Zatvaranjem poglavlja 13 državi Crnoj Gori je svanulo jer je bliža ulasku u EU. Crnogorskim ribarima je davno mrklo i sada ne vide nikakvu šansu da im se riješe nagomilani problemi i pitaju se koja je naša korist od zatvaranja poglavlja 13 - poručio je predstavnik ribara Marko Kise.
On pita da li je EU šansa za razvoj crnogorskog ribarstva, opstanak crnogorskih ribar ili samo njihov grobar.
- Kaže stara poslovica “dok nekome ne mrkne drugome ne svane”... Razlog je što Vlada Crne Gore i ministar MPŠV-a Vladimir Joković evo punih tri ipo godine od kada je postao ministar u 43 i 44. Vladi ne pokušava rješiti niti jedan problem - naveo je Kise.
Ribari, kaže on, misle da nije to samo neznanje nego da ga njihovi problemi ne intresuju i iz nekog razloga neće da ih riješi.
- O svim problemima je upoznat na sastanku sa nama u njegovom kabinetu u julu 2022. godine. Od tog sastanka uopšte nema vremena da nas primi niti da razgovara s nama. Kao da živi van stvarnosti u nku drugu paralelenu državu. Kada smo mu zaprijetili da ćemo pregraditi zaliv Boke zakazao nam je prijem 8.9.2025. Uz prisustvo mnogobronih medija. Na tom sastanku je dogovoreno da se oformi radna grupa od predstavnika svih bitnih ministarstava kao i predstavnika 119 potpisnika peticije, da bi brže rješavali probleme. Vlada CG je donijela odluku da se oformi radna grupa u roku od 10 dana. Prošlo je tri ipo mjeseca a radna grupa se još nije oformila. Pitamo se zašto se ministar Joković kao podpredsjednik Vlade nije potrudio da sprovede odluku Vlade - naveo je Kise.
Njega, kaže, to ne intereseuje jer ga ne zanima rješavanje problema u ribarstvu.
- Nekome u ovoj državi je interes da se i dalje uvozi cca milion eura hrane, da se za taj luksuz država zadužuje, da uvoz raste a izvoz opada. O svim ovim problemima pred zaatvaranje poglavlja 13 smo upoznali evropski parlament, Gđu Martu Kos, obudsmmana Roberta Šumana, komsara za ribarstvo Kostasa Kadisa, kao i delegaciju EU u CG – ambasaora Johana Satlera. Jedini koji nam je odgovorio je ambasador EU u CG i zakazao satanak 19.1.2026. godine . u ambasadi EU i Podgorici na kojemu će biti prisutan i ministar Joković. Naš jedini zahtjev prema EU je bio da uslove Crnu Goru da prije zatvaranja poglavlja 13 moraju riješiti sve probleme ribara - naveo je Kise.
Očito, cijeni on, da i Brisel to uopšte nije briga.
- EU samo misli kako što prije prigrabiti CG u geopolitičkom i geostrateškom interesu. Ne interesuje ih život ribara i njihov opstanak. Evropski Parlament je donio odluku da se zatvori poglavlje 13, a da se ni jednom nisu pitali da li crnogorski ribari koji su u svemu daleko od razvijenih ribara EU i da li sa svojim problemima mogu igrati ravnopravnu ribarsku utakmicu sa ribarima EU. Crnogorski ribari sa velikim troškovima ne mogu plasirati svoje ribarske proizvode sa istim ili manjim cijenama nego što je cijena ribe u zemljama EU. Međutim Ministar Joković prije neki dan je izjavio na televiziji da ćemo uskoro u Dubrovnik prodavati ribu po manjim cijenama nego što su u Hrvatskoj. Ni u jednom trenutku se nije upitao da li je to realno jer je crnogorska ribarska flota zapuštena i stara, bez ribarskih luka, bez brodogradilišta za remont, bez kredita, bez zvanične cijene goriva kao u Hr, sa vioskim PDV-om za kupovinu brodova i opreme i kao takva predstavlja ruglo Evrope. Što je Španija u ribarstvu za zemlje EU to je Albanija za Crnu Goru - naglasio je Kise.
Zatvaranjem poglavlja 13 EU je, smatra on, pokazala da je nije briga za opstanak crnogorskih ribara i time su još više homogenizovali sve ribare Crne Gore da istraju.
- I da nas nikad više ne dijeli MPŠV da bi lakše manipulisali sa nama po sistemu zavadi pa vladaj i time opravdali svoju nestručnost i neznanje - dodao je Kise.
Na sastanku 19.1.2026. očekuju, kaže, da će Ambasador EU u Crnoj Gori usloviti Vladu CG i MPŠV da se maksimalno i brzo riješe svi problemi. 
- Time će pokazati da su Evropskoj Uniji i građani i ribari Crne Gore jednako bitni kao i država Crna Gora u teritorijalnom smislu i njen morski akvatorijum sa ribljim resursima. Svim ribarima Crne Gore je želja da što prije Crna Gora uđe u EU. Drago bi nam bilo da može i prije 2028. godine, ali prvo da riješi sve probleme ribara - poručio je Kise.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kisec: Zatvoreno poglavlje 13, a ribari se pitaju što dalje

