Predsjednik SAD Donald Tramp ocijenio je juče da su "dobre šanse" za postizanje sporazuma o okončanju sukoba između Rusije i Ukrajine poslije razgovora predstavnika Vašingtona i Kijeva u Americi, dok je njegov šef diplomatije Marko Rubio ostao mnogo oprezniji u procjenama.
Američka i ukrajinska delegacija ocijenile su kao "produktivne" razgovore vođene na Floridi oko plana koji su SAD predstavili prije deset dana, ali su ga Ukrajinci i Evroplljani smatrali suviše povoljnim za Moskvu.
- Još uvijek ima posla- upozorio je državni sekretar SAD Marko Rubio poslije razgovora ukrajinskih pregovarača i visokih američkih zvaničnika na Floridi.
Jedan izvor u ukrajinskoj delegaciji rekao je da razgovori nisu bili laki.
To nije spriječilo američkog predsjednika da iskaže svoj optimizam.
- Mislim da bi Rusija voljela da se to završi i... znam, da bi Ukrajina voljela da se to završi- rekao je Tramp u obraćanju novinarima u predsjedničkom avionu.
Tramp je takođe podsjetio da Kijev nije u zavidnom položaju posebno poslije velikog korupcionaškog skandala koji je doveo do toga da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otpusti svog šefa kabineta Andrija Jermaka, koji je do tada vodio pregovore sa SAD.
- Ukrajina ima nekoliko teških malih problema. Ima situaciju s korupcijom koja ne pomaže- rekao je Tramp.
Izaslanik predsjednika SAD Stiv Vitkof koji je učestvovao u razgovorima na Floridi, kao i Trampov zet Džared Kušner treba ponovo da odu u Moskvu u utorak da razgovaraju sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
SAD su prije deset dana predstavile plan od 28 tačaka, sastavlljen bez evropskih saveznika Kijeva, a namijenjen da okonča sukob koji je pokrenut ruskom ofanzivom na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Sporazum je prvobitno predviđao da se ukrajinske snage povuku iz istočne oblasti Donjeck, a SAD bi tada de fakto priznale oblasti Donjeck, Lugansk i Krim kao ruske. Ali od tada je plan izmijenjen na zahtjev Evropljana i nije jasno šta sada sadrži.
Drugi izvor, rekao je za Frans pres da Amerikanci hoće da se usaglase konačne tačke plana i da time mogu da idu u Moskvu.
- Formulacija (tačaka) ostaje komplikovana, posebno oko teritorija zato što se Amerikanci vide isljučivo kao posrednici a ne kao strana koja podržava Kijev- dodao je taj izvor.
Rustem Umerov, koji je glavni ukrajinski pregovarač, objavio je na Fejsubuku da je prenio predsjedniku Zelenskom da je na Floridi ostvaren "značajan napredak".
- Važno je da razgovori imaju konstruktivnu dinamiku i da se svim pitanjima pristupi otvoreno i sa jasnim ciljem garantovanja suvereniteta i nacionalnih interesa Ukrajine- napisao je Zelenski poslije pregovora.
Francuski predsjednik Emanuel Makron treba ponovo da primi Zelenskog, danas u Parizu.
S druge strane Marko Rubio neće ići na sastanak ministara spoljnih poslova zemalja NATO početkom nedjelje.
Na terenu, Moskva i dalje vrši jak vojni pritisak. Ruska vojska napreduje na istoku Ukrajine i u novom napadu dronom u noći od subote na nedjelju kod Kijeva poginula je najmanje jedna osoba, a 11 je povrijeđeno.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp smatra da su dobre šanse za sporazum Ukrajina-Rusija, Rubio oprezniji

