Svjetski poredak ne može da ima prednost nad vitalnim interesima država, kazao je državni sekrtar Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Marko Rubio istakavši da ne treba napustiti sistem međunarodne saradnje i organizacija, ali da se mora sprovesti reforma.
Rubio je, na Minhenskoj konferenciji o bezbjednosti, rekao da SAD i Evropa treba da su zajedno, prenosi Fonet.
&nbsp;Prema njegovim riječima, kada se SAD i Evropa ne slažu to potiče od američke brige o Evropi "sa kojom smo povezani, ne samo ekonomski i vojno, već duhovno i kulturno".
&nbsp;- Želimo da Evropa da bude jača, Evropa mora da preživi, jer su dva svjetska rata dokaz da je naša sudbina povezana- rekao je Rubio i Evropu nazvao dragocjenim saveznikom i dragim prijateljem.
&nbsp;On je istakao da Ujedinjene nacije (UN) i dalje imaju potencijal da budu dobro u svijetu, ali da se ne može ignorisati to da nema odgovora na najvažnija pitanja, poput rata u Gazi, rata u Ukrajini, dodavši da se time bavilo američko rukovodstvo.
&nbsp;- Umjesto UN, Amerika se bavila nuklearnim programom u Iranu- rekao je Rubio i dodao da su UN bile nesposobne da se bave prijetnjom narko-kartela u Venecueli.
&nbsp;Govoreći o zaštiti granica, Rubio je rekao da pitanje kontrole granica nije ksenofobija, već fundamentalni akt zaštite suverenosti, prenosi N1.
&nbsp;Upitan o kraju rata u Ukrajini, Rubio je rekao da ne znaju da li su Rusi ozbiljni po pitanju da okončaju rat, da kažu da jesu, ali da će SAD nastaviti da rade na postizanju mira.
&nbsp;Kada je riječ o Kini, Rubio je naveo da su Kina i SAD dvije najveće ekonomske sile u svijetu i da moraju da komuniciraju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rubio: SAD i Evropa treba da su zajedno

Državni sekretar Marko Rubio govorio je u američkom Senatu o potencijalnoj intervenciji SAD-a protiv Irana, uzimajući u obzir da je 40.000 pripadnika američke vojske u dometu iranskih raketa i dronova.
Prema njegovim riječima, trenutni politički sistem Irana je takav da je u slučaju pada režima teško odgovoriti na pitanje ko bi mogao biti nasljednik Vrhovnog vođe.
- Zato mislim da niko ne može dati jednostavan odgovor na pitanje šta se dalje dešava u Iranu ako bi Vrhovni vođa i režim pali, osim nade da bi postojala neka mogućnost da se pronađe neko unutar njihovog sistema s kim bi se moglo raditi na sličnoj tranziciji. Zamišljam da bi to bilo daleko složenije od onoga što sada opisujemo, jer govorimo o režimu koji je na vlasti veoma dugo - rekao je Rubio.
On je dodao da se u regiji oko Irana nalazi nekoliko vojnih baza u kojima se nalazi 40.000 američkih vojnika čija sigurnost ovisi od odnosa Irana i SAD-a.
- Imamo između 30.000 i 40.000 američkih vojnika raspoređenih na osam ili devet lokacija u toj regiji. Sve se nalaze unutar dometa, ne teoretski, već u stvarnosti, nekoliko hiljada iranskih bespilotnih letilica i iranskih balističkih projektila kratkog dometa koji ugrožavaju prisustvo naših trupa. Moramo imati dovoljno snage i moći u regionu, barem na osnovnom nivou, da se odbranimo od te mogućnosti da u nekom trenutku, kao rezultat nečega, iranski režim odluči napasti naše trupe u regionu - rekao je Rubio.
Rubio je zaključio da "predsjednik uvijek zadržava pravo na preventivnu odbrambenu opciju", čime je pretpostavio da će SAD ukoliko procijene da je iranski napad neminovan izvršiti preventivni udar.

