Državni sekretar Marko Rubio govorio je u američkom Senatu o potencijalnoj intervenciji SAD-a protiv Irana, uzimajući u obzir da je 40.000 pripadnika američke vojske u dometu iranskih raketa i dronova.
Prema njegovim riječima, trenutni politički sistem Irana je takav da je u slučaju pada režima teško odgovoriti na pitanje ko bi mogao biti nasljednik Vrhovnog vođe.
- Zato mislim da niko ne može dati jednostavan odgovor na pitanje šta se dalje dešava u Iranu ako bi Vrhovni vođa i režim pali, osim nade da bi postojala neka mogućnost da se pronađe neko unutar njihovog sistema s kim bi se moglo raditi na sličnoj tranziciji. Zamišljam da bi to bilo daleko složenije od onoga što sada opisujemo, jer govorimo o režimu koji je na vlasti veoma dugo - rekao je Rubio.
On je dodao da se u regiji oko Irana nalazi nekoliko vojnih baza u kojima se nalazi 40.000 američkih vojnika čija sigurnost ovisi od odnosa Irana i SAD-a.
- Imamo između 30.000 i 40.000 američkih vojnika raspoređenih na osam ili devet lokacija u toj regiji. Sve se nalaze unutar dometa, ne teoretski, već u stvarnosti, nekoliko hiljada iranskih bespilotnih letilica i iranskih balističkih projektila kratkog dometa koji ugrožavaju prisustvo naših trupa. Moramo imati dovoljno snage i moći u regionu, barem na osnovnom nivou, da se odbranimo od te mogućnosti da u nekom trenutku, kao rezultat nečega, iranski režim odluči napasti naše trupe u regionu - rekao je Rubio.
Rubio je zaključio da "predsjednik uvijek zadržava pravo na preventivnu odbrambenu opciju", čime je pretpostavio da će SAD ukoliko procijene da je iranski napad neminovan izvršiti preventivni udar.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rubio upozorio na rizike: Oko Irana se nalazi 40.000 američkih vojnika i svi su u dometu iranskih raketa

Danska, Grenland i SAD pokrenuli su proces čiji je cilj postizanje dogovora o sporu u vezi sa Grenlandom, izjavio je u srijedu američki državni sekretar Marko Rubio.
Predstavnici tri strane sastali su se na „tehničkom“ nivou, rekao je Rubio Odboru za spoljne poslove Senata, ne navodeći detalje o učesnicima niti o lokaciji sastanka.
- Trenutno smo u dobroj poziciji - rekao je Rubio na javnoj sjednici.
Naveo je da je proces pokrenut u srijedu i da se očekuje da će dovesti do „dobrog ishoda za sve“.
Rubio je objasnio da su razgovori strukturirani tako da se izbjegne „medijski cirkus“ oko svakog sastanka, što omogućava veću fleksibilnost u potrazi za rješenjem.
- Mislim da ćemo uspjeti - rekao je Rubio.
<h2>„Crvene linije“</h2>
Grenlandski premijer Jens-Frederik Nilsen izjavio je u srijedu u Parizu da postoje „crvene linije“ koje se u razgovorima sa Sjedinjenim Državama ne smiju preći, ali je priznao i da je potrebno učiniti više kako bi se povećala bezbjednost u regionu zbog sve agresivnije Rusije.
Naglasio je da će se njegova zemlja u pregovorima sa SAD-om voditi demokratskim vrijednostima i načelom poštovanja teritorijalnog integriteta.
- Imamo određene crvene linije koje ne možemo preći, ali ćemo iz grenlandske perspektive pokušati da pronađemo neku vrstu dogovora - rekao je na javnoj tribini na Univerzitetu Sciences Po.
Dodaje da su pod ozbiljnim pritiskom. 
- Pokušavamo da se odupremo. Pokušavamo da se nosimo sa strahom našeg naroda. Moramo da sprovedemo više nadzora i bezbjednosti u našem regionu zbog načina na koji se Rusija sada ponaša - istakao je Nilsen.
Zahtjev SAD-a za kontrolom nad Grenlandom uzdrmao je transatlantske odnose i ubrzao evropske napore za smanjenje zavisnosti od Sjedinjenih Država, čak i nakon što je američki predsjednik Donald Tramp prošle nedjelje povukao prijetnje carinama i isključio preuzimanje Grenlanda silom.

1250x600

1084x550

Rubio: Počeo proces za rješavanje spora u vezi sa Grenlandom

Državni sekretar SAD Marko Rubio izjavio je danas, 14. januara, da trenutno nema američkih vojnih snaga u Venecueli, a da će, ukoliko dođe do promjena, Kongres biti obaviješten.
- Ukoliko dođe do bilo kakvih novih vojnih operacija koje uključuju neprijateljsko angažovanje Oružanih snaga SAD, one će biti preduzete u skladu sa Ustavom Sjedinjenih Država i mi ćemo poslati pisana obavještenja u skladu sa Zakonom o ratnim ovlašćenjima - napisao je Rubio u pismu predsjedavajućem Odbora za spoljne odnose Senata SAD Džimu Rišu, prenosi NBC News.
Riš je prethodno tražio od Stejt departmenta da pojasni status američkih snaga u Venecueli poslije vojne operacije u kojoj je uhapšen predsjednik te zemlje, Nikolas Maduro i njegova supruga Silija Flores, ranije ovog mjeseca.
- Molim vas da Kongresu SAD dostavite zvaničnu prepisku kojom se potvrđuje da je operacija "Apsolutna odlučnost" završena i da američko vojno osoblje više nije uključeno u neprijateljsko prisustvo u Venecueli - naveo je Riš u pisanom zahtjevu.
Većina republikanaca u Senatu, uz podršku Trampove administracije, pokušava da nagovori nekoliko republikanskih senatora da povuku podršku rezoluciji kojom bi se ograničile dalje američke vojne akcije u Venecueli bez odobrenja Kongresa. Konačno glasanje moglo bi da se održi već danas, prenosi Tanjug.