U pregovorima o okončanju rata u Ukrajini postignut je ogroman napredak, kazao je američki državni sekretar Marko Rubio, dodajući da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp bio zadovoljan kada ga je izvijestio o razgovorima.
&nbsp;Rubio je razgovarao sa novinarima nakon sastanka sa ukrajinskom delegacijom u Ženevi, za koji je ranije rekao da su bili najproduktivniji i najznačajniji otkako je Trampova administracija preuzela dužnost u januaru.
&nbsp;- Još ima posla, ali smo u ovom trenutku mnogo dalje nego što smo bili jutros kada smo počeli i sigurno dalje nego prije sedmicu- naveo je Rubio, prenosi Radio Slobodna Evropa.
&nbsp;Rubio nije davao detaljnija objašnjenja, ali je kazao da su bezbjednosne garancije za Ukrajinu nešto o čemu se "mora razgovarati", kao i da će nastaviti danas.
&nbsp;U fokusu sastanaka je plan od 28 tačaka za zaustavljanje borbi koje traju od februara 2022. godine kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu.
&nbsp;Plan još nije zvanično objavljen, iako su ključni elementi procurili.&nbsp;
&nbsp;Saveznici Kijeva ocijenili su da je plan snažno naklonjen Rusiji.
&nbsp;Tramp je ranije rekao da plan nije njegova posljednja riječ, sugerišući da bi mogli unijeti izmjene.&nbsp;
&nbsp;Mnogi uslovi sporazuma zahtijevaju velike ustupke od Kijeva i izgleda da odražavaju mnoge zahtjeve Kremlja, uključujući predaju ukrajinskih regija Donjeck i Luhansk - poznatih kao Donbas - i Krima, uz postavljanje ograničenja na veličinu svoje vojske.
&nbsp;Kijev bi takođe bio dužan da usvoji ustavnu zabranu pridruživanja NATO-u, dok bi se na sam zapadni vojni savez nametnula ograničenja u pogledu stacioniranja njegovih trupa.&nbsp;
&nbsp;Finansijske sankcije Moskvi bi takođe bile ublažene prema planu.
Zauzvrat, Ukrajina bi dobila neku vrstu "bezbjednosnih garancija", najznačajnije od SAD-a, bilo bi joj dozvoljeno da se pridruži Evropskoj uniji (EU) i dobila bi neke finansijske pogodnosti.&nbsp;
&nbsp;Rusija bi takođe bila obavezna da se povuče iz nekih ukrajinskih područja koja trenutno okupira.
&nbsp;Usred otpora američkih zakonodavaca i stranih saveznika, Tramp je u subotu ostavio otvorenu mogućnost izmjena plana.
&nbsp;Na pitanje novinara da li je predlog njegova "konačna ponuda Ukrajini", on je odgovorio odrično.
&nbsp;- Pokušavamo to okončati. Na ovaj ili onaj način, moramo to okončati- naveo je Tramp.
&nbsp;Evropski saveznici Ukrajine, koji nijesu bili uključeni u izradu američkog plana, rekli su da predlog zahtijeva "dodatni rad".
&nbsp;U zajedničkoj izjavi, lideri Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Španije i Italije, zajedno s visokim zvaničnicima EU i liderima Japana i Kanade, upozorili su da se granice "ne smiju mijenjati silom".&nbsp;
&nbsp;Oni su izrazili zabrinutost da bi predložena ograničenja ukrajinske vojske učinila te snage ranjivim na buduće napade.
&nbsp;Američki plan je takođe naišao na kritike među uticajnim članovima Trampove Republikanske stranke, uključujući i zajedničku izjavu sa suparničkim demokratima u kojoj se poziva na promjene u predlogu.
&nbsp;- Nećemo postići taj trajni mir nudeći (ruskom predsjedniku Vladimiru) Putinu ustupak za ustupkom i fatalno degradirajući sposobnost Ukrajine da se brani- navodi se u izjavi koju su potpisala tri demokrata, jedan republikanac i jedan nezavisni senator.
&nbsp;Rubio je ranije negirao izjave republikanskog senatora Majka Raundsa, demokratske senatorke Džin Šahin i nezavisnog senatora Angusa Kinga da predlog nije sastavio Vašington, već da je to "lista želja" Kremlja koju su mu predali Rusi.

Rubio pohvalio razgovore sa Ukrajinom u Ženevi

Američki šef diplomatije Marko Rubio i šef kancelarije ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i čelnik ukrajinske delegacije Andrij Jermak otkrili su detalje sastanaka u Ženevi, jednog od najznačajnijih današnjih političkih događaja u svijetu.
Rubio je izjavio da su sastanci bili "najproduktivniji i najznačajniji dosad u cijelom ovom procesu otkako smo uključeni", prenosi Sky News.
Otkrio je da se mijenjaju neke tačke predloženog mirovnog plana od 28 tačaka, ali je istakao da još ima posla te da bi tokom dana moglo biti još informacija.
- Imamo vrlo dobar radni proizvod koji je već izgrađen na temelju doprinosa svih uključenih relevantnih strana, i sada smo prošli kroz neke od tih stavki, tačku po tačku. I mislim da smo postigli dobar napredak. Naši timovi su sada otišli u svoje sobe dok radimo na nekima od prijedloga koji su nam ponuđeni. Dakle, radimo na tome, unosimo promjene u nadi da ćemo dodatno smanjiti razlike i približiti se nečemu s čime su i Ukrajina i SAD vrlo zadovoljni - rekao je Rubio, prenosi Jutarnji.hr.
Jermak je zahvalio "velikim prijateljima", kako je nazvao SAD i američkog predsjednika Donalda Trampa. Složio se da je sastanak bio vrlo produktivan.
- Postigli smo vrlo dobar napredak i krećemo se prema pravednom i trajnom miru. Ukrajinski narod zaslužuje i želi ovaj mir više od ikoga. Rad se nastavlja, Ukrajina će angažovati i naše evropske prijatelje - rekao je on.
<h2>Tramp optužio Ukrajinu da je nezahvalna</h2>
Američki predsjednik izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.
- Ukrajinsko "rukovodstvo" je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO, za distribuciju Ukrajini - rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Šefovi američke i ukrajinske delegacije nakon sastanka: "Mijenja se mirovni plan"

Državni sekretar SAD Marko Rubio izjavio je 25. oktobra da SAD ne žele naštetiti kolumbijskom narodu i njenoj ekonomiji sankcijama nametnutim predsjedniku Gustavu Petru.
Vašington je 24. oktobra stavio Petra i njegovu porodicu na crnu listu, optužujući ga da umiruje i ohrabruje "narko teroriste".
Rubio je, obraćajući se novinarima na putu iz Izraela za Katar, rekao da Sjedinjene Države imaju "snažan i trajan" odnos s kolumbijskim narodom i mnogim institucijama te latinoameričke zemlje, posebno sa bezbjednosnim snagama.
Američka vojska je pojačala aktivnosti na jugu Kariba, napadajući plovila u međunarodnim vodama za koja je, bez dokaza, tvrdila da prevoze drogu.
Predsjednik Donald Tramp je ove sedmice nazvao Petra "ilegalnim vođom narkotika" nakon što je ljevičarski predsjednik optužio SAD da su napadima počinile "ubistvo".
- Ovo nije stvar SAD-a protiv Kolumbije - rekao je Rubio, misleći na sankcije protiv Petra.&nbsp;
Rekao je da Trampova administracija reaguje na stranog lidera za kojeg vjeruje da je postao neprijateljski raspoložen.
- Ali mi to odvajamo od (naroda) Kolumbije. Zato ne vidimo carinske mjere. Zato ne želimo naštetiti kolumbijskoj ekonomiji - kazao je Rubio.
Petro je stavljen na listu svjetskih lidera pod sankcijama SAD, zajedno sa predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom, ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i drugima.
Petrova supruga i sin, kao i ministar unutrašnjih poslova Kolumbije Armando Benedeti, takođe su zahvaćeni sankcijama u skladu s ovlaštenjem koje Vašingtonu omogućava da targetira one koje optužuje da su umiješani u globalnu trgovinu drogom.
Prošlog vikenda, Tramp je zaprijetio da će povećati carine Kolumbiji, a u srijedu je rekao da je svako finansiranje te zemlje iz SAD obustavljeno.

