Crna Gora se suočava sa izazovima u energetskom sektoru – od stabilnosti cijena električne energije do velikih investicija u obnovljive izvore. Portal ETV razgovarao je sa ministrom energetike i rudarstva Admirom Šahmanovićem o cijenama struje, poslovanju EPCG, strateškim partnerstvima i planovima za energetsku nezavisnost. Ministar šalje jasnu i pozitivnu poruku na početku godine – čine &nbsp;sve da ne dođe do poskupljenja struje. Ističe da je cijena električne energije u Crnoj Gori i dalje među najnižima u Evropi i da je stabilna već duži niz godina. <h2>CIJENA ELEKTRIČNE ENERGIJE I STANDARD GRAĐANA</h2> Portal ETV: Da li će računi za električnu energiju biti uvećani ove godine i, ukoliko hoće, za koliko? Šta će konkretno poskupjeti i da li postoji bojazan da će povećanje cijena struje povući lančano poskupljenje drugih usluga? ŠAHMANOVIĆ: Cijene električne energije u Crnoj Gori utvrđuju se kroz jasno definisane zakonske procedure i na osnovu analiza koje podnose operatori i snabdjevači, uz konačnu odluku regulatora. Stav Vlade i Ministarstva energetike i rudarstva je vrlo jasan – učinićemo sve što je u našoj nadležnosti da se postojeći nivo cijena zadrži i da se zaštiti standard građana. Moramo, međutim, biti realni i poštovati zakonski okvir. Cijene zavise od više faktora: ukupne energetske situacije, troškova proizvodnje i nabavke, stanja sistema i njegove dugoročne održivosti. Ono što mogu sa punom odgovornošću da kažem jeste da neće biti naglih poskupljenja niti udara na standard građana. Posebna pažnja biće usmjerena na penzionere, domaćinstva sa nižim primanjima i sve kojima je pomoć najpotrebnija. Ukoliko dođe do bilo kakvog usklađivanja cijena, ono će biti blago, postepeno i praćeno jasnim i ciljanim mjerama zaštite. Važno je istaći da je cijena električne energije u Crnoj Gori i dalje među najnižima u Evropi i da je stabilna već duži niz godina. Zbog toga ne očekujem da eventualna manja korekcija može izazvati lančana poskupljenja drugih proizvoda i usluga. Posebno sam zadovoljan što je usvajanjem novog Zakona o energetici energetska politika po prvi put jasno povezana sa socijalnom politikom. Kroz novu uredbu o ranjivim kupcima, domaćinstvima kojima je pomoć najpotrebnija u potpunosti se subvencioniše potrošnja električne energije do 600 kWh mjesečno. Time energija prestaje da bude teret, a postaje garant osnovne sigurnosti i dostojanstva. <h2>POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA U EPCG</h2> Portal ETV: Lani ste uputili listu zahtjeva rukovodstvu EPCG u vezi sa zapošljavanjem. Šta su pokazali podaci i da li EPCG poštuje Vaše zahtjeve? ŠAHMANOVIĆ: Kraj je godine bio vrijeme laza osvrt i analizu rada i poslovanja EPCG, uključujući i politiku zapošljavanja. Vizija Ministarstva i Vlade je jasna – EPCG ulazi u veliki investicioni ciklus i za to su potrebni stručni, kvalitetni i odgovorni kadrovi. Energetika mora postati razvojna šansa Crne Gore, ne samo u smislu investicija, već i zapošljavanja, sticanja znanja i novih iskustava. Potrebni su nam ljudi koji će planirati i realizovati državne projekte. Pitanje partijskog zapošljavanja nije novo i svjesni smo da ne postoji jednostavno rješenje. Ali ono što želim jasno da poručim jeste da u godinama koje dolaze želimo da energetika bude sektor u kojem se traži radnik više – sektor koji zapošljava, a ne stagnira. To nije floskula, već realna razvojna perspektiva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231181248_069d30cc322fdc806a63afc4d5a921baf937d9ef45ed000f686c3504268fe58e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251231181248_069d30cc322fdc806a63afc4d5a921baf937d9ef45ed000f686c3504268fe58e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="EPCG"> </figure>  <h2>PONIŠTEN TENDER ZA BATERIJSKE SISTEME</h2> Portal ETV: Zašto je lani poništen tender za izgradnju baterijskih sistema za skladištenje energije? ŠAHMANOVIĆ: Tačno je da je tender poništen i iza te odluke stojim. Baterijski sistemi su Crnoj Gori potrebni i u to nema dileme. Međutim, procijenio sam da u tom trenutku nije bilo ni pravo vrijeme ni adekvatan finansijski model. EPCG se nalazi u složenoj situaciji – Termoelektrana Pljevlja je bila van pogona, hidrološka godina je bila izuzetno loša, a istovremeno se realizuje više velikih investicija. U takvim okolnostima novo zaduženje od 48 miliona eura nije bilo odgovorno rješenje. Vjerujem da kroz najavljena strateška partnerstva možemo doći do boljeg i održivijeg modela finansiranja baterijskih sistema, bez dodatnog opterećenja kompanije i države. <h2>FINANSIJSKI REZULTATI EPCG</h2> Portal ETV: EPCG je završila godinu sa velikim gubitkom. Da li Vlada ima jasnu sliku uzroka? ŠAHMANOVIĆ: Negativan finansijski rezultat