Rubio upozorio na rizike: Oko Irana se nalazi 40.000 američkih vojnika i svi su u dometu iranskih raketa

Danska, Grenland i SAD pokrenuli su proces čiji je cilj postizanje dogovora o sporu u vezi sa Grenlandom, izjavio je u srijedu američki državni sekretar Marko Rubio.
Predstavnici tri strane sastali su se na „tehničkom“ nivou, rekao je Rubio Odboru za spoljne poslove Senata, ne navodeći detalje o učesnicima niti o lokaciji sastanka.
- Trenutno smo u dobroj poziciji - rekao je Rubio na javnoj sjednici.
Naveo je da je proces pokrenut u srijedu i da se očekuje da će dovesti do „dobrog ishoda za sve“.
Rubio je objasnio da su razgovori strukturirani tako da se izbjegne „medijski cirkus“ oko svakog sastanka, što omogućava veću fleksibilnost u potrazi za rješenjem.
- Mislim da ćemo uspjeti - rekao je Rubio.
<h2>„Crvene linije“</h2>
Grenlandski premijer Jens-Frederik Nilsen izjavio je u srijedu u Parizu da postoje „crvene linije“ koje se u razgovorima sa Sjedinjenim Državama ne smiju preći, ali je priznao i da je potrebno učiniti više kako bi se povećala bezbjednost u regionu zbog sve agresivnije Rusije.
Naglasio je da će se njegova zemlja u pregovorima sa SAD-om voditi demokratskim vrijednostima i načelom poštovanja teritorijalnog integriteta.
- Imamo određene crvene linije koje ne možemo preći, ali ćemo iz grenlandske perspektive pokušati da pronađemo neku vrstu dogovora - rekao je na javnoj tribini na Univerzitetu Sciences Po.
Dodaje da su pod ozbiljnim pritiskom. 
- Pokušavamo da se odupremo. Pokušavamo da se nosimo sa strahom našeg naroda. Moramo da sprovedemo više nadzora i bezbjednosti u našem regionu zbog načina na koji se Rusija sada ponaša - istakao je Nilsen.
Zahtjev SAD-a za kontrolom nad Grenlandom uzdrmao je transatlantske odnose i ubrzao evropske napore za smanjenje zavisnosti od Sjedinjenih Država, čak i nakon što je američki predsjednik Donald Tramp prošle nedjelje povukao prijetnje carinama i isključio preuzimanje Grenlanda silom.

1250x600

1084x550

Rubio: Počeo proces za rješavanje spora u vezi sa Grenlandom

Državni sekretar SAD Marko Rubio izjavio je danas, 14. januara, da trenutno nema američkih vojnih snaga u Venecueli, a da će, ukoliko dođe do promjena, Kongres biti obaviješten.
- Ukoliko dođe do bilo kakvih novih vojnih operacija koje uključuju neprijateljsko angažovanje Oružanih snaga SAD, one će biti preduzete u skladu sa Ustavom Sjedinjenih Država i mi ćemo poslati pisana obavještenja u skladu sa Zakonom o ratnim ovlašćenjima - napisao je Rubio u pismu predsjedavajućem Odbora za spoljne odnose Senata SAD Džimu Rišu, prenosi NBC News.
Riš je prethodno tražio od Stejt departmenta da pojasni status američkih snaga u Venecueli poslije vojne operacije u kojoj je uhapšen predsjednik te zemlje, Nikolas Maduro i njegova supruga Silija Flores, ranije ovog mjeseca.
- Molim vas da Kongresu SAD dostavite zvaničnu prepisku kojom se potvrđuje da je operacija "Apsolutna odlučnost" završena i da američko vojno osoblje više nije uključeno u neprijateljsko prisustvo u Venecueli - naveo je Riš u pisanom zahtjevu.
Većina republikanaca u Senatu, uz podršku Trampove administracije, pokušava da nagovori nekoliko republikanskih senatora da povuku podršku rezoluciji kojom bi se ograničile dalje američke vojne akcije u Venecueli bez odobrenja Kongresa. Konačno glasanje moglo bi da se održi već danas, prenosi Tanjug.

