Masdar, globalni lider u oblasti čiste energije, i Elektroprivreda, nacionalna elektroenergetska kompanija Crne Gore, saglasili su se da razmotre osnivanje zajedničkog preduzeća za realizaciju velikih projekata obnovljive energije u Crnoj Gori.
Potpisivanje okvirnog sporazuma je održano tokom Abu Dhabi Sustainability Week 2026, u prisustvu dr Sultana Al Jabera, ministra industrije i naprednih tehnologija UAE, predsjednika COP28 i predsjednika Upravnog odbora Masdara; predsjednika Vlade Crne Gore, Nj.E. Milojka Spajića; te Nj.E. Admira Šahmanovića, ministra energetike i rudarstva Crne Gore, kao i viših predstavnika obje kompanije.
. U skladu sa uslovima sporazuma, Masdar i EPCG će razmotriti osnivanje zajedničkog preduzeća za razvoj, izgradnju, vlasništvo i upravljanje projektima čiste energije kroz niz tehnologija, uključujući solarnu fotonaponsku energiju, energiju vjetra, hidroenergiju, samostalne sisteme za skladištenje energije u baterijama, kao i hibridna rješenja. Cilj saradnje je da podrži domaće energetske potrebe Crne Gore, uz istovremeno omogućavanje izvoza obnovljive električne energije na Balkan i u Jugoistočnu Evropu. Ovo uključuje korišćenje postojećeg podmorskog interkonektora Crne Gore sa Italijom, kao i njegovu potencijalnu ekspanziju, navodi se u saopštenju dostavljenom medijima.
Partnerstvo, kako se ističe, ima za cilj da objedini poziciju EPCG-a kao vodećeg proizvođača energije u Crnoj Gori i globalno iskustvo Masdara u razvoju projekata obnovljive energije, a kroz ovu saradnju, Masdar i EPCG ubrzavaju energetsku sigurnost Crne Gore, ali i doprinose energetskoj transformaciji šireg evropskog energetskog tržišta.
- Ovakva strateška partnerstva ne donose samo veću energetsku sigurnost, već i nova radna mjesta, snažniji razvoj i modernizaciju naše energetike. Kroz ulaganja u obnovljive izvore, Crna Gora pravi korak više ka postepenom napuštanju uglja i prelasku na čistu energiju, što je jedino održivo rješenje za budućnost generacija koje dolaze. Naš cilj je stabilan sistem danas i odgovorna politika prema sjutra - &nbsp;kazao je Admir Šahmanović ministar energetike i rudarstva.
Mohamed Jameel Al Ramahi, glavni izvršni direktor Masdara, izjavio je da partnerstva poput ovog pokazuju kako pragmatična saradnja može ubrzati globalnu energetsku tranziciju, uz jačanje energetske sigurnosti i ekonomske otpornosti.
- Ovaj sporazum odražava disciplinovan pristup Masdara širenju na strateška tržišta sa snažnim osnovama i dugoročnim potencijalom rasta. Partnerstvom sa EPCG-om, objedinjavamo globalnu razvojnu ekspertizu i snažne lokalne kapacitete kako bismo podržali energetsku nezavisnost i ekonomski rast Crne Gore i šireg balkanskog regiona -poručio je.
Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore Milutin Đukanović istakao je da ovaj sporazum ima poseban značaj za dugoročni razvoj energetskog sektora Crne Gore:
- Ova saradnja potvrđuje jasnu viziju razvoja EPCG zasnovanu na održivosti, odgovornom upravljanju i jačanju energetske samostalnosti države. Partnerstvo sa renomiranom kompanijom predstavlja strateško pozicioniranje Crne Gore u savremenoj energetici i važan korak u diversifikaciji izvora energije. U kontekstu početka primjene CBAM mehanizma, neophodno je ubrzati investicije u energetici, jer uz snažan razvoj sopstvenih projekata, saradnja sa vodećim međunarodnim partnerima predstavlja ključ za brži razvoj sektora i veću konkurentnost države. Razvoj energetike predstavlja istorijsku šansu za Crnu Goru koju ne smijemo propustiti.
Izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore Zdravko Dragaš izjavio je da je saradnja sa kompanijom Masdar snažna potvrda strateškog pravca u kojem se EPCG i Crna Gora kreću:
- Ovaj sporazum predstavlja važan iskorak u razvoju crnogorskog energetskog sektora i snažan signal povjerenja renomiranog globalnog partnera u potencijale Crne Gore. Partnerstvom sa Masdarom, jednim od svjetskih lidera u oblasti obnovljivih izvora energije, EPCG dodatno jača svoju ulogu nosioca energetske tranzicije, unapređuje našu energetsku bezbjednost i stvara temelje za nove investicije u solarne, vjetro i druge čiste tehnologije. Naš zajednički cilj je da Crna Gora, pored zadovoljenja spostvenog konzuma, postane pouzdan izvoznik zelene energije u region i šire, koristeći postojeću infrastrukturu i stratešku poziciju zemlje.
Današnji događaj, kako se ističe u saopštenju, slijedi nakon potpisivanja Sporazuma o energetskoj saradnji između UAE i Crne Gore, potpisanog početkom novembra 2025. godine. Nadovezujući se na šire strateško partnerstvo između UAE i Crne Gore, saradnja Masdara sa EPCG-om koristi postojeće prisustvo Masdara u Crnoj Gori kroz investiciju iz 2018. godine u vjetroelektranu Krnovo snage 72 megavata, koja je i dalje najveći operativni vjetroenergetski projekat u zemlji. Partnerstvo takođe dopunjuje širu ekspanziju i investicije Masdara u Jugoistočnoj i Centralnoj Evropi putem njegove grčke platforme TERNA ENERGY, preuzete prošle godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Masdar i EPCG razmatraju osnivanje zajedničkog preduzeća za razvoj obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori

