Državni sekretar SAD Marko Rubio izjavio je danas, 14. januara, da trenutno nema američkih vojnih snaga u Venecueli, a da će, ukoliko dođe do promjena, Kongres biti obaviješten.
- Ukoliko dođe do bilo kakvih novih vojnih operacija koje uključuju neprijateljsko angažovanje Oružanih snaga SAD, one će biti preduzete u skladu sa Ustavom Sjedinjenih Država i mi ćemo poslati pisana obavještenja u skladu sa Zakonom o ratnim ovlašćenjima - napisao je Rubio u pismu predsjedavajućem Odbora za spoljne odnose Senata SAD Džimu Rišu, prenosi NBC News.
Riš je prethodno tražio od Stejt departmenta da pojasni status američkih snaga u Venecueli poslije vojne operacije u kojoj je uhapšen predsjednik te zemlje, Nikolas Maduro i njegova supruga Silija Flores, ranije ovog mjeseca.
- Molim vas da Kongresu SAD dostavite zvaničnu prepisku kojom se potvrđuje da je operacija "Apsolutna odlučnost" završena i da američko vojno osoblje više nije uključeno u neprijateljsko prisustvo u Venecueli - naveo je Riš u pisanom zahtjevu.
Većina republikanaca u Senatu, uz podršku Trampove administracije, pokušava da nagovori nekoliko republikanskih senatora da povuku podršku rezoluciji kojom bi se ograničile dalje američke vojne akcije u Venecueli bez odobrenja Kongresa. Konačno glasanje moglo bi da se održi već danas, prenosi Tanjug.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rubio: Trenutno nema američkih vojnih snaga u Venecueli, obavijestićemo Kongres ako dođe do promjena

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

1250x600

1084x550

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je danas da će se sljedeće sedmice sastati sa predstavnicima Danske i Grenlanda.
Rubio je to rekao novinarima poslije sastanka iza zatvorenih vrata sa američkim senatorima.
Predstavnici Danske - članice Evropske unije i NATO-a, kao i predstavnici autonomne teritorije Danske, ostrva Grenlanda, danas su tražili sastanak s Rubiom.
Ostrvo Grenland, na krajnjem sjeveru Atlantskog okeana strateški je važno i ima veliki rudni potencijal.
Zabrinutost za budućnost Grenlanda ponovo je oživjela pošto je Tramp u subotu upotrijebio vojnu silu protiv Venecuele, a ranije je Bijela kuća saopštila da je u vezi s Grenlandom korišćenje američke vojske „uvijek opcija“.
Više evropskih lidera odbacilo je Trampov zahtjev da SAD preuzmu Grenland, koji on navodno opravdava „strateškim razlozima“.
Rubio je danas izjavio: „Ako predsjednik identifikuje prijetnju po nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Država, svaki predsjednik zadržava opciju da je rješava vojnim sredstvima“.
Potom je dodao: „Kao diplomata, a to je ono što sam ja sada, i ono na čemu mi radimo, uvijek radije biramo da stvari rješavamo na različite načine, što uključuje i Venecuelu“.
Takođe danas, a prije izjave Rubija, ministar vanjskih poslova Francuske Žan-Noel Baro rekao je da mu je Rubio u telefonskom razgovoru kazao da „otpisuje mogućnost invazije“ na Grenland.