Crna Gora je, prema najavama Vlade pred zatvaranjem poglavlja 13. Ribarstvo sa EU. Možda je država ispunila sve preduslove koje zahtjeva EU, ali nije riješila ni jedan problem koji bi olakšao poslovanje ribara, poručili su iz Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Crne Gore.
Marko Kise, ispred ovog udruženja, ističe da ribari iz Crne Gore od države ne traže ništa više niti manje od onoga što imaju ribari u zemljama EU.
- Problemi koji su evidentni u ribarstvu Crne Gore su odavno rješeni u zemljama EU. Svi ribari u Crnoj Gori su za ulazak u EU i kamo sreće da smo ušli u EU mnogo prije. Smatramo da nije pošteno, humano i da nije praksa u EU da zatvori poglavlje 13. a da prethodno ne upozori državu Crnu Goru da probleme u ribarstvu mora riješiti u skaldu sa pravilima EU prije zatvaranja poglavlja- kazao je Kise.
Ističe da, ako ja za EU bitna samo morska teritorija Crne Gore, a ne problemi, interesi i poštovanje zakonskih propisa usklađenih sa normama EU, onda ribari iz Crne u potpunosti razumiju politiku proširenja EU.
- Ministarstvo poljoprivrede MPŠV je o svemu ovome dobro upozanto, ali EU nažalost nije. Dana 01.10.2025. sa svim problemima koji prate ribarstvo upoznata i skretarica Ministarstva za Evropske Integracije na sastanku u Baru prilikom javne rasprave za poglavlje 13 Ribarstvo. Do danas niko od predstavnika Ministarstva Evropskih Integracija nije kontaktirao naše legitimne predstavnike da se problemi pokušaju riješiti na nivou Crne Gore, bez da se sa njima upozna i Evropska Unija- poručio je Kise.
Podsjeća da je na sastanku sa Ministrom Jokovićem dana 08.09.2025. dogovoreno da se oformi Radna grupa koja bi riješila sve probleme u ribarstvu.
- Danas 05.12.2025. još nema radne grupe i ministar Joković prilikom gostovanja na televiziji PRVA izjavio da mu se sa “fromiranjem radne grupe uopšte ne žuri i nije mu jasno šta to ribari traže”- podsjećaju ribari.
Dana 10.11.2025, kako se navodi u saopštenju, &nbsp;obratili su se delegaciji EU u Crnoj Gori odnosno ambasadoru Johanu Salteru da ih primi na razgovor i da ga upoznamo sa stvarnim stanjem I problemima u crnogorskom ribarstvu, naravno da bi se zaustavilo zatvaranje poglavlja 13. prije riješavanja problema o ribarstvu. Evo 26 dana nikakvog odgovora od ambasadora nema.
Zbog toga su se 24.11.2025. obratili za pomoć ombudsmanu Robertu Šumanu. Obratili su se i Evropskoj Komisiji, gospođi Marti Kos. Obratili su se i Evropskom Parlamentu kao i Komesaru za ribarstvo pri EU Kostasu Kadisu. Na kraju su bili prinuđeni da se obrate i gospodinu Toninu Piculi članu Evropskog Parlamenta iz Hrvatske.
- Očekujemo da će Evropski Parlament prepoznati naše probleme i da će zahtjevati da država Crna Gora prvo riješi probleme ribara pa tek onda zatvori poglavlje 13. Ribarstvo- poručio je Kise kao predstavnik ribara.

Kise: Razumije li EU probleme ribara iz Crne Gore i da li ih želi riješiti ili samo zadovoljava formu kako bi zatvorili poglavlje

Oni su istakli kako su se navršila dva mjeseca otkad je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković obećao formiranje radne grupe, ali da se i dalje ništa ne dešava.
- Nećemo nikada pristati da MPŠV bira predstavnike u radnoj grupi, mimo naših predstavnika ribara. Jedino pod uslovom da taj njihov predstavnik skupi 100 potpisa ribara, a koji nisu na našem spisku. Razlog je jer sumnjamo da bi radio protiv interesa ribara - navodi predsjednik Udruženja proizvođača ribe Marko Kise.
On ističe kako će se čitava priča otegnuti u nedogled, jer slijede praznici, a da od rješenja ribarskih problema neće biti ništa.
- Ribari to više neće dozvoliti. MPŠV i Vlada Crne Gore samo kupuju vrijeme na štetu ribara. Pitamo se da li Vladimir Joković kao potpredsjednik Vlade, uopšte ima moć da utiče da se oformi radna grupa. Mislimo da je njima jedini cilj zatvoriti poglavlje 13 pošto poto, a ribarima ne riješiti niti jedan problem - naglasio je Kise.&nbsp;
Ribari, dodaje on, ne traže ništa manje ni više od privilegija nego što imaju ribari u EU.
- Zato se u utorak 11. novembra obraćamo predstavnicima EU u Crnoj Gori, da ih upoznamo sa svim problemima i načinom kako se Vlada i MPŠV odnose prema ribarima po tom pitanju. EU je jedina institucija kojoj vijerujemo u ovom trenutku i tražimo da prime naše predstavnike na razgovor - istakao je Kise.&nbsp;
Ribari će, dalje navodi, tražiti od EU da ne aktiviraju zatvaranje poglavlja 13 dok im država ne riješi sve probleme.
- Jer ih u protivnom država neće nikada riješiti. Ne želimo da neko pomisli da smo protiv ulaska Crne Gore u EU, naprotiv, želimo da se to desi što prije, jer će i nama biti što bolje - zaključuje se u saopštenju.