Rubio: Trenutno nema američkih vojnih snaga u Venecueli, obavijestićemo Kongres ako dođe do promjena

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je danas da će se sljedeće sedmice sastati sa predstavnicima Danske i Grenlanda.
Rubio je to rekao novinarima poslije sastanka iza zatvorenih vrata sa američkim senatorima.
Predstavnici Danske - članice Evropske unije i NATO-a, kao i predstavnici autonomne teritorije Danske, ostrva Grenlanda, danas su tražili sastanak s Rubiom.
Ostrvo Grenland, na krajnjem sjeveru Atlantskog okeana strateški je važno i ima veliki rudni potencijal.
Zabrinutost za budućnost Grenlanda ponovo je oživjela pošto je Tramp u subotu upotrijebio vojnu silu protiv Venecuele, a ranije je Bijela kuća saopštila da je u vezi s Grenlandom korišćenje američke vojske „uvijek opcija“.
Više evropskih lidera odbacilo je Trampov zahtjev da SAD preuzmu Grenland, koji on navodno opravdava „strateškim razlozima“.
Rubio je danas izjavio: „Ako predsjednik identifikuje prijetnju po nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Država, svaki predsjednik zadržava opciju da je rješava vojnim sredstvima“.
Potom je dodao: „Kao diplomata, a to je ono što sam ja sada, i ono na čemu mi radimo, uvijek radije biramo da stvari rješavamo na različite načine, što uključuje i Venecuelu“.
Takođe danas, a prije izjave Rubija, ministar vanjskih poslova Francuske Žan-Noel Baro rekao je da mu je Rubio u telefonskom razgovoru kazao da „otpisuje mogućnost invazije“ na Grenland.

Rubio: Sljedeće sedmice sastaću se sa predstavnicima Danske i Grenlanda

Predsjednik SAD Donald Tramp ocijenio je juče da su "dobre šanse" za postizanje sporazuma o okončanju sukoba između Rusije i Ukrajine poslije razgovora predstavnika Vašingtona i Kijeva u Americi, dok je njegov šef diplomatije Marko Rubio ostao mnogo oprezniji u procjenama.
Američka i ukrajinska delegacija ocijenile su kao "produktivne" razgovore vođene na Floridi oko plana koji su SAD predstavili prije deset dana, ali su ga Ukrajinci i Evroplljani smatrali suviše povoljnim za Moskvu.
- Još uvijek ima posla- upozorio je državni sekretar SAD Marko Rubio poslije razgovora ukrajinskih pregovarača i visokih američkih zvaničnika na Floridi.
Jedan izvor u ukrajinskoj delegaciji rekao je da razgovori nisu bili laki.
To nije spriječilo američkog predsjednika da iskaže svoj optimizam.
- Mislim da bi Rusija voljela da se to završi i... znam, da bi Ukrajina voljela da se to završi- rekao je Tramp u obraćanju novinarima u predsjedničkom avionu.
Tramp je takođe podsjetio da Kijev nije u zavidnom položaju posebno poslije velikog korupcionaškog skandala koji je doveo do toga da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otpusti svog šefa kabineta Andrija Jermaka, koji je do tada vodio pregovore sa SAD.
- Ukrajina ima nekoliko teških malih problema. Ima situaciju s korupcijom koja ne pomaže- rekao je Tramp.
Izaslanik predsjednika SAD Stiv Vitkof koji je učestvovao u razgovorima na Floridi, kao i Trampov zet Džared Kušner treba ponovo da odu u Moskvu u utorak da razgovaraju sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
SAD su prije deset dana predstavile plan od 28 tačaka, sastavlljen bez evropskih saveznika Kijeva, a namijenjen da okonča sukob koji je pokrenut ruskom ofanzivom na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Sporazum je prvobitno predviđao da se ukrajinske snage povuku iz istočne oblasti Donjeck, a SAD bi tada de fakto priznale oblasti Donjeck, Lugansk i Krim kao ruske. Ali od tada je plan izmijenjen na zahtjev Evropljana i nije jasno šta sada sadrži.
Drugi izvor, rekao je za Frans pres da Amerikanci hoće da se usaglase konačne tačke plana i da time mogu da idu u Moskvu.
- Formulacija (tačaka) ostaje komplikovana, posebno oko teritorija zato što se Amerikanci vide isljučivo kao posrednici a ne kao strana koja podržava Kijev- dodao je taj izvor.
Rustem Umerov, koji je glavni ukrajinski pregovarač, objavio je na Fejsubuku da je prenio predsjedniku Zelenskom da je na Floridi ostvaren "značajan napredak".
- Važno je da razgovori imaju konstruktivnu dinamiku i da se svim pitanjima pristupi otvoreno i sa jasnim ciljem garantovanja suvereniteta i nacionalnih interesa Ukrajine- napisao je Zelenski poslije pregovora.
Francuski predsjednik Emanuel Makron treba ponovo da primi Zelenskog, danas u Parizu.
S druge strane Marko Rubio neće ići na sastanak ministara spoljnih poslova zemalja NATO početkom nedjelje.
Na terenu, Moskva i dalje vrši jak vojni pritisak. Ruska vojska napreduje na istoku Ukrajine i u novom napadu dronom u noći od subote na nedjelju kod Kijeva poginula je najmanje jedna osoba, a 11 je povrijeđeno.