Memorandum o saradnji između Elektroprivrede (EPCG) i kompanije Masdar, jednog od globalnih lidera u razvoju i implementaciji projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije, biće potpisan sjutra u okviru zvanične posjete Abu Dabiju.
Iz EPCG je saopšteno da će memorandum postaviti temelje za dugoročnu saradnju na razvoju solarnih, vjetro i drugih projekata čiste energije, uz razmjenu znanja i razmatranje zajedničkih investicija.
Predstavnici EPCG - predsjednik Odbora direktora Milutin Đukanović, izvršni direktor Zdravko Dragaš i izvršni rukovodilac Direkcije za razvoj i investicije Ivan Mrvaljević – učestvuju u radu Abu Dabi Nedjelje održivosti /Abu Dhabi Sustainability Week/ (ADSW), koja se od danas do četvrtka održava u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, u okviru zvanične crnogorske delegacije koju predvodi premijer Milojko Spajić.
“Ovaj međunarodni forum okuplja predsjednike država i vlada, ministre, čelnike međunarodnih organizacija, kao i rukovodioce vodećih svjetskih energetskih i tehnoloških kompanija, te predstavlja centralno mjesto godišnje globalne debate o energetskoj bezbjednosti, zelenoj tranziciji i održivim ekonomskim modelima”, navodi se u saopštenju.
&nbsp;Iz EPCG su rekli da prisustvo Crne Gore na tom visokom međunarodnom forumu potvrđuje njeno sve vidljivije mjesto u globalnim procesima energetske tranzicije, jačanja energetske bezbjednosti i promocije održivih razvojnih politika.&nbsp;
&nbsp;- Učešće EPCG na ovom događaju ima poseban značaj, jer omogućava direktan dijalog sa ključnim međunarodnim partnerima, pristup savremenim tehnološkim i investicionim praksama, kao i snažnu promociju potencijala Crne Gore u oblasti obnovljivih izvora energije i održive energetske infrastrukture- dodaje se u saopštenju.
&nbsp;Tokom boravka u Abu Dabiju planirani su i bilateralni susreti crnogorske delegacije sa najvišim zvaničnicima Ujedinjenih Arapskih Emirata, uključujući ministra industrije i naprednih tehnologija UAE i predsjedavajućeg kompanije Masdar Sultana Al Džabera, što dodatno potvrđuje strateški značaj ove posjete i interesovanje međunarodnih partnera za saradnju sa Crnom Gorom.
&nbsp;- Učešće EPCG na Abu Dabi Nedjelji održivosti predstavlja važan korak u jačanju međunarodnog kredibiliteta kompanije i Crne Gore u cjelini, kao i snažnu potvrdu opredijeljenosti EPCG da bude ključni nosilac energetske tranzicije, energetske bezbjednosti i održivog ekonomskog razvoja države- zaključuje se u saopštenju.

EPCG: Sjutra potpisivanje memoranduma sa kompanijom Masdar

Premijer Milojko Spajić predvodiće crnogorsku delegaciju na Abu Dabi Nedjelji održivosti, koja će biti održana od 13. do 15. januara u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Abu Dabi Nedjelja održivosti je međunarodni događaj koji se svake godine održava u Abu Dabiju i okuplja lidere iz vlada, privrede, nauke i civilnog sektora širom svijeta. Fokus manifestacije je na održivom razvoju, čistoj energiji, klimatskim rješenjima, inovacijama i međunarodnoj saradnji u suočavanju sa globalnim izazovima. 
Tokom Nedjelje održivosti organizuju se konferencije, panel diskusije, izložbe, poslovni susreti i prateći događaji posvećeni energetskoj tranziciji i održivim ekonomskim modelima. 
Poziv za učešće Spajiću je stigao od potpredsjednika i premijera Ujedinjenih Arapskih Emirata i vladara Dubaija, šeika Mohammeda bin Rashida Al Maktouma. 
Crnogorski premijer će prisustvovati svečanoj ceremoniji otvaranja manifestacije, kao panel diskusiji pod nazivom: „Energetski koridori za održivu budućnost: Kako ekonomije u razvoju grade prekograničnu energetsku infrastrukturu radi podsticanja rasta, jačanja energetske bezbjednosti i ubrzavanja prelaska na održive energetske sisteme." 
U okviru Abu Dabi Nedjelje održivosti, predviđeno je prisustvo ceremoniji dodjele nagrada Zayed Sustainability Prize, za projekte sa značajnim pozitivnim uticajem na društvo i životnu sredinu.
- Učešće šefa Vlade Crne Gore na ovom prestižnom međunarodnom forumu predstavlja potvrdu snažne posvećenosti Crne Gore principima održivog razvoja, energetske tranzicije i jačanja energetske bezbjednosti, kao i njenog aktivnog učešća u globalnim procesima usmjerenim ka održivoj budućnosti. Prisustvo na ovom globalnom forumu omogućava Crnoj Gori da aktivno učestvuje u međunarodnoj debati o energetskoj bezbjednosti, održivom razvoju i klimatskim politikama - navedeno je u platformi koju je objavila Vlada Crne Gore.
Ističu da će učešće na ovom događaju biti prilika da Crna Gora promoviše razvojne i energetske potencijale, kao i da se pozicionira kao pouzdan partner i atraktivna investiciona destinacija, naročito u oblastima zelene energije, energetske infrastrukture, inovacija i novih tehnologija. 
U okviru posjete predviđeno je i potpisivanje Sporazuma o saradnji između Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) i emiratske kompanije Masdar.
- Time će se dodatno unaprijediti saradnja u oblasti obnovljivih izvora energije i održivih energetskih projekata - navedeno je u vladinom dokumentu.
Tokom boravka u Abu Dabiju, planirani su i bilateralni sastanci Spajića sa ministrom industrije i naprednih tehnologija UAE i predsjedavajućim kompanije Masdar, Sultanom Al Džaberom, kao i izvršnim direktorom kompanije G42, globalnim liderom u oblasti razvoja vještačke inteligencije, Pengom Sjaom. 
Bilateralni susreti i potpisivanje gorenavedenog Sporazuma o saradnji dodatno će osnažiti odnose Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, naročito u oblasti energetike, investicija i novih tehnologija.
U delegaciji koju predvodi predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić, biće i Admir Šahmanović, ministar energetike i rudarstva, Majda Adžović, ministarka javnih radova, Tanja Musterović, šefica Kabineta predsjednika Vlade, Milena Milović, savjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku i Jovana Bojović, savjetnica predsjednika Vlade za odnose sa javnošću.