Crnogorski ribari: Ništa od Jokovićevog obećanja, od sad se uzdamo samo u EU

Predstavnik ribara Marko Kise saopštio je da oni smatraju da resorni ministar Vladimir Joković ne može predložiti njihovog predstavnika koji bi trebalo da bude član radne grupe.
- Smatramo da još jedan predstavnik koji treba da bude član radne grupe, a za kojeg je ministar Joković insistirao, nikada ne može neko ko je po mišljenju ministra „veliki ribar“ i da ga ne može on lično predložiti. Posebno nećemo pristati da Milun Anđić (vlasnik broda Trio Mare) bude taj predstavnik iz razloga što je u emisiji Boje Jutra pričao neistine i bio protiv riješavanja problema za 119 ribara potpisnika – naveo je on u saopštenju medijima.
Podržaće, kaže, i prihvatiti svakog predstavnika ribara koji skupi minimum 100 potpisa ribara, a koji nijesu među njihovih 119 potpisnika.
- To bi bilo vrlo lako, jer MPŠV tvrdi da ima 350 ribara. Mi tvrdimo da to nije tačno da ima 350 ribara, jer mi smo od granice sa Hrvatskom do Buljarice skupili 96 potpisa – dodao je Kise.&nbsp;
Oni su prije dva dana u prostorijama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) održali sastanak sa minitrom Jokovićem, a u saopštenju su istakli da su mu što ih je primio, te naglasio da su stvorili utisak da je prepoznao sve njihove probleme i da ih želi riješiti u svome mandatu da bi olakšao rad ribara prije zatvarajanja poglavlja 13 i ulaska Crne Gore u EU.
- Zahvaljujemo mu se i što je pristao da tok cijelog sastanka prate svi zainteresovani mediji Crne Gore – rekao je on.
Jedino mu, ističe Kise, zamjeraju što niko nije vodio zapisnik sastanka.
- A to smo tražili da bude neizostavno prilikom održavanja sastanka. Jer bez toga ne znamo koji su zaključci i jedini svjedoci su nam mediji Crne Gore. Ova dva dana smo ostvarili kontakt sa svim potpisnicima peticije, i upoznali ih sa tokom sastanka – naveo je Kise.

Kise: Prihvatićemo svakog ko skupi minimum 100 potpisa za predstavnika ribara u radnoj grupi, Joković ne može da ga predloži