Tramp smatra da su dobre šanse za sporazum Ukrajina-Rusija, Rubio oprezniji

U pregovorima o okončanju rata u Ukrajini postignut je ogroman napredak, kazao je američki državni sekretar Marko Rubio, dodajući da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp bio zadovoljan kada ga je izvijestio o razgovorima.
&nbsp;Rubio je razgovarao sa novinarima nakon sastanka sa ukrajinskom delegacijom u Ženevi, za koji je ranije rekao da su bili najproduktivniji i najznačajniji otkako je Trampova administracija preuzela dužnost u januaru.
&nbsp;- Još ima posla, ali smo u ovom trenutku mnogo dalje nego što smo bili jutros kada smo počeli i sigurno dalje nego prije sedmicu- naveo je Rubio, prenosi Radio Slobodna Evropa.
&nbsp;Rubio nije davao detaljnija objašnjenja, ali je kazao da su bezbjednosne garancije za Ukrajinu nešto o čemu se "mora razgovarati", kao i da će nastaviti danas.
&nbsp;U fokusu sastanaka je plan od 28 tačaka za zaustavljanje borbi koje traju od februara 2022. godine kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu.
&nbsp;Plan još nije zvanično objavljen, iako su ključni elementi procurili.&nbsp;
&nbsp;Saveznici Kijeva ocijenili su da je plan snažno naklonjen Rusiji.
&nbsp;Tramp je ranije rekao da plan nije njegova posljednja riječ, sugerišući da bi mogli unijeti izmjene.&nbsp;
&nbsp;Mnogi uslovi sporazuma zahtijevaju velike ustupke od Kijeva i izgleda da odražavaju mnoge zahtjeve Kremlja, uključujući predaju ukrajinskih regija Donjeck i Luhansk - poznatih kao Donbas - i Krima, uz postavljanje ograničenja na veličinu svoje vojske.
&nbsp;Kijev bi takođe bio dužan da usvoji ustavnu zabranu pridruživanja NATO-u, dok bi se na sam zapadni vojni savez nametnula ograničenja u pogledu stacioniranja njegovih trupa.&nbsp;
&nbsp;Finansijske sankcije Moskvi bi takođe bile ublažene prema planu.
Zauzvrat, Ukrajina bi dobila neku vrstu "bezbjednosnih garancija", najznačajnije od SAD-a, bilo bi joj dozvoljeno da se pridruži Evropskoj uniji (EU) i dobila bi neke finansijske pogodnosti.&nbsp;
&nbsp;Rusija bi takođe bila obavezna da se povuče iz nekih ukrajinskih područja koja trenutno okupira.
&nbsp;Usred otpora američkih zakonodavaca i stranih saveznika, Tramp je u subotu ostavio otvorenu mogućnost izmjena plana.
&nbsp;Na pitanje novinara da li je predlog njegova "konačna ponuda Ukrajini", on je odgovorio odrično.
&nbsp;- Pokušavamo to okončati. Na ovaj ili onaj način, moramo to okončati- naveo je Tramp.
&nbsp;Evropski saveznici Ukrajine, koji nijesu bili uključeni u izradu američkog plana, rekli su da predlog zahtijeva "dodatni rad".
&nbsp;U zajedničkoj izjavi, lideri Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Španije i Italije, zajedno s visokim zvaničnicima EU i liderima Japana i Kanade, upozorili su da se granice "ne smiju mijenjati silom".&nbsp;
&nbsp;Oni su izrazili zabrinutost da bi predložena ograničenja ukrajinske vojske učinila te snage ranjivim na buduće napade.
&nbsp;Američki plan je takođe naišao na kritike među uticajnim članovima Trampove Republikanske stranke, uključujući i zajedničku izjavu sa suparničkim demokratima u kojoj se poziva na promjene u predlogu.
&nbsp;- Nećemo postići taj trajni mir nudeći (ruskom predsjedniku Vladimiru) Putinu ustupak za ustupkom i fatalno degradirajući sposobnost Ukrajine da se brani- navodi se u izjavi koju su potpisala tri demokrata, jedan republikanac i jedan nezavisni senator.
&nbsp;Rubio je ranije negirao izjave republikanskog senatora Majka Raundsa, demokratske senatorke Džin Šahin i nezavisnog senatora Angusa Kinga da predlog nije sastavio Vašington, već da je to "lista želja" Kremlja koju su mu predali Rusi.

