U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) danas je uspješno izvedena druga transplantacija matične ćelije hematopoeze.&nbsp;
- Ovu složenu proceduru samostalno je, i ovoga puta, izveo tim Centra za hematologiju Interne klinike KCCG, uz podršku Zavoda za transfuziju krvi i Centra za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku KCCG - naglasili su u ovoj zdravstvenoj ustanovi.
Pacijentkinja je, kažu, dobro podnijela procedure i slijedi kontinuirano praćenje naredne tri sedmice.
Prva transplantacija je, takođe, uspješno izvedena 17. februara ove godine.
- Tako da se, kao što smo i najavili, uspješno nastavljaju transplantacije matičnih ćelija u Centru za hematologiju Interne klinike KCCG - istakli su u KCCG.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U KCCG uspješno urađena još jedna transplantacija matičnih ćelija

To je transplantacija koja je određena za pojedine vrste malignih hematoloških bolesti, gdje pacijent, najjednostavnije je reći, sam sebi daje matične ćelije, odnosno sam je sebi donor. Sprovodi se na način koji je dosta bio izazovan, dosta komplikovan, kako za nas hematologe, ljekare koji su uz pacijenta, tako i za Centar za transfuziologiju, bez čijeg krvavog rada ništa ovo ne bi moglo biti sprovedeno - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, dr Ivana Miketić.
Prvi put u istoriji crnogorskog zdravstva urađena je transplantacija matičnih ćelija koštane srži koja se koristi u tretmanu teških hematoloških oboljenja i koja do sada nije bila moguća u Crnoj Gori, već su pacijenti išli u inostranstvo.&nbsp;
Desio se ogroman korak za crnogorsko zdravstvo, kaže Miketić, u &nbsp;Centru hematologije gdje odrađena, ističe ona, prva transplantacija matičnih ćelija koštane srži.
- To je izuzetno velik korak, veliki cilj i nešto na čemu smo radili, ja i kolege. Decenijama smo maštali o tome da ćemo to jednog dana uspjeti zaživjeti u Crnoj Gori. Urađena je transplantacija na prvom pacijentu, radi se teškim dijagnozama, malignim hematološkim bolestima, za sada ne svim, ali vrsta transplantacije koju smo sproveli rješava jedan veliki problem i zbrinjava jedan veliki broj pacijenata - rekla je Miketić.
Urađena je jedna od dvije glavnih vrsta, objašnjava Miketić, transplantacija, a to je autologna &nbsp;transplantacija.
- To je transplantacija koja je određena za pojedine vrste malignih hematoloških bolesti, gdje pacijent, najjednostavnije je reći, sam sebi daje matične ćelije, odnosno sam je sebi donor. Sprovodi se na način koji je dosta bio izazovan, dosta komplikovan, kako za nas hematologe, ljekare koji su uz pacijenta, tako i za Centar za transfuziologiju, bez čijeg krvavog rada ništa ovo ne bi moglo biti sprovedeno - istakla je Miketić.
Transplantacija je procedura, objašnjava Miketić, koja se radi u situacijama kada je pacijent neosjetljiv na određene vrste liječenja, dodaje ona, kojima se obično liječe takvi pacijenti, ističe ona, a to su hemoterapije, kako kaže, biološke terapije i slične.
- Kada se desi da bolest ne reaguje na te vidove liječenja, radi se o bolestima poput limfoma, mieloma, radi se transplantacija. Transplantacija prvo dovodi većeg procenta mogućnosti izliječenja &nbsp;pacijenta, a u krajnjem dovodi do produžavanja života, dolazi do dužine produžavanja preživljavanja. Pacijenti su morali da budu upućivani u centre u inostranstvu, to je bila Srbija, Turska, ranije i Njemačka, međutim, sada će pacijenti biti kući, to je kako materijalno, tako i psihički od &nbsp;vrlo velikog značaja porodicama koje mogu biti uz pacijenta. Broj pacijenata nije mali na godišnjem nivou, to su svakako rijetke bolesti, sa kojima se rijetko.susrećemo, ali o radi se o nekih 15-ak bolesnika na godišnjem nivou, što nije mali broj - zaključila je Miketić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTKdQUlBLFFI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Miketić: Transplantacija matičnih ćelija ogroman korak za crnogorsko zdravstvo