Rubio: Američke sankcije nisu usmjerene ka kolumbijskom narodu

Američki državni sekretar Marko Rubio doputovao je danas u Izrael gdje želi nastaviti s daljim sprovođenjem američkog plana za okončanje rata u Gazi, javili su izraelski mediji.
&nbsp;Posjeta dolazi ubrzo nakon što je potpredsjednik Džej Di Vens završio trodnevnu posjetu Izraelu, tokom koje je održao sastanke s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom i drugim visokim zvaničnicima.
Prema saopštenju američkog Stejt departmenta, Rubio će pomoći u podršci uspješnom sprovođenju sveobuhvatnog plana predsjednika Donalda Trampa za okončanje sukoba u Gazi.
&nbsp;Prva faza sporazuma o prekidu vatre stupila je na snagu 10 oktobra.

Rubio doputovao u Izrael

Američki državni sekretar Marko Rubio stići će u Izrael u četvrtak, saopštila je glasnogovornica izraelske vlade, najavljujući treću posjetu visokog zvaničnika Vašingtona ove sedmice.
Govoreći dok su potpredsjednik J.D. Vance i posebni izaslanik Stiv Vitkov već bili u zemlji promovišući plan za okončanje rata u Gazi, Shosh Bedrosian rekla je novinarima da će se Rubio u petak sastati s premijerom Benjaminom Netanjahuom.
- Ovo je treća posjeta državnog sekretara Izraelu od sredine septembra, što dodatno pokazuje bliski odnos koji Izrael i Sjedinjene Države imaju dok obilježavamo ovo istorijsko vrijeme - izjavila je glasnogovornica, prenosi Rojters.

Rubio sjutra stiže u službenu posjetu Izraelu

Najavljeni sastanak američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina izgleda će biti odgođen, jer su pripremni razgovori šefova diplomatija dvije zemlje u zastoju.
CNN je u utorak saopštio da su razgovori američkog državnog sekretara Marka Rubia i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova odgođeni.
Kao odgovor, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova rekao je da to nije ni bilo planirano.
- Ne možete odgoditi nešto što nije dogovoreno. Ono što su neki zapadni izvori napisali juče, mi nismo potvrdili. Nismo imali nikakav dogovor u vezi s vremenom ili lokacijom takvog kontakta- citirala ga je novinska agencija RIA Novosti.
Ideja za samit Trampa i Putina u Budimpešti pojavila se tokom telefonskog razgovora dvojice lidera 17. oktobra.
Očekivalo se da će se Rubio i Lavrov sastati kako bi postavili temelje za razgovore.
State Department je potvrdio da je Lavrov u utorak razgovaro telefonom s Rubiom.
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova okarakterisiralo je razgovor kao "konstruktivan", dok je State Department u saopštenju naveo da je Rubio "naglasio važnost predstojećih angažmana kao priliku za Moskvu i Vašington da sarađuju na unapređenju trajnog rješenja rata između Rusije i Ukrajine, u skladu s vizijom predsjednika Trampa".
Tramp je u ponedjeljak rekao da se radi na postizanju sporazuma između Rusije i Ukrajine o okončanju rata u toku i upozorio da će, ako se sporazum ne postigne, posljedice biti ozbiljne.
- Još uvijek smo u procesu sklapanja sporazuma (za zaustavljanje rata). Ako uspijemo, biće fantastično. Ako ne, mnogo ljudi će platiti vrlo visoku cijenu- rekao je Tramp na sastanku u Bijeloj kući s australijskim premijerom Entonijem Albaneseom.
Zelenski 'Spreman' za Budimpeštu
Tramp je prošle sedmice pojačao napore da posreduje u postizanju prekida vatre, telefonskim razgovorom s Putinom i sastankom s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući.
Razgovori sa Zelenskim izgleda nijesu donijeli konkretne rezultate.
Zelenski i visoki zvaničnici Evropske unije su više puta izrazili sumnju u Putinovu spremnost da okonča rat i objavili su zajedničku izjavu u utorak u kojoj su to naglasili.
- Ruska taktika odugovlačenja je iznova i iznova pokazala da je Ukrajina jedina strana koja ozbiljno želi mir- navodi se u izjavi koju su potpisali Zelenski, britanski premijer Kir Starmer, njemački kancelar Fridrih Merz, italijanska premijerka &nbsp;Đorđa Meloni, predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen i drugi.
- Svi možemo vidjeti da Putin i dalje bira nasilje i uništenje- naveli su u saopštenju.
Zelenski je ipak rekao da je "spreman" da ode na mirovne pregovore u mađarsku5 prijestonicu iako je izbor mjesta održavanja kritikovan od strane Evropske unije s obzirom na to da postoji nalog za hapšenje Međunarodnog krivičnog suda protiv Putina.
Mađarska je, čini se, napredovala u planovima za samit. Njen ministar vanjskih poslova rekao je na brifingu u Budimpešti da će otići u američku prijestonicu u utorak, ali nije iznio detalje o putovanju. Diplomatski izvori rekli su za RSE da će generalni sekretar NATO-a Mark Rute vjerovatno posjetiti Vašhington u srijedu.
Zelenski je na društvenim mrežama naveo da će ove sedmice biti "mnogo sastanaka i pregovora u Evropi", usred medijskih izvještaja da će 24. oktobra otići u London gdje će se održati sastanak takozvane Koalicije voljnih, koju čini više od 20 zapadnih saveznika Ukrajine.