EPCG svakako nije dobra vijest, ali nije ni neočekivan. Posljedica je niza izuzetno nepovoljnih okolnosti: višemjesečnog zastoja Termoelektrane Pljevlja, najlošije hidrološke godine u istoriji i rasta potrošnje električne energije od oko šest odsto. U takvim uslovima EPCG je bila prinuđena da značajan dio energije nabavlja na tržištu po višim cijenama. U stalnoj sam komunikaciji sa menadžmentom kompanije i znam da se ulažu maksimalni napori da se sistem stabilizuje. Istovremeno, EPCG ne stoji u mjestu – završava se vjetroelektrana Gvozd snage 54 MW, a već je ugovoreno proširenje za dodatnih 20 MW. To su projekti koji dugoročno jačaju energetsku nezavisnost i stabilnost kompanije. <h2>SARADNJA SA MASDAROM IZ UAE</h2> Portal ETV: Kakva je saradnja sa kompanijom Masdar iz Ujedinjenih Arapskih Emirata? ŠAHMANOVIĆ: Masdar vidimo kao izuzetno kredibilnog i snažnog strateškog partnera. Razgovori se vode o velikim kapitalnim projektima iz oblasti obnovljivih izvora energije – hidro, solarne i vjetroenergije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231181248_0c21914f723a7255f3344d795443d0c120d3006dde6358070183db5fdd50ac21.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251231181248_0c21914f723a7255f3344d795443d0c120d3006dde6358070183db5fdd50ac21" data-rendition-name="original" width="600" height="400" loading="lazy" alt="vjetroelektrane"> </figure>  Trenutno radimo na definisanju liste potencijalnih projekata, uz posebno vođenje računa o zaštiti životne sredine i smanjenju ekoloških konflikata. Razmatraju se i modeli saradnje između EPCG i Masdara, kako bismo na najbolji način iskoristili prirodne potencijale Crne Gore, uz znanje, tehnologiju i kapital strateških partnera. Riječ je o projektima vrijednim desetine i stotine miliona eura, koji mogu biti ključni za energetsku tranziciju i postepeno napuštanje proizvodnje iz uglja. <h2>ISPLATA POTRAŽIVANJA BIVŠIM RADNICIMA RUDNIKA BOKSITA</h2> Portal ETV: Da li su isplaćena potraživanja bivšim radnicima Rudnika boksita? ŠAHMANOVIĆ: Na samom početku mandata razgovarao sam sa bivšim radnicima Rudnika boksita i bio svjestan koliko je to dugogodišnje pitanje opterećivalo njihove porodice. Uz podršku kolega iz Vlade, posebno ministara finansija i rada, pronađen je model da isplate konačno krenu. Isplate se vrše fazno i još su u toku, pa ne mogu govoriti o konačnom iznosu. Najvažnije je da je proces pokrenut nakon deset godina čekanja. To je rezultat na koji sam iskreno ponosan. <h2>PRIPREME ZA CBAM MEHANIZAM EVROPSKE UNIJE</h2> Portal ETV: Kako se Crna Gora priprema za primjenu CBAM mehanizma EU? ŠAHMANOVIĆ: CBAM predstavlja ozbiljan izazov za zemlje koje nijesu članice EU, posebno za izvoz električne energije iz fosilnih izvora. Tokom posjete Briselu imao sam priliku da predstavim rezultate koje je Ministarstvo postiglo u proteklih osam mjeseci. Ispunili smo gotovo sve obaveze iz Reformske agende i Poglavlja 15, što je prepoznato od strane Evropske komisije. To će biti važna olakšavajuća okolnost prilikom izmjena CBAM regulative. Inicijalne procjene dodatnih troškova već su značajno ublažene, ali poruka je jasna – nemamo vremena za čekanje. Moramo ubrzati ulaganja u obnovljive izvore energije kako bismo zaštitili konkurentnost naše privrede. <h2>NOVE KONCESIJE U RUDARSTVU</h2> Portal ETV: Da li se planiraju nove koncesije u rudarstvu? ŠAHMANOVIĆ: Rudarstvo je specifična i često stigmatizovana oblast. Plan godišnjih koncesija za 2026. godinu uskoro ide na javnu raspravu. Paralelno radimo na izmjenama Zakona o geološkim istraživanjima i na novom Zakonu o rudarstvu. Cilj je jasan – da se mineralni resursi koriste u najboljem interesu države, uz najviše standarde zaštite životne sredine i punu transparentnost procesa. <h2>ENERGETSKA NEZAVISNOST CRNE GORE</h2> Portal ETV: Ima li Crna Gora plan za energetsku nezavisnost? ŠAHMANOVIĆ: Crna Gora decenijama nije izgradila nove velike energetske izvore, dok potražnja za električnom energijom globalno snažno raste, naročito zbog razvoja vještačke inteligencije i data-centara. To jasno pokazuje koliko se brzo mijenja energetska mapa svijeta i koliko je važno da Crna Gora pronađe svoje mjesto u toj tranziciji. Naš odgovor su veliki kapitalni projekti iz obnovljivih izvora energije, kroz strateška partnerstva sa kredibilnim investitorima. Potencijala imamo, geostrateška pozicija nam ide u prilog, zakonodavni okvir je u potpunosti usklađen sa EU, a interesovanje investitora postoji. Ono čega imamo najmanje je vrijeme. Ako kao društvo prepoznamo energetiku kao državni prioritet, rezultati neće izostati.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Šahmanović za Portal ETV: Činimo sve da struja ne poskupi, standard građana je prioritet