Rubio: Trenutno nema američkih vojnih snaga u Venecueli, obavijestićemo Kongres ako dođe do promjena

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je danas da će se sljedeće sedmice sastati sa predstavnicima Danske i Grenlanda.
Rubio je to rekao novinarima poslije sastanka iza zatvorenih vrata sa američkim senatorima.
Predstavnici Danske - članice Evropske unije i NATO-a, kao i predstavnici autonomne teritorije Danske, ostrva Grenlanda, danas su tražili sastanak s Rubiom.
Ostrvo Grenland, na krajnjem sjeveru Atlantskog okeana strateški je važno i ima veliki rudni potencijal.
Zabrinutost za budućnost Grenlanda ponovo je oživjela pošto je Tramp u subotu upotrijebio vojnu silu protiv Venecuele, a ranije je Bijela kuća saopštila da je u vezi s Grenlandom korišćenje američke vojske „uvijek opcija“.
Više evropskih lidera odbacilo je Trampov zahtjev da SAD preuzmu Grenland, koji on navodno opravdava „strateškim razlozima“.
Rubio je danas izjavio: „Ako predsjednik identifikuje prijetnju po nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Država, svaki predsjednik zadržava opciju da je rješava vojnim sredstvima“.
Potom je dodao: „Kao diplomata, a to je ono što sam ja sada, i ono na čemu mi radimo, uvijek radije biramo da stvari rješavamo na različite načine, što uključuje i Venecuelu“.
Takođe danas, a prije izjave Rubija, ministar vanjskih poslova Francuske Žan-Noel Baro rekao je da mu je Rubio u telefonskom razgovoru kazao da „otpisuje mogućnost invazije“ na Grenland.

Rubio: Sljedeće sedmice sastaću se sa predstavnicima Danske i Grenlanda

Predsjednik SAD Donald Tramp ocijenio je juče da su "dobre šanse" za postizanje sporazuma o okončanju sukoba između Rusije i Ukrajine poslije razgovora predstavnika Vašingtona i Kijeva u Americi, dok je njegov šef diplomatije Marko Rubio ostao mnogo oprezniji u procjenama.
Američka i ukrajinska delegacija ocijenile su kao "produktivne" razgovore vođene na Floridi oko plana koji su SAD predstavili prije deset dana, ali su ga Ukrajinci i Evroplljani smatrali suviše povoljnim za Moskvu.
- Još uvijek ima posla- upozorio je državni sekretar SAD Marko Rubio poslije razgovora ukrajinskih pregovarača i visokih američkih zvaničnika na Floridi.
Jedan izvor u ukrajinskoj delegaciji rekao je da razgovori nisu bili laki.
To nije spriječilo američkog predsjednika da iskaže svoj optimizam.
- Mislim da bi Rusija voljela da se to završi i... znam, da bi Ukrajina voljela da se to završi- rekao je Tramp u obraćanju novinarima u predsjedničkom avionu.
Tramp je takođe podsjetio da Kijev nije u zavidnom položaju posebno poslije velikog korupcionaškog skandala koji je doveo do toga da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otpusti svog šefa kabineta Andrija Jermaka, koji je do tada vodio pregovore sa SAD.
- Ukrajina ima nekoliko teških malih problema. Ima situaciju s korupcijom koja ne pomaže- rekao je Tramp.
Izaslanik predsjednika SAD Stiv Vitkof koji je učestvovao u razgovorima na Floridi, kao i Trampov zet Džared Kušner treba ponovo da odu u Moskvu u utorak da razgovaraju sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
SAD su prije deset dana predstavile plan od 28 tačaka, sastavlljen bez evropskih saveznika Kijeva, a namijenjen da okonča sukob koji je pokrenut ruskom ofanzivom na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Sporazum je prvobitno predviđao da se ukrajinske snage povuku iz istočne oblasti Donjeck, a SAD bi tada de fakto priznale oblasti Donjeck, Lugansk i Krim kao ruske. Ali od tada je plan izmijenjen na zahtjev Evropljana i nije jasno šta sada sadrži.
Drugi izvor, rekao je za Frans pres da Amerikanci hoće da se usaglase konačne tačke plana i da time mogu da idu u Moskvu.
- Formulacija (tačaka) ostaje komplikovana, posebno oko teritorija zato što se Amerikanci vide isljučivo kao posrednici a ne kao strana koja podržava Kijev- dodao je taj izvor.
Rustem Umerov, koji je glavni ukrajinski pregovarač, objavio je na Fejsubuku da je prenio predsjedniku Zelenskom da je na Floridi ostvaren "značajan napredak".
- Važno je da razgovori imaju konstruktivnu dinamiku i da se svim pitanjima pristupi otvoreno i sa jasnim ciljem garantovanja suvereniteta i nacionalnih interesa Ukrajine- napisao je Zelenski poslije pregovora.
Francuski predsjednik Emanuel Makron treba ponovo da primi Zelenskog, danas u Parizu.
S druge strane Marko Rubio neće ići na sastanak ministara spoljnih poslova zemalja NATO početkom nedjelje.
Na terenu, Moskva i dalje vrši jak vojni pritisak. Ruska vojska napreduje na istoku Ukrajine i u novom napadu dronom u noći od subote na nedjelju kod Kijeva poginula je najmanje jedna osoba, a 11 je povrijeđeno.