Moguće odlaganje samita u Budimpešti dok Moskva tvrdi da nema plana za sastanak Lavrova i Rubia

Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je u nedjelju da rat u Gazi "još nije" završio, opisujući oslobađanje talaca koje drži Hamas kao prvu fazu, dok pojedinosti o tome šta će da se događa poslije toga tek trebaju da budu razrađene.
Rekao je da je Hamas "u osnovi" pristao na prijedlog predsjednika Donalda Trampa i okvir za oslobađanje talaca, dok su u toku sastanci radi koordinacije logistike sprovođenja plana.
- Takođe su se, u načelu i generalno, složili da će razmotriti ideju šta će da se događa nakon toga. Mnogo detalja će morati da se razradi tamo - rekao je Rubio, prenosi Rojters,
Dodaje da će Vašington "vrlo brzo" znati da li je Hamas, kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom, ozbiljan ili ne tokom trenutnih tehničkih razgovora o koordinaciji oslobađanja talaca.
- Prioritet broj jedan, onaj za koji mislimo da možemo nešto vrlo brzo postići, nadamo se, je oslobađanje svih talaca u zamjenu za povratak Izraela na žutu liniju, gdje je Izrael bio unutar Gaze sredinom avgusta - objasnio je Rubio.
Drugu fazu dugoročne budućnosti Gaze je opisao kao "još težu".
- Šta se događa nakon što se Izrael povuče na žutu liniju, a potencijalno i dalje od nje, kako se ova stvar razvija? Kako stvoriti ovo palestinsko tehnokratsko vodstvo koje nije Hamas. Kako razoružati bilo kakve terorističke grupe koje će da grade tunele i izvode napade na Izrael? Kako ih natjerati da se demobilizuju? Cijeli taj rad, to će biti teško, ali to je ključno jer bez toga nećete imati trajni mir - poručio je Rubio.
Portparolka izraelskog premijera rekla je u nedjelju da će izraelski pregovarači krenuti u Egipat kasnije u nedjelju da bi u ponedjeljak razgovarali sa palestinskim pokretom Hamas o "oslobađanju" izraelskih talaca.
- Tim će krenuti večeras sa planom da počnu pregovore sjutra - rekla je Šoš Bedrosian na pres-konferenciji posvećenoj razvoju događaja u Gazi.
Precizirala da će se raditi o "tehničkim pregovorima", prenio je AFP.
Hamas je u petak naveo da je spreman da oslobodi sve taoce kao dio plana američkog predsjednika, objavljenog 29. septembra, i da odmah započne pregovore kako bi se finalizovali detalji.

Rubio: Rat u Gazi još nije završen, prioritet je izvući taoce

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boravi u zvaničnoj posjeti Sjednjenim Američkim Državama, a &nbsp;tokom prijema kod predsjednika te države, Donalda Trampa, razgovarao je i sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom.
- Potvrdili smo snažno strateško partnerstvo i savezničke odnose između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država, zasnovane na zajedničkim vrijednostima slobode i demokratije- poručio je Milatović
Predsjednik Crne Gore iz SAD-a je poručio da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena jačanju transatlantskih veza i daljoj saradnji sa tom zemljom, posebno u oblastima bezbjednosti i ekonomske saradnje
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1970732088476254685%3Ft%3DaPw7nKRAs94zyWduOVXPtw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović i Rubio: Potvrđeno strateško partnerstvo i saveznički odnos Crne Gore i SAD-a

Američki državni sekretar Marko Rubio stigao u Jerusalim i sastao se s premijerom Benjaminom Netanjahuom.
Njih dvojica su posjetili Zapadni zid, pomolili se i ostavili cjeduljice prema lokalnoj tradiciji.
Izrael je najavio da planira da zauzme grad Gazu, gdje se nalazi oko milion Palestinaca, kao dio cilja eliminacije Hamasa, te je pojačao napade na posljednja uporišta ove grupe. 
Političko rukovodstvo Hamasa bilo je meta izraelskog vazdušnog napada u Dohi, što je izazvalo osude.
Katar će u ponedjeljak organizovati hitni arapsko-islamski samit radi dogovora o narednim koracima. 
Rubio je izjavio da Vašington želi da razgovara o oslobađanju 48 talaca koje Hamas drži u Gazi i obnovi Pojasa, ističući da se vjeruje da je samo 20 njih još živo.