Rubio: Sljedeće sedmice sastaću se sa predstavnicima Danske i Grenlanda

Predsjednik SAD Donald Tramp ocijenio je juče da su "dobre šanse" za postizanje sporazuma o okončanju sukoba između Rusije i Ukrajine poslije razgovora predstavnika Vašingtona i Kijeva u Americi, dok je njegov šef diplomatije Marko Rubio ostao mnogo oprezniji u procjenama.
Američka i ukrajinska delegacija ocijenile su kao "produktivne" razgovore vođene na Floridi oko plana koji su SAD predstavili prije deset dana, ali su ga Ukrajinci i Evroplljani smatrali suviše povoljnim za Moskvu.
- Još uvijek ima posla- upozorio je državni sekretar SAD Marko Rubio poslije razgovora ukrajinskih pregovarača i visokih američkih zvaničnika na Floridi.
Jedan izvor u ukrajinskoj delegaciji rekao je da razgovori nisu bili laki.
To nije spriječilo američkog predsjednika da iskaže svoj optimizam.
- Mislim da bi Rusija voljela da se to završi i... znam, da bi Ukrajina voljela da se to završi- rekao je Tramp u obraćanju novinarima u predsjedničkom avionu.
Tramp je takođe podsjetio da Kijev nije u zavidnom položaju posebno poslije velikog korupcionaškog skandala koji je doveo do toga da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otpusti svog šefa kabineta Andrija Jermaka, koji je do tada vodio pregovore sa SAD.
- Ukrajina ima nekoliko teških malih problema. Ima situaciju s korupcijom koja ne pomaže- rekao je Tramp.
Izaslanik predsjednika SAD Stiv Vitkof koji je učestvovao u razgovorima na Floridi, kao i Trampov zet Džared Kušner treba ponovo da odu u Moskvu u utorak da razgovaraju sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
SAD su prije deset dana predstavile plan od 28 tačaka, sastavlljen bez evropskih saveznika Kijeva, a namijenjen da okonča sukob koji je pokrenut ruskom ofanzivom na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Sporazum je prvobitno predviđao da se ukrajinske snage povuku iz istočne oblasti Donjeck, a SAD bi tada de fakto priznale oblasti Donjeck, Lugansk i Krim kao ruske. Ali od tada je plan izmijenjen na zahtjev Evropljana i nije jasno šta sada sadrži.
Drugi izvor, rekao je za Frans pres da Amerikanci hoće da se usaglase konačne tačke plana i da time mogu da idu u Moskvu.
- Formulacija (tačaka) ostaje komplikovana, posebno oko teritorija zato što se Amerikanci vide isljučivo kao posrednici a ne kao strana koja podržava Kijev- dodao je taj izvor.
Rustem Umerov, koji je glavni ukrajinski pregovarač, objavio je na Fejsubuku da je prenio predsjedniku Zelenskom da je na Floridi ostvaren "značajan napredak".
- Važno je da razgovori imaju konstruktivnu dinamiku i da se svim pitanjima pristupi otvoreno i sa jasnim ciljem garantovanja suvereniteta i nacionalnih interesa Ukrajine- napisao je Zelenski poslije pregovora.
Francuski predsjednik Emanuel Makron treba ponovo da primi Zelenskog, danas u Parizu.
S druge strane Marko Rubio neće ići na sastanak ministara spoljnih poslova zemalja NATO početkom nedjelje.
Na terenu, Moskva i dalje vrši jak vojni pritisak. Ruska vojska napreduje na istoku Ukrajine i u novom napadu dronom u noći od subote na nedjelju kod Kijeva poginula je najmanje jedna osoba, a 11 je povrijeđeno.