Jačanje saradnje sa Masdarom, kao globalnim liderom u oblasti obnovljivih izvora energije, izuzetna je prilika za Crnu Goru da ubrza svoju energetsku tranziciju i postane regionalni lider u oblasti održive energije - zaključeno je na sastanku premijera Milojka Spajića sa predstavnicima Masdara, državne kompanije Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Jednu od najbrže rastućih svjetskih kompanija za obnovljivu energiju, kako se navodi u saopštenju, predstavljali su izvršni direktor Mohamed Džamil al Ramahi i članovi menadžmenta Abdula Zajed, Amine El Hamzaoui, Ali Alšimari i Omar Al Teneliji.
Spajić je, kako navode iz Vlade, rekao da je Crna Gora sa svojim bogatim obnovljivim izvorima energije i ambicioznim ciljevima dekarbonizacije otvorena za investicije u sektoru obnovljivih izvora energije, dodajući da novi zakonski okvir stvara povoljno okruženje za ulaganja i omogućava bržu i efikasniju realizaciju projekata.
- Propisima je definisana obaveza Crne Gore da do 2030. godine dostigne 50 odsto udjela energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji, u skladu sa ciljevima Energetske zajednice. Očekujemo nove investicije, a novi zakoni doprinijeće maksimalnom korišćenju raspoloživih resursa i snižavanju troškova proizvodnje električne energije - istakao je Spajić.
Istovremeno to će, kako je dodao, doprinijeti diversifikaciji cjelokupnih resursa i podsticanju crnogorske ekonomije.
Džamil al Ramahi ocijenio je značajnim podsticajni zakonodavni okvir Crne Gore, kao i potencijale za distribuciju putem podvodnog kabla i planove za dupliranje tog resursa.
- Strane su se usaglasile sa potrebom intenziviranja saradnje kroz razmjenu informacija o potencijalnim projektima U Crnoj Gori, u kojima je Masdar izrazio veliku zainteresovanost da učestvuje - ističu iz Vlade.
Iz ove kompanije podsjetili su da su, kao pionir u unapređenju oblasti čiste energije i ključni pokretač vizije UAE kao globalnog lidera u obnovljivim izvorima, razvili projekte u više od 40 zemalja na šest kontinenata.
- Poseban značaj u razvoju održivog razvoja, kako su istakli, predstavljaju inovacije u oblasti solarne energije, vjetra, skladištenja energije, pretvaranja otpada u energiju i geotermalne energije - navode iz Vlade.
U Crnoj Gori je kompanija Masdar Energy B.V. iz Holandije, čiji je osnivač kompanija Masdar sa sjedištem u Abu-Dabiju, jedan od vlasnika vjetroelektrane Krnovo.&nbsp;
- Ova vjetroelekrana snabdijeva električnom energijom oko 45.000 domaćinstava i raseljava oko 80.000 tona emisije ugljenika godišnje. Procjenjuje se da proizvodi 200 gigavata električne energije godišnje - ističu iz Vlade.