Ljekarski tim Kliničkog centra (KCCG) u januaru će izvesti prvu transplantaciju matičnih ćelija u Crnoj Gori, najavio je direktor najveće zdravstvene ustanove u državi Aleksandar Radović.
Radović je, u intervjuu agenciji MINA, kazao da transplataciju želi da postavi visoko na ljestvici prioriteta, ali da je oko pitanja značaja doniranja organa potrebno izgraditi svijest i postići široki konsenzus.
- Tu mora biti uključena široka zajednica, od medijskog pa do uticaja vjerskih grupa. Iskustva u bližem regionu nijesu ohrabrujuća, Hrvatska bilježi bolji odziv - kazao je Radović i najavio da će ove godine intenzivirati dijalog po ovom pitanju.
Kada je riječ o medicinskoj osposobljenosti za izvođenje transplatacionih procedura, Radović je ukazao da je potpisan sporazum na osnovu kojeg će eminentni ljekari sa Vojnomedicinske akademije iz Beograda pružati stručnu pomoć KCCG u unaprjeđenju transplantacionog programa organa i ćelija i edukaciji i usavršavanju crnogorskih ljekara.
- Upravo u okrilju tako uspostavljene saradnje, ljekarski tim KCCG će već tokom ovog mjeseca izvesti prvu transpantaciju matičnih ćelija u Crnoj Gori - saopštio je Radović.
On je kazao da je infrastruktura zdravstvenog sistema Crne Gore izgrađena prije više desetina godina, i da nizak nivo ulaganja dovodi do zaključka da je ukupan sistem trenutno preopterećen.
Radović je istakao da KCCG pruža oko 70 odsto svih zdravstvenih usluga u državi.
Kako je podsjetio, KCCG funkcioniše kao referentna ustanova tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite za cijelu državu i sekundarnog nivoa za Podgoricu, Tuzi, Zetu, Danilovgrad i Kolašin.
U KCCG se godišnje, prema riječima Radovića, u bolničkim uslovima liječi oko 40 hiljada pacijenata, dok se u Poliklinici obavi preko milion i po pregleda.
- U Kliničkom centru se godišnje, u prosjeku, obavi od 2,2 do 2,4 hiljade porođaja, izvede se preko 23 hiljade operacija, na Klinici za nefrologiju obavi se oko 13 hiljada dijaliza, dok se u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uradi preko pet miliona analiza - naveo je Radović.
On je kazao da je prošla godina, u kojoj je obilježen jubilej 50 godina od useljenja u zgradu KCCG, bila je više nego dinamična sa aspekta projektnih aktivnosti.
- Otvaranjem objekata za Kliniku za psihijatriju, Infektivnu i dermatovenerološku Kliniku, dobijamo po prvi put savremeni prostor za rad u ovim medicinskim oblastima - rekao je Radović navodeći da je ukupna investiciona vrijednost izgradnje novih objekata iznosila oko 17 miliona eura.
Kako je ukazao, prošle godine je adaptiran Urgentni blok opremanjem prostorija za žrtve porodičnog nasilja, psihijatrijske pacijente i obezbjeđenjem prostorija za Ultrazvučni pregled, rekonstruisan Centar za digestivnu hirurgiju Hirurške klinike.
Radović je podsjetio da je puštena u rad nova savremena angio sala u kojoj će se raditi najkompleksnije procedure iz oblasti poremećaja srčanog ritma, dok su u operacionom bloku KCCG prošireni kapaciteti centralne sterilizacije.
- Pokrenuli smo projekat LIFEGATE, putem kojeg će Institut za onkologiju, klinike za kardiologiju i kardiohirurgiju dobiti značajnu opremu iz sredstava EU. U toku je relizacija projekta uređenja zahvata Kliničkog centra - naveo je on.
Kada je riječ o inovativnim procedurama, Radović je ukazao da je prošle godine u KCCG prvi put urađena balon dilatacija plućnih arterija kod mladog pacijenta sa ponavljajućom tromboembolijom pluća, dok je u Institutu za bolesti djece prvi put primijenjena inovativna, revolucionarna, genska terapija.