Spajić na Abu Dabi Nedjelji održivosti: Biće potpisan sporazum o saradnji EPCG i emiratske kompanije Masdar

Crna Gora se suočava sa izazovima u energetskom sektoru – od stabilnosti cijena električne energije do velikih investicija u obnovljive izvore. Portal ETV razgovarao je sa ministrom energetike i rudarstva Admirom Šahmanovićem o cijenama struje, poslovanju EPCG, strateškim partnerstvima i planovima za energetsku nezavisnost. Ministar šalje jasnu i pozitivnu poruku na početku godine – čine &nbsp;sve da ne dođe do poskupljenja struje. Ističe da je cijena električne energije u Crnoj Gori i dalje među najnižima u Evropi i da je stabilna već duži niz godina. <h2>CIJENA ELEKTRIČNE ENERGIJE I STANDARD GRAĐANA</h2> Portal ETV: Da li će računi za električnu energiju biti uvećani ove godine i, ukoliko hoće, za koliko? Šta će konkretno poskupjeti i da li postoji bojazan da će povećanje cijena struje povući lančano poskupljenje drugih usluga? ŠAHMANOVIĆ: Cijene električne energije u Crnoj Gori utvrđuju se kroz jasno definisane zakonske procedure i na osnovu analiza koje podnose operatori i snabdjevači, uz konačnu odluku regulatora. Stav Vlade i Ministarstva energetike i rudarstva je vrlo jasan – učinićemo sve što je u našoj nadležnosti da se postojeći nivo cijena zadrži i da se zaštiti standard građana. Moramo, međutim, biti realni i poštovati zakonski okvir. Cijene zavise od više faktora: ukupne energetske situacije, troškova proizvodnje i nabavke, stanja sistema i njegove dugoročne održivosti. Ono što mogu sa punom odgovornošću da kažem jeste da neće biti naglih poskupljenja niti udara na standard građana. Posebna pažnja biće usmjerena na penzionere, domaćinstva sa nižim primanjima i sve kojima je pomoć najpotrebnija. Ukoliko dođe do bilo kakvog usklađivanja cijena, ono će biti blago, postepeno i praćeno jasnim i ciljanim mjerama zaštite. Važno je istaći da je cijena električne energije u Crnoj Gori i dalje među najnižima u Evropi i da je stabilna već duži niz godina. Zbog toga ne očekujem da eventualna manja korekcija može izazvati lančana poskupljenja drugih proizvoda i usluga. Posebno sam zadovoljan što je usvajanjem novog Zakona o energetici energetska politika po prvi put jasno povezana sa socijalnom politikom. Kroz novu uredbu o ranjivim kupcima, domaćinstvima kojima je pomoć najpotrebnija u potpunosti se subvencioniše potrošnja električne energije do 600 kWh mjesečno. Time energija prestaje da bude teret, a postaje garant osnovne sigurnosti i dostojanstva. <h2>POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA U EPCG</h2> Portal ETV: Lani ste uputili listu zahtjeva rukovodstvu EPCG u vezi sa zapošljavanjem. Šta su pokazali podaci i da li EPCG poštuje Vaše zahtjeve? ŠAHMANOVIĆ: Kraj je godine bio vrijeme laza osvrt i analizu rada i poslovanja EPCG, uključujući i politiku zapošljavanja. Vizija Ministarstva i Vlade je jasna – EPCG ulazi u veliki investicioni ciklus i za to su potrebni stručni, kvalitetni i odgovorni kadrovi. Energetika mora postati razvojna šansa Crne Gore, ne samo u smislu investicija, već i zapošljavanja, sticanja znanja i novih iskustava. Potrebni su nam ljudi koji će planirati i realizovati državne projekte. Pitanje partijskog zapošljavanja nije novo i svjesni smo da ne postoji jednostavno rješenje. Ali ono što želim jasno da poručim jeste da u godinama koje dolaze želimo da energetika bude sektor u kojem se traži radnik više – sektor koji zapošljava, a ne stagnira. To nije floskula, već realna razvojna perspektiva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231181248_069d30cc322fdc806a63afc4d5a921baf937d9ef45ed000f686c3504268fe58e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251231181248_069d30cc322fdc806a63afc4d5a921baf937d9ef45ed000f686c3504268fe58e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="EPCG"> </figure>  <h2>PONIŠTEN TENDER ZA BATERIJSKE SISTEME</h2> Portal ETV: Zašto je lani poništen tender za izgradnju baterijskih sistema za skladištenje energije? ŠAHMANOVIĆ: Tačno je da je tender poništen i iza te odluke stojim. Baterijski sistemi su Crnoj Gori potrebni i u to nema dileme. Međutim, procijenio sam da u tom trenutku nije bilo ni pravo vrijeme ni adekvatan finansijski model. EPCG se nalazi u složenoj situaciji – Termoelektrana Pljevlja je bila van pogona, hidrološka godina je bila izuzetno loša, a istovremeno se realizuje više velikih investicija. U takvim okolnostima novo zaduženje od 48 miliona eura nije bilo odgovorno rješenje. Vjerujem da kroz najavljena strateška partnerstva možemo doći do boljeg i održivijeg modela finansiranja baterijskih sistema, bez dodatnog opterećenja kompanije i države. <h2>FINANSIJSKI REZULTATI EPCG</h2> Portal ETV: EPCG je završila godinu sa velikim gubitkom. Da li Vlada ima jasnu sliku uzroka? ŠAHMANOVIĆ: Negativan finansijski rezultat EPCG svakako nije dobra vijest, ali nije ni neočekivan. Posljedica je niza izuzetno nepovoljnih okolnosti: višemjesečnog zastoja Termoelektrane Pljevlja, najlošije hidrološke godine u istoriji i rasta potrošnje električne energije od oko šest odsto. U takvim uslovima EPCG je bila prinuđena da značajan dio energije nabavlja na tržištu po višim cijenama. U stalnoj sam komunikaciji sa menadžmentom kompanije i znam da se ulažu maksimalni napori da se sistem stabilizuje. Istovremeno, EPCG ne stoji u mjestu – završava se vjetroelektrana Gvozd snage 54 MW, a već je ugovoreno proširenje za dodatnih 20 MW. To su projekti koji dugoročno jačaju energetsku nezavisnost i stabilnost kompanije. <h2>SARADNJA SA MASDAROM IZ UAE</h2> Portal ETV: Kakva je saradnja sa kompanijom Masdar iz Ujedinjenih Arapskih Emirata? ŠAHMANOVIĆ: Masdar vidimo kao izuzetno kredibilnog i snažnog strateškog partnera. Razgovori se vode o velikim kapitalnim projektima iz oblasti obnovljivih izvora energije – hidro, solarne i vjetroenergije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231181248_0c21914f723a7255f3344d795443d0c120d3006dde6358070183db5fdd50ac21.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251231181248_0c21914f723a7255f3344d795443d0c120d3006dde6358070183db5fdd50ac21" data-rendition-name="original" width="600" height="400" loading="lazy" alt="vjetroelektrane"> </figure>  Trenutno radimo na definisanju liste potencijalnih projekata, uz posebno vođenje računa o zaštiti životne sredine i smanjenju ekoloških konflikata. Razmatraju se i modeli saradnje između EPCG i Masdara, kako bismo na najbolji način iskoristili prirodne potencijale Crne Gore, uz znanje, tehnologiju i kapital strateških partnera. Riječ je o projektima vrijednim desetine i stotine miliona eura, koji mogu biti ključni za energetsku tranziciju i postepeno napuštanje proizvodnje iz uglja. <h2>ISPLATA POTRAŽIVANJA BIVŠIM RADNICIMA RUDNIKA BOKSITA</h2> Portal ETV: Da li su isplaćena potraživanja bivšim radnicima Rudnika boksita? ŠAHMANOVIĆ: Na samom početku mandata razgovarao sam sa bivšim radnicima Rudnika boksita i bio svjestan koliko je to dugogodišnje pitanje opterećivalo njihove porodice. Uz podršku kolega iz Vlade, posebno ministara finansija i rada, pronađen je model da isplate konačno krenu. Isplate se vrše fazno i još su u toku, pa ne mogu govoriti o konačnom iznosu. Najvažnije je da je proces pokrenut nakon deset godina čekanja. To je rezultat na koji sam iskreno ponosan. <h2>PRIPREME ZA CBAM MEHANIZAM EVROPSKE UNIJE</h2> Portal ETV: Kako se Crna Gora priprema za primjenu CBAM mehanizma EU? ŠAHMANOVIĆ: CBAM predstavlja ozbiljan izazov za zemlje koje nijesu članice EU, posebno za izvoz električne energije iz fosilnih izvora. Tokom posjete Briselu imao sam priliku da predstavim rezultate koje je Ministarstvo postiglo u proteklih osam mjeseci. Ispunili smo gotovo sve obaveze iz Reformske agende i Poglavlja 15, što je prepoznato od strane Evropske komisije. To će biti važna olakšavajuća okolnost prilikom izmjena CBAM regulative. Inicijalne procjene dodatnih troškova već su značajno ublažene, ali poruka je jasna – nemamo vremena za čekanje. Moramo ubrzati ulaganja u obnovljive izvore energije kako bismo zaštitili konkurentnost naše privrede. <h2>NOVE KONCESIJE U RUDARSTVU</h2> Portal ETV: Da li se planiraju nove koncesije u rudarstvu? ŠAHMANOVIĆ: Rudarstvo je specifična i često stigmatizovana oblast. Plan godišnjih koncesija za 2026. godinu uskoro ide na javnu raspravu. Paralelno radimo na izmjenama Zakona o geološkim istraživanjima i na novom Zakonu o rudarstvu. Cilj je jasan – da se mineralni resursi koriste u najboljem interesu države, uz najviše standarde zaštite životne sredine i punu transparentnost procesa. <h2>ENERGETSKA NEZAVISNOST CRNE GORE</h2> Portal ETV: Ima li Crna Gora plan za energetsku nezavisnost? ŠAHMANOVIĆ: Crna Gora decenijama nije izgradila nove velike energetske izvore, dok potražnja za električnom energijom globalno snažno raste, naročito zbog razvoja vještačke inteligencije i data-centara. To jasno pokazuje koliko se brzo mijenja energetska mapa svijeta i koliko je važno da Crna Gora pronađe svoje mjesto u toj tranziciji. Naš odgovor su veliki kapitalni projekti iz obnovljivih izvora energije, kroz strateška partnerstva sa kredibilnim investitorima. Potencijala imamo, geostrateška pozicija nam ide u prilog, zakonodavni okvir je u potpunosti usklađen sa EU, a interesovanje investitora postoji. Ono čega imamo najmanje je vrijeme. Ako kao društvo prepoznamo energetiku kao državni prioritet, rezultati neće izostati.