Tramp smatra da su dobre šanse za sporazum Ukrajina-Rusija, Rubio oprezniji

U pregovorima o okončanju rata u Ukrajini postignut je ogroman napredak, kazao je američki državni sekretar Marko Rubio, dodajući da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp bio zadovoljan kada ga je izvijestio o razgovorima.
&nbsp;Rubio je razgovarao sa novinarima nakon sastanka sa ukrajinskom delegacijom u Ženevi, za koji je ranije rekao da su bili najproduktivniji i najznačajniji otkako je Trampova administracija preuzela dužnost u januaru.
&nbsp;- Još ima posla, ali smo u ovom trenutku mnogo dalje nego što smo bili jutros kada smo počeli i sigurno dalje nego prije sedmicu- naveo je Rubio, prenosi Radio Slobodna Evropa.
&nbsp;Rubio nije davao detaljnija objašnjenja, ali je kazao da su bezbjednosne garancije za Ukrajinu nešto o čemu se "mora razgovarati", kao i da će nastaviti danas.
&nbsp;U fokusu sastanaka je plan od 28 tačaka za zaustavljanje borbi koje traju od februara 2022. godine kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu.
&nbsp;Plan još nije zvanično objavljen, iako su ključni elementi procurili.&nbsp;
&nbsp;Saveznici Kijeva ocijenili su da je plan snažno naklonjen Rusiji.
&nbsp;Tramp je ranije rekao da plan nije njegova posljednja riječ, sugerišući da bi mogli unijeti izmjene.&nbsp;
&nbsp;Mnogi uslovi sporazuma zahtijevaju velike ustupke od Kijeva i izgleda da odražavaju mnoge zahtjeve Kremlja, uključujući predaju ukrajinskih regija Donjeck i Luhansk - poznatih kao Donbas - i Krima, uz postavljanje ograničenja na veličinu svoje vojske.
&nbsp;Kijev bi takođe bio dužan da usvoji ustavnu zabranu pridruživanja NATO-u, dok bi se na sam zapadni vojni savez nametnula ograničenja u pogledu stacioniranja njegovih trupa.&nbsp;
&nbsp;Finansijske sankcije Moskvi bi takođe bile ublažene prema planu.
Zauzvrat, Ukrajina bi dobila neku vrstu "bezbjednosnih garancija", najznačajnije od SAD-a, bilo bi joj dozvoljeno da se pridruži Evropskoj uniji (EU) i dobila bi neke finansijske pogodnosti.&nbsp;
&nbsp;Rusija bi takođe bila obavezna da se povuče iz nekih ukrajinskih područja koja trenutno okupira.
&nbsp;Usred otpora američkih zakonodavaca i stranih saveznika, Tramp je u subotu ostavio otvorenu mogućnost izmjena plana.
&nbsp;Na pitanje novinara da li je predlog njegova "konačna ponuda Ukrajini", on je odgovorio odrično.
&nbsp;- Pokušavamo to okončati. Na ovaj ili onaj način, moramo to okončati- naveo je Tramp.
&nbsp;Evropski saveznici Ukrajine, koji nijesu bili uključeni u izradu američkog plana, rekli su da predlog zahtijeva "dodatni rad".
&nbsp;U zajedničkoj izjavi, lideri Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Španije i Italije, zajedno s visokim zvaničnicima EU i liderima Japana i Kanade, upozorili su da se granice "ne smiju mijenjati silom".&nbsp;
&nbsp;Oni su izrazili zabrinutost da bi predložena ograničenja ukrajinske vojske učinila te snage ranjivim na buduće napade.
&nbsp;Američki plan je takođe naišao na kritike među uticajnim članovima Trampove Republikanske stranke, uključujući i zajedničku izjavu sa suparničkim demokratima u kojoj se poziva na promjene u predlogu.
&nbsp;- Nećemo postići taj trajni mir nudeći (ruskom predsjedniku Vladimiru) Putinu ustupak za ustupkom i fatalno degradirajući sposobnost Ukrajine da se brani- navodi se u izjavi koju su potpisala tri demokrata, jedan republikanac i jedan nezavisni senator.
&nbsp;Rubio je ranije negirao izjave republikanskog senatora Majka Raundsa, demokratske senatorke Džin Šahin i nezavisnog senatora Angusa Kinga da predlog nije sastavio Vašington, već da je to "lista želja" Kremlja koju su mu predali Rusi.

Rubio pohvalio razgovore sa Ukrajinom u Ženevi

Američki šef diplomatije Marko Rubio i šef kancelarije ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i čelnik ukrajinske delegacije Andrij Jermak otkrili su detalje sastanaka u Ženevi, jednog od najznačajnijih današnjih političkih događaja u svijetu.
Rubio je izjavio da su sastanci bili "najproduktivniji i najznačajniji dosad u cijelom ovom procesu otkako smo uključeni", prenosi Sky News.
Otkrio je da se mijenjaju neke tačke predloženog mirovnog plana od 28 tačaka, ali je istakao da još ima posla te da bi tokom dana moglo biti još informacija.
- Imamo vrlo dobar radni proizvod koji je već izgrađen na temelju doprinosa svih uključenih relevantnih strana, i sada smo prošli kroz neke od tih stavki, tačku po tačku. I mislim da smo postigli dobar napredak. Naši timovi su sada otišli u svoje sobe dok radimo na nekima od prijedloga koji su nam ponuđeni. Dakle, radimo na tome, unosimo promjene u nadi da ćemo dodatno smanjiti razlike i približiti se nečemu s čime su i Ukrajina i SAD vrlo zadovoljni - rekao je Rubio, prenosi Jutarnji.hr.
Jermak je zahvalio "velikim prijateljima", kako je nazvao SAD i američkog predsjednika Donalda Trampa. Složio se da je sastanak bio vrlo produktivan.
- Postigli smo vrlo dobar napredak i krećemo se prema pravednom i trajnom miru. Ukrajinski narod zaslužuje i želi ovaj mir više od ikoga. Rad se nastavlja, Ukrajina će angažovati i naše evropske prijatelje - rekao je on.
<h2>Tramp optužio Ukrajinu da je nezahvalna</h2>
Američki predsjednik izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.
- Ukrajinsko "rukovodstvo" je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO, za distribuciju Ukrajini - rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Šefovi američke i ukrajinske delegacije nakon sastanka: "Mijenja se mirovni plan"