- Sa uspjehom se nastavlja izvođenje veoma kompleksne HIPEC procedure (metoda kombinovane terapije malignih oboljenja koja zahvataju trbušnu duplju), čime smo omogućili da ova tehnika bude ponovo dostupna pacijentima u našoj ustanovi, tako da se ne moraju upućivati u druge zdravstvene centre u region - naveo je Radović.
On je istakao da je prethodnih par mjeseci eliminisana lista čekanja za koronografiju pacijenata, kao i da na Stomatološkoj poliklinici više nema listi čekanja.
- U Odjeljenju za patohistologiju Centra za patologiju početkom septembra bilo je 2,9 hiljada nezavršenih biopsija i prosječno se čekalo za ove nalaze od dva i po do tri mjeseca. Danas ima 1.470 nezavršenih biopsija i sada je prosječno vrijeme čekanja za nalaz oko mjesec - naveo je Radović.
On je kazao da je, u vezi faktora koji utiču na čekanja, identifikovan veliki broj zakazanih a nerealizovanih pregleda pacijenata, odnosno da su uočene moguće desinhronizacije u radu ljekara specijalista.
- Shodno u kontinuitetu djelujemo na uspostavljanju sistema sinhronizovanog rada ljekara, sa druge strane uvodimo SMS servis zakazivanja u namjeri da smanjimo broj nerealizovanih pregleda - rekao je Radović i dodao da će uskoro biti pokrenuta kampanja na tu temu.
Kako je naveo, nastavlja se sa pilot projektom prvih i kontrolnih zakazivanja za kardiološke, reumatološke i endokrinološke specijalističke preglede.
- Uspostavljanje što bolje komunikacije na relaciji ljekar/osoblje/pacijent nam je jako važno i tu ćemo nastojati u poboljšanjima u mjeri mogućeg - rekao je Radović.
Govoreći o planovima za ovu godinu, Radović je istakao da angažmani nadležnih institucija idu u pravcu rasterećenja KCCG, kako kroz implementaciju novih politika upravljanja zdravstvenim sistemom, tako i realizacijom novih infrastrukturnih projekata.
On je podsjetio da je pokrenut proces sagledavanja i mogućeg projektovanja novog Univerzitetsko medicinskog kliničkog centra, koji je, kako je rekao, za crnogorske prilike kapitalan projekat.
- Projekat je trenutno u fazi izrade studije izvodljivosti. Potencijal izgradnje novog, najsavremenije opremljenog Univerzitetsko medicinskog centra uz oslobađanje kapaciteta trenutnog KCCG je od nemjerljivog uticaja na rasterećenje tercijarnog i unaprijeđenjenje sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite Crne Gore - istakao je Radović.
On je kazao da u maju planiraju uvođenje treće angio sale, instalaciju novog linearnog akceleratora i izgradnju sterilne operacione sale na klinici za Ortopediju sa intenzivnom njegom.
- Obezbijeđena su sredstva i pripremljena tehnička dokumentacija za rekonstrukciju intenzivne njega. Vrijednost ovog zahvata je 1,5 miliona eura i realizuje se prvi put od 1991. godine, a predstavlja srž našeg zdravstvenog sistema - naveo je Radović.
Kako je dodao, pripemljena je dokumentacija za adataciju odjeljenja za radiologiju, a u januaru je planirano izvođenje radova.
Radović je podsjetio da je od Evropske banke za obnovu i razvoj obezbijeđeno sedam od 12 miliona eura za potrebe finansiranje Projekta rekonstrukcije javnih zdravstvenih ustanova, a koji se realizuje u cilju unapređenja energetske efikasnosti KCCG.
- U toku je izrada glavnog projekta za izgradnju Klinike za hematologiju i PET scan, u maju očekujemo objavljivanje poziva za izbor izvođača radova - rekao je Radović i dodao da je predviđena i adaptacija odjeljenja za nefrologiju, urologiju i neurohirgiju.
Prema njegovim riječima, planirana je izrada Idejnog projekta za proširenje IBD za potrebe Banke mlijeka i in vitro fertilizaciju (IVF).
- Godinu će obilježiti i uvođenje vještačke inteligencije u procedure onkološke i patološke dijagnostike kroz projekte LIFEGATE i PathAI - istakao je Radović.