Tramp smatra da su dobre šanse za sporazum Ukrajina-Rusija, Rubio oprezniji

U pregovorima o okončanju rata u Ukrajini postignut je ogroman napredak, kazao je američki državni sekretar Marko Rubio, dodajući da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp bio zadovoljan kada ga je izvijestio o razgovorima.
&nbsp;Rubio je razgovarao sa novinarima nakon sastanka sa ukrajinskom delegacijom u Ženevi, za koji je ranije rekao da su bili najproduktivniji i najznačajniji otkako je Trampova administracija preuzela dužnost u januaru.
&nbsp;- Još ima posla, ali smo u ovom trenutku mnogo dalje nego što smo bili jutros kada smo počeli i sigurno dalje nego prije sedmicu- naveo je Rubio, prenosi Radio Slobodna Evropa.
&nbsp;Rubio nije davao detaljnija objašnjenja, ali je kazao da su bezbjednosne garancije za Ukrajinu nešto o čemu se "mora razgovarati", kao i da će nastaviti danas.
&nbsp;U fokusu sastanaka je plan od 28 tačaka za zaustavljanje borbi koje traju od februara 2022. godine kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu.
&nbsp;Plan još nije zvanično objavljen, iako su ključni elementi procurili.&nbsp;
&nbsp;Saveznici Kijeva ocijenili su da je plan snažno naklonjen Rusiji.
&nbsp;Tramp je ranije rekao da plan nije njegova posljednja riječ, sugerišući da bi mogli unijeti izmjene.&nbsp;
&nbsp;Mnogi uslovi sporazuma zahtijevaju velike ustupke od Kijeva i izgleda da odražavaju mnoge zahtjeve Kremlja, uključujući predaju ukrajinskih regija Donjeck i Luhansk - poznatih kao Donbas - i Krima, uz postavljanje ograničenja na veličinu svoje vojske.
&nbsp;Kijev bi takođe bio dužan da usvoji ustavnu zabranu pridruživanja NATO-u, dok bi se na sam zapadni vojni savez nametnula ograničenja u pogledu stacioniranja njegovih trupa.&nbsp;
&nbsp;Finansijske sankcije Moskvi bi takođe bile ublažene prema planu.
Zauzvrat, Ukrajina bi dobila neku vrstu "bezbjednosnih garancija", najznačajnije od SAD-a, bilo bi joj dozvoljeno da se pridruži Evropskoj uniji (EU) i dobila bi neke finansijske pogodnosti.&nbsp;
&nbsp;Rusija bi takođe bila obavezna da se povuče iz nekih ukrajinskih područja koja trenutno okupira.
&nbsp;Usred otpora američkih zakonodavaca i stranih saveznika, Tramp je u subotu ostavio otvorenu mogućnost izmjena plana.
&nbsp;Na pitanje novinara da li je predlog njegova "konačna ponuda Ukrajini", on je odgovorio odrično.
&nbsp;- Pokušavamo to okončati. Na ovaj ili onaj način, moramo to okončati- naveo je Tramp.
&nbsp;Evropski saveznici Ukrajine, koji nijesu bili uključeni u izradu američkog plana, rekli su da predlog zahtijeva "dodatni rad".
&nbsp;U zajedničkoj izjavi, lideri Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Španije i Italije, zajedno s visokim zvaničnicima EU i liderima Japana i Kanade, upozorili su da se granice "ne smiju mijenjati silom".&nbsp;
&nbsp;Oni su izrazili zabrinutost da bi predložena ograničenja ukrajinske vojske učinila te snage ranjivim na buduće napade.
&nbsp;Američki plan je takođe naišao na kritike među uticajnim članovima Trampove Republikanske stranke, uključujući i zajedničku izjavu sa suparničkim demokratima u kojoj se poziva na promjene u predlogu.
&nbsp;- Nećemo postići taj trajni mir nudeći (ruskom predsjedniku Vladimiru) Putinu ustupak za ustupkom i fatalno degradirajući sposobnost Ukrajine da se brani- navodi se u izjavi koju su potpisala tri demokrata, jedan republikanac i jedan nezavisni senator.
&nbsp;Rubio je ranije negirao izjave republikanskog senatora Majka Raundsa, demokratske senatorke Džin Šahin i nezavisnog senatora Angusa Kinga da predlog nije sastavio Vašington, već da je to "lista želja" Kremlja koju su mu predali Rusi.