Državni sekretar SAD Marko Rubio izjavio je 25. oktobra da SAD ne žele naštetiti kolumbijskom narodu i njenoj ekonomiji sankcijama nametnutim predsjedniku Gustavu Petru.
Vašington je 24. oktobra stavio Petra i njegovu porodicu na crnu listu, optužujući ga da umiruje i ohrabruje "narko teroriste".
Rubio je, obraćajući se novinarima na putu iz Izraela za Katar, rekao da Sjedinjene Države imaju "snažan i trajan" odnos s kolumbijskim narodom i mnogim institucijama te latinoameričke zemlje, posebno sa bezbjednosnim snagama.
Američka vojska je pojačala aktivnosti na jugu Kariba, napadajući plovila u međunarodnim vodama za koja je, bez dokaza, tvrdila da prevoze drogu.
Predsjednik Donald Tramp je ove sedmice nazvao Petra "ilegalnim vođom narkotika" nakon što je ljevičarski predsjednik optužio SAD da su napadima počinile "ubistvo".
- Ovo nije stvar SAD-a protiv Kolumbije - rekao je Rubio, misleći na sankcije protiv Petra.&nbsp;
Rekao je da Trampova administracija reaguje na stranog lidera za kojeg vjeruje da je postao neprijateljski raspoložen.
- Ali mi to odvajamo od (naroda) Kolumbije. Zato ne vidimo carinske mjere. Zato ne želimo naštetiti kolumbijskoj ekonomiji - kazao je Rubio.
Petro je stavljen na listu svjetskih lidera pod sankcijama SAD, zajedno sa predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom, ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i drugima.
Petrova supruga i sin, kao i ministar unutrašnjih poslova Kolumbije Armando Benedeti, takođe su zahvaćeni sankcijama u skladu s ovlaštenjem koje Vašingtonu omogućava da targetira one koje optužuje da su umiješani u globalnu trgovinu drogom.
Prošlog vikenda, Tramp je zaprijetio da će povećati carine Kolumbiji, a u srijedu je rekao da je svako finansiranje te zemlje iz SAD obustavljeno.

Rubio: Američke sankcije nisu usmjerene ka kolumbijskom narodu

Američki državni sekretar Marko Rubio doputovao je danas u Izrael gdje želi nastaviti s daljim sprovođenjem američkog plana za okončanje rata u Gazi, javili su izraelski mediji.
&nbsp;Posjeta dolazi ubrzo nakon što je potpredsjednik Džej Di Vens završio trodnevnu posjetu Izraelu, tokom koje je održao sastanke s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom i drugim visokim zvaničnicima.
Prema saopštenju američkog Stejt departmenta, Rubio će pomoći u podršci uspješnom sprovođenju sveobuhvatnog plana predsjednika Donalda Trampa za okončanje sukoba u Gazi.
&nbsp;Prva faza sporazuma o prekidu vatre stupila je na snagu 10 oktobra.

Rubio doputovao u Izrael

Američki državni sekretar Marko Rubio stići će u Izrael u četvrtak, saopštila je glasnogovornica izraelske vlade, najavljujući treću posjetu visokog zvaničnika Vašingtona ove sedmice.
Govoreći dok su potpredsjednik J.D. Vance i posebni izaslanik Stiv Vitkov već bili u zemlji promovišući plan za okončanje rata u Gazi, Shosh Bedrosian rekla je novinarima da će se Rubio u petak sastati s premijerom Benjaminom Netanjahuom.
- Ovo je treća posjeta državnog sekretara Izraelu od sredine septembra, što dodatno pokazuje bliski odnos koji Izrael i Sjedinjene Države imaju dok obilježavamo ovo istorijsko vrijeme - izjavila je glasnogovornica, prenosi Rojters.