Govoreći o iznosima budžetskih sredstava koja se godinama unazad izdvajaju za potrebe KCCG, Radović je rekao da je potencijal savremenih tehnoloških dostignuća i digitalizacije nemjerljiv i da novca nikada nije dovoljno.

On je kazao da budžet za ovu godinu iznosi 121,41 milion EUR, od čega se 43 odsto odvaja na zarade, 48 na ljekove i medicinska sredstva, a tek preostali dio na materijalne troškove i kapitalne izdatke, iz čega je potrebno obezbijediti kontinuitet u snabdijevanju energentima i održavanju svelokupnog sistema KCCG.

Radović je istakao da su, u upravljačkom smislu, ključne riječi racionalizacija, odgovorno trošenje sredstava i saradnja sa svim entitetima koji mogu podržati realizaciju kapitalnih projekata.
- Osoblje, struka, oprema i medicinska sredstva - to su prioriteti. Održivost i unaprijeđenje sistema snabdijevanja, kako administrativnog, tako i infrastrukturnog je nepobitna - naveo je Radović.
Kada je riječ o kadru KCCG, Radović je rekao da u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u zemlji radi preko 370 specijalista i 25 specijalista stomatologije, kao i 104 užih specijalista.
Prema njegovim riječima, 124 doktora upućena su na specijalističko usavršavanje, dok je 115 doktora specijalista upućeno na uže specijalističko usavršavanje.
- Do kraja godine očekuje se da 30 doktora koji su upućeni na specijalističko usavršavanje steknu zvanje specijaliste, dok se sa uže specijalističkog staža očekuje povratak 36 doktora specijalista - kazao je Radović.
On je ukazao na potrebu medicinskog kadrovskog jačanja naročito u medicinskim oblastima onkologije, pedijatrije, neonatologije, vaskularne hirurgije, anesteziologije i patologije.
Kako je dodao Radović, srednje medicinski kadar je uvijek potreban i o tome svjedoče u kontinuitetu objavljeni konkursi.
- Ono što me negdje zabrinjava, a vjerujem da se stanje koje je preslikano u cijeloj crnogorskoj ekonomiji, je nedostatak ne-kvalifikovanog kadra, koji predstavlja važnu sponu u funkcionisanju ukupnog sistema KCCG, kao što je na primjer nedostatak prijava za poslove održavanja higijene - rekao je Radović.

Ljekari KCCG će u januaru uraditi prvu transplantaciju matičnih ćelija

Direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), dr Aleksandar Radović najavio je da se početak transplantacije matičnih ćelija očekuje do kraja godine - u saradnji sa beogradskom Vojno medicinskom akademijom, saopšteno je iz KCCG .&nbsp;
On je to saopštio na otvaranju Prvog kongresa hematologa Crne Gore sa međunarodnim učešćem koji je otvoren juče u Budvi.
- U medicini, postavljanje standarda nije samo važno, već je neophodno. Današnji kongres je dokaz predanosti postavljanju tih standarda. Hematologija, kao grana medicine koja se bavi životno važnim procesima, ima izuzetan značaj. Svi smo svjesni da je krv jedini lijek koji nema zamjenu, a posao hematologa je time još značajniji i zahtjevniji - objasnio je on.
Rezultati koje postižu hematolozi KCCG, kako kaže, zaslužuju duboko poštovanje, a pred njima su novi profesionalni izazovi.
- Uz veliki trud i prevazilaženje i očekivanih i neočekivanih izazova, sa zadovoljstvom mogu da najavim da će Klinički centar Crne Gore, u saradnji sa Vojno medicinskom akademijom iz Beograda, do kraja 2024. godine obaviti prvu transplantaciju matičnih ćelija. Ovo je izuzetno značajan korak za naše pacijente, posebno za one koji boluju od teških hematoloških bolesti - najavio je direktor KCCG.
Izgradnja i opremanje sterilne sobe privodi se kraju, a nabavka neophodnih lijekova, koji do sada nisu bili na listi odobrenih, je u završnoj fazi. Takođe, Zavod za transfuziju krvi je uložio velike napore u pribavljanju opreme potrebne za delikatne procedure poput transplantacije koštane srži.&nbsp;
Transplantacija matičnih ćelija hematopoeze je nažalost često jedini put ka iziječenju za mnoga hematološka oboljenja, urođene bolesti imunog sistema, poremećaje metabolizma…
- Naša posvećenost ukazuje na snažnu želju da obezbijedimo pacijentima najsavremeniju njegu i da pratimo svjetske standarde u liječenju. Kao i u nekoliko ranijih prilika, i sada ponavljam da razvoj medicine ne smije da zavisi od jednog čovjeka, već da počiva na timu i na referentnoj zdravstvenoj ustanovi - zaključio je direktor KCCG.