Rubio pohvalio razgovore sa Ukrajinom u Ženevi

Američki šef diplomatije Marko Rubio i šef kancelarije ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i čelnik ukrajinske delegacije Andrij Jermak otkrili su detalje sastanaka u Ženevi, jednog od najznačajnijih današnjih političkih događaja u svijetu.
Rubio je izjavio da su sastanci bili "najproduktivniji i najznačajniji dosad u cijelom ovom procesu otkako smo uključeni", prenosi Sky News.
Otkrio je da se mijenjaju neke tačke predloženog mirovnog plana od 28 tačaka, ali je istakao da još ima posla te da bi tokom dana moglo biti još informacija.
- Imamo vrlo dobar radni proizvod koji je već izgrađen na temelju doprinosa svih uključenih relevantnih strana, i sada smo prošli kroz neke od tih stavki, tačku po tačku. I mislim da smo postigli dobar napredak. Naši timovi su sada otišli u svoje sobe dok radimo na nekima od prijedloga koji su nam ponuđeni. Dakle, radimo na tome, unosimo promjene u nadi da ćemo dodatno smanjiti razlike i približiti se nečemu s čime su i Ukrajina i SAD vrlo zadovoljni - rekao je Rubio, prenosi Jutarnji.hr.
Jermak je zahvalio "velikim prijateljima", kako je nazvao SAD i američkog predsjednika Donalda Trampa. Složio se da je sastanak bio vrlo produktivan.
- Postigli smo vrlo dobar napredak i krećemo se prema pravednom i trajnom miru. Ukrajinski narod zaslužuje i želi ovaj mir više od ikoga. Rad se nastavlja, Ukrajina će angažovati i naše evropske prijatelje - rekao je on.
<h2>Tramp optužio Ukrajinu da je nezahvalna</h2>
Američki predsjednik izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.
- Ukrajinsko "rukovodstvo" je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO, za distribuciju Ukrajini - rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Šefovi američke i ukrajinske delegacije nakon sastanka: "Mijenja se mirovni plan"