Miraš Dušević

Šahmanović za Portal ETV: Činimo sve da struja ne poskupi, standard građana je prioritet

Jačanje saradnje sa Masdarom, kao globalnim liderom u oblasti obnovljivih izvora energije, izuzetna je prilika za Crnu Goru da ubrza svoju energetsku tranziciju i postane regionalni lider u oblasti održive energije - zaključeno je na sastanku premijera Milojka Spajića sa predstavnicima Masdara, državne kompanije Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Jednu od najbrže rastućih svjetskih kompanija za obnovljivu energiju, kako se navodi u saopštenju, predstavljali su izvršni direktor Mohamed Džamil al Ramahi i članovi menadžmenta Abdula Zajed, Amine El Hamzaoui, Ali Alšimari i Omar Al Teneliji.
Spajić je, kako navode iz Vlade, rekao da je Crna Gora sa svojim bogatim obnovljivim izvorima energije i ambicioznim ciljevima dekarbonizacije otvorena za investicije u sektoru obnovljivih izvora energije, dodajući da novi zakonski okvir stvara povoljno okruženje za ulaganja i omogućava bržu i efikasniju realizaciju projekata.
- Propisima je definisana obaveza Crne Gore da do 2030. godine dostigne 50 odsto udjela energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji, u skladu sa ciljevima Energetske zajednice. Očekujemo nove investicije, a novi zakoni doprinijeće maksimalnom korišćenju raspoloživih resursa i snižavanju troškova proizvodnje električne energije - istakao je Spajić.
Istovremeno to će, kako je dodao, doprinijeti diversifikaciji cjelokupnih resursa i podsticanju crnogorske ekonomije.
Džamil al Ramahi ocijenio je značajnim podsticajni zakonodavni okvir Crne Gore, kao i potencijale za distribuciju putem podvodnog kabla i planove za dupliranje tog resursa.
- Strane su se usaglasile sa potrebom intenziviranja saradnje kroz razmjenu informacija o potencijalnim projektima U Crnoj Gori, u kojima je Masdar izrazio veliku zainteresovanost da učestvuje - ističu iz Vlade.
Iz ove kompanije podsjetili su da su, kao pionir u unapređenju oblasti čiste energije i ključni pokretač vizije UAE kao globalnog lidera u obnovljivim izvorima, razvili projekte u više od 40 zemalja na šest kontinenata.
- Poseban značaj u razvoju održivog razvoja, kako su istakli, predstavljaju inovacije u oblasti solarne energije, vjetra, skladištenja energije, pretvaranja otpada u energiju i geotermalne energije - navode iz Vlade.
U Crnoj Gori je kompanija Masdar Energy B.V. iz Holandije, čiji je osnivač kompanija Masdar sa sjedištem u Abu-Dabiju, jedan od vlasnika vjetroelektrane Krnovo.&nbsp;
- Ova vjetroelekrana snabdijeva električnom energijom oko 45.000 domaćinstava i raseljava oko 80.000 tona emisije ugljenika godišnje. Procjenjuje se da proizvodi 200 gigavata električne energije godišnje - ističu iz Vlade.