KCCG u saradnji sa VMA: Do kraja godine počinjemo transplantaciju matičnih ćelija

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitao je rukovodstvu, skupštini i građanima 7. januar - Dan opštine Mojkovac.
- Ovaj januarski dan evocira uspomene na hrabrost mojkovačkih junaka koji su prije 110 godina cijeloj Evropi pokazali da na crnogorskom kršu kantar goloj sili uvijek pretpostavi hrabrost i srce. Zalogom svojih života na mojkovačkom snijegu, junaci su ime Crne Gore još jednom zlatnim slovima upisali u istoriju, a svoja imena u legendu - naveo je Milatović u čestitki.
On je rekao da spomen bitkama poput one na Mojkovcu obavezuje na čuvanje mira. 
- Danas, kada živimo u vremenu novih izazova i brzih promjena, taj amanet nam je još dragocjeniji. Istinska snaga jedne zajednice ne mjeri se samo u trenucima iskušenja, već i u sposobnosti da gradi, sabira i čuva ono što je najvrednije: suživot, dostojanstvo i vjeru u bolje sjutra - naglasio je Milatović.
On je istakao da su potencijali za razvoj Mojkovca brojni i značajni.
- Dolina Tare, okružena vrhovima Sinjajevine i Bjelasice, stvara prirodni amfiteatar koji moramo iskoristiti, stvarajući atraktivnu turističku destinaciju. Mojkovac može biti odredište avanturističkog, zimskog i ruralnog turizma. Ključni strateški projekti, poput izgradnje ski-centra Žarski, donijeće novu vrijednost lokalnoj ekonomiji, otvoriti prostor za nova radna mjesta i transformisati turističku ponudu - dodao je Milatović.
Poručio je da se moraju zaustaviti trend iseljavanja mladih iz mojkovačke opštine. Činjenica da svaka treća mlada osoba odlazi upozorava i, ističe Milatović, upućuje na obavezu revitalizacije lokalne privrede, "jer radna mjesta garantuju ostanak". 
- Zato je važno ulagati u putnu infrastrukturu, poljoprivredu i stočarstvo, kao i u ostale privredne grane koje osiguravaju bolji kvalitet života stanovnika Mojkovca - naglasio je predsjednik države.
Stoga je, dodaje on, potrebno da u ove ciljeve uđemo složno, uz saradnju lokalne samouprave, države i građana, sa jasnom vizijom i odgovornošću. 
- Ako budemo radili zajednički, Mojkovac može postati snažan, živ i prepoznatljiv centar sjevera Crne Gore, grad koji privlači posjetioce, ali i zadržava svoje mlade, pružajući im razlog da ostanu i stvaraju ovdje, na svom ognjištu. U to ime, još jednom vam šaljem iskrene čestitke povodom Dana opštine, uz iskrenu želju da period pred nama bude obilježen razvojem i napretkom Mojkovca, na korist svih njegovih stanovnika - poručio je Milatović u čestitki.

Milatović: Spomen bitkama poput one na Mojkovcu obavezuje na čuvanje mira, danas je taj amanet dragocjeniji

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić čestitao je rukovodstvu i građanima Mojkovca 7. januar - Dan opštine.
- Uvijek živo sjećanje na pretke koje je krasilo slobodoljublje, solidarnost i spremnost na epska odricanja i žrtve, i dalje izaziva poštovanje i predstavlja stalnu inspiraciju - istakao je Spajić, dodavši da se nekadašnja beskompromisna opredijeljenost da se brani sloboda i pravda danas ogleda u iskrenom zalaganju da jačamo institucije, unapređujemo životni standard građana i čuvamo životnu sredinu.
Kako se navodi u čestitki, domaćinskim odnosom lokalne administracije, proaktivnošću i preduzimljivošću građanki i građana, te posvećenošću administracije na državnom nivou, stvaraju se uslovi za dalji razvoj Mojkovca i cijele Crne Gore.
- U prethodnom periodu, Vlada je u više navrata, kroz blagovremeno djelovanje resornih ministarstava i kapitalna ulaganja, na eksplicitan način dokazala brižnost i odgovornost za sve projekte i investicije koje su na fonu proklamovanih državnih politika i interesa. Naročito je na primjeru Mojkovca demonstrirana beskompromisna spremnost, da se podrži i zaštiti naša najveća vrijednost – zdravlje ljudi i prirodno okruženje - naglasio je Spajić.
On je poručio da je Vlada riješena da do kraja bude u službi progresa svih građana, njihovih realnih potreba i pozitivnih stremljenja.
- Da sagledavamo i usklađujemo lokalne planove i razvojne dinamike sa strateškim investicijama i državnom agendom - poručio je premijer Spajić, izražavajući uvjerenje da će Mojkovac, kroz dalje unapređenje infrastrukture, bolju iskorišćenost svih razvojnih potencijala, posebno u oblasti turizma, obnovljivih izvora energije, agrara, kulture i sporta, nastaviti da daje značajan doprinos razvoju sjevera i cijele države.

