Neće brzo proći, a počeće devastacija maslinjaka, bungalovi, apartmani, sve pod velom razvoja turizma i ko god digne glasa protiv ovoga biće “državni neprijatelj” - kazao je poslanik Socijaldemokrata, predsjednik SO Bar i predstavnik Evropskog saveza Branislav Nenezić.
On je, na društvenoj mreži Iks (X), kazao da amandman poslanika koji ne prihvate ni predlagač zakona, niti direktor Direktorata za poljoprivredu, izglasa većina, ista ona koja bi i Kotor da “skine” sa liste UNESCO.
- Gdje će otpadne vode iz “objekata namijenjenih za turističku valorizaciju maslinjaka” nego u istu tu zemlju iz koje se “hrani” maslina. Od “barske žutice” ostaće nam samo prazna amblaža, a ko će brzo da valorizuje barske maslinjake, brzo ćete vidjeti dragi sugrađani. Ali kako kaže crnogorski Dalaj Lama, u Ženevi lijepo, Crna Gora hita ka EU, mora i maslina da da svoju “žrtvu” - zaključio je Nenezić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fbanenenezic%2Fstatus%2F1951209124517007777%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nenezić: Pod velom razvoja turizma počeće i devastacija maslinjaka

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić položio je danas, zajedno sa potpredsjednikom Vlade Milunom Zogovićem, vijence u kasarnama Masline i Danilovgrad u znak sjećanja na heroje koji su prije 26 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije, ali i nevine civilne žrtve tog sukoba, saopšteno je iz crnogorskog parlamenta. Mandić je u Maslinama vijence posvetio „Junacima naše zemlje“, ističući da se sa ponosom sjećamo tih hrabrih ljudi koji su vođeni najčistijim osjećanjima patriotizma i ljubavi prema rodnoj grudi, stali u odbranu zajedničke države i njoj dali sve, uključujući i vlastiti život. U Danilovgradu Mandić je vijenac posvetio prvoj žrtvi NATO bombardovanja, mladom vojniku Saši Stajiću, kao i, kako je rekao, svim junacima koji su položili svoje živote u odbrani "naše zajedničke otadžbine ističući da se sa pijetetom sjećamo svih nevinih civilnih žrtava". - Vječan im pomen - poručio je Mandić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032413030_ec7fb5aba0b01a30586328a36848d270bc52d63f2e848b121bc825a8cbeb85f7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025032413030_ec7fb5aba0b01a30586328a36848d270bc52d63f2e848b121bc825a8cbeb85f7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="polaganje vijenaca"> </figure>

Mandić položio vijence u Maslinama i Danilovgradu: S ponosom se sjećamo hrabrih ljudi koji su stali u odbranu zajedničke države