Spajić: Crna Gora jako privlačna za ulaganje u obnovljive izvore energije

Od početka rata u Pojasu Gaze, Izrael je potrošio desetine milijardi dolara na vojne operacije koje su ostavile razorne posljedice po palestinsku teritoriju i predstavljaju značajan teret za izraelsku ekonomiju.
Prema procjenama, ukupna ekonomska šteta rata iznosi oko 112 milijardi dolara. Bivši vojni ekonomski savjetnik izraelske vojske, Gil Pinhas, procijenio je početkom 2025. godine da je rat Izrael koštao oko 48 milijardi dolara.
Istovremeno, Filip Lazarini, šef UNRWA-e, naveo je da je tokom pojedinih faza sukoba u prosjeku dnevno stradalo oko 100 Palestinaca.
Precizni podaci o iznosu potrošenom isključivo na municiju nijesu javno dostupni, što je uobičajena praksa kada su u pitanju vojni budžeti. Pinhas je naveo da je Izrael od početka rata izdvojio 108 milijardi dolara za municiju i naoružanje, iako sav nabavljeni materijal nije iskorišćen.
Dio troškova odnosi se i na nabavku oružja od domaćih proizvođača, što je ublažilo negativne posljedice rata po izraelsku ekonomiju kroz podsticanje vojne industrije.
Značajan dio ukupnih troškova povezan je sa mobilizacijom velikog broja vojnika. Od oko 465.000 izraelskih rezervista, više od 300.000 bilo je raspoređeno tokom prve godine rata, uz dodatnih 170.000 aktivnih vojnika.
Prema podacima izraelskog Ministarstva finansija, oko 22,3 milijarde dolara potrošeno je samo na rezervne snage, dok su troškovi održavanja stalne vojske u 2025. godini procijenjeni na 4,9 milijardi dolara.
Prema izvještaju Univerziteta Braun o troškovima ratova za 2025. godinu, od 7. oktobra 2023. godine Sjedinjene Američke Države pružile su Izraelu oko 21,7 milijardi dolara vojne pomoći.
Uz to, američke operacije podrške Izraelu u Jemenu, Iranu i širem regionu koštale su između 9,65 i 12,07 milijardi dolara, čime se ukupna američka izdvajanja povećavaju na između 31,35 i 33,77 milijardi dolara.
Dok vojni troškovi nastavljaju da rastu, procjene obnove razorene teritorije takođe su izuzetno visoke. Prema podacima Ujedinjenih nacija, obnova Pojasa Gaze mogla bi koštati oko 70 milijardi dolara i trajati decenijama.

Izrael je na rat u Gazi potrošio 112 milijardi dolara, za obnovu enklave biće potrebne decenije

Najmanje šest osoba je poginulo, a više od 25 je povrijeđeno u izraelskim vazdušnim napadima na istočnu libansku regiju Beka u petak kasno uveče, javili su libanski mediji.
Libanska državna Nacionalna novinska agencija (NNA) navela je da je u napadima poginulo šest osoba, dok je više od 25 ranjenih prevezeno u bolnice širom regije, prenosi Anadolija.
Izraelski ratni avioni izveli su talas žestokih vazdušnih udara na istočne i zapadne planinske lance u istočnoj Bekai, a eksplozije su odjekivale širom tog područja.
Tri napada bila su usmjerena na područje Shara, u podnožju istočnih libanskih planina, dok su avioni nastavili nadlijetati nebom iznad Baalbeka.
Jedan od napada pogodio je zgradu u blizini Fondacije Al-Kard Al-Hasan na autoputu Rijak - Baalbek, sravnivši je sa zemljom, navodi NNA.
Izraelski avioni izveli su još dva dodatna udara na ravnice gradova Kasr Naba i Tamnine al-Tahta, zapadno od Baalbeka.
Izraelska vojska saopštila je da su komandni centri Hezbollah bili meta najnovijih napada u Libanu.
Napadi se događaju usljed ponovljenih izraelskih kršenja sporazuma o prekidu vatre postignutog u novembru 2024. godine, pri čemu su stotine Libanaca ubijene ili ranjene.
Izrael i dalje drži pet libanskih brda koje je zauzeo tokom posljednjeg rata, kao i druga libanska područja koja kontroliše decenijama.

Najmanje šest osoba poginulo u izraelskim napadima na Liban

Hapšenje britanskog princa Endrjua vratilo je nadu da zapadne civilizacijske vrijednosti ipak imaju šansu da prežive, ocijenila je novinarka Biljana Jovićević, navodeći da taj potez ima značaj ne samo za Veliku Britaniju, već i u širem kontekstu odnosa SAD-a i Evropske unije.
Gostujući u emisiji „Na kraju dana“ na Televiziji E, Jovićević je podsjetila da je još prošle jeseni započelo preispitivanje uloge princa Endrjua, naročito nakon drugog hapšenja Džefrija Epstina 2019. godine i njegovog kasnijeg boravka u pritvoru, koji je okončan smrću pod okolnostima koje i dalje izazivaju kontroverze.
- Još prošle jeseni je uslijedilo preispitivanje uloge britanskog princa Endrjua, ubrzo nakon Epsteinovog hapšenja uslijedio je intervju sa BBC-jevom novinarkom Emili Majtli i totalno demaskiranje i razotkrivanje nakon čega je ostao bez svojih kraljevskih titula i funkcija, iako ga se Vindzorovi nijesu u potpunosti odrekli jer je bio omiljeni sin kraljice Elizabete - dodala je Jovićević.
Jovićević ističe da hapšenje nije samo značajan potez za Veliku Britaniju, već i u kontekstu sukoba na relaciji SAD-a i Evropske unije, odnosno država koje baštine vrijednosti zapadne civilizacije nasuprot administraciji američkog predsjednika Donalda Trampa.
- Mi znamo da je još od 2019. godine, kada je Džefri Epstein uhapšen po drugi put, a potom vrlo brzo preminuo pod i dalje nedovoljno razjašnjenim okolnostima — iako je zvanična verzija da je izvršio samoubistvo — čitav slučaj pod znakom pitanja. Podaci koji su u međuvremenu izašli u javnost, naročito detalji o snimcima na kojima nedostaje minut koji se ne može objasniti, kao i određena razmjena njegovih mejlova iz kojih se ne stiče utisak da je nalikovao osobi sklonoj samoubistvu, te svjedočenja osoba koje su bile u obližnjim ćelijama, sve to dodatno produbljuje sumnje. To je jedan aspekt priče. Drugi je činjenica da je tada u Britaniji uslijedilo preispitivanje pozicije bivšeg princa Endrjua, kao i BBC-jev intervju u kojem je novinarka Emili Mejtli uspjela da demaskira tvrdnje i odbranu koju je tadašnji princ Endrju pripremio. Nakon toga se djelimično povukao iz javnog života, ali, budući da je slovio za najdražeg sina kraljice Elizabete, ona se kao majka ipak nije u potpunosti odlučila da ga se odrekne. Ostao je prisutan u javnosti, iako više ne na javnim funkcijama - rekla je Jovićević.
Jovićević ističe da je Endrjuevo hapšenje uslijedilo nakon drugog ciklusa otvaranja Epsteiovih fajlova, kojih je oko tri i po objelodanjenih i koji se mogu naći na sajtu američkog Ministarstva pravde, od kojih su mnogi, kako tvrdi, zatamnjeni.
- Ne možete da vidite sve fajlove pod obrazloženjem da se štite žrtve, u šta postoje ozbiljne sumnje, ali članovi Kongresa, posebno oni koji imaju tajne službe tvrde da se ne radi samo o tome, čak su i objavljena neka imena za koja se tvrdilo da se štite tim fajlovima. Tako da se zvanično štite žrtve, a nezvanično se štite i druge osobe, u svakom slučaju fotografije sa princom Endrjuom su ponovo isplivale, u međuvremenu su isplivali i mejlovi koji ga terete da je razmjenjivao povjerljive informacije za Džefrijem Epsteinom - zaključila je Jovićević.
Cijelo Gostovanje novinarke Biljane Jovićević u "Na kraju dana" možete poslušati u nastavku:&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FepHwSYIGtn8%3Fsi%3Dgv1HpPTulkn7PrKf&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovićević: Hapšenje Endrjua vraća nadu da vrijednosti zapadne civilizacije ipak imaju šanse da prežive