Državni sekretar SAD Marko Rubio izjavio je 25. oktobra da SAD ne žele naštetiti kolumbijskom narodu i njenoj ekonomiji sankcijama nametnutim predsjedniku Gustavu Petru.
Vašington je 24. oktobra stavio Petra i njegovu porodicu na crnu listu, optužujući ga da umiruje i ohrabruje "narko teroriste".
Rubio je, obraćajući se novinarima na putu iz Izraela za Katar, rekao da Sjedinjene Države imaju "snažan i trajan" odnos s kolumbijskim narodom i mnogim institucijama te latinoameričke zemlje, posebno sa bezbjednosnim snagama.
Američka vojska je pojačala aktivnosti na jugu Kariba, napadajući plovila u međunarodnim vodama za koja je, bez dokaza, tvrdila da prevoze drogu.
Predsjednik Donald Tramp je ove sedmice nazvao Petra "ilegalnim vođom narkotika" nakon što je ljevičarski predsjednik optužio SAD da su napadima počinile "ubistvo".
- Ovo nije stvar SAD-a protiv Kolumbije - rekao je Rubio, misleći na sankcije protiv Petra.&nbsp;
Rekao je da Trampova administracija reaguje na stranog lidera za kojeg vjeruje da je postao neprijateljski raspoložen.
- Ali mi to odvajamo od (naroda) Kolumbije. Zato ne vidimo carinske mjere. Zato ne želimo naštetiti kolumbijskoj ekonomiji - kazao je Rubio.
Petro je stavljen na listu svjetskih lidera pod sankcijama SAD, zajedno sa predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom, ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i drugima.
Petrova supruga i sin, kao i ministar unutrašnjih poslova Kolumbije Armando Benedeti, takođe su zahvaćeni sankcijama u skladu s ovlaštenjem koje Vašingtonu omogućava da targetira one koje optužuje da su umiješani u globalnu trgovinu drogom.
Prošlog vikenda, Tramp je zaprijetio da će povećati carine Kolumbiji, a u srijedu je rekao da je svako finansiranje te zemlje iz SAD obustavljeno.

Rubio: Američke sankcije nisu usmjerene ka kolumbijskom narodu

Nedostatak pouzdanih informacija, banalizovanje tema iz devedesetih i nevidljivost žena u istorijskom pamćenju doprinose reprodukciji stereotipa i diskriminacije, poručeno je na panel diskusiji „Rodne perspektive u procesima tranzicione pravde“ održanoj u organizaciji Juventasa u Evropskoj kući u Podgorici. Panel je okupio predstavnice civilnog društva i međunarodnih organizacija, a razgovor je bio posvećen sagledavanju tranzicione pravde kroz rodnu perspektivu, sa posebnim fokusom na iskustva žena u ratnim i postkonfliktnim okolnostima. Panel je otvorio prostor za razgovor o tome zašto tranziciona pravda u regionu ne može biti potpuna bez jasnog i sistemskog uključivanja rodne perspektive. Učesnice – Marija Stajović (Juventas), Marija Blagojević (UNDP) i Ervina Dabižinović (ANIMA), uz moderaciju Nine Marković – ukazale su da iskustva rata nijesu bila ista za muškarce i žene, te da su žene tokom konflikata bile izložene specifičnim oblicima nasilja, posebno seksualnom i rodno zasnovanom nasilju, koje je korišćeno kao sredstvo rata. Tokom diskusije naglašeno je da formalni zakonski okvir nije dovoljan ukoliko se ne mijenjaju društvene norme i vrijednosti koje oblikuju percepciju nasilja i položaj žena u društvu. Predstavljeni su i podaci istraživanja koji pokazuju snažnu prisutnost rodnih stereotipa i nerazumijevanje određenih oblika nasilja, čak i među zaposlenima u javnoj upravi, što ukazuje na duboko ukorijenjene obrasce koji nadilaze pravne mehanizme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260216090228_93d870d674171adb247c9a15080d64a3d5ebd81e7452149ad790f98cb9c8c32c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260216090228_93d870d674171adb247c9a15080d64a3d5ebd81e7452149ad790f98cb9c8c32c" data-rendition-name="original" width="5472" height="3648" loading="lazy" alt="Sa panel diskusije"> </figure>  Učesnice su ukazale i na problem dominantnih narativa o ratovima devedesetih, koji često izostavljaju svakodnevne posljedice rata i odgovornost počinilaca, dok se žene uglavnom prikazuju isključivo kao žrtve, bez priznanja njihove društvene i političke uloge. Istaknuto je da kontrola javnog narativa direktno utiče na to kako društvo razumije prošlost i kakve vrijednosti prenosi novim generacijama. - Poseban akcenat stavljen je na obrazovanje i mlade, uz ocjenu da nedostatak pouzdanih informacija, banalizovanje tema iz devedesetih i nevidljivost žena u istorijskom pamćenju doprinose reprodukciji stereotipa i diskriminacije. Ukazano je da su žene i dalje suočene sa neravnopravnošću u oblastima zapošljavanja, nasljeđivanja i porodičnih odnosa, što potvrđuje da tranziciona pravda mora obuhvatiti i savremene društvene strukture - saopšteno je iz Juventasa. Zaključeno je da bez uključivanja rodne perspektive, jasne institucionalne odgovornosti i promjene obrazovnih i društvenih politika nema sveobuhvatnog i održivog procesa suočavanja s prošlošću. Učesnice su poručile da je kombinacija zakonskih rješenja, edukacije i transformacije vrijednosnih okvira ključna za izgradnju pravednijeg i odgovornijeg društva. Događaj je organizovao Juventas, u okviru projekta „Suočavanje s prošlošću, kroz umjetnost, edukaciju i društvenu diskusiju“. Projekat se realizuje uz podršku regionalnog projekta „Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, koji finansira Evropska unija (EU), a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj ovog saopštenja ne odražava nužno stavove Evropske unije niti UNDP-a i isključiva je odgovornost Juventasa.