Portal ETV

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Spajić: Crna Gora jako privlačna za ulaganje u obnovljive izvore energije

Portal ETV vam želi srećnu i uspješnu 2026. godinu!
Iza nas je godina obilježena brojnim izazovima koji su testirali društvo, institucije i svakodnevni život građana. U novu ulazimo s optimizmom i željom da vam donosimo pregršt dobrih, povoljnih i konstruktivnih vijesti, koje će voditi stabilnoj i boljoj budućnosti.&nbsp;
Zahvalni smo vam na povjerenju i podršci koje ste nam pružali tokom cijele godine!
Čitamo se i u 2026!

Portal ETV vam želi srećnu i uspješnu Novu godinu!

&nbsp;U većem dijelu Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, jutro će biti jako hladno, u kontinentalnim predjelima umjeren do jak, a na primorju ponegdje slab mraz.&nbsp;
Duvaće salb vjetar promjenljivog smjera, tokom noći mjestimično umjeren južni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus 14 do jedan, najviša dnevna od nula do devet stepeni.

Prvi dan 2026. sunčan i hladan

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu razgovarao je o mogućnosti drugog kruga napada na Iran tokom sastanka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, objavili su mediji u srijedu, javlja Anadolija.
Tokom sastanka u Bijeloj kući, Netanjahu je, prema navodima portala „Axios“, iznio zabrinutost Izraela zbog iranskog nuklearnog i raketnog programa, kao i zbog nastojanja Hezbolaha da obnovi svoj arsenal raketa dugog dometa u Libanu.
Američki zvaničnik kazao je da se razgovaralo o „mogućnosti ponovnog napada na Iran 2026. godine“, šest mjeseci nakon 12-dnevnog rata između američko-izraelskog saveza i Irana.
Mete napada bili su iranska nuklearna infrastruktura i raketni kapaciteti.
Tramp, koji je ranije junske napade opisao kao „ogroman uspjeh“, izjavio je: „Ako Iran pokuša da obnovi svoj nuklearni program, Sjedinjene Američke Države će ga ponovo uništiti“, prenose mediji.
Međutim, američki zvaničnik je dodao da, iako bi Tramp mogao podržati obnovljenu ofanzivu ukoliko se utvrdi da Iran preduzima „stvarne i provjerljive korake“ ka oživljavanju svog nuklearnog programa, „glavni problem ostaje dogovor o tome šta se smatra rekonstrukcijom“.
Izrael je tokom posljednjih sedmica ponovo podigao uzbunu zbog iranskog razvoja raketa, optužujući Hezbolah da gomila novo oružje dugog dometa u Libanu.
<h2>Reakcija Teherana</h2>
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan odgovorio je upozorenjem na „oštru“ odmazdu na bilo kakve akte agresije.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči pozvao je Trampa da nastavi pregovore „u duhu poštovanja“.
Prema riječima američkog zvaničnika, nije postignut dogovor o vremenskom okviru niti o pragovima za eventualne buduće vojne akcije.
<h2>Dvanaestodnevni rat</h2>
Kancelarija izraelskog premijera odbila je da komentariše ove navode, dok je Bijela kuća uputila „Axios“ na Trampove ranije izjave.
Tokom dvanaestodnevnog rata sa Izraelom u junu, američka vojska napala je tri velika iranska nuklearna postrojenja — Fordo, Natanz i Isfahan — koristeći bombe za uništavanje bunkera.
Napadi su uslijedili više od sedam dana nakon što je Izrael pokrenuo iznenadni napad na Iran, u kojem su ubijeni visoki vojni komandanti i nuklearni naučnici, a gađane su i pojedine nuklearne lokacije.
<h2>Prekid vatre u Gazi</h2>
Prema izvještaju, Tramp je takođe pristao da nastavi sa drugom fazom sporazuma o prekidu vatre u Gazi, uz obećanje podrške izraelskim vojnim akcijama ukoliko Hamas ne bude razoružan.
Očekuje se da će se Odbor za mir u Gazi sastati u Davosu 23. januara.
Od oktobra 2023. godine, izraelska vojska je ubila više od 71.000 Palestinaca, dok je više od 171.000 ranjeno u brutalnim napadima, nakon kojih je palestinska enklava ostala u ruševinama.
Ujedinjene nacije procijenile su troškove obnove na oko 70 milijardi dolara (59,63 milijarde eura).