Crnogorski ribari i Ministarstvo poljoprivrede pokušaće, nakon vladinog povratka sa kolektivnog godišnjeg odmora, 8. septembra, da riješe probleme.
Sastanak je zakazan nakon što su ribari, nezadovoljni odnosom države, zaprijetili blokadom ulaza u Bokokotorski zaliv.
Nacionalno udruženje za proizvodnju ribe i oko 120 ribara smatraju da se njihovi problemi moraju riješiti prije zatvaranja Poglavlja 13 - Ribarstvo.
Crna Gora planira da ovo poglavlje u pregovaračkom procesu za članstvo u Evropskoj uniji zatvori do kraja godine.
Predsjednik Udruženja Marko Kise, za Radio Slobodna Evropa (RSE) navodi da im država mora pomoći kako bi ribarenje, od kojeg žive, bilo održivo.
- Naša ribarska flota je zastarjela i ako s ovim uđemo u Evropu nećemo biti konkurentni. Sada je šansa da uvezemo veće, nove ili polovne brodove. A to možemo samo ako država smanji PDV - kazao je on.
Crna Gora ima 338 plovila za izlov ribe, čija je prosječna starost 32 godine, pri čemu su najveće - koče, stare preko 45 godina.
U Vladinoj Strategiji razvoja ribarstva do 2029. se konstatuje da je flota zastarjela, nedovoljno bezbjedna, da nema dovoljno obučene posade.
Dodaje se i da ne postoji organizovano tržište za plasman ulovljene ribe, kao ni adekvatni kapaciteti za kontrolu.
<h2>Šta muči crnogorske ribare?</h2>
Ribari očekuju da im država pomogne u obnavljanju dotrajale flote, smanjenjem poreza i akciza na uvoz plovila, opreme i materijala za lov.
- Hrvatska i Italija uvoze opremu sa Tajlanda. A mi tu robu sa Tajlanda uvozimo iz Hrvatske. To znači da mi plaćamo tri puta skuplje robu nego što ona košta na svjetskom tržištu - kaže Kise.
Zahtijevaju, kako pojašnjava za RSE, izgradnju pristaništa za ribarske barke i prostora za iskrcaj ribe.
- Tražimo iskrcaj ribe u ribarskim lukama, a ne gdje kome padne napamet. Tražimo i da država ne iznajmljuje mandraće (manja obalna privezišta za čamce) trećim licima, već ribarima i mještanima - istakao je Kise.
Kaže da država ima vezove za ribarske brodove u Meljinama, ali da profesionalni ribari ne mogu da ih koriste jer je tu vez za obližnji hotel.
Jedan od najvažnijih zahtjeva je obezbjeđivanje mjesta za remont brodova.
- Mi bukvalno nemamo gdje da ih remontujemo. Popravljamo brodove u marinama koje su skupe, kao da posjedujemo jahtu vrijednu dva miliona - rekao je Kise.
Marko Kise tvrdi i da gliseri i kruzeri, koji ulaze u Bokokotorski zaliv tokom ljetnjih mjeseci prave veliku štetu ribarima.
- Mi nismo protiv kruzera, neka ih dođe i više. Ali je nama ulov pao na 30 odsto, što ne možemo kompenzovati zimi. Tražimo da država ubira dodatnih deset odsto od ulaska kruzera kojim bi se pomoglo ribarima - kaže Kise.
Ribari traže i smanjenje cijene "plavog" goriva za plovila.
<h2>Ministarstvo (ne)nadležno za zahtjeve ribara</h2>
Komentarišući ove zahtjeve, ministar poljoprivrede Vladimir Joković je rekao da nisu svi u njegovom resoru.
Precizirao je da je za smanjenje akciza i PDV-a nadležno Ministarstvo finansija, za izgradnju pristaništa Ministarstvo pomorstva i lokalne samouprave koje izdaju dozvole za gradnju.
Joković je rekao da razumije zabrinutost ribara i da će o njihovim zahtjevima otvoreno razgovarati po povratku Vlade sa kolektivnog odmora.
<h2>Bez ribara nema ni turizma</h2>
Da su problemi crnogorskih ribara snažno povezani sa ugostiteljstvom i turizmom, za RSE ukazuje predstavnik Odbora za turizam Privredne komore Dragan Ivančević.
- Gosti dolaze u naše restorane da probaju morske specijalitete koji se spremaju na specifičan način. Bez ribara i njihovog ulova, nema ni tih specijaliteta. Ako im ne omogućimo da rade svoj posao izgubićemo još jednu kariku u turističkoj ponudi i konkurentnosti - kaže Ivančević.
On konstatuje da se desetinama godina, crnogorsko ugostiteljstvo prepoznavalo po gastronomiji i morskim specijalitetima.
- Sve to je naslonjeno na plodove mora koje obezbjeđuju naši ribari, a koji su prepušteni sami sebi. I gotovo da niko o njima ne vodi računa - naglasio je Ivančević.
Većina ribara ulove prodaje restoranima ili prodavcima na ribljim pijacama.
Ukupan godišnji ulov ribe iz mora u akvatorijumu Crne Gore je oko 660 tona, što je svega jedan posto u odnosu na ukupni izlov iz Jadranskog mora.
<h2>Poglavlje - Ribarstvo spremno za zatvaranje</h2>
Ambicijom da zavori poglavlje Ribarstvo do kraja godine, Vlada je predložila a Parlament usvojio tri zakona - o morskom ribarstvu, akvakulturi i državnoj pomoći u ovim oblastima.
Prvi od njih predstavlja pravni okvir za upravljanje morskim resursima, usklađen sa Zajedničkom ribarskom politikom EU.
Njime se jačaju se mehanizmi kontrole i definišu ribolovne tehnike koje štite morski ekosistem.
Zakon o državnoj pomoći određuje način i uslove za dodjelu sredstava pomoći zasnovanih na pravilima EU.
Taj zakon će biti primjenjen danom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
A u Evropskoj uniji puna odgovornost za kontrolu ribolova je na državama članicama.
Unija propisuje stroge mjere kontrole u cilju zaštite od nezakonitog, neprijavljenog i neregulisanog ribolova. Takođe sprečava uvoz ribe koja je ulovljena na nedozvoljen način.
Svaki ulov, njegov transport i prerada moraju biti pod video i nadzorom inspekcije, a ribarski brodovi moraju imati sisteme koji omogućavaju njihovo praćenje od strane nadležnih.

Kise: Nužna pomoć države kako bi ribarenje bilo održivo; Ivančević: Bez ribara i njihovog ulova nema ni specijaliteta koje gosti traže

Predstavnik ribara Marko Kise saopštio je da oni privremeno odustaju od štrajka pošto im je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković danas mejlom saopštio da prihvata zahtjev da održe sastanak i pokušaju riješiti njihove probleme.&nbsp;
- Predložio je da datum održavanja sastanka bude između 8.9 i 12.9. - što nama nije odgovaralo i odbili smo taj prijedlog tražeći da nam precizira tačan datum i vrijeme jer u protivnom nećemo odustati od štrajka. Negdje iza 17 sati dobili smo mejlom odgovor da je prihvaćen naš zahtjev i sastanak je zakazao za 8.9. u devet sati. Nakom toga smo mi, ribari, održali sastanak i prihvatili da damo šansu Ministarstvu da se mirnim putem riješe svi problemi i da odustajemo, za sada, od štrajka - naglasio je Kise u saopštenju medijima.
Joković je danas u medijima, kako je naglasio, izjavio da protesti produbljuju nesporazume.
- Mi smatramo da to nije tačno i da protesti samo mogu ubrzano riješiti nesporazume što se i pokazalo u našem slučaju. Mi smo tu da uvijek damo šansu dogovoru, a Vi da prihvatite sve naše sugestije za rješenje problema - dodao je Kise.
Zahvalio je svim ribarima koji su htjeli doći svojim barkama i brodovima, njih, kako je rekao, ukupno 54, svim ribarima potpisnicima peticije (njih 119) od Herceg Novog do Ulcinja.
- Zahvaljujemo se takođe i ribarima koji su nas bojkotovali a posebno Ulcinjanima koji će na kraju, sve riješene probleme koristiti i uživati kao i mi. Zahvaljujemo se i Milunu Anđiću iz Bara, vlasniku broda Trio Mare koji nas je ogovarao i omalovažavao na TV Vijesti u Bojama Jutra, a time je sebi napravio najveću “reklamu”. Posebno se zahvaljujemo komandiru policije CG Herceg Novi G-dinu Ljubiši Rovčaninu i rukovodiocu granične policije i plovne jedinice Dejanu Jankoviću - rekao je Kise.
Najviše, kako je podvukao, zahvaljuju svim medijima Crne Gore.
- Jer su oni izvojevali ovu pobjedu zajedno sa ribarima - istakao je Kise.
Nadaju se, kaže, da će ministar Joković da stoji iza svega što je saopštio danas u medijima.
- I da nećemo morati ponovo organizovati štrajk na moru. Interesantan datum za to bi bio 21.09.2025. ukoliko se ne dogovorimo o ispunjavanju i početku rješavanja naših zahtjeva - zaključio je Kise.