Banalizovanje tema iz devedesetih i nevidljivost žena u istorijskom pamćenju doprinose reprodukciji stereotipa i diskriminacije

Jake kiše i vjetrovi u ponedjeljak su poremetili vazdušni saobraćaj i ostavile hiljade kuća bez struje širom novozelandskog Sjevernog ostrva.
Više od 30.000 kuća je bez struje nakon što su jaki vjetrovi rušili drveće i dalekovode širom većeg dijela donjeg Sjevernog ostrva, prema Radio Novom Zelandu (RNZ).
Distributer električne energije Powerco izvijestio je o oko 23.000 prekida u svojoj mreži, uključujući otprilike 10.000 samo u regiji Velington.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAlmaANET25%2Fstatus%2F2023278595121242123%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2023278595121242123%7Ctwgr%5E413d46889e2c270184efa5ad20143adb9aecf916%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Slike koje kruže internetom prikazuju poplavljena polururalna naselja, natopljene kuće i djelove ceste odnesene nakon što se poplavna voda povukla.
Regija Manavatu-Vanganui posebno je teško pogođena i sada je u vanrednom stanju.
Evakuacija je u toku na Linkoln Roudu u Mastertonu zbog opasnosti koju predstavlja padajuće drveće, navodi Anadolija.

(VIDEO) Snažna oluja pogodila Novi Zeland, hiljade domova bez struje

Mark Epstin, brat osuđenog američkog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina koji je pronađen mrtav u zatvorskoj ćeliji u Njujorku 10. avgusta 2019. godine, optužio je američko Ministarstvo pravde da je prikrilo njegovo ubistvo.
- Sada znam da je on ubijen - rekao je Mark Epstin, iznoseći teške optužbe na račun američke administracije u intervjuu za televiziju BFM.
Nakon što je Džefri Epstin 10. avgusta 2019. godine pronađen obješen u svojoj ćeliji u njujorškom zatvoru, Mark Epstin je otišao na lice mjesta da identifikuje tijelo svog brata, u pratnji dvojice ljekara vještaka.
- Poslije obdukcije su rekli da ne mogu da zaključe da je riječ o samoubistvu jer je sve suviše podsjećalo na ubistvo. U prvobitnoj potvrdi smrti, u rubrici "uzrok smrti" bila je navedena formulacija "u iščekivanju dodatnih istraživanja" - rekao je Mark Epstin.
Međutim, kako navodi, nekoliko dana kasnije objavljeni su rezultati obdukcije, prema kojima je Džefri Epstin izvršio samoubistvo u svojoj ćeliji, prenose mediji.
Brat pokojnog seksualnog prestupnika danas kaže da je ubjeđen da je "Džefri previše znao".
- U vrijeme izbora 2016. godine, kada su se nadmetali Hilari Klinton i Donald Tramp, Džefri je rekao: "Kad bih rekao ono što znam o to dvoje kandidata, trebalo bi poništiti izbore". Optužujem Ministarstvo pravde da je prikrilo Džefrijevo ubistvo - rekao je Mark Epstin za BFM.