Bar je prepoznat kao grad koji njeguje maslinarsku kulturu, ovaj maslinjak, pored toga što ima u svom sastavu milenijumska stabla, treba da bude da jedan pogledan maslinjak u samom centru grada, a imamo ideje kako i na koji način bi on, potencijalno, mogao na kvalitetan način da se zaštiti - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević.
Svaka maslina starija od 100 godina zakonom je zaštićena u Crnoj Gori, ali izgleda samo na papiru, na terenu je ipak drugačije, pa tako na mjestu drevnog maslinjaka u Baru u Planu je ucrtan stambeno poslovni objekat, u pitanju je DUP Topolica 3, procijenjeno je da na tom lokalitetu ima i milenijumskih stabala. Za zaštitu tog maslinjaka pokrenuta je i građanska inicijativa, a takvom planskom rješenju protivi se i Opština Bar.
Od 2018.godine su lokalnim samoupravama, podsjeća Raičević, uzete ingerencije u dijelu prostornog planiranja, i od te godine, dodaje on, planiranje prostora se organizuje, kako navodi, u okviru resornog Ministarstva.
Od strane Ministarstva ekologije, urbanizma i prostornog planiranja &nbsp;je potekla inicijativa, ističe Raičević, da se izvrši izmjena i dopuna DUP-a Topolica 3, dodaje on, gdje se nalazi spomenuta lokacija, kako navodi, gdje se planira gradnja.
- Ono što želim da informišem cjelokupnu crnogorsku javnost da smo se sa ovom problematikom bavili intenzivno, u tom periodu od 2023. godine, s obzirom da sam još tada kao predsjednik Opštine formirao poseban Savjet za praćenje i analizu prostorno planske dokumentacije, s obzirom da u tom trenutku, pored već pomenutih izmjena i dopuna DUP-a Topolica 3 su bile započete inicijative za izradu izmjena i &nbsp;dopuna Prostorno urbanističkog plana opštine Bar, a svakako i izrada Prostornog plana Crne Gore. Ovaj Savjet sastavljen je od stručnih ljudi, koji su u nekom ranijem periodu se bavili prostornim planiranjem u našem gradu, je eksplicitno naveo da je neophodno da se na ovom lokalitetu mnogo posvećenije analizira sam prostor, i da se uzme u obzir ono što smo još tada govorili, da se na ovom lokalitetu te katastarske parcele koja je sastavni dio urbanističke parcele, se nalaze milenijumska stabla maslina i da je neophodno da se to uzme u razmatranje, i da se taj lokalitet i na adekvatan način i tretira, u konačnom i zaštiti - rekao je Raičević.
Savjet je upozorio resorno Ministarstvo, podsjeća Raičević, da na navedenom lokalitetu postoje potencijalni spomenici prirode, ističe on, te da smatraju neophodnim da se to, kako kaže, uzme u razmatranje.
- Predloženo je da se zadrže urbanistička rješenja iz Nacrta plana iz &nbsp;ranijeg perioda, a takođe i sa nivoa glavnog gradskog arhitekte, koji je član ovog Savjeta, je navedeno da se mora ovo uzeti u obzir, i da na neki način obrađivač plana, odnosno resorno Ministarstvo mora uvažiti ovu činjenicu. Nažalost, sve ovo za šta postoji adekvatna dokumentacija, u vidu zapisnika, Ministarstvo je zanemarilo i nije uzelo u razmatranje, tako da, nažalost, opet govorim, zbog centralizacije izvornih nadležnosti lokalnih samouprava, Ministarstvo je odredilo da upravo na ovom lokalitetu predvidi mogućnost izgradnje poslovno stambenih objekata - istakao je Raičević.
Ministarstvo je zanemarilo struku, ističe Raičević, ali i laička javnost, dodaje on, građani koji su više puta apelovali, podsjeća on, &nbsp;te zanemareno je nešto što je krajnje, kako kaže, adekvatno stručno mišljenje.
- Bar je prepoznat kao grad koji njeguje maslinarsku kulturu. Ovaj maslinjak, pored toga što ima u svom sastavu milenijumska stabla, treba da bude da jedan pogledan maslinjak u samom centru grada, a imamo ideje kako i na koji način bi on, potencijalno, mogao na kvalitetan način da se zaštiti. Maslinjak je na današnji dan u privatnom vlasništvu, to nije svojina Opštine Bar, niti Opština Bar raspolaže sa ovim zemljištem. Pokrenuli smo inicijativu, razgovaramo sa vlasnicima zemljišta na kojem se ovaj maslinjak nalazi, oni razumiju cjelokupnu situaciju, voljni su da dođemo do određenog kompromisa koji bi podrazumijevao razmjenu zemljišta, gdje bi Opština Bar ustupila njima adekvatnu površinu zemljišta koje je u sastavnom dijelu te urbanističke parcele, a zauzvrat da Opština dobije vlasništvo nad zemljištem na kojem se nalaze ova milenijumska stabla, koja ćemo ukoliko tu proceduru završimo onako kako zakon nalaže, i u adekvatnoj proceduri, shodno Zakonu o zaštiti prirode i životne sredine, i zaštiti - naglasio je Raičević.
Ukoliko dođe do dogovora sa vlasnicima zemljišta, poručuje Raičević, Opština će uložiti maksimalan napor da se taj prostor, kako tvrdi, kvalitetno zaštiti.
- Naša razmišljanja idu u tom pravcu da brigu o tom maslinjaku vodi novoformirano preduzeće Kuća maslina, koje je pokazalo da itekako može na kvalitetan &nbsp;stručan način da se bavi i ostalim spomenicima prirode, poput stabla Stare masline, na Mirovici. Siguran sam da bi oni kvalitetno upravljali i ovim lokalitetom kao jednim poglednim maslinjakom koji bi na kvalitetan način predstavljao sve ono što jeste tradicija našeg grada, odnosno tradicija jedne poljoprivredne kulture na koju smo jako ponosni - zaključio je Raičević.