Ribari odustaju od štrajka, dogovoren sastanak sa Jokovićem

Nacionalno udruženje proizvođača ribe Crne Gore blokiraće Bokokotorski zaliv tokom narednih dana, saopštio je medijima predsjednik te strukovne organizacije, Marko Kise.
Mogla bi biti blokirana jedna od tri lokacije – između Luštice i Kobile, Kumborski tjesnac ili Verige.
Ribari su se na taj korak odlučili kako bi skrenuli pažnju na probleme u crnogorskom ribarstvu, koji postoje već petnaestak godina, ali državne institucije su “gluve”.
Blokada Bokokotorskog zaliva je i njihov odgovor ministru poljoprivrede Vladimiru Jokoviću, jer do sada nije odgovorio na njihove zahtjeve, koje su na adresu Ministrstva poljoprivrede uputili krajem jula, kada su i najavili štrajk ribara zbog nagomilanih problema u ribarstvu.
Računa se da ovo Udruženje okuplja preko 100 ribara iz primorskih opština, &nbsp;mada će, kako kažu, &nbsp;“pregraditi Boku kotorsku” samo ribari iz &nbsp;Novog, Kotora i Tivta.
Nacionalno udruženje profesionalnih ribara je prijavilo protest Ministarstvu unutrašnjih poslova, ali &nbsp;će tačan datum i mjesto blokade objaviti dan prije.
Kako su rekli, problemi u sektoru ribarstva se samo talože, ističu oni, a ministri se mijenjaju: Tarzan Milošević, Petar Ivanović, Milutin Simović, Aleksandar Stijović i Vladmimir Joković.
Smatraju da je ovdašnja vlast preuzela samo lošu praksu prethodnih i još se ponaša kao da ne postoje. Zagovaraju ulazak u EU, a ribari zapravo ništa drugo i ne traže do da država impelmetira rješenja i pravila EU u sektoru crnogorskog ribarstva.
Podjsećaju na neke od zahtjeva: odrediti cijenu goriva kao zvanični naftni derivat (plavi dizel za ribare) kao u zemljama EU, ribarski vezovi u marinama u svim opštinama, &nbsp;posebno u Ulcinju i Herceg Novom. Hitno traže i mjesto za prvi iskrcaj ribe na mjestima ribarskih vezova, odnosno luka, sredstva za obnovu komercijalne ribarske flote, manju stopu poreza na uvezenu opremu, maksimun sedan odsto….
Među zahtjevima, sa kojima su iz ovog Nacionalnog udrženja upoznali više Ministarstava u Vladi i Skupštinu Crne Gore, jeste i osnivanje garantnog fonda. Takođe, za ribare iz Boke treba izdvojiti barem 10 odsto od taksi na ime štete koju trpe zbog kruzera i glisera u zalivu. Ta sredstva bi se uplaćivala kao pomoć za njih preko Ministarstva poljoprivrede.

