijesam promijenio ni zbog drugih stvari ili partijskih stavova sa kojima se ne slažem, pa neću ni zbog ovoga. Ukoliko stvarno BiH doživljava matičnom državom, nijesam oduševljen i žao mi je zbog toga, ali ona i na takav stav ima pravo. Reagovao sam jer je svoj stav iznijela kao opšti, kao stav svih Bošnjaka, a na to niko nema pravo, ako ni zbog čega, onda zbog toga što Bošnjaci u Crnoj Gori imaju različite stavove po mnogim pitanjima, pa i tom. No bez obzira na sve, ne zaslužuje javni linč i to neću dozvoliti, bar ovdje gdje mogu da iskontrolišem i molim sve da se suzdrže – napisao je Striković u objavi na Fejsbuku.
Zbog izjave Strujić-Harbić reagovala je i potpredsjednica Socijaldemokratske partije Amina Cikotić, ocjenjujući kako je „shvatanje Bošnjaka po mjeri Bošnjačke stranke pogubno po naše društvo“.
- Nakon niza neuspjelih pokušaja da svakog ko je Bošnjak, a nije podržavalac BS-a u potpunosti stigmatizuju i ponize, ostaje još da nam kažu da nijesmo Bošnjaci ako nam je matična država Crna Gora. Rukovodstvo BS-a (sigurna sam ne i njihovi članovi) možda ima drugu matičnu državu, ali mi ne. Sad već i previše liče svojim koalicionim partnerima. Drž’te se Mandića i ne podvaljujte nam - poručila je Cikotić u objavi na Iksu. Đ. ĆORIĆ
<h2>Crna Gora nikada nije bila Bosna</h2>
 
U pokušaju da odbrani stavove poslanice Bošnjačke stranke Kenane Strujić-Harbić, potpredsjednik Američko-evropske alijanse Reuf Bajrović otišao je korak dalje, tvrdeći u objavi na platformi Iks kako je „sjever Crne Gore od Tvrka do 1912. godine bio Bosna“.
Komentarišući ovu izjavu, istoričar Vukota Vukotić ističe kako „jedino što na to može da kaže je da je to nebuloza“.
Vukotić je, u izjavi za Pobjedu, pojasnio da je Kraljevina Bosna tokom srednjeg vijeka često mijenjala izgled i veličinu, ali da je rijetko kada prelazila Drinu kao granicu.
- Čak i kada je za vrijeme kralja Tvrtka Kotromanića pokušano spajanje Bosne i Raške, kontrola nad sadašnjim sjeverom Crne Gore nije postojala. Veliki dio tih područja pripadao je državi Balšića ili drugim feudalnim gospodarima. Čak i u osmanskom periodu taj kraj je mijenjao nadležnosti ili bio dio Kosovskog vilajeta. Tako da nikako ne možemo reći da je do 1912. sjever Crne Gore bio dio Bosne – zaključio je Vukotić.

Strujić-Harbić: Bosna je kulturna i nacionalna matica, a Crna Gora je država i domovina

U nižim predjelima saobraća se po uglavnom suvim kolovozima, izuzetak su pojedine dionice na sjeveru zemlje. Duž klisura i usjeka mogući su nailasci na sitnije odrone. Iz AMSCG-a apeluju na vozače da brzinu kretanja vozila prilagode uslovima na putu.
Od 15.11.2025.godine do 1.4.2026.godine upotreba zimskih guma za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snijeg,led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.
Na regionalnom putu R-10 Djurdjevića Tara - Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona uslijed čega je saobraćaj obustavljen.
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.Predvidjeno je da radovi traju do 28.02.2026 godine.
U periodu od 16.12.2025.godine pa do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Ridjani zbog izvodjenja radova na adaptaciji puta.
Do 28.02.2026.godine odobrava se totalna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 17.00 sati zbog izvodjenja radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvodjenja radova,kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak)u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvodjenja radova I regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Djurdjevica Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji mosta Djurdjevica Tara na mag. putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Za period od 19.01.2026. god do 15.06.2026. god doći će do izmjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični kao i mogućnost potpune obustave saobraćaja u kraćim terminima u tunelu Sozina u vremenu od 22.00 do 06.00 časova. U pitanju su radovi na sanaciji pukotina u tunelu Sozina injektiranjem sa završnim farbanjem obloge.Radovi će se izvoditi ručno pomoću lake opreme i mašina.
Zbog radova na sanaciji kosina na dionici puta izmedju raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina u periodu izmedju 26.01.2026 i 28.02.2026 godine saobraćaj se obavlja naizmjeničnim propuštanjem vozila uz odgovarajuću privremenu signalizaciju.Tokom radova može doći do povremene kratkotrajne obustave saobraćaja na navedenoj dionici.
Od 20.02.2026.godine do 24.02.2026.godine, odobrava promjena sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja, zbog izvođenja radova za potrebe izrade Glavnog projektra sanacije trupa regionalnog puta R-23 dionica Danilovgrad - Spuž - Rogami.
U Podgorici se odobrava se potpuna obustava zbog izvodjenja radova na izgradnji Bulevara Vojislavljevića -Faza II-u dijelu od ulice Kralja Nikole do ulice Princeze Ksenije. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju I prohodnosti puteva.
U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 18 saobraćajnih nezgoda u kojima su3 osobe zadobile lake povrede.
Saobraćaj je umjerenog intenziteta.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je gradjanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