Više od tri mjeseca nakon smrti tridesetšestogodišnjeg Nikole Dabetića iz Berana, porodica i dalje nema uvid u kompletnu medicinsku dokumentaciju, niti informaciju o radu vanredne eksterne komisije Ministarstva zdravlja, i ne zna u kojoj fazi postupak pred nadležnim tužilaštvom, piše <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/snimak-ocitan-skoro-dva-mjeseca-nakon-smrti-ljekar-suspendovan-internom-odlukom">Pobjeda</a>.&nbsp;
Iako im je iz Ministarstva zdravlja 6. februara saopšteno da je ljekar koji je postupao u ovom slučaju suspendovan, porodici do danas nije dostavljen akt o toj mjeri, niti su im objašnjeni njen pravni osnov, trajanje i razlozi.
U međuvremenu, konačni obdukcioni nalaz potvrdio je ono na šta porodica od početka upozorava - da je Nikola preminuo od sepse nastale usljed perforacije debelog crijeva tokom kolonoskopije, odnosno rutinskog endoskopskog zahvata obavljenog u Kliničko-bolničkom centru Berane. Nikola je preminuo u svom stanu, nakon što je prethodnog dana iz iste ustanove otpušten kući, i to uprkos teškim i jasno izraženim simptomima.
Roditelji preminulog su zdravstveni radnici - otac je specijalista ortopedije i dugogodišnji ljekar, koji je više od 12 godina bio direktor iste zdravstvene ustanove, a majka je doktor stomatologije, specijalista ortodoncije. Porodica ističe da ovo ne navodi radi privilegija, već kako bi ukazala na ozbiljnost problema i postavila pitanje kako se postupa prema drugim pacijentima, ako se ovakav ishod desio i u slučaju djeteta ljekara.
Porodica Dabetić je Pobjedi precizirala da je nepravilnosti u postupanju konstatovala i zdravstvena inspekcija, ali da i dalje ne znaju koje su konkretne mjere preduzete, prema kome i na osnovu kojih akata.
Iz zvaničnog odgovora Ministarstva zdravlja od 6. februara proizilazi da je ljekar koji je postupao u slučaju smrti Nikole Dabetića suspendovan, ali porodica naglašava da je riječ o internoj odluci KBC Berane, a ne o mjeri zasnovanoj na nalazu eksterne komisije.
Prema nalazu zdravstvene inspekcije od 6. novembra 2025. godine, na dan otpusta pacijenta iz bolnice, utvrđene su nepravilnosti u postupanju ordinirajućeg ljekara i u vođenju medicinske dokumentacije dr Blaža Stijovića, pokazuju dokumenti kojima raspolaže porodica.
U tom dokumentu navedeno je da se u izvještaju ljekara specijaliste ne pominje opis nativnog RTG snimka abdomena, već je samo konstatovano da je „nativni abdomen u prilogu“, dok istovremeno ne postoji ni izvještaj ljekara specijaliste radiologije o tom snimku.
Porodica je saopštila i da je utvrđeno i da nijesu evidentirani podaci o primijenjenoj terapiji niti detalji o plasiranju urinarnog katetera, kao i da ne postoji pisana izjava pacijenta o odbijanju hospitalizacije, već je takva tvrdnja unijeta isključivo na osnovu navoda ordinirajućeg ljekara dr Blaža Stijovića.
Odluku o otpustu pacijenta tog dana ljekar je donio u trenutku kada je, prema dostupnim svjedočenjima i dokumentovanoj komunikaciji, pacijent ispoljavao ozbiljne i jasno izražene simptome, uz evidentno pogoršanje zdravstvenog stanja.
Porodica ukazuje i da u momentu otpusta nije postojao pisani radiološki izvještaj niti dokumentovana stručna interpretacija nativnog RTG snimka abdomena.
Prema nalazu inspekcije, snimak je opisan tek 31. decembra 2025. godine, gotovo dva mjeseca nakon događaja, i to od strane drugog radiologa, po nalogu komisije za kontrolu kvaliteta, a sadržaj tog naknadnog radiološkog nalaza porodici do danas nije dostavljen.
<h2>Nije tražio da napusti bolnicu</h2>
U medicinskoj dokumentaciji evidentirano je da je Nikola Dabetić navodno odbio bolničko liječenje prema zabilješci ordinirajućeg ljekara, ali o tome ne postoji pisana izjava pacijenta.
Porodica osporava tvrdnju da je Nikola tražio da napusti bolnicu i navodi da raspolaže komunikacijom i svjedočenjima osoba koje su tog dana bile uz njega, a koje potvrđuju da je tražio medicinsku pomoć.