Rubio pohvalio razgovore sa Ukrajinom u Ženevi

Američki šef diplomatije Marko Rubio i šef kancelarije ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i čelnik ukrajinske delegacije Andrij Jermak otkrili su detalje sastanaka u Ženevi, jednog od najznačajnijih današnjih političkih događaja u svijetu.
Rubio je izjavio da su sastanci bili "najproduktivniji i najznačajniji dosad u cijelom ovom procesu otkako smo uključeni", prenosi Sky News.
Otkrio je da se mijenjaju neke tačke predloženog mirovnog plana od 28 tačaka, ali je istakao da još ima posla te da bi tokom dana moglo biti još informacija.
- Imamo vrlo dobar radni proizvod koji je već izgrađen na temelju doprinosa svih uključenih relevantnih strana, i sada smo prošli kroz neke od tih stavki, tačku po tačku. I mislim da smo postigli dobar napredak. Naši timovi su sada otišli u svoje sobe dok radimo na nekima od prijedloga koji su nam ponuđeni. Dakle, radimo na tome, unosimo promjene u nadi da ćemo dodatno smanjiti razlike i približiti se nečemu s čime su i Ukrajina i SAD vrlo zadovoljni - rekao je Rubio, prenosi Jutarnji.hr.
Jermak je zahvalio "velikim prijateljima", kako je nazvao SAD i američkog predsjednika Donalda Trampa. Složio se da je sastanak bio vrlo produktivan.
- Postigli smo vrlo dobar napredak i krećemo se prema pravednom i trajnom miru. Ukrajinski narod zaslužuje i želi ovaj mir više od ikoga. Rad se nastavlja, Ukrajina će angažovati i naše evropske prijatelje - rekao je on.
<h2>Tramp optužio Ukrajinu da je nezahvalna</h2>
Američki predsjednik izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.
- Ukrajinsko "rukovodstvo" je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO, za distribuciju Ukrajini - rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Šefovi američke i ukrajinske delegacije nakon sastanka: "Mijenja se mirovni plan"

Državni sekretar SAD Marko Rubio izjavio je 25. oktobra da SAD ne žele naštetiti kolumbijskom narodu i njenoj ekonomiji sankcijama nametnutim predsjedniku Gustavu Petru.
Vašington je 24. oktobra stavio Petra i njegovu porodicu na crnu listu, optužujući ga da umiruje i ohrabruje "narko teroriste".
Rubio je, obraćajući se novinarima na putu iz Izraela za Katar, rekao da Sjedinjene Države imaju "snažan i trajan" odnos s kolumbijskim narodom i mnogim institucijama te latinoameričke zemlje, posebno sa bezbjednosnim snagama.
Američka vojska je pojačala aktivnosti na jugu Kariba, napadajući plovila u međunarodnim vodama za koja je, bez dokaza, tvrdila da prevoze drogu.
Predsjednik Donald Tramp je ove sedmice nazvao Petra "ilegalnim vođom narkotika" nakon što je ljevičarski predsjednik optužio SAD da su napadima počinile "ubistvo".
- Ovo nije stvar SAD-a protiv Kolumbije - rekao je Rubio, misleći na sankcije protiv Petra.&nbsp;
Rekao je da Trampova administracija reaguje na stranog lidera za kojeg vjeruje da je postao neprijateljski raspoložen.
- Ali mi to odvajamo od (naroda) Kolumbije. Zato ne vidimo carinske mjere. Zato ne želimo naštetiti kolumbijskoj ekonomiji - kazao je Rubio.
Petro je stavljen na listu svjetskih lidera pod sankcijama SAD, zajedno sa predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom, ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i drugima.
Petrova supruga i sin, kao i ministar unutrašnjih poslova Kolumbije Armando Benedeti, takođe su zahvaćeni sankcijama u skladu s ovlaštenjem koje Vašingtonu omogućava da targetira one koje optužuje da su umiješani u globalnu trgovinu drogom.
Prošlog vikenda, Tramp je zaprijetio da će povećati carine Kolumbiji, a u srijedu je rekao da je svako finansiranje te zemlje iz SAD obustavljeno.

Rubio: Američke sankcije nisu usmjerene ka kolumbijskom narodu

Američki državni sekretar Marko Rubio doputovao je danas u Izrael gdje želi nastaviti s daljim sprovođenjem američkog plana za okončanje rata u Gazi, javili su izraelski mediji.
&nbsp;Posjeta dolazi ubrzo nakon što je potpredsjednik Džej Di Vens završio trodnevnu posjetu Izraelu, tokom koje je održao sastanke s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom i drugim visokim zvaničnicima.
Prema saopštenju američkog Stejt departmenta, Rubio će pomoći u podršci uspješnom sprovođenju sveobuhvatnog plana predsjednika Donalda Trampa za okončanje sukoba u Gazi.
&nbsp;Prva faza sporazuma o prekidu vatre stupila je na snagu 10 oktobra.