Profesionalni ribari pripremaju blokadu Bokokotorskog zaliva

Predsjednik Udruženja proizvođača ribe Marko Kise saopštio je da ribar Branko Vujičić iz Budve više nije predstavnik 119 ribara potpisnika peticije.
Dodao je da ga je Vujičić nazvao 29. jula i zamolio da obavjesti cijelokupnu crnogorsku javnost da on ne želi da bude predstavnik ribara i da se morao izvinjavati i pravdati ministru Vladimiru Jokoviću zbog toga što su ga ribari izabrali.
- Gospodina Vujičića je podržalo svih pet članova njegovog udruženja kao i njegov sin. Kaže stara poslovica: “Ne pada snijeg da pokrije zemlju nego da se pokažu tragovi”. Branko Vujičić je svim ribarima Crne Gore napravio jednu veliku uslugu jer gostujući u emisiji nije negirao probleme nego ih je čak naglasio - ističe Kise.&nbsp;
Zabrinjava ih, poručuje, kako se Vujičić, tokom gostovanja na jednoj televiziji, nije sjetio za probleme ribara u Boki koji još nijesu riješeni - problem vezova za svoja plovila, a posebno za luku nautičkog turizma i ribarsku luku Lazure u Meljinama, kao i problem kruzera i glisera koji ometaju i smanjuju ulov ribara Bokokotorskog zaliva, i ulaza u Bokokotorski zaliv.
- Zato se sjetio da naglasi kako je uspio da riješi samo sebi vez u gradskoj luci u Budvi. Napomenuo je da sa Ministrom Jokovićem u partnerskih političkim partijama, ali nikako da prozove imenom i prezimenom ko je problem u MPŠV-u, što se problemi i za vrijeme Ministra Stijovića i sada za vrijeme Ministra Jokovića, ne pokušavaju riješiti. Jedan od razloga zašto se oglašavamo u svim medijima da mu uskraćujemo pravo da nas predstavlja je što mi sve odluke donosimo većinskom saglasnošću - navodi Kise.&nbsp;
Nažalost Vujičić Branko se, dodaje Kise, oglasio nezavisno od volje većine 119 ribara potpisnika peticije.
- Ne treba nama Branko Vujičić da “pegla” situaciju između MPŠV-a i ribara, nego da ukaže ko su ljudi u MPŠV-u koji ne žele da nas saslušaju i riješe probleme. Mi očekujemo da nas do 13.08.2025. neko kontaktira i zakaže sastanak iz MPŠV-a ili iz Vlade CG jer smo se i njima obratili. U slučaju da nam se niko ne obrati, krenućemo u radikalizaciju odnosno štrajkom uz odluku većine do poziva na razgovor ili do riješenja svih problema - navodi Kise.&nbsp;
Problemi o kojima treba da razgovaraju, kako kaže, su već riješeni u zemljama EU.
- Mi ne tražimo ništa više nego što imaju ribari EU. Ako su nam Zakoni o Ribarstvu, Strategije o Ribarstvu, pisali Hrvati, onda neka ih neko pozove da im objasne kako da se riješe svi problemi koje je Hrvatska već riješila za svoje ribare - ističe Kise.&nbsp;
Kaže da razlog zašto se bore nije samo radi njih, jer, kako kaže, u ovoj državi neko mora i da radi i zaradi i da generacije ribara koje dolaze, vide budućnost i sigurnost u ribarskom poslu jer ne mogu svi u ovoj državi biti na državni budžet Crne Gore.
- Dok neko u državi Crnoj Gori ne shvati da je ribanje najteži posao u svijetu poslije rudarskog, i dok ne primjete u Vladi CG da nas je EU prepoznala kao posebno poglavlje 13 jer su ribarski resurski zajednički resursi u cijeloj Evropi, nema budućnosti za ribare niti riješavanja problema - poručio je on.
Sva buduća oglašavanja od 119 ribara potpisnika peticije može, kaže, da bude samo od njih i njihovih predstavnika.
- A nikad više od Branka Vujičića. U 119 ribara potpisnika ima članova iz 6 udruženja. Udruženje koje ja (Kise Marko) predstavljam ne zove udruženje prerađivača nego proizvođača ribe, i brojnije je gospodine Vujičić Branko jedno 12 puta od odruženja koje Vi predstavljate - zaključio je Kise.

Kise: Vujičić nije više predstavnik 119 ribara potpisnika peticije

Nacionalno udruženje profesionalnih ribara Crne Gore predalo je Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvu pomorstva, Ministarstvu ekonomskog razvoja, Ministarstvu finansija, Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine u Vladi Crne Gore, predsjedniku Vlade i svim partijama u Skupštini Crne Gore dopis kojim se skreće pažnja na probleme u crnogorskom ribarstvu, za koje kažu da se ne rješavaju već 15 godina. Tim povodom upriličena je press konferencija ispred Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede gdje je Marko Kise, predsjednik Nacionalnog udruženja za proizvodnju ribe Crne Gore uputio medije u zahtjeve koji se nalaze u dopisu.
- Mi smo došli u situaciju da usvajamo zakone Evropske unije i da težimo ka EU. Mi smo saglasni sa tim, ali je problem što ne možemo ući bosi, goli, gladni i žedni u EU. Nemamo luke, ni sve ono što je potrebno za normalan rad jednog ribara koji radi u zemljama EU. Mi smo godinama pokušavali sa ministrom Vladimirom Jokovićem da riješimo probleme, čovjek nas primi, djelimično sasluša, brzo ode i nema vremena, te problemi ostaju neriješeni. To nisu problemi od dolaska nove vlasti, to su problemi koji traju već skoro 15 godina. Mi tražimo da se oni riješe prije ulaska u EU, jer u suprotnom nam EU ne treba- istakao je Kise.
Ministarstvima je dostavljen spisak na kojem su Kise Marko, Ćetković Savo, Vujičić Branko i Petar Čabarkapa delegirani od strane 119 ribara koji su svojim potpisom podržali da ih njih četvorica predstavljaju po pitanju svih problema koji se tiču ribarskog sektora.
- Tražimo zvaničnu cijenu goriva za poljoprivrednike i ribare kao u zemljama Evropske unije, tražimo ribarske luke gdje možemo vezati svoje brodove i raditi iskrcaj ribe, tražimo prostor gdje možemo remontovati svoje ribarske brodove i čamce. Tražimo da se na sedam posto smanji PDV na opremu i ribo-materijal koji se prozvodi na Tajlandu, uvozi ga Italija, Hrvatska iz Italije, a mi uvozimo iz Hrvatske. Mi ga plaćamo tri puta više, što nije humano. Tražimo da se napravi garanti fond koji je nam je ministar Joković obećao prije tri godine. Garantni fond je nešto što je garant održivog ribarstva. Tražimo da se barem deset posto prihoda od kruzera koji nam prave ogromnu štetu uplaćuje na posebni žiro račun Ministarstva poljoprivrede koji bi se raspoređivao prema ribarima koji ribaju u akvatorijumu Boke. Tu je i par stotina glisera koji svaki dan špartaju po zalivu i remete ribu. Ulov ribe je pao na nekih 30 posto od nekadašnjeg ulova. To se ne može kompenzovati tokom zime- ispričao je Kise.
Pojasnio je da su dali rok od 15 dana da im ministar Joković odgovori kada, gdje i u koje vrijeme će ih primiti na sastanak gdje bi debatovali o svim ovim problemima.
- Obavijestili smo sva ministarstva koja su relevantna za rješavanje naših problema. Dopis smo poslali i predsjedniku Skupštine i predsjedniku Vlade da se napravi jedna radna grupa &nbsp;gdje bi se brzinski rješavali problemi. Ovo su problemi koje ne može riješiti Direktorat za ribarstvo. Matrica Ministarstva poljoprivrede 1992. i danas je ista – ministar je taj koji odlučuje. Vjerujemo da je ministar Joković kapacitet koji to može riješiti. Nadam se da će razumjeti naše probleme i da će težiti da se oni riješe. Bilo bi ružno da štrajkujemo na moru i da se takva slika prenosi svijetom. Ako nas ministar ne primi, vjerovatno ćemo ići u štrajk- dodao je predsjednik Nacionalnog udruženja za proizvodnju ribe Crne Gore.&nbsp;