Rubio sjutra stiže u službenu posjetu Izraelu

Najavljeni sastanak američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina izgleda će biti odgođen, jer su pripremni razgovori šefova diplomatija dvije zemlje u zastoju.
CNN je u utorak saopštio da su razgovori američkog državnog sekretara Marka Rubia i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova odgođeni.
Kao odgovor, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova rekao je da to nije ni bilo planirano.
- Ne možete odgoditi nešto što nije dogovoreno. Ono što su neki zapadni izvori napisali juče, mi nismo potvrdili. Nismo imali nikakav dogovor u vezi s vremenom ili lokacijom takvog kontakta- citirala ga je novinska agencija RIA Novosti.
Ideja za samit Trampa i Putina u Budimpešti pojavila se tokom telefonskog razgovora dvojice lidera 17. oktobra.
Očekivalo se da će se Rubio i Lavrov sastati kako bi postavili temelje za razgovore.
State Department je potvrdio da je Lavrov u utorak razgovaro telefonom s Rubiom.
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova okarakterisiralo je razgovor kao "konstruktivan", dok je State Department u saopštenju naveo da je Rubio "naglasio važnost predstojećih angažmana kao priliku za Moskvu i Vašington da sarađuju na unapređenju trajnog rješenja rata između Rusije i Ukrajine, u skladu s vizijom predsjednika Trampa".
Tramp je u ponedjeljak rekao da se radi na postizanju sporazuma između Rusije i Ukrajine o okončanju rata u toku i upozorio da će, ako se sporazum ne postigne, posljedice biti ozbiljne.
- Još uvijek smo u procesu sklapanja sporazuma (za zaustavljanje rata). Ako uspijemo, biće fantastično. Ako ne, mnogo ljudi će platiti vrlo visoku cijenu- rekao je Tramp na sastanku u Bijeloj kući s australijskim premijerom Entonijem Albaneseom.
Zelenski 'Spreman' za Budimpeštu
Tramp je prošle sedmice pojačao napore da posreduje u postizanju prekida vatre, telefonskim razgovorom s Putinom i sastankom s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući.
Razgovori sa Zelenskim izgleda nijesu donijeli konkretne rezultate.
Zelenski i visoki zvaničnici Evropske unije su više puta izrazili sumnju u Putinovu spremnost da okonča rat i objavili su zajedničku izjavu u utorak u kojoj su to naglasili.
- Ruska taktika odugovlačenja je iznova i iznova pokazala da je Ukrajina jedina strana koja ozbiljno želi mir- navodi se u izjavi koju su potpisali Zelenski, britanski premijer Kir Starmer, njemački kancelar Fridrih Merz, italijanska premijerka &nbsp;Đorđa Meloni, predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen i drugi.
- Svi možemo vidjeti da Putin i dalje bira nasilje i uništenje- naveli su u saopštenju.
Zelenski je ipak rekao da je "spreman" da ode na mirovne pregovore u mađarsku5 prijestonicu iako je izbor mjesta održavanja kritikovan od strane Evropske unije s obzirom na to da postoji nalog za hapšenje Međunarodnog krivičnog suda protiv Putina.
Mađarska je, čini se, napredovala u planovima za samit. Njen ministar vanjskih poslova rekao je na brifingu u Budimpešti da će otići u američku prijestonicu u utorak, ali nije iznio detalje o putovanju. Diplomatski izvori rekli su za RSE da će generalni sekretar NATO-a Mark Rute vjerovatno posjetiti Vašhington u srijedu.
Zelenski je na društvenim mrežama naveo da će ove sedmice biti "mnogo sastanaka i pregovora u Evropi", usred medijskih izvještaja da će 24. oktobra otići u London gdje će se održati sastanak takozvane Koalicije voljnih, koju čini više od 20 zapadnih saveznika Ukrajine.