Rubio doputovao u Izrael

''Sunovrat sistema bezbjednosti! Nemar, neznanje ili neprijateljske namjere?”, bila je tema današnjeg podkasta<a href="https://www.antenam.net/clanak/samardzic"> Antene M </a>Drugačija radio veza, čiji je gost bio admiral u penziji i nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske CG Dragan Samardžić.
On je govorio o uzrocima i posljedicama urušavanja bezbjednosnog sistema države.
Na početku razgovora, uz podsjećanje na nedavnu kolumnu, objavljenu na portalu Antena M, u kojoj je superiornom stručnošću i znanjem analizirao stanje u bezbjednosnom sektoru Crne Gore, Samardžić potvrđuje utisak voditelja da njegov tekst ima i emotivnu dimenziju - da se prosto osjeća rezigniranost čovjeka koji je najbolje godine života posvetio izgradnji sistema bezbjednosti, a danas mora da gleda kako ga uništavaju amateri loših namjera.
Rezigniran je i njihovom nespremnošću da barem saslušaju savjet i drugačije mišljenje:
- Mislim da niko nije spreman da se udubi u problematiku a kamoli da razmotri na neki ekspertski način. Niko od nas ne može znati sve ali ukoliko ne znate bitno je da pitate nekog od koga možete dobiti pravi savjet. Ne znam zbog čega to izostaje ali to je odlika ljudi koji nemaju znanje. U Crnoj Gori se očigledno najviše boje znanja jer izgleda da na taj način čuvaju svoje pozicije- rezonuje admiral Samardžić.
<h3>U sektoru bezbjednosti nijesu presudne političke biografije, već profesinalan stav, lojalnost državi i ustavnom poretku</h3>
Dodaje da slabost institucija nikada nije problem jedne Vlade niti jednog političkog ciklusa, već se najčešće, pojašnjava, stvara godinama, kada se kratkoročni politički interesi stave ispred dugoročnog jačanja države.
- Slabe institucije uvijek ostavljaju prostor za sumnju, kritiku i ono što je najgore - za spoljne uticaje- opominje sagovornik Antene M.
Dodaje da, kada je u pitanju sektor bezbjednosti, nijesu presudne političke biografije, već profesinalan stav, te lojalnost državi i ustavnom poretku.
- Svaka ozbiljna država mora biti sigurna da ljudi koji upravljaju njenom bezbjednošću imaju nedvosmislenu posvećenost njenim interesima. Da li je to baš tako? Čini mi se da smo više puta svjedočili da nije- kaže Samardžić.
Admiral u penziji ističe da bezbjednosni propusti koji se ponavljaju uvijek su, kako kaže, signal da sistem mora preispitati sopstvene profesionalne standarde.
- U bezbjednosti rezultati govore puno glasnije od samih biografija. Da li je kadrovsko urušavanje plansko? Pa, ne bih baš govorio o planovima bez dokaza, ali svaka država mora voditi računa da bezbjednosni sektor nikad ne postane prostor partijskog eksperimentisanja. Profesionalizam nije politička kategorija, on je bezbjednosni imperativ, ali mi se susrijećemo sa činjenicom da pojedine važne sisteme, kompletan sistem bezbjednosti, je pod kišobranom jedne partije. Zbog toga vidimo da se koristi prije svega za populizam, za partijsko reklamiranje, za istupe svih poslanika iz te partije kada se naruši hegemonija tog sistema ili kada je sistem u problemu gdje se ne brani postupak, principi, nego isključivo se brani partija- smatra Samardžić.
Na odgovorne funkcije dolaze ljudi koji, ni u jednoj ozbiljnoj državi, ne bi mogli proći bezbjednosnu provjeru
Da li je ritualno ubistvo bezbjednosnog sektora počelo postavljanjem lidera DNP-a Milana Kneževića za predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu, funkcijom Dritana Abazovića kao potpredsjednika Vlade za bezbjednost, postavljanje Andrije Mandića za predsjednika Skupštine i, po automatizmu njegovimulaskom u SOB, te konačno Spajićevim povjeravanjem Demokratama kompletnog sektora? Samardžić odgovara da nedorećenost našeg sistema omogućava upravo takve stvari. Da na odgovorne funckije dolaze ljudi koji, kako kaže naš sagovornik, ne bi mogli ni u jednoj ozbiljnoj državi proći bezbjednosnu provjeru.
- Naš zakon o tajnim podacima je nakaradan, svakom članu Odbora za bezbjednost I odbranu su dostupni tajni podaci bez prethodne provjere. U nekim zemljama čak imamo standard da se u toku mandata vrši i poligrafsko ispitivanje ljudi koji sjede na tako važnim funkcijama. Sjećate se šta je predsjednik Skupštine izjavljivao kada je postao član Savjeta za odbranu I bezbjednost, da njega ne interesuju tajni podaci. Međutim tri predsjednika (države, Vlade i Skupštine) imaju pristup određenim tajnim podacima NATO-a i partnerskih država. Uvijek postoji uzdržanost stranih partnerskih službi i njihov bojazan o oticanju tajnih podataka neželjenim stranama. Tako da mislim da Crna Gora ne dobija toliko podataka koliko i ostale države, nego su oni u samom startu dobro selektovani, da ne bi nanijeli veću štetu samom sistemu kolektivne bezbjednosti.- poručuje Samardžić.