Kise: Problemi ribara ostaju neriješeni 15 godina, ako nas ministar Joković ne primi, vjerovatno idemo u štrajk

Glavni grad i nadležne inspekcije tražiće uklanjanje reflektora sa stadiona DG arena, čija je stopa izgrađena na zatrpanom koritu Mareze.
Oni su naveli kako nije tačna juče saopštena informacija da će kanal biti probijen pored tog stadiona, koji koriste Mladost iz Donje Gorice, Podgorica, ali i reprezentacije Crne Gore.
“Pravnom licu koje je izvršilo izgradnju objekata u koritu kanala biće naloženo da u najkraćem roku oslobodi kanal i vrati ga u prethodno stanje. Ukoliko ne postupi po rješenju Uprave za inspekcijske poslove, uklanjanje će izvršiti Glavni grad, preko Zaštita prostora Crne Gore, sa kojom Glavni grad ima sklopljen ugovor, a o trošku pravnog lica koje je izvršilo uzurpaciju", navedeno je u saopštenju Glavnog grada i Uprave za inspekcijske poslove, a prenosi Gradski.
Inače, pored reflektora, i sam 'ćošak' terena na stadionu DG arena izgrađen je na dijelu zatrpanog kanala.

Nadležni će naložiti uklanjanje jednog reflektora sa DG arene

Iz Željezničkog prevoza Crne Gore oglasili su se povodom toga toga što je prugom Beograd - Bar saobraćao voz bez ispravnog sistema grijanja.
Oni su istakli kako je neispravna putnička kola u saobraćaj pustila kompanija Srbija Voz, koja je nadležna za ispravnost putničkih kola kada je polazna tačka Beograd.
Iz ŽPCG navode kako nemaju nikakve ingerencije da isključe kola iz saobraćaja dok se on nalazi na teritoriji Srbije.
"Dok se putnička kola nalaze na teritoriji Srbije, nadležnost nad njihovim uključivanjem ili isključivanjem iz saobraćaja imaju isključivo željeznički organi Srbije, Srbija Voz i Infrastruktura železnice Srbije. Tek po dolasku voza u stanicu odredišta u Baru, nadležni organi Crne Gore mogu preduzeti mjere u skladu sa domaćim propisima", istakli su oni.
Kažu i kako nije prvi slučaj u kojem se u saobraćaj puštaju tehnički neispravna kola, te da su nadležni crnogorski subjekti više puta upozoravali na ovakvu praksu i tražili striktno poštovanje bezbjednosnih i tehničkih standarda.

ŽPCG: Srbija Voz odgovoran što u putničkim kolima na relaciji Beograd - Bar nije bilo grijanja