Netanjahu razgovarao s Trampom o mogućem drugom napadu na Iran

Da klerikalizacija države Crne Gore metastazira i prijeti njenom uništenju kao sekularne i građanske države potvrđuje i najnovija odluka Vlade Crne Gore od 29.12. 2025. godine da nastavi da finansira rad vjerskih škola Medrese „Mehmed Fatih“ i vjerske škole Gimnazija „Sveti Sava”. Za 2025. godinu Vlada svakoj od ovih škola iz budžeta dodjeljuje po 800 hiljada eura.
Za svoju odluku Vlada se pozvala na član 139 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju i član 56, stav 2, Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.
Oba Zakona predviđaju da licencirane vjerske škole koje izvode javno važeće obrazovne programe imaju pravo da se finansiraju iz budžeta Crne Gore. Imaju pravo!
Ovdje se logično nameće pitanje da ako licencirane vjerske škole koje izvode javno važeće obrazovne programe imaju pravo da se finansiraju iz budžeta Crne Gore, da li privatne licencirane laičke škole koje izvode javno važeće obrazovne programe imaju isto pravo? Da napomenem da je Ustavom Crne Gore zabranjena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu (član 8 Ustava).
Ustavni sud bi morao da razmotri ustavnost članova ovih Zakona koji predviđaju finasiranje rada vjerskih škola u odnosu na član Ustava 14 o odvojenosti vjerskih zajednica od države. Dobro bi bilo da razmotre po ovom pitanju rješenja sudova u Sjedinjenim Američkim Dražavama, Francuskoj i Sloveniji.
Pošto pomenuti zakoni predviđaju da vjerske škole imaju pravo na finansiranje iz budžeta, postavlja se pitanje ko je odlučio da se ovim školama dodijeli novac, da ostvare to pravo? Odgovor je: Vlada, ali na osnovu čega? Na osnovu ispunjenja neustavnih zakonskih rješenja? Ne treba zaboraviti da je Vlada finansirala za osnivanje školu "Sveti Sava" i u godini kada nijesu imali učenika i nastave.
Očigledno je da Vlada oboljela od Crkva Srbije, da je klerikalizacija države u fazi metastastke bolesti. Crkvi Srbije se poklanja zemlja diljem Crne Gore, dodjeljuju joj se sredstva iz budžeta i evo gradi vjerska škola.
Ministar pravde koji će potpisati rješenje o transferu novca školama trebalo bi da odgovori na sljedeća pitanja: sa kim Vlada sklapa sporazum o finansiranju škole, sa vjerskom zajednicom ili sa školom? Opštim zakonom o obrazovanju je propisano da se taj ugovor potpisuje sa školom. Potpisuje li se sa Medresom? Da li je Medresa dobila licencu da bi imala pravo na finansiranje? Da li se zna, kada je u pitanju licenca, koliki broj učenika može da godišnje upiše vjerska gimnazija "Sveti Sava"? Ne zna, jer toga u licenci nema, ali to ne smeta ni Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija.
Kako su Vlada i ministar pravde donijeli odluku da se "Medresi" i vjerskoj gimnaziji za godinu dodijeli isti iznos sredstava? Postoji li neki pravilnik za dodjelu sredstava za finansiranje rada škola, da li Ministar pravde zna da ove škole imaju različite uslove za rad, da imaju različit broj učenika i angažovanih nastavnika? Da li je Ministru poznato da Zakon o slobodi vjeroispovijeti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica propisuje da se vjerske škole finansiraju srazmjerno broju učenika?
Ministarstvo finansija se pridružuje ovom bezakonju i daje pozitivno mišljenje za podršku vjerskim obrazovnim ustanovama, iako u budžetu za 2025. nijesu bila predviđena sredstva za to.
I na kraju, nešto neočekivano i neviđeno do sada. "U konačnom, ministar pravde mr Bojan Božović zaključiće sa vjerskim školama Ugovore o finansiranju tih obrazovnih ustanova u narednom petogodišnjem periodu."
Ko je došao na ideju i zašto da se uradi ovako nešto i može li to da se uradi i bude zakonito? Mandat ova Vlade prestaje 2027. godine, a Vlada potpisuje ugovor o finansiranju škola do 2030? Jedan od odgovora može biti ono što sam već napisao da je ova Vlada oboljela od Crkve Srbije i da se oni ne liječe od te bolesti.