Spajić: Na primjeru Mojkovca demonstrirana beskompromisna spremnost da se podrži i zaštiti zdravlje ljudi i prirodno okruženje

Ekološki aktivista Vuk Iković upozorio je da ignorisanje struke u planiranju i donošenju odluka dovodi do teških posljedica po građane, naročito u situacijama poput aktuelnih poplava. Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, istakao je da struka nikada ne bi dozvolila infrastrukturna rješenja koja dodatno povećavaju rizik od elementarnih nepogoda.
- Struka nikad ne bi mogla da dozvoli da se grade putevi kroz jedan ravničarski predio, kao što je Bjelopavlićka ravnica, bez atmosferske kanalizacije, jer bi struka planirala, izradila i održavala te kanale shodno režimu voda, shodno količini i jačini padavina - rekao je Iković.
On je naveo da su padavine bile obilne i neuobičajene, jer je za samo jedan dan pala količina kiše koja inače padne za 15 dana ili čak mjesec, što predstavlja prirodnu nepogodu koja se ne može spriječiti, ali se njene posljedice mogu ublažiti.
- Zašto struka nije uzeta u obzir i zašto uvijek prednjače određene poruke i odluke koje ne konsultuju struku je naša vječito pitanje i dilema do kad će to da se dešava i zašto ćemo da trpimo upravo mi građani zbog toga što neko ne konsultuje struku povodom donošenja odluka - istakao je Iković.
Dodao je da bi pravilno planiranje omogućilo kontrolu vodnih tokova i smanjenje poplava.
- Struka nikad ne bi mogla dozvoli da imate puteve kroz jedan ravničarski predio, kao što je Bjelopavlićka ravnica, bez atmosferske kanalizacije. Struka bi planirala, izradila i održavala te kanale shodno režimu voda, shodno količini i jačini padavina. Struka bi uravnotežila, balansirala rad, recimo, hidroelektrane i samim tim smanjivala, a ne povećavala poplave i voda bi odlazila u rijeku a ne u kuće i dvorišta, na tak način bismo spriječili ili totalno neutralisali poplave - rekao je Iković.
Govoreći o posljedicama poplava po poljoprivredu, podsjetio je da dolazi do spiranja tla i gubitka važnih hranljivih elemenata.
- Poplave uzrokuju spiranje tla, odnoseći ogromne količine elemenata poput azota, kalijuma, dolazi do zasićenja jer voda istiskuje kiseonik, što stvara pritisak na korijenje biljaka - objasnio je on.
Kao preventivnu mjeru, Iković preporučuje očuvanje vegetacije uz vodotokove.
- Uvijek je preporuka da kada imate parcele, njive, pored potoka ili pored rijeke, da postoji jedna travnata zona između njive i potoka, koja će da sprječava spiranje tog zemljišta. Biljni pokrivači duž njive, recimo trava, ne preporučuju se uklanjati dok ne prestanu padavine i voda se povuče, zato šta ta trava i taj korijen zadržavaju i čuvaju zemljište i nakon toga tek treba krenuti sa dodatnim oplemenjivanjem stajskim đubrivom - naglasio je Iković.
Ukazao je i na ozbiljne negativne posljedice po ekosisteme, jer se u rijeke i potoke unose velike količine organske materije.
- To su sve organske materije koje uzrokuju da se smanji količina kiseonika u vodi, jer kad nemate kiseonika onda umiru organizmi, prije svega ribe, a onda i drugi vodeni organizmi - rekao je Iković.
Dodao je da je očuvanje drveća uz obale ključno za zdravlje rijeka i biodiverziteta.
- U tim situacijama treba gledati da pored obala postoji dovoljno drveća, dovoljno vegetacije, jer jedna vrba može da popije 200 litara vode i da na taj način smanji poplave, prečisti vodu i zaštiti sve životinje koje su tamo, a samim tim da imamo jednu zdravu rijeku i da imamo dovoljno ribe ponovo u rijeci, bilo za biodiverzitet, bilo za potrebe održivog ribolova - zaključio je Iković.