Moguće odlaganje samita u Budimpešti dok Moskva tvrdi da nema plana za sastanak Lavrova i Rubia

Postoji realna šansa da mađarska kompanija MOL za jedan do tri dana postigne dogovor sa ruskim Gaspromnjeftom o kupovini većinskog udela u Naftnoj industriji Srbije, izjavio je danas u Beogradu ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.
U intervjuu za RTS, koji će u cjelosti biti objavljen sutra u Jutarnjem programu, Sijarto je rekao da će, ako dogovor bude postignut, odmah biti podnijet zahtjev Kancelariji Ministarstva finansija SAD za kontrolu strane imovine (OFAC) za ukidanje sankcija kompaniji NIS, uvedenih prošle godine zbog većinskog ruskog vlasništva.
- Mislim da mogu da vam saopštim dobre vijesti. MOL i Gaspromnjeft su prilično brzo napredovali u pregovorima, tako da postoji realna šansa da u roku od jednog do tri dana postignu ključni dogovor, koji je veoma značajan iz perspektive kupovine većinskog udela NIS - rekao je Sijarto, prenosi Nova.rs.
Šef mađarske diplomatije, koji se ranije danas sastao sa ministarkom rudarstva i energetike Srbije Dubravkom Đedović Handanović, kazao je i da će vlada Mađarske, koja je diplomatski podržala MOL u kupovini udjela Gaspromnjefta u NIS, „svakako pružiti diplomatsku pomoć i podršku" kako bi procedura u OFAC bila uspješna.
Naveo je da je razlog za diplomatsku podršku mađarske vlade kompaniji MOL to što će, ako postane vlasnik većinskog udjela u NIS, tržišta Slovačke, Mađarske i Srbije djelovati integrisano preko te naftne kompanije.
- MOL je u tjesnim pregovorima sa Nacionalnom naftnom kompanijom Abu Dabija (ADNOC) i mislim da će to biti sjajne vijesti, ako to integrisano delovanje tri tržišta u regionu dobije i podršku u vidu saradnje sa ADNOC i MOL u pogledu Srbije, ali to je njihov posao. Mi pozdravljamo njihove pregovore u tom pogledu i nadamo se da će biti uspešni - dodao je Sijarto.

Sijarto: U naredna tri dana moguć dogovor o kupovini NIS-a

Evropsko prvenstvo u rukometu počelo je današnjom utakmicom grupe A između Srbije i Španije, a trijumfovali su Španci rezultatom 29:27.
Španci su odlično otvorili utakmicu u dvorani Bank Boxen i poveli sa 2:0, a veoma brzo su stigli i na plus četiri (7:3).
Srbija je nekoliko puta prilazila na minus dva (9:7, 10:8 i 11:9), ali vrlo brzo je Španija otišla na plus pet (16:11), a na poluvrijeme se otišlo s prednošću Španaca rezultatom 19:15.
Većim dijelom drugog poluvremena prednost Španije se kretala od tri do pet poena, a osam minuta prije kraja Srbija je prišla na samo dva gola zaostatka (26:24), a tada je selektor Srbije Raul Gonzales pokušao nešto revolucionarno - odlučio je igrati sedam na šest, ali ne sa dva pivota već sa čak četiri beka, no to mu se nije isplatilo.
Golman Sergej Hernandez je odbranio dva napada, Španci su svoja dva iskoristili i došli do prednosti 29:25 tri minuta prije kraja susreta.
Sve što je Sribja uspjela uraditi je smanjiti razliku na konačnih dva razlike, te je Španija Evropsko prvenstvo otvorila pobjedom.