Raičević: Ministarstvo zanemarilo činjenicu da se na lokalitetu gdje je ucrtan poslovno-stambeni objekat nalaze milenijumska stabla maslina

Izraelski doseljenici iščupali su stotine vjekovnih stabala maslina u selu Karjut na sjevernoj Zapadnoj obali, izjavili su palestinski poljoprivrednici i aktivisti.
- Oko dva kvadratna kilometra sada je gotovo bez stabala maslina, nakon što su doseljenici posjekli stotine stabala - rekao je za Anadoliju Bašar el Karjuti, &nbsp;aktivista protiv nelegalnih izraelskih naselja.
Rekao je da su poljoprivrednici pronašli drveće iščupano iz korjena, nakon što im je izraelska vojska dozvolila da krenu na svoja poljoprivredna zemljišta u blizini naselja Eli.
- Većina počupanog drveća bila je višegodišnja - dodao je on.
Poljoprivrednik Muhamed Badavi nazvao je pravom katastrofom čupanje stabala maslina, među kojima su i vjekovna stabla.
- Izgubio sam 30 stabala od 100 stabala maslina zbog doseljenika. Godinama se suočavamo sa zastrašivanjem i zlostavljanjem od strane izraelskih doseljenika - rekao je on.
Prema palestinskim podacima, od oktobra prošle godine ilegalni izraelski doseljenici izveli su oko 16.663 napada na Palestince i zemlje i imanja širom okupirane Zapadne obale, uključujući istočni Jerusalim.
Podaci izraelske grupe protiv naselja Peace Now pokazuju da postoji pola miliona ilegalnih naseljenika u 146 naselja i 224 ispostave na Zapadnoj obali.
Tenzije su porasle širom okupirane Zapadne obale zbog izraelske brutalne ofanzive na Pojas Gaze, u kojoj je od 7. oktobra 2023. ubijeno više od 43.100 Palestinaca, uglavnom žena i djece.
Najmanje 763 Palestinca su od tada ubijena, a oko 6.300 ranjeno u vatri izraelske vojske na okupiranoj teritoriji, prema podacima Ministarstva zdravlja.

Palestinci: Izraelski doseljenici iščupali stotine vjekovnih stabala maslina na Zapadnoj obali

Protiv dvije sedamnaestogodišnjakinje iz Tivta podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su sa skrivenog broja telefona pozvale vršnjakinju i rekle da će u javnost pustiti snimak eksplicitne sadržine na kojem se nalazi ako im ne da novac.
One se terete za krivično djelo iznuda u pokušaju.
- Policija preduzela intenzivne aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju utvrđivanja identiteta ovih lica i došla do saznanja da je riječ o dvije maloljetnice stare 17 godina iz Tivta. Od njih su u prisustvu roditelja prikupljena obavještenja na zapisnik nakon čega je sa cjelokupnim događajem upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je kvalifikovao krivično djelo iznuda u pokušaju - saopšteno je iz Uprave policije.
Protiv dvije osumnjičene maloljetnice krivična prijava je podnijeta u redovnom postupku.

Sedamnaestogodišnjakinjama krivična prijava zbog sumnje da su vršnjakinji rekle da će objaviti eksplicitni snimak ako im ne da novac

Stanovnici Omerbožovića koji više od dva mjeseca protestuju zbog izgradnje pete sanitarne kade na Deponiji, došli su danas u Botun kako bi podržali mještane ovog kraja u borbi protiv izgradnje kolektora, piše Dan.
Predstavnik Omerbožovića Đeljoš Gorvokaj poručio je da će Botunjani sigurno pobijediti, dok je Vukašin Sojanović, ispred stanovnika Botuna, kazao da je dva mjesta zadesila ista muka.
- Uvijek smo živjeli u miru, slozi i razumijevanju, pa i u ovim teškim trenucima drago mi je što smo zajedno - kazao je Stojanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DMfcg0otwTFU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Jedan od mještana Botuna Slavko Vukčević kazao je da su dobili podršku stanovnika opštine Tuzi jer i oni imaju slične probleme.
- Ti problemi posljedica su od ranijih godina kada smo bile bratske opštine. Stanovnicima Tuzi je problem sanitarna kada. Oni su dobili sanitarne kade, a mi bazene i planirana postrojenja. Aktuelna vlast u Podgorici uvijek bira… Imamo obavezu da branimo ovu lokaciju od tih postrojenja - rekao je Vukčević.
Poručio je da će Botunjani uzvratiti posjetu Tuzanima te da će termin posjete naknadno dogovoriti.
Stanovnik Omerbožovića Sandro Paljušaj kaže da Podgorica kolektor može graditi na drugim lokacijama, a ne u Botunu. Poručio je da neće odustati od protesta protiv gradnje sanitarne kade.
- Nećemo odustati dok ne dođemo do konačnog rješenja - poručio je Paljušaj. &nbsp;&nbsp;