Iković o poplavama: Kada vlast ne poštuje struku, ispaštaju građani

Nikolas Maduro je prilikom svoje posete Moskvi povodom Dana pobede u maju 2025. godine obasuo Vladimira Putina pohvalama. Venecuelanski predsjednik je Rusiju nazvao „ključnom silom čovječanstva“. Dva šefa država tada su potpisala sporazum o „strateškom partnerstvu i saradnji“.
Dana 3. januara Rusija je bila samo posmatrač dok su Sjedinjene Države silom odvele Madura i njegovu suprugu u Njujork, gdje im se sudi zbog trgovine drogom.
<h2>Ruska protivvazdušna odbrana nije mogla da zaštiti Madura</h2>
Tri dana nakon svrgavanja venecuelanskog predsjednika Putin i dalje ćuti. Prethodno je rusko Ministarstvo spoljnih poslova izrazilo zabrinutost i zatražilo Madurovo oslobađanje, kao i pregovore između SAD i Venecuele. Nakon telefonskog razgovora početkom decembra, prema zvaničnim izvještajima, posljednja poruka koju je Maduro dobio od ruskog predsjednika bila je novogodišnja čestitka.
Maduro je bio jedan od rijetkih šefova država koji su podržali Rusiju u februaru 2022. godine, kada je Moskva priznala separatističke republike Donjeck i Lugansk uoči velikog napada na Ukrajinu. U decembru 2018. Rusija je poslala dva strateška bombardera tipa Tu-160 na vježbe u Venecuelu, što su stručnjaci protumačili kao znak podrške Maduru.
Avioni su sletjeli na aerodrom u Karakasu — isti onaj sa kojeg su Sjedinjene Države evakuisale venecuelanskog vladara. Ruska protivvazdušna odbrana nije mogla da ga zaštiti, kako je sada američki ministar odbrane Pit Hegset. Kako je to moglo da se dogodi?
<h2>Zašto Putin ne kritikuje Trampa?</h2>
- Ruska podrška Venecueli bila je više simbolične nego praktične prirode - rekao je Nil Melvin, stručnjak Kraljevskog instituta za objedinjene službe (RUSI), u razgovoru za Dojče vele.&nbsp;
Prema njegovom mišljenju, Rusija nije u stanju da dovede u pitanje upotrebu američkih oružanih snaga u susjednom regionu. Njemački politikolog i autor knjige o ruskoj spoljnoj politici, Feliks Rifer, nije iznenađen.
Nakon što je Trampov povratak u Bijelu kuću doveo do približavanja Moskve i Vašingtona, Rusija je na „američke nagovještaje u vezi s Venecuelom reagovala s relativnom uzdržanošću. Rusija je Madura u suštini već ranije pustila niz vodu - kaže Rifer.
Jedan od razloga je rat Rusije protiv Ukrajine i promjena uloge SAD — od zapadnog partnera Kijeva do posrednika, vjeruju oba stručnjaka. Rusija izbegava oštru kritiku Vašingtona jer „ne želi da ga odgurne“, kaže Melvin. Po njegovom mišljenju, moskovska retorika o događajima u Venecueli bila bi „znatno oštrija“ da nema rata protiv Ukrajine, ali ne i više od toga.
Britanski stručnjak ne vidi neposredne posljedice po rat u Ukrajini. To bi se moglo promijeniti ako se Tramp ne zaustavi na Venecueli, već ode dalje i, na primjer, pokuša da „pripoji“ Grenland, koji pripada Danskoj — nešto što je američki predsjednik nedavno ponovo nagovijestio. NATO takav razvoj događaja vjerovatno ne bi preživio, smatra Melvin. Slično se izjasnila i danska premijerka Mete Frederiksen. A šta o tome misle u Ukrajini?
<h2>Oprezni optimizam u Ukrajini</h2>
Zvaničnici u Kijevu suzdržano komentarišu događaje u Venecueli. Predsjednik Volodimir Zelenski je rekao: „Ako se diktatori mogu ovako tretirati, onda Sjedinjene Države znaju šta sljedeće mora da se uradi." Ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova podsjetilo je da Madura ne priznaje kao predsjednika.