Ima li kraja bezakonju?

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, uz promjenljivu oblačnost u sjevernim predjelima.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni, krajem dana ili tokom noći u slabljenju.
Jutarnja temperatura od minus 11 do tri, najviša dnevna od minus osam do osam stepeni.

Danas pretežno sunčano, do osam stepeni

Uzet je istorijski kontekst, diversifikacija svih haplogrupa, raznolikost svih markera i došli su do zaključka da su Petrovići najvjerovatnije sa područja sjeverno od Skadra i da pripadaju malisorskim korpusu, starobalkanska koja je opstala milenijumima na tom prostoru - rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, istraživač i predsjednik Udruženja ,,Crnogorski DNK kod” Arben Murić.
Pored testiranja muških i ženskih linija se Udruženje bavi, objašnjava Murić, autosomalnim testiranjem, a autosomalna testiranja su par hromozoma koji čine fenotip, kako neko izgleda čine ta 22 hromozoma.
- Bitno je kada se hromosomi analiziraju, pošto se nasljeđuju i od oca i od majke i mješavina tih hromozoma može da nam ukaže na porijeklo odakle potičemo, ko smo, šta smo i kakvu genetsku strukturu i mješavinu imamo u nama, bitni su kao dopuna u drugim i ostalim istraživanjima genetskim koje radimo u Crnoj Gori i šire - rekao je Murić.
Tri testirana muškarca iz porodice Petrović, na sopstveni zahtjev, dodaje Murić, jer su htjeli da znaju o svom porijeklu, o kome se godinama manipuliše.
Kaže da su istraživanjem pokušali da dublje dođu do korijena crnogorske dinastije Petrović, što su i uspjeli analizom Petrovića na dubinske testove i dodatno prebacili te testove na jače baze podataka gdje su upoređivali sa ostalim uzorcima na filogenetskim stablima.&nbsp;
- Filogenetsko stablo je stablo čovječanstva koje nam pokazuje kako je tok ljudske evolucije razgranat kroz istoriju i kroz vrijeme i onda smo mogli da ih pozicioniramo na jednoj od tih grana, faktički genetskom forenzikom smo došli do njihovih markera, do ljudi koji se sa njima podudaraju, inače muškaraca koji nemaju veze sa Petrovićima ali se podudaraju u toj liniji. Na osnovu tih studija smo mogli da dođemo do pravog zaključka odakle Petrovići mogu da potiču… Shvatili smo da uzorak iz Albanije i Grčke imaju istog pretka i isto porijeklo kao Petrovići, oni su se razgranali, dok je grupa ljudi iz Crne Gore koja je nosila taj marker ostala u Crnoj Gori - zaključio je Murić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBBw_HoxfzQ0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Murić: Genetskom forenzikom smo došli do markera porodice Petrović