Francuska televizija napominje da on nije jedini koji javno iznosi takvu tvrdnju i navodi da je 13. februara u "Telegrafu" dr Majkl Bejden, jedan od ljekara koji je, kao posmatrač koji je zastupao porodicu Epstin, bio prisutan na obdukciji Džefrija Epstina, izjavio da je uzrok njegove smrti trebalo da bude predmet ponovne istrage.
- Mislim da je njegova smrt najverovatnije izazvana pritiskom davljenjem, a ne vješanjem. S obzirom na sve informacije kojima trenutno raspolažemo, dublja istraga o uzroku i okolnostima smrti je opravdana - rekao je taj ljekar britanskom listu.
Mark Epstin smatra, kako kaže, da objavljivanje dosijea povezanih sa Epstinom predstavlja "diverziju".
- Mislim da je sve to djelimično diverzija kako bi spriječilo interesovanje ljudi za činjenicu da je on ubijen - rekao je brat Džefrija Epstina.
Mark Epstin navodi i da je sprovedena nezavisna istraga o smrti njegovog brata, koja je dovela do zaključka o njegovom ubistvu, a rezultati te istrage će, kako je najavio u intervjuu, biti objavljeni za nekoliko mjeseci.

Epstinov brat optužuje vladu SAD: Sada znam da je ubijen

Učešće sudija Upravnog suda Crne Gore na okruglom stolu sudija upravnih sudova Crne Gore i Srbije predstavlja nastavak aktivnosti usmjerenih ka jačanju regionalne saradnje i unapređenju efikasnosti upravnog sudovanja u skladu sa evropskim standardima, saopšteno je iz Upravnog suda.
Predsjednik i sudije Upravnog suda Crne Gore učestvovali su na okruglom stolu sudija upravnih sudova dvije zemlje, koji je održan 13. februara u hotelu Mona Plaza u Beogradu, u organizaciji OECD/SIGMA.
- Okrugli sto bio je posvećen razmjeni iskustava u vezi sa značajnim porastom broja tužbi zbog ćutanja uprave, koje u posljednjih nekoliko godina predstavljaju jedan od glavnih izazova u radu upravnih sudova u Crnoj Gori i Srbiji. Povećan priliv predmeta utiče na opterećenost sudija i produženje trajanja postupaka, što može ograničiti pravovremen i efikasan pristup pravdi - saopšteno je iz Upravnog suda. 
 
Tokom uvodnih izlaganja predstavljeni su statistički pokazatelji, uzroci povećanog broja predmeta, kao i mjere koje su planirane ili već preduzete radi prevazilaženja postojećih izazova. 
 
U radu okruglog stola učestvovali su i predstavnici pravosuđa država članica Evropske unije, uključujući sudije iz Slovenije i Austrije, koji su predstavili svoja iskustva i prakse u postupanju u sličnim situacijama. 
 
- Diskusija je bila usmjerena na identifikovanje mogućih rješenja i mjera koje bi doprinijele smanjenju zloupotrebe procesnih prava i obezbjeđivanju efikasnog i pravovremenog pristupa pravdi za sve građane - kazali su iz Upravnog suda.

Tag: marko-rubio