Rubio stigao u Jerusalim: Sastao se s Netanjahuom, razgovaraće o oslabađanju talaca

U 17 crnogorskih opština zabilježen je negativan prirodni priraštaj, odnosno da je broj preminulih građana veći od broja novorođenčadi. Najgore demografsko stanje je u Pljevljima, gdje je negativni prirodni priraštaj čak minus 158, što znači da je tolika razlika između broja umrlih građana i rođenih beba, pokazuju podaci Monstata od januara zaključno sa septembrom.
Negativan prirodni priraštaj bilježi se i u Andrijevici (minus 25), Beranama (minus 34), Bijelom Polju (minus 59), Cetinju (minus 48), Danilovgradu (minus 34), Gusinju (minus 11), Herceg Novom (minus 53), Kolašinu (minus 16), Kotoru (miunus 16), Mojkovcu (minus 22), Nikšiću (minus 73), Petnjici (minus 17), Plavu (minus 8), Plužinama (minus 21), Šavniku (minus 17) i Žabljaku (minus 14). Pozitivan prirodni priraštaj imaju Bar (plus 91), Budva (plus 106), Podgorica (plus 542), Rožaje (plus 101),Tivat (plus 44), Tuzi (plus 29), Ulcinj (plus 12) i Zeta (plus 30).
Komentarišući ove podatke, demograf Miroslav Doderović upozorava da se Pljevlja, kada je u pitanju demografska slika, vraćaju na stanje iz 1921. godine – na najgori indeks prirodnog priraštaja.
Demografska kriza počela je 2020. godine sa kovidom i došle su negativne stope prirodnog priraštaja. Kada se pogleda demografska struktura Crne Gore, možemo da vidimo da dvije trećine od 25 opština, ili njih 17, ima negativan prirodni prirštaj i da su unutrašnje migracije rezultat društveno-ekonomskih procesa. Možemo da uočimo da Podgorica ima porast kada je u pitanju stanovništvo i pozitivne stope prirodnog priraštaja. Podgorici se mogu priključiti Budva, Tivat, Bar… Ostale opštine su u dubokoj demografskoj krizi, koja je posledica neoliberalne ekonomije i iseljavanja mladih ljudi. Imamo potpuno praznine kada su u pitanju određena godišta i jedan fenomen lančanih migracija, da se odrđenim iseljevanjem povlače i drugi iseljenički kontingenti – kazao je Doderović za “Dan”.
On ukazuje da je naša demografska ravnoteža poremećana i da nemamo demografsku strategiju oporavka.
Prirodni priraštaj ne može se popraviti bez ekonomske stabilnosti. Treba da postoji društveni optimizam i saglasnost da naš demografski oporavak treba da bude naslonjen na određene ekonomske mjere koje bi trebalo da dobiju regionalni karakter, a koje bi jačale porodice i oporavak nataliteta. Jedan od ključnih uslova za oporavak je ekonomska stabilnost, stanovanje i jačanje mreže socijalnog servisa – ističe Doderović.
Činjenica da je 17 crnogorskih opština u stadijumu duboke i najdublje demografske starosti to vrlo uvjerljivo potvrđuje, ali i drugi važni parametri – poput udjela starog stanovništva u ukupnoj populaciji, broja djece i mladih, kao i podatak da je sjever države u periodu od 1991. do 2023. napustilo ukupno 65.940 stanovnika, a u periodu od 2011. godine – 25.258.
Za demografiju je ranije bio zadužen aktuelni minstar sporta i mladih Dragoslav Šćekić. Vlada je u martu formirala Savjet za demografiju, koji je rasformiran nakon rekonstrukcije u julu. U međuvremenu je taj savjet, mjesec prije rekonstrukcije, održao samo jednu sjednicu – i to konstitutivnu.
Vlada Milojka Spajića zasad nije dala konkretne rezultate u borbi sa negativnim prirodnim priraštajem, niti smo vidjeli bilo kakve konkretne mjere. Nažalost, nema ni nagovještaja da će se bar zaustaviti ovaj negativni trend i iseljavanje mladih iz manje razvijenih sredina, posebno na sjeveru države, koji polako ostaje bez stanovnika.
Podstaknut uvoz radne snage
Doderović kaže da je u nedostatku doamće radne snage u turizmu, građevinarstvu i poljoprivrdi podstaknut uvoz radne snage, koji se nastavlja.
Imamo preko 25.000 dozvola za strance, zatim ulazak stranaca u državu, koji se kreće i do 120.000. Ovo ukazuje da će stranci u pojedinim oblastima i opštinama često biti u zabrinjavajućem broju. Nijesmo se opredijelili za planirane migracije, demografski oporavak i integrisanja radne snage. Sve to pokazuje da mi nemamo institucije koje bi se bavile ovim problemima – zaključuje Doderović.

Doderović o negativnom prirodnom priraštaju: Pljevlja se vraćaju na stanje iz 1921. godine

Počinje rekonstrukcija Dapsićko-Poličkog vodovoda u Beranama, koji snabdijeva stanovnike Dapsića, Police i okolnih naselja - saopšteno je iz Ministarstva javnih radova.&nbsp;
Kako kažu, stari cjevovod biće zamijenjen modernim sistemom, čime se smanjuju kvarovi i gubici vode.
- Rekonstrukcijom će se riješiti višegodišnji problem i donijeti rješenje za bolji kvalitet života građana. Ministarstvo javnih radova nastavlja da ulaže u modernizaciju infrastrukture, kako u opštini Berane, tako i u svim crnogorskim opštinama - poručuju iz MJR.&nbsp;