Španija savladala Srbiju na otvaranju Evropskog prvenstva

Najmanje četiri osobe su povrijeđene nakon snažne eksplozije koja je u četvrtak poslijepodne potresla centar Utrehta, izazvavši veliki požar i urušavanje stambenih objekata.
Lokalne vlasti potvrdile su da se više zgrada urušilo usljed detonacije. Četvoro povrijeđenih odmah je prevezeno u bolnicu na liječenje, ali se strahuje da to nije konačan bilans ove nesreće.
Situacija na terenu ostaje ozbiljna i u večernjim satima. Požar još nije u potpunosti stavljen pod kontrolu, a vatrogasne ekipe suočavaju se s velikim izazovima. Zbog nestabilnosti konstrukcija i opasnosti od novih urušavanja, spasiocima je u pojedinim trenucima bio otežan pristup zahvaćenim objektima.
- Nismo sigurni ima li još ljudi zarobljenih pod ruševinama. Policija intenzivno radi na istrazi - izjavila je gradonačelnica Utrehta Šaron Dejksema, izražavajući zabrinutost zbog mogućih dodatnih žrtava.
Eksplozija se dogodila u gusto naseljenom dijelu grada, a njen efekat osjetio se i izvan neposredne zone. Više zgrada je djelimično ili potpuno oštećeno, razbijeni su izlozi na okolnim radnjama, a krovovi na susjednim objektima pretrpjeli su štetu.
Stanovnici koji su iz bezbjednosnih razloga morali da napuste svoje domove privremeno su smješteni u obližnji hotel. Gradska uprava poručila je da će smještaj biti obezbijeđen onoliko dugo koliko bude potrebno.
Iako zvanični uzrok još nije potvrđen, bezbjednosne službe za sada ne sumnjaju na namjerni čin. Kao najvjerovatniji uzrok eksplozije razmatra se curenje gasa.
Jedna od povrijeđenih osoba zbrinuta je u bolnici u Utrehtu, dok lokacija preostale tri osobe nije precizirana. Lokalna bolnica je u međuvremenu ukinula vanredni režim rada.
Na terenu su prisutni i timovi organizacija za pomoć žrtvama, koji pružaju psihološku podršku uznemirenim stanarima i svjedocima događaja. Očekuje se da će se gradonačelnica Dejksema tokom večeri ponovo obratiti javnosti s novim informacijama.

Snažna eksplozija razorila zgrade u Nizozemskoj, strahuje se da ima zarobljenih pod ruševinama

Sin svrgnutog iranskog šaha Reza Pahlavi, koji živi u Vašingtonu, objavio je danas da bi, u slučaju povratka na vlast u Iranu, odmah priznao Izrael, normalizovao odnose sa SAD, okončao razvoj iranskog nuklearnog programa i obustavio podršku terorističkim grupama na Bliskom istoku.
Pahlavi, protivnik teokratske vlade u Teheranu, objavio je u video poruci i da će "slobodan Iran sarađivati sa regionalnim i globalnim partnerima u borbi protiv terorizma".
- Biću jasan kako će slobodan Iran djelovati prema susjedima i svijetu poslije pada režima. Iranski nuklearni program bi bio okončan, podrška terorističkim grupama odmah bi bila obustavljena. Odnosi Irana sa SAD će biti normalizovani, a naše prijateljstvo sa Amerikom i njenim narodom obnovljeno. Iran će odmah priznati državu Izrael - kazao je Pahlavi u video poruci koju je objavila Al Džazira.
Ključne tačke koje bi Pahlavi sproveo ako se vrati na vlast predstavljaju radikalan otklon od spoljne politike iranske teokratske vlasti, uspostavljene Islamskom revolucijom 1979. godine.
Tvrdokorni islamisti koji vladaju Iranom, na čelu sa vrhovnim vođom Alijem Hamneijem, najvećim neprijateljima smatraju SAD i Izrael, razvijaju nuklerani program zbog kojeg je zemlja pogođena razornim sankcijama Ujedinjenih nacija, i finansiraju više naoružanih grupa u susjednim zemljama, poput libanskog Hezbolaha i palestinskog Hamasa.
Pahlavi, čiji je otac, autokratski proamerički šah Mohamad Reza Pahlavi pobjegao iz Irana 1979. uoči Islamske revolucije, snažno je podržao najnoviji talas protesta u domovini, započet 28. decembra. Protesti su izbili zbog teške ekonomske situacije, ali su brzo prerasli u antivladine i prošlirili se na sve iranske provincije.
Prošle sedmice, Pahlavi je pozvao Irance da izađu na proteste, a zatim i američkog predsjednika Donalda Trampa da bude spreman da interveniše kako bi pomogao iranskom narodu.
Brojni Iranci su na protestima skandirali "Smrt diktatoru", misleći na Hamneija, i "Smrt Islamskoj republici". Na demonstracijama su se čula i klicanja pokojnom šahu, ali je nejasno da li ti povici znače i podršku princu Rezi Pahlaviju, kao što nije poznato ni koliku podršku on ima u Iranu.
Prema podacima organizacije Aktivisti za ljudska prava u Iranu, čije je sjedište u SAD, u nasilju povezanom sa protestima do sada je poginulo najmanje 2.637 osoba.
Američka agencija Asošiejted pres danas navodi da sve više djeluje da je iranska vlast uspjela da uguši proteste u velikoj mjeri.

Tag: marko-rubio