On navodi da ćemo se sve više suočavati sa informacijama hibridnog djelovanja, propagandom i subverzivnim narativima usmjerenim ka institucijama odbrane i bezbjednosti.
Najveći problem je to što, kako kaže, nijesmo izgradili otpornost ni države ni društva.
- Ozbiljne države to ne ignorišu, već grade institucionalnu i društvenu otpornost. Subverzija počinje onda kada se građani uvjeravaju da njihova država nema vrijednost niti smisao. Tome svjedočimo gotovo svakodnevno. Jedan od prepoznatljivih obrazaca savremenog informacionog djelovanja jeste povezivanje nepovezanih elemenata kako bi se stvorio utisak duboke sistemske kompromitovanosti države- kaže Samardžić.
<h3>Novi amblem Skupštine je bio signal za reakciju</h3>
Samardžić sa druge strane smatra da se često "pecamo na praznu udicu" i trošimo energiju reagujući na nešto što je u startu nemoguće realizovati. Primjer za to, Samardžić navodi slučaj Botun i inicijative koje su se oko toga pojavile, iako je, kako kaže, jasno da nijesu ostvarive.
- U situacijama kada je reakcija zaista bila potrebna, posebno prema opoziciji i anticrnogorskom bloku, ona je izostala. Početak svega bio je amblem Skupštine. Samo onaj ko nije htio da vidi nije mogao da shvati njegovu simboliku i poruku. To je bio trenutak kada je, po mom ličnom mišljenju, opozicija trebalo da napusti Skupštinu, jer je odluka donijeta jednostrano, bez učešća poslanika, a zna se kakvu simboliku taj amblem nosi- smatra bivši načelnik Generalštaba VCG.
<h3>Savremenu bezbjednost ne ugrožavaju samo oružje i vojska</h3>
Kao posebno opasan subverzivan način djelovanja protiv sistema bezbjednosti pomenut je i konstantno potcjenjivački narativ o snazi Vojske CG i njene policije ili ANB, u kojem prednjače lideri DF, poređenjem njene snage sa "lovačkim društvom". Na meti je i slavna ratnička crnogorska istorija: u Pljevljima je oslikan mural srpskom oficiru koji je, navodno, oslobodio taj grad, iako je notorna istorijska činjenica da je Pljevlja oslobodila Crnogorska vojska, predvođena Mašanom Božovićem; dočekali smo da se jedan Vasilije Čarapić "zalijeće" na spomenik Velikom vojvodi Mirku Petroviću a da jedan Marko Kovačiveć godišnjice obilježavanja bitaka na Grahovcu i Vučjem dolu koristi za anticrnogorsku propagandu...
Na pitanje da li je konačan cilj cijele operacije, ogaditi, kompromitovati Crnu Goru, kroz ono što su vjekovima bile njene svetinje, do te mjere da kada je dovedu do nestanka niko neće požaliti za njom a kamoli da će skočiti da je brani, Samardžić odgovara:
- Ništa se ne dešava slučajno. Tu bih se nadovezao I na konstataciju o planskom urušavanju sistema. Savremenu bezbjednost ne ugrožavaju samo oružje I vojska, podjednako je važno kako se u javnom prostoru govori o državi, njenoj istoriji, njenim institucijama, kulturi, legitimitetu- ističe Samardžić.
On napominje da je glavni problem u sistemu bezbjednosti nedostatak kadra I o tome, kako kaže, govori zadnjih pet godina.
- Mi vidimo da više niko neće da ide ni u vojsku ni u policiju jer je tretman I standard tih ljudi ozbiljno ugrožen, a kamoli da govorimo da dobijamo kvalitetan kadar, o tome svjedoče konkursi gdje je odziv veoma slab. Tome govori i neravnopravan status tih pripadnika gdje nemamo sistemsko rješenje. Zbog čega ovo pominjem, zakon o ANB-u, koji je pred poslanicima, njim daju se velike povlastice ljudima o ANB-u gdje se predviđa da oni mogu i sa 30 godina u penziju i dobijaju benefit 40% na obračunsku penziju. Zakonom MUP-u pripadnicima policije daje 30% dok pripadnici Vojske nemaju ništa i stvara se nesrazmjera i neravnopravan odnos kategorija u sistemu bezbjednosti što na kraju ima posljedicu urušavanja pojedinih institucija, a to se mora riješiti sistemski- kaže admiral u penziji.
<h3>Ko kontroliše mjere tajnog nadzora?</h3>
Gost DRV ističe da smo svjedoci da nakon svih afera, nijesmo izvukli pouke i da se, kako kaže, konstantno koriste isti narativi u odbrani sistema.
Poručuje da suštinsko pitanje u Crnoj Gori nije zakon, već ko kontroliše sprovođenje mjera tajnog nadzora. Samardžić napominje da je to i jedna od ozbiljnih zamjerki Evropske unije.
- Mi nemamo nezavisno kontrolno tijelo. Vjerujem da 99 odsto građana ne zna ko sve može da sprovodi mjere tajnog nadzora. Osim ANB-a, te mjere sprovodi i Specijalno policijsko odjeljenje. Ko njih kontroliše? Niko u pravom smislu te riječi. Unutrašnja kontrola i kontrola pod uticajem Vlade nijesu prava kontrola. Nemamo nezavisno tijelo koje ima pravo da u bilo kom trenutku, bez najave, uđe u prostorije gdje se sprovodi tajni nadzor i provjeri da li se mjere primjenjuju zakonito. Tu postoji najveća mogućnost zloupotrebe – i ljudskih sloboda i samog zakona. Upravo tu bi javnost i nevladin sektor trebalo da usmjere pažnju- zaključuje admiral u penziji.