Počinje rekonstrukcija vodovoda u Beranama

Svjetska ekonomija tek će blago usporiti u 2026. godini zahvaljujući podsticajnoj makroekonomskoj politici i boljim finansijskim uslovima koji ublažavaju uticaj viših trgovinskih prepreka i neizvjesnosti, objavila je Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
Ekonomska aktivnost porast će ove godine na svjetskom nivou za 3,2 odsto, otprilike kao i u 2024., potvrdio je OECD prognozu iz rujna.
U 2026. godini aktivnost bi trebalo tek neznatno usporiti, na 2,9 odsto, i vratiti se u 2027. iznad tri odsto. Nove prognoze bolje su od onih s početka ljeta zahvaljujući ublaženim uslovima finansiranja, objašnjavaju u OECD-u, napominjući da središnje banke u brojnim zemljama snižavaju kamatne stope.
Potporu ekonomiji pružila je i podsticajna makroekonomska politika koja je nadmašila očekivanja, ali i naznake snažnijih ulaganja u pojedinim članicama OECD-a, dodaju.
Rast je usporio u drugoj polovini ove godine budući da su kompanije ‘stale na kočnicu’ u naručivanju koje je trebalo preduhitriti narudžbe, a više efektivne carinske stope u SAD-u i Kini prelivaju se na konačne cijene proizvoda.
Odgođeni efekat carina
U 2026. svjetska ekonomija trebalo bi da se postupno oporavi jer će uticaj podignutih carina oslabiti, uz povoljne finansijske uvjete i podsticajnu makroekonomsku politiku, ističu u OECD-u.
Efektivna američka carinska stopa iznosila je u novembru u prosjeku 14,6 odsto, izračunali su stručnjaci, i bila je niža za 1,4 postotna boda nego u rujnu i listopadu, pokazuju izračuni.
Najvišu razinu bila je dosegnula u april, pokazuju novi izračuni, od gotovo 18 odsto.
Uticaj američkih carina još se ne osjeća u potpunosti, napominju iz OECD‑a, no sve se više vidi na poslovnim troškovima i potrošačkim cijenama, osobito u SAD‑u.
Svjetska trgovinska razmjena trebalo bi u takvim uslovima porasti u ovoj godini za 4,2 odsto i usporiti u 2026. na 2,3 odsto jer će se carine osjetiti u potpunosti.
Usporavanje SAD‑a
Američka ekonomija trebalo bi ove godine osjetno usporiti, s prošlogodišnjih 2,8 na 2,0 odsto, izračunali su.
Rast bi ipak trebao biti snažniji no što su očekivali u junu, prema tadašnjoj procjeni od 1,6 odsto.
Aktivnost bi trebala usporiti i u 2026., na 1,7 odsto, odražavajući više efektivne carinske stope, gašenje radnih mjesta u saveznim državnim službama te smanjenu neto imigraciju, smatraju u OECD‑u.
Trend bi trebalo da promijeni smjer u 2027., uz očekivano blago ubrzanje rasta, na 1,9 odsto, zahvaljujući snažnim ulaganjima u umjetnu inteligenciju i daljnjem ublažavanju monetarne politike, predviđaju.
Potrošnja na odbranu
U eurozoni će pak poboljšani uslovi finansiranja, novac iz fondova za oporavak i otpornost i “otporna” tržišta rada prevagnuti nad pojačanim trgovinskim napetostima.
U takvim bi uslovima ekonomija u zoni primjene zajedničke europske valute trebalo, prema novim OECD-ovim izračunima, porasti u ovoj godini za 1,3 odsto. U junu OECD je bio predvidio rast aktivnosti za 1,0 odsto.
Gotovo isti tempo rasta očekuju i u 2026., uz prognoziranu stopu od 1,2 odsto.
Veća proračunska potrošnja na odbranu i infrastrukturu uticaće na njemačku ekonomiju, očekuju u OECD‑u, dok će očekivana štednja biti kočnica za aktivnost u Italiji i Francuskoj.
Najsnažniji rast u skupini četiri vodeće ekonomije eurozone očekuju u Španiji, od 2,9 odsto u ovoj godini i od 2,2 odsto u 2026.
Indija blizu ‘sedmice’
Najviše stope rasta trebala bi i ove i iduće godine bilježiti Indija, od 6,7 odnosno 6,2 odsto, zahvaljujući većim realnim prihodima kućanstava, ublažavanju monetarne politike i skoku javne potrošnje, procjenjuju u OECD‑u.
Kineska ekonomija trebalo bi ove godine porasti za 5,0 odsto i usporiti u 2026. na 4,4 odsto.
Azijski će div usporiti budući da će val narudžbi koji je pokrenula najava viših carina splasnuti, uz više američke carine. Među kočnicama rasta OECD je izdvojio i “kontinuiranu prilagodbu” u sektoru nekretnine i postupno gašenje proračunske potpore kompanijama.
Usporavanje azijskog diva Do posustajanja gospodarske aktivnosti u Kini dovest će obustava pojačanih narudžbi iz prve polovine godine uoči tada najavljenih carina, uticaj viših efektivnih carinskih stopa na izvoz u SAD te slabljenje fiskalne podrške i kontinuirano loše stanje u sektoru nekretnina, procjenjuju u OECD‑u.
Snažna domaća potražnja trebalo bi pak biti podsticaj indonezijskoj ekonomiji i ublažiti usporavanje izvoza, procjenjuju, uz prognozu da bi aktivnost trebala ove i iduće godine porasti za 5,0 odsto.
Ruska ekonomija trebalo bi pak ove godine, prema izračunima OECD‑a, porasti za 0,7 odsto i za 0,5 odsto u 2026.

Procjene OECD: Svjetska ekonomija će rasti i iduće godine uprkos izazovima

Komitet američkog Predstavničkog doma za spoljne poslove, u okviru podkomiteta za Evropu, večeras raspravlja o situaciji na Zapadnom Balkanu.
Tom prilikom, pojedini predstavnici postavljali su pitanja i o Crnoj Gori.
Odgovarajući na pitanja, analitičar, diplomata i lobista Maks Primorac kazao je kako srpski lideri ostaju na tragu proruske agende.
- A ta agenda izaziva nestabilnost u Crnoj Gori i na Kosovu - rekao je on.
O Crnoj Gori govorio je i profesor Edvard Džozef.
- Crna Gora je saveznik iz NATO-a i jasno je uvidjeti njen značaj. Ali, ruski narativ je prisutan u Crnoj Gori i služi za kreiranje podjela u toj maloj državi. I mislim da je dobra prilika da pristupe EU. Zvanični Beograd ne želi Crnu Goru u EU - &nbsp;rekao je on.