U porukama koje je slao dok je bio hospitalizovan, dan prije smrti, kako je kazala porodica Pojbedi, Nikola piše da mu je stanje „1000 puta gore“, da je „samo što ne umre“ i da je „bol blaga riječ“. U jednoj od poruka porodici, Nikola kaže: „Ne mogu da riječ izgovorim od bolova“, objašnjavajući da zbog intenziteta bola nije mogao da se javi sinu. Opisuje i obilno i neprestano znojenje, navodeći da mu „na svaka dva minuta osoblje mijenja jastuk i posteljinu od znoja“. U jednoj od poruka navodi i da mu je rečeno da „vjerovatno umišlja“, dok istovremeno opisuje dramatično pogoršanje stanja.
Svjedoci, kako navodi porodica, potvrđuju da je tog dana tražio medicinsku pomoć, a ne napuštanje bolnice.
Zdravstveni inspektor je potvrdio da je obavještenje o utvrđenom činjeničnom stanju dostavljeno Ministarstvu zdravlja na dalje postupanje, te da su preduzete mjere prema pravnom licu, odgovornom licu u pravnom licu i jednom zdravstvenom radniku.
Porodica ni danas nema informaciju da li su preduzete mjere u odnosu na radiološku dijagnostiku, niti u odnosu na postupanje tokom kolonoskopije, tokom koje je, prema obdukcijskom nalazu, došlo do perforacije crijeva.
Ministarstvo zdravlja je formiralo vanrednu eksternu komisiju radi ispitivanja eventualnih stručnih propusta i moguće uzročno-posljedične veze sa smrtnim ishodom, ali porodica do danas nema informaciju da li je komisija započela rad niti u kojoj je fazi postupak.
Do danas porodica nema ni informaciju o eventualnim daljim radnjama nadležnog tužilaštva, niti o statusu postupka koji se vodi povodom smrti Nikole Dabetića.
<h2>Šta je utvrdila obdukcija</h2>
Konačni obdukcioni nalaz potvrdio je da je neposredni uzrok smrti peritonitis diffusa, dok je kao osnovna bolest/povreda označena perforatio coeci – probijanje početnog dijela debelog crijeva nastalo tokom endoskopske procedure, kolonoskopije. Prema nalazu, perforacija je nastala djelovanjem instrumenta – kolonoskopa.
Obdukcijom je, kako je ranije objavila Pobjeda, utvrđeno i da se u trbušnoj duplji nalazila velika količina crijevnog sadržaja, što ukazuje da se proces razvijao tokom izvjesnog vremena, a ne naglo i iznenada. Takvo stanje, prema medicinskim pravilima, kod živog čovjeka izaziva jake bolove, pogoršanje opšteg stanja i brzo razvijanje sepse.
<h2>Hronologija posljednjih dana</h2>
Nikola Dabetić je 22. oktobra 2025. godine primljen u KBC Berane zbog bolova u stomaku. Tokom boravka urađeni su magnetna rezonanca, CT pregled i nativni RTG abdomena. Prema tadašnjoj medicinskoj dokumentaciji i informacijama koje su saopštene porodici, stanje je ocijenjeno kao stabilno.
Dana 27. oktobra 2025. godine urađena je kolonoskopija sa biopsijama. Prema obdukcionom nalazu, tokom te procedure došlo je do perforacije cekuma. Istog dana otpušten je na kućno liječenje.
U danima nakon kolonoskopije bolovi u stomaku bili su prisutni i postepeno su se pojačavali, praćeni povišenom temperaturom i malaksalošću.
Dana 6. novembra 2025. godine Nikola se ponovo javlja u KBC Berane. U medicinskoj dokumentaciji navedeno je da „odaje utisak lakog bolesnika“ i da je abdomen „mek“. Istovremeno, prema dostupnim podacima i svjedočenjima, imao je tvrd i otečen stomak, konstantne nagone za povraćanje, izraženu opštu slabost, obilno znojenje i anuriju u trajanju od tri dana, nakon čega mu je postavljen urinarni kateter.
Istog dana, 6. novembra, otpušten je kući u invalidskim kolicima.
Prema obdukcionom nalazu, Nikola Dabetić je preminuo 7. novembra 2025. godine u jutarnjim časovima u svom stanu, usljed sepse nastale kao posljedica perforacije cekuma.
<h2>Bez odgovora</h2>
Ministarstvo zdravlja i KBC Berane do zaključenja broja nijesu dostavili odgovore na pitanja Pobjede o pravnom osnovu suspenzije ljekara, statusu i radu vanredne komisije, preduzetim mjerama prema ustanovi i odgovornim licima, kao ni o razlozima zbog kojih radiološki izvještaj nije postojao u medicinskoj dokumentaciji u momentu otpusta pacijenta.

Tag: masdar