Samardžić: NATO nam ne vjeruje i zato dobijamo selektovane podatke

Uprava policije raspisala je potjernicu za bivšom specijalnom državnom tužiteljkom Lidijom Mitrović, koja se, kako kažu u policiji, nije dobrovoljno javila na izdržavanje kazne.
Mitrović je prethodno uložila molbu nadležnom sudu za odlaganje izvršenja kazne zatvora, što joj su, prema informacijama policije, nije odobrio.
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su, postupajući po naredbi Osnovnog suda u Podgorici za prinudno dovođenje osuđene Lidije Mitrović, koja se nije dobrovoljno javila na izdržavanje kazne zatvora, u više navrata obišli lokaciju stanovanja i boravka ovoga lica gdje ista nije zatečena, i gdje su im od strane članova njene porodice saopštene različite oprečne informacije o boravku ovoga lica na teritoriji Podgorice ili Budve - navedeno je u saopštenju policije.
U UP tvrde da su policijski službenici obišli sve navedene adrese na kojima Mitrović nije zatečena, a o čemu je obaviješten nadležni sud.
- Uzimajući u obzir da se Mitrović nije dobrovoljno javila na izdržavanje kazne zatvora, već da isto izbjegava, kako smo istakli, službenici Uprave policije su obavijestili nadležni sud o svim utvrđenim činjenicama, na osnovu čega je raspisana potjernica za ovim licem u cilju njenog pronalaženja i dovođenja na izdržavanje kazne zatvora - navedeno je u saopštenju Uprave poliicije.
Poručuju da nastavljaju dalje aktivnosti na pronalasku Mitrović.
- Aktiviraćemo i druge zakonom dozvoljene mehanizme kako bi se osuđeno lice sprovelo na izdržavanje kazne zavora - stoji u saopštenju UP.
Viši sud u Podgorici ranije je oglasio krivom Mitrović jer je, nakon što su okrivljeni uplatili zaostale poreske obaveze, odbacila krivične prijave za utaju poreza protiv četiri fizička i jednog pravnog lica.
Iako je presuda pravosnažna, Mitrović još nije počela da služi kaznu. Osnovni sud u Podgorici potvrdio je da je njen zahtjev za odlaganje odbijen 24. oktobra, ali je ona uložila žalbu, o čemu je odlučivao viši sud.
Presuda kojom je kažnjena zatvorom izrečena je krajem 2024. u ponovljenom postupku, nakon što je Apelacioni sud ukinuo prvobitnu odluku i predmet vratio na ponovno suđenje. U maju 2025. je drugostepeni sud potvrdio novu presudu, ali nije poznato zbog čega od tada nije pokrenut postupak izvršenja kazne, uprkos zakonskoj obavezi da se to učini odmah po prijemu pravosnažne odluke.
Zakon predviđa mogućnost odlaganja kazne u posebnim slučajevima, poput teške bolesti, smrtnog slučaja u porodici ili završetka školovanja, ali nije poznato na koje se razloge Mitrović pozvala.
Tokom postupka ona je tvrdila da u prijavama koje je odbacila nije bilo elemenata krivičnog djela, dok su Viši i Apelacioni sud zaključili da je, kao službeno lice, protivpravno iskoristila svoj položaj i primijenila odlaganje krivičnog gonjenja iako je znala da se taj institut ne može koristiti za utaju poreza.