Džozef: Ruski narativ u Crnoj Gori služi za stvaranje podjela, zvanični Beograd je ne želi u EU

Kako se ono kaže u filmovima - jedan poziv mijenja sve, je li tako? E, u crnogorskoj realnosti, kod Demokrata Alekse Bečića - jedna SMS poruka mijenja sve. &nbsp; Upravo tako: predsjednik fudbalskog kluba Budućnost Boris Spalević, član najužeg rukovodstva Demokrata, jednom, jedinom SMS porukom smijenio je doktora Nermina Abdića sa pozicije ljekara fudbalera ,,Budućnosti”, najvećeg i najpopularnijeg crnogorskog kluba. &nbsp; SPALEVIĆEVE JAVNE OBMANE Tako je Abdić, nekadašnji mladi navijač Budućnosti, kasnije iskusni ljekar koji je proveo 15 godina u klubu – ekspresno izbačen na tribine, a da ga predsjednik Budućnosti nije udostojio čak ni - ljudskog razgovora. &nbsp; Je li tako teško bilo pogledati u oči Abdiću ili Spalevića nije bilo briga jer je poslušno izvršavao partijsko naređenje? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49" data-rendition-name="original" width="1061" height="639" loading="lazy" alt="KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević"> <figcaption>KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako god. Nakon buke u javnosti, Spalević, inače inžinjer poljoprivrede, odjednom se osjetio pozvanim da tumači pravo i štiti zakonitost rada u FK Budućnost. &nbsp; Pa je, kao odgovor na informaciju o smjeni Abdića, brže-bolje obavijestio da je on bio primoran na takav potez nakon što je, eto, inspekcija rada zaključila da je Abdić bio nezakonito ljekar jer je zapošljen za stalno u Kliničkom centru. &nbsp;&nbsp; I, naravno, dodao je Spalević, da sve nema nikakve veze sa politikom, da on nikada, ali baš nikada (!) ne bi to uradio samo zato jer je on odbornik svojih omiljenih Demokrata, a Abdić poslanik opozicione i omrznute Demokratske partije socijalista. &nbsp; I to bi, veli Spalević, bilo to: sve je zakonito i sve je bilo bez upliva politike. &nbsp;&nbsp; RAZLIČITI ARŠINI &nbsp; Nažalost, odavno je postalo pravilo: kad vam funkcioner Demokrata nešto javno saopšti - velike su šanse da ne govori istinu. &nbsp;&nbsp; Tako je i ovom slučaju. Boris Spalević, funkcioner Demokrata, dobro je znao – kada govori o zakonitosti – da obmanjuje. &nbsp; Jer, činjenice sve otkrivaju: kao što je Nermin Abdić, tako je i Aleksandar Petričić stalno zapošljen u Kliničkom centru Crne Gore. Čak su obojica na istom odjeljenju Ortopedije, samo što Petričić ima višemjesečni, za razliku od decenijskog specijalističkog staža koji ima Abdić. &nbsp; A pošto su obojica stalno zapošljeni u Kliničkom centru, onda je sve jasno: ako je Abdić bio nezakonito na klupi Budućnosti, onda će nezakonito biti i Petričić na klupi podgoričkog kluba.&nbsp; Kao što je jasno: Spalevićeva floskula o zakonitosti je bila samo maska, plašt kojim se htjela sakriti politički motivisana odluka. &nbsp; Samo, nemoguće je sakriti očigledno. Abdić je smijenjen baš zato što je istaknuti član opozicionog DPS-a; kao što je na Petričića pao izbor upravo zbog bliskosti sa vlašću: mlađani ljekar bio je na 39 mjestu izborne liste Pokreta Evropa sad i Demokrata &nbsp;,,Još jače dr Saša Mujović“ za izbore u Podgorici. &nbsp; Osim toga, veliki je poštovalac Crkve Srbije, kako se vidi iz njegovih profila na društvenim mrežama, što ga je kod bogobojažljivih Demokrata i PES-a, očito, preporučio za angažovanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='PETNAEST GODINA NA KLUPI BUDUĆNOSTI: Dr Abdić na jednoj utakmici ,,Budućnosti"'> </figure>  LAŽNI ŠAMPIONI I PRAVI GUBITNICI Da li je Petričić bliži PES-u ili Demokratama, to za Spalevića i ekipu na vlasti u Podgorici, kao i ekipi koja vodi fudbalski klub Budućnost, zaista nije bilo bitno. Najvažnija je bila maksima: umjesto ,,depesovca" - neka dođe neko naš. &nbsp; Matrica čišćenja koju ,,avgustovski oslobodioci“ upražnjavaju u državi od kako su došli na vlast u Crnoj Gori, sada se sprovodi u svim društvenim oblastima, pa i u sportu, pa i u Budućnosti. &nbsp; I baš kao što Demokrate obavljaju veting u policiji, u namjeri da iz službe uklone politički nepodbne, tako je Demokrata Spalević dobio zadatak da očisti mrznog ,,depesovca“ Abdića iz Budućnosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji'> <figcaption>VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Mučno je to, kad politika do kraja ovlada životima, pa i sportom. Jer se onda postavlja pitanje: da li će buduća sudbina države, u kojoj Demokrate kontrolišu sektor bezbjednosti, biti slična sadašnjoj sudbini fudbalskog kluba ,,Budućnost“? &nbsp; Za samo jednu godinu, šampionski tim Budućnosti je rasturen, najtalentovani igrači rasprodati, a kasa Budućnosti ostala prazna iako su igrači vrijedjeli više miliona eura. Bez novca koji je, očito, nezakonito završio u nečijim džepovima, ali i bez tima, i bez poleta, izgubljena je šansa da se Budućnost vrati u evropski fudbal na velika vrata, a ne kao slijepi putnik evropskog voza kojeg izbacaju na prvoj stanici. &nbsp; U profesionalnom sportu, rezultati rada su, kao i rezultati utakmica, lako vidljivi: zna se ko je šampion, ko je gubitnik. &nbsp; RAVNO DO DNA U politici - a posebno u crnogorskoj politici - to je mnogo, mnogo drugačije: uz uslužne medije, uz zastrašivanje političkih oponenata, uz nezakonito korišćenje tužilaštva, Demokrate Alekse Bečića, ali i ostale stranke vlasti, nastavljaju da za sve što u sistemu ne valja, krive staru vlast. &nbsp; I tako duže od pet godina. Uz političke čistke - od vrhovnih državnih institucija, državnih preduzeća, državnih službi, do, na kraju, sportskih društava u državnom vlasništvu – avgustovski oslobodioci, pod mantrom da čiste staru DPS vlast, tvrde da oporavljaju, da pokušavaju da ozdrave, državne institucije i državu. &nbsp; Kako to radi, koliko se pridržavaju prava i morala, treba se brinuti o zdravlju i institucija i države. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Oprosti Nermine, služba je - služba...