Kijevski stručnjaci su oprezno optimistični. Tržišta očekuju da će u dogledno vrijeme doći do normalizacije odnosa između SAD i Venecuele, što bi otvorilo Venecuelu za proizvodnju nafte i imalo značajan uticaj na svjetsku ekonomiju i cijene nafte, kaže politikolog Petro Oleščuk sa Nacionalnog univerziteta u Kijevu.
- Sve što snižava cene nafte ide u korist Ukrajini i moglo bi pozitivno da utiče na pregovore. Jer što je nafta jeftinija, to Rusija ima manje novca, čime ideja da je Rusija spremna za beskonačni rat postaje sve manje uvjerljiva - kaže Oleščuk.
Pored toga, Venecuela je imala značajne kineske investicije u sektoru nafte i gasa. Te investicije su sada otpale, što bi, prema riječima Serhija Krajeva, stručnjaka Ukrajinskog centra „Prizma“, moglo p redstavljati dodatni instrument pritiska. Po njegovom mišljenju, postavlja se pitanje da li će Donald Tramp to iskoristiti kao pregovarački adut u odnosima sa ruskim predsjednikom Putinom i kineskim predsjednikom Si Đinpingom.&nbsp;
- Postoji potencijal da se situacija aktivnije oblikuje - kaže analitičar.
Oleščuk vjeruje da bi situacija oko Madura mogla imati i indirektne posljedice po ravnotežu moći u ukrajinskom kontekstu, jer je predsjednik Putin bio pod uticajem sudbine libijskog diktatora Muamera el Gadafija.
- Mislim da bi Putin to mogao da projektuje na sebe i da se u ovoj situaciji ozbiljno zabrine za sopstvenu bezbjednost. To bi moglo da utiče i na izglede za pregovore - kazao je on.
&nbsp;Ipak, prema Oleščuku, malo je vjerovatno da je iko ozbiljno razmatrao mogućnost primjene sličnih mjera protiv ruskog predsjednika.
Još jedna tačka u kojoj su mediji povukli paralele sa Ukrajinom jeste teza da bi SAD hapšenjem Madura mogle da „oslabe“ svoju ulogu demokratskog pregovaračkog partnera. Međutim, stručnjaci s kojima je Dojče vele razgovarao su skeptični. Ove akcije uklapaju se u američku doktrinu zapadne hemisfere kao sfere interesa, kaže Oleščuk. On napominje da je nemoguće povlačiti paralele između hapšenja Madura i ruske agresije na Ukrajinu.&nbsp;
- U slučaju Venecuele, SAD ne anektiraju teritoriju i ne tvrde da je Venecuela fiktivna država - naglasio je Oleščuk.
<h2>Stručnjak: Ruska pozicija slabi</h2>
Njemački politikolog Feliks Rifer iznosi sličan argument. Rusija bi mogla pokušati da iskoristi slučaj Venecuele kako bi još jednom opravdala svoju agresiju na Ukrajinu. To je moguće, ali „direktno poređenje ne stoji“. Rifer je uvjeren da je ugled Moskve u svijetu oslabljen.
- Ko se osloni na Rusiju, ne treba da se nada da će biti zaštićen - rekao je Rifer.&nbsp;
Nil Melvin naglašava da to nipošto nije prvi put.
- Rusija je izgubila Jermeniju, Siriju i sada i Venecuelu. Međunarodna pozicija Rusije primetno slabi jer eskalira rat protiv Ukrajine i više ne raspolaže resursima da održava takve odnose - kaže bezbjednosni stručnjak.
Čak i u slučaju Kube, najvažnijeg ruskog partnera u Latinskoj Americi i jednog od najbližih saveznika Venecuele, protesti Moskve mogu biti glasniji, ali su ruske opcije „veoma ograničene", smatra Melvin. Kuba spada među zemlje na koje je predsjednik Tramp u posljednje vrijeme pojačao verbalni pritisak.

Tag: maticne-celije