Kolovozi uglavnom suvi, vozači da prilagode brzinu uslovima na putu

Iako su otvorene liste dobro rješenje, poslanici i vlasti i opozicije skeptični da će taj dio izborne reforme sprovesti do zakazanih izbora u junu iduće godine.&nbsp;
Kopredsjedavajući Odboru za izbornu reformu i poslanik DPS-a Nikola Rakočević smatra da bi to pak bilo izvodljivo ako bi bilo političke volje. Kada je riječ o predlogu šefa države da se o otvorenim listama odlučuje na referendumu, parlamentarci nemaju ništa protiv, ali poručuju da je neupitno žele li građani da biraju konkretna imena, a ne partije.
Izborno zakonodavstvo se ne mijenja godinu prije izbora, zbog čega izborna reforma mora biti kompletirana u junu ove godine.
Opšti lokalni izbori prethodnim izmjenama tempirani za 13. jun 2027. godine, a u tom periodu je i očekivani termin redovnih parlamentarnih izbora.
Već nekoliko mjeseci na čekanju je inicijativa predsjednika države za raspisivanje referenduma o uvođenju otvorenih lista u izborno zakonodavstvo. To predviđa da birači glasaju direktno za određenog kandidata, a ne za izbornu listu. No, još nema informacija hoće li se o tom predlogu uopšte i raspravljati u Skupštini.
Savjetnik šefa države Nebojša Vuksanović smatra da je važeći izborni sistem u potpunosti podređen interesima partija, a to nije ono što, kako tvrdi, građani žele.
- Političke partije su, mogu tako kolokvijalno reći, doktorirale sadašnji sistem i potpuno ga stavile u funkciju isključivo partijskih interesa. To nije ono što hoće građani Crne Gore i to nije najbolje rješenje - kaže on.
A da bi otvorene izborne liste bile dobro rješenje, ocjenjuju poslanici i vlast i opozicije.
- Lično mislim da bi to dobro rješenje bilo, da su izbori direktni, da su otvorene liste i zbog građana i zbog budućnosti. Međutim, situacija je takva da se mi začini da smo malo dalje od toga, barem još za naredne izbore, što ne znači da se neće nešto uraditi i za ubuduće - kaže potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj.
Za građane dobra prilika da biraju koga žele da ih predstavlja, za političare veća odgovornost, ističe poslanik SD-a Nikola Zirojević.
- Mi bili svjesni da ukoliko svoj posao ne radimo kako treba, čak možda i oni koji glasaju u našu partiju ne bi u idućem izbornom ciklu glasali za nas konkretno. Imajući u vidu da se na Odboru uopšte nije razgovaralo o ovoj temi, vjerujem da bi potencijalno moglo biti problematično da se to realizuje za predstojeće lokalne i parlamentarne izbore - &nbsp;kaže.
Kopredsjedavajući Odboru za izbornu reformu Nikola Rakočević (DPS), mišljenja je da vrijeme nije problem, već da je riječ o nedostatku političke volje.
- Smatram da velika većina partija koje su na vlasti ne žele otvorene liste, jer ne žele da se izlože sudu građana o njihovom radu. Zbog toga, vrlo vjerovatno, da kroz rad odbora za izbornu reformu do kraja jula mjeseca nećemo doći do tog rješenja. Nadam se da će me vrijeme demantovati - &nbsp;kaže Rajočević.
A da se o otvorenim listama odlučuje na referendumu, poslanici Camaj i Zirojević ne bi imali ništa protiv te ideje.
- Potpuno je u konačnom nevažno na koji način, sve dok je taj način zakonit i dok taj način garantuje veći stepen demokratije u crnogorskim izbornim sistemima - kaže Zirojević.
- Mislim da rješenje da se građani pitaju da li žele otvorene liste ne bi bilo loša ideja, ali sam uvjeren da bez referenduma stav građana je takav da bi prije ljude birali po imenima, nego po strankama - &nbsp;kazao je Camaj.
Rakočević &nbsp;je uvjeren da svi građani žele da biraju one koji će ih predstavljati, tako da po njegovom mišljenju referendum je potpuno nepotreban.
- Siguran sam da svi građani danas u Crnoj Gori žele da direktno biraju one za koje smatraju da ćeih predstavljati - kazao je on.
Podsjećamo, u inicijativi predsjednika Jakova Milatovića o otvorenim listama, navodi se, pored ostalog, da je referendum jedini način da se osigura sprovođenje volje i nametne obaveza za poslanicima da rade u interesu građana, a ne za šefove svojih partija.

Tag: marko-kalezic

Optužni prijedlog protiv bivšeg načelnika policije zbog zlostavljanja Đurovića

Kalezić: Nikada nisam učestvovao u prebijanju niti sam bio dio bilo kakvih "crnih trojki", Brajušković mi se sveti

Administrativni odbor danas o imenovanju Mandićeve savjetnice i izboru članova CIK-a

Strujić-Harbić: Bosna je kulturna i nacionalna matica, a Crna Gora je država i domovina

Kolovozi uglavnom suvi, vozači da prilagode brzinu uslovima na putu

Vrijeme ističe za otvorene liste

PRATITE TVe UŽIVO