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je danas da nijedan podatak u taj odsjek nije došao a da se odnosio da bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić eventualno rade za jednog od vođa kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera. Te informacije nijesu imali ni od Agencije za nacionalnu bezbjednost, niti od partnerskih službi.
Radonjić je to saopštio odgovarajući na pitanje advokata Zorana Piperovića a u postupku koji je SDT pokrenulo protiv Lazovića, Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića optužujući ih da rade za kavačku kriminalnu grupu. Na današnjem ročištu osim Radonjića saslušana su tri svjedoka - policajaci Nikola Janičić i Goran Krstonijević ali i Ivica Ulićević koji je mjesec radio na objektima u Barjamovici.
- Mene je lično iznenadilo kada sam čuo da se Lazoviću i Katniću stavlja na teret da su sarađivali sa Zvicerom. Ponavljam te podatke nijesmo imali ni od jedne službe - decidan je bio Radonjić.
On je na pitanje Katnića kazao &nbsp;da su prema Zviceru i članovima kavačkog klana u "kontinuitetu preduzimane mjere pogotovo nakon saznanja da vođa kavčana prijeti da će ga ubiti".
Na pitanje Čađenovića, svjedok Radonjić je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru stigao nakon što je ranjen u Ukrajini.
- Ja se ne mogu sjetiti da li je tada "pao" skaj - naveo je Radonjić.
Nakon toga Čađenović je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru došao prije nego što je skaj stigao.
Nekadašnji šef Specijalnog policijskog odjeljenja kazao je i da mu je Vladan Lazović saopštio više informacija koje je dobio od, sada suspendovanog policajca Petra Lazovića, a odnosile su se na šverc cigareta.
Te informacije koje su dobili od Petra Lazovića, ispostavile su se tačne i potvrdile su se i njihovim provjerama, mjerama tajnog nadzora... Zapljijenjene su velike količine cigareta.
- Sjećam se da smo Katnić, Čađenović i ja išli u London da primimo nagradu zbog velike zapljene cigareta. Na sastanku gdje smo dobili nagradu bilo je 100 obavještajaca iz Velike Britanije - kazao je Radonjić.
Svjedok Ivica Ulićević ispričao je da je radio manje popravke na Katnićevom imanju - postavljao lajsne, popravljao šamot, stavljao stiropor.
To je, kako je objasnio, bilo u martu 2020. godine i potvrdio Katnićevu konstatciju da su objekti u Barjamovici bili tada izgrađeni.&nbsp;
Ulićević je u ovom postupku svjedok zbog toga što je SDT uporedo sa krivičnim postupkom pokrenulo i finansijsku istragu protiv Katnića.
Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala ispričao je da je sa kolegom Petrom Lazovićem imao profesionalnu komunikaciju kao i sa drugim kolegama.
- Lazović je bio vrijedan i donosio je dosta informacija - kazao je Janičić.
On je objasnio i da su inicirali mjere tajnog nadzora za grupu koja je okupljena bila oko Duška Roganovića, a nakon što su uzeli izjavu u svojstvu građanina od Milana Kankaraša.
Taj prijedlog nije prihvatio sud jer je grupa oko Roganovića već bili na mjerama koje nijesu dale rezultat.
Pred vijećem sudije Veljka Radovanovića saslušan je i policajac Goran Krstonijević o pronalasku pištolja kod Ljuba Milovića. &nbsp;
Ispričao je da su zaustavili BMW kod Delte za čijim upravljača je bio Milović i pronašli su pištolj "valter". Tada im je rekao da je policajac ali kod sebe nije imao službenu legitimaciju.
&nbsp;-Milović se tada pozvao na neke od kolega i bio sam u manjini. Ubrzo je za njega došao Ivan Stamatović i otišli su - ispričao je Krstonijević.
Suđenje se nastavlja 9.decembra kada će Janičić odgovarati na pitanja odbrane i optuženih. Za tada je planirano i saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Tag: marko-rubio