(VIDEO) Tuzani došli da podrže Botunjane: Ista nas je muka zadesila

Predstava „Ljubaf” nastala u produkciji Yugoarta iz Beograda biće izvedena u okviru desete Manifestacije kamernih dramskih ostvarenja - MAKADO u nedjelju, 23. novembra, u sali DODEST u KIC-u „Budo Tomović”, od 20 sati.
U predstavi igraju Elizabeta Đorevska, Branislav Zeremski i Dubravko Jovanović.
Predstava govori o ljudskim odnosima i pokreće niz pitanja o životu: Šta je ljubav? Kako je naći? I kad je nađemo, kako je održati u životu, u ovom svijetu koji ponekad izgleda potpuno okrenut naopačke? Dvojica školskih prijatelja ponovo se susrijeću i tada jedan spriječi ovog drugog u pokušaju da skoči u rijeku. Obojica pronalaze način da riješe vlastiti problem, tako što jedan drugoga ponovo vraćaju u život.
Ulaznice su rasprodate.

Predstava „Ljubaf” sjutra u KIC-u

Samo integrisanim pristupom, zasnovanim na zajedničkom razumijevanju kriminalnih ekosistema, Crna Gora i njeni partneri mogu efikasno pratiti, razbijati i onesposobljavati transnacionalne mreže koje prijete ekonomskim, bezbjednosnim i institucionalnim strukturama regiona, kazao je pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala Velimir Furtula.
Furtula i policijski službenik ovog Sektora Serđo Elezović prisustvovali su sastanku visokih predstavnika država članica EU, Zajednice latinoameričkih i karipskih zemalja (CELAC) i Zapadnog Balkana, koji je održan 20. novembra u sjedištu Evropske komisije u Briselu.
- Na osnovu uočenih trendova jasno je da budući odgovor na organizovani kriminal mora biti regionalno usklađen i globalno povezan. Rastuća međuregionalna mreža između Latinske Amerike, Evrope i Zapadnog Balkana zahtijeva jačanje analitičkih kapaciteta, proaktivnu razmjenu obavještajnih podataka i sve čvršću operativnu saradnju između partnerskih zemalja - rekao je Furtula.
Govoreći o rezultatima koje je crnogorska policija ostvarila u borbi protiv organizovanog kriminala, pomoćnik direktora policije je izdvojio akcije na suzbijanju krijumčarenja narkotika koje se sprovode u ekviru EMPACT platforme, u saradnji sa EUROPOLOM i drugim partnerskim službama, te iskazao spremnost za dalje jačanje bileteralne policijske saradnje kako sa partnerima iz regiona Zapadnog Balkana, državama članicama EU tako i sa zemljama Latinske Amerike, u cilju razbijanja kriminalnih mreža i presjecanja krijumčarskih ruta.
Sastanku eksperata na temu saradnje Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana o trendovima u vezi sa zloupotrebom i trgovinom narkoticima, prisustvovao je policijski službenik u Odsjeku za borbu protiv droga Serđo Elezović.
U kontekstu evrointegracione agende i ispunjavanja završnih mjerila u pregovaračkom poglavlju 24, Elezović je naglasio da je policijska saradnja sa evropskim službama za sprovođenje zakona u oblasti droga strateški prioritet, afirmišući saradnju sa Europolom i EU Agencijom za droge (EUDA).&nbsp;
On je ispred Uprave policije potvrdio spremnost pružanju punog doprinosa u borbi protiv krijumčarenja narkotika, mapiranju novih kriminalnih grupa, kao i otkrivanju i oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Furtula: Odgovor na organizovani kriminal mora biti regionalno usklađen i globalno povezan

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: maslina