Značajne snježne padavine danas su privukle veliki broj posjetilaca u ski centar Kolašin 1600. Prema procjenama direktora Skijališta Crne Gore, Bojana Medenice na skijalištu danas ima oko 45 centimetara snijega. Medenica ističe da je to pozitivan signal za uspješnu zimsku sezonu.
- Imaćemo sigurnu zimsku sezonu za koju se nadam da će trajati makar do kraja februara. Zahvalio bih zaposlenima Skijališta Crne Gore zato što su bili strpljivi. Prošli smo mnoge teške trenutke u prethodnom periodu, ali smo vjerovali u sezonu. Apsolutno smo spremno dočekali snijeg, pripremili smo ski-lift „tanjir“ i stazu za početnike. Već od sjutra ćemo imati na raspolaganju i staze 1 i 2 – staze koje prate liftove „sidro“ i „tanjir“. Veliko je interesovanje i imamo mnogo upita. Ovih dana očekujemo još veću posjetu. Nadam se da će ova sezona biti jedna od najboljih sezona u Kolašinu - poručio je Medenica.
Uz velike količine snijega koje su sada pale u Kolašinu, Medenica napominje da je sezona mogla početi i ranije uz sistem vještačkog osnježavanja.
- Da smo imali taj tehnički snijeg sigurno smo mogli raditi oko sedam dana i u decembru. Tokom zimske sezone su prihodi mnogo veći i svaki dan zimske sezone nam je mnogo bitan. Sistem vještačkog osnježivanja moramo imati za narednu godinu. Čim ima snijega, imamo i prve goste. Već sada bilježimo odličnu posjetu na ski centru - dodao je Medenica.
Među mnogobrojnim posjetiocima skijališta dominanti su gosti iz drugih gradova Crne Gore i Albanije, ali turisti pristižu i sa udaljenih tržišta.
- Moja porodica i ja dolazimo iz Južne Afrike, prvi put smo u Crnoj Gori i Kolašinu. Sjajno se provodimo u ski centru Kolašin 1600, ovo nam je prvi put da vidimo snijeg, jako smo srećni. Radujemo se da naučimo da skijamo i da bordamo - istakla je turistkinja iz Južne Afrike.
Svoje prve skijaške korake danas je savladao i veliki broj mališana - polaznika škole skijanja „Zeleni karavan“ iz Nikšića.
- Bitno je da djeca imaju podršku instruktora kako bi pravilno naučila da skijaju. Sve što se pravilno nauči, kasnije se može dorađivati. Učimo djecu od osnova, preko bontona skijanja, pa sve do takmičarskog skijanja. Prva grupa ove godine nam ima oko 60 djece, a u narednim danima će ih doći još. Očekujemo više od 200 polaznika ove godine. Pao je veliki snijeg i od sjutra se otvaraju velike staze, te će biti idealni uslovi za rad - ispričao je instruktor skijanja Matija Radović.
Veliku radost što uče da skijaju izrazili su i sami polaznici.
- Ovo mi je prvi put da skijam. Jako mi je lijepo, imam jako dobre instruktore. Juče sam prvi put probao da skijam i baš je lijepo - kaže dvanaestogodišnji David.
Saglasan je i njegov drugar.
- Poručujem svima da se priključe školi skijanja jer je prelijepo, naučićete predobro da skijate - &nbsp;kazao je osmogodišnji Vojin.

Zimska idila u Kolašinu: Ski centar Kolašin 1600 bilježi odličnu posjećenost, od sjutra u funkciji staze 1 i 2

Ministri finansija članica EU postigli su dogovor o uvođenju nove carine na pošiljke male vrijednosti koje stižu na evropsko tržište.
Riječ je o nametu od tri eura koji će se odnositi na robu naručenu putem online trgovina, a mjera je usmjerena na smanjenje priliva jeftinih proizvoda, prije svega iz Kine, koji se u Evropu plasiraju preko platformi poput Sheina i Temua, prenosi Capital.ba.
Kako je saopštio Savjet EU, carina će početi da se primjenjuje od 1. jula i ostaje na snazi dok Unija ne uspostavi trajno rješenje kojim bi se ukinulo postojeće oslobađanje od carina za online kupovine čija vrijednost ne prelazi 150 eura.
Planirano je da se to izuzeće u potpunosti ukine do 2028. godine, u okviru šire reforme carinskog sistema EU.
Privremena mjera uvedena je zbog činjenice da pošiljke male vrijednosti trenutno ulaze u EU bez carinskih dažbina, što, prema ocjeni Savjeta, stvara nelojalnu konkurenciju za evropske trgovce, otvara pitanja sigurnosti i zdravlja potrošača, povećava rizik od prevara te ima negativan uticaj na okolinu.
Nova carina neće se obračunavati po paketu, već prema vrsti proizvoda, koja je definisana šestocifrenim tarifnim oznakama. To u praksi znači da će, primjera radi, deset pari čarapa izrađenih od istog materijala biti oporezovano s tri EUR, dok će kombinacija različitih materijala unutar iste pošiljke rezultirati višim iznosom carine.
Pojedini poslanici u Evropskom parlamentu, poput irskog europarlamentarca Barryja Andrewsa, koji je ranije zagovarao carinu od pet EUR po paketu, pozdravili su postignuti dogovor i poručili da bi Unija trebalo da razmotri dodatno povećanje carina ukoliko se priliv jeftinih pošiljki ne smanji.
Online platforme poput Temua, Sheina, AliExpressa i Amazona omogućavaju direktnu isporuku odjeće, obuće i modnih dodataka iz kineskih fabrika do evropskih kupaca, često po cijenama znatno nižim od onih na domaćem tržištu.
Procjene pokazuju da bi ukidanje carinskog izuzeća moglo dovesti do rasta broja pošiljki male vrijednosti na oko 4,6 milijardi godišnje, pri čemu više od 90 odsto paketa dolazi iz Kine.

Tag: marko-kise