Predsjednik Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindzi Hojl prihvatio je poklon (sliku kapele Karađorđevića na Lovćenu) od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića „isključivo kao gest učtivosti između parlamentarnih institucija, bez ikakve političke konotacije ili podrške određenim istorijskim tumačenjima“.
To je, između ostalog, odgovoreno iz Hojlovog kabineta, politikološkinji za informisanje, novinarki, bivšoj odbornici u nikšićkom parlamentu Tatjani Knežević Perišić, na otvoreno pismo koje mu je uputila 5. decembra, iskazujući oštar protest zbog toga što je od Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je, na mjestu Njegoševe, podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori.
<h2>NEMA POLITIČKIH KONOTACIJA</h2>
- Predsjednik Hojl želi da Vam se zahvali na Vašem nedavnom pismu i na tome što ste s njim podijelili svoje viđenje. Molimo Vas da budete uvjereni da je prihvatanje poklona bilo zamišljeno isključivo kao gest učtivosti između parlamentarnih institucija, bez ikakve političke konotacije ili podrške određenim istorijskim tumačenjima. Ujedinjeno Kraljevstvo cijeni svoje dugogodišnje prijateljstvo s Crnom Gorom i prepoznaje značaj međusobnog poštovanja u našim odnosima. Vaše zabrinutosti su pažljivo razmotrene i ostajemo posvećeni njegovanju dijaloga i saradnje koji odražavaju zajedničke principe i vrijednosti naših država – piše u dopisu koji je Knežević Perišić juče stigao iz Hojlovog kabineta.
Knežević Perišić zahvalila je na odgovoru ističući da se nada da je Hojl „u potpunosti razumio zabrinutost koju je željela iznijeti povodom prihvatanja poklona - naime, slike dugo srušene kapelice koju je sagradio Aleksandar Karađorđević tokom perioda okupacije Crne Gore“.
<h2>SIMBOL OKUPACIJE</h2>
- Takođe, želim jasno naglasiti da politika koju danas promoviše predsjednik Skupštine Crne Gore gospodin Andrija Mandić počiva na istom historijskom okviru koji je postavio Aleksandar Karađorđević početkom dvadesetog vijeka — politika koja je imala za cilj uskraćivanje Crnogorcima državnosti, prisvajanje naše slavne istorije i nasilno uklanjanje svih koji se nijesu slagali sa uništenjem crnogorske države. Upravo u ovom kontinuitetu simbolika poklona postaje posebno problematična i uznemirujuća – istakla je Knežević Perišić juče u dopisu Hojlovom kabinetu.
Objasnila je da joj je „iz tog razloga, kao Crnogorki koja je duboko svjesna i ponosna na svoju nacionalnu istoriju“, bilo „teško gledati kako gospodin Hojl prihvata tu sliku s osmijehom“.
- Za nas, ona je simbol okupacije Crne Gore, ubijanja njenih građana, rušenja kuća i progona. Smatram da je od presudne važnosti da se ovakve stvari sagledaju u kontekstu historijske i nacionalne osjetljivosti. Zahvaljujem vam na pažnji i nadam se da će se ovaj aspekt razmotriti sa dužnim uvažavanjem – napisla je Knežević Perišić.
A osim Hojlu, ona se 5. decembra protestnom notom obratila Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva, od kojih do danas nije dobila odgovor.
<h2>OTVORENO PISMO</h2>
Ona je Hojla, u pismu 5. decembra, podsjetila da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“.
- Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije – istakla je ona, pored ostalog.
Zamolila je Hojla da poštuje „osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje“.
- Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je u tom pismu Knežević Perišić.
Hojl nije Mandiću vratio dar, ali su, očito, u njegovom kabinetu ozbiljno razmotrili pismo Knežević Perišić i odgovorili joj da je poklon primljen isključivo kao gest pristojnosti.
Tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK Mandić je, 4. decembra, uručujući dar Hojlu, - sliku kapele Karađorđevića na Lovćenu, krivotvorio istorijske činjenice, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.

Tag: masdar

Šahmanović za Portal ETV: Činimo sve da struja ne poskupi, standard građana je prioritet

Spajić: Crna Gora jako privlačna za ulaganje u obnovljive izvore energije

Šahmanović za Portal ETV: Činimo sve da struja ne poskupi, standard građana je prioritet

Portal ETV vam želi srećnu i uspješnu Novu godinu!

Prvi dan 2026. sunčan i hladan

Netanjahu razgovarao s Trampom o mogućem drugom napadu na Iran

PRATITE TVe UŽIVO