Policija traga za Lidijom Mitrović: Izbjegava izdržavanje zatvorske kazne

Profesor Srđa Pavlović <a href="https://www.antenam.net/clanak/pavlovic-knezevic-glumi-vojislava-seselja-mandic-vojislava-kostunicu">za Antenu M </a>je ocijenio da sastanak svih funkcionera Nove srpske demokratije u petak potvrđuje njegovu raniju tezu da sukob Andrije Mandića i Milana Knežević nije fingiran.&nbsp;
Pavlović kaže da je već prvo okupljanje u Botunu ukazalo na značajne nesuglasice između dvojice lidera srpskih partija u Crnoj Gori:&nbsp;
- Nije neosnovano pretpostaviti da su te nesuglasice bile inicijalni proizvod odluke predsjednika Skupštine da modifikuje svoje dotadašnje političko djelovanje i sebe redefiniše kao proevropski orjentisanog lidera. To je očigledno na njegovu štetu po pitanju izborne baze. Manipulacije kasnije koje je orkestrirao predsjednik DNP-a Knežević u vezi sa Botunom su samo, izoštrile ove nesuglasice i pretvorile ih u rivalstvo koje, kao što sada vidimo, mogu lako voditi ka urušavanje njihove partijske koalicije- smatra Pavlović.
Sada se, kaže Pavlović, pokazuje naivnost teze o fingiranom sukobu lidera koalicije ZBCG:
- U trenutnom kontekstu u kome gospodin Mandić pravi taj veliki svesrpski sabor biznismena i političara, Milan Knežević je lider radikalne frakcije srpskog kleronacionalizma u Crnoj Gori. Sa druge strabe predsjednik Skupštine Mandić, nastoji da se stabilizuje u toj novoj ulozi umjerenog i proevropski orijentisanog lidera Srba u Crnoj Gori. Tu se dešava sukob, skoro da bi se moglo prizvati neko upoređenje u kojem Knežević postaje crnogorska verzija Vojislava Šešelja, dok Mandić nastoji da bude crnogorska verzija Vojislava Koštunice- ocjenjuje Pavlović.
Epilog sukoba Mandić-Knežević će pokazati da li je u Crnoj Gori moguć politički umjeren i evropski orijentisan lider Srba, smatra Pavlović:
- Srbija je pokazala u proteklih 30 godina da to nije moguće u njihovom kontekstu. Imali su Đinđića, znamo kako je on završio. Naravno, ne sugerišem da se bilo šta slično može desiti gospodinu Mandiću, ali se prosto radi o tome da je izborna baza srpskih političkih partija u Crnoj Gori radikalizovana do tačke u kojoj oni ne žele da prihvate nikakav moderirani pristup crnogorskim situacijama, niti žele da prihvate Crnu Goru u Evropskoj uniji- stiče profesor.
Problem Mandića je, prema riječima Pavlovića, u tome što je, kao ''novoobučeni Evropejac'', u sukobu sa svojom starom stranačkom bazom i sa idejama koje je sam propagirao prije dvije, pet ili deset godina:&nbsp;
- Čini mi se da je ovo osnova sukoba i da je ovo pitanje koje sam pomenuo, o mogućnosti politički umjerenog i proevropskog lidera Srba u Crnoj Gori, centralno pitanje na koje se treba fokusirati i kao nešto o čemu treba razgovarati u kontekstu daljeg razvoja političkog života u Crnoj Gori, u kontekstu pitanja suživota i evropskih integracija- poručije Pavlović.
Procrnogorska i suverenistička opozicija nema razloga da se opredjeljuje u ovom duelu, jer je opredijeljen svojim principima i idejom vodiljom Crne Gore kao članice Evropske unije, smatra Pavlović i dodaje:&nbsp;
- Ono što bi odgovorna opozicija trebala da uradi u nekoj mojoj analizi, jeste da se jasno odredi po pitanju radikalizacije srpskog biračkog tijela u Crnoj Gori od strane gospodina Kneževića i političkih radikala toga tipa. Jer se prosto još više i još dublje truje to glasačko tijelo, koje će u nekom trenutku biti pozvano da odluči o sudbini Crne Gore kao nove članice EU. Mislim da je to neko polje u kome bi opozicija trebala da djeluje, jer aktivnosti gospodina Kneževića i retorika kojom se on vodi i koju propagira, štete naravno svim građanima Crne Gore, a pogotovo Srbima koji žive u Crnoj Gori- kazao je Pavlović.

Pavlović: Knežević glumi Vojislava Šešelja, a Mandić Vojislava Koštunicu

Evropska unija odgodila je punu primjenu novog sistema ulaska/izlaska (EES) do septembra 2026. godine, dajući državama šengenskog prostora "više fleksibilnosti" tokom ljetnje sezone širom Evrope.
Šta je EES i na koga se odnosi
Automatizovani IT sistem će registrovati državljane zemalja van EU, uključujući i građane Ujedinjenog Kraljevstva, pri ulasku u šengensku zonu, koja obuhvata većinu EU, kao i Island, Norvešku, Lihtenštajn i Švajcarsku.
Putnici će biti obavezni da registruju biometrijske podatke, uključujući otiske prstiju i fotografije.
Rokovi i fleksibilnija primjena sistema
Novi sistem je prvi put pokrenut u oktobru 2025, ali su aerodromi i luke u početku imali rok do aprila 2026. da u potpunosti implementiraju tehnologiju kao obaveznu.
Međutim, EU je sada donijela odluku da 29 zemalja učesnica dobije fleksibilniji vremenski okvir za uvođenje novog graničnog sistema, sve do početka septembra.
Prema riječima Markus Lamerta, portparola Evropske komisije za unutrašnje poslove, "postepena primjena" EES-a završiće 9. aprila 2026.
- Regulativa EES već predviđa određene fleksibilnosti za države članice za period nakon završetka primjene u aprilu ove godine - kazao je Lamert, prenosi Fena.
Šta važi tokom ljeta 2026. godine
Nakon završetka primjene, države članice će i dalje moći djelimično suspendovati EES operacije, gdje je to potrebno, tokom dodatnog perioda od 90 dana, uz moguće produženje od 60 dana kako bi se pokrila ljetna sezona.
Dakle, državljani trećih zemalja koji ovog ljeta ulaze u šengensku zonu i dalje će prolaziti kroz ručno pečatiranje pasoša.
Problemi na aerodromima i upozorenja struke
U početku je prag za registraciju dolazaka iz trećih zemalja bio postavljen na samo deset odsto. Od 9. januara povećan je na 35 odsto, a sistem je pokrenut na desetinama novih aerodroma i luka.
Izvještaj koji je krajem prošle godine objavio Airport Council International (ACI) Europe pokazao je da je postepena primjena biometrijskog sistema dovela do povećanja vremena obrade na graničnim kontrolama na aerodromima i do 70 odsto, s čekanjima do tri sata u periodima najvećeg prometa.
U decembru je Olivier Jankovec, generalni direktor ACI Europe, upozorio da će proširena primjena neminovno dovesti do mnogo ozbiljnijih gužvi i sistemskih poremećaja za aerodrome i aviokompanije.
U istom mjesecu je aerodrom u Lisabonu bio prisiljen suspendovati EES na tri mjeseca nakon ozbiljnih propusta na graničnoj kontroli, gdje su čekanja navodno dostizala sedam sati.

Tag: marko-rubio