Administrativni odbor je, prihvatajući nezakonite razloge radne grupe za provjeru validnosti dokumentacije ovlaštenih predlagača, koju čine poslanici vladajuće većine Duško Stijepović, Vasilije Čarapić i Bogdan Božović, odbio prijedlog za imenovanje nespornih kandidata iz CANU i NVO u oblasti medija - poručili su u nevladinim organizacijama koje se podržale kandidaturu Dragoljuba Duška Vukovića za člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
Tako su u Media centru, Institutu za medije Crne Gore (IMCG), Centru za građansko obrazovanje (CGO), Centru za istraživačko novinarstvo (CIN-CG), Udruženju profesionalnih novinara Crne Gore, NVO „Ul Info“, Bjelopoljskom demokratskom centru, NVO Multimedijal Montenegro, NOVA - Centru za feminističku kulturu, NVO Đakomo Adriatic, NVU Centar sjevera i NVU Sua Sponte Bar ocijenili da je odluka Administrativnog odbora politički motivisana i pravno neutemeljena.
- Ali i jasan izraz namjere vladajuće većine da partijski zarobi medijski sektor uz cijenu da ugrozi i evropski put Crne Gore - poručili su u ovim NVO.
<h2>BESMISLENI IZGOVOR</h2>
Oni su podvukli da je besmislen izgovor da se ne može utvrditi da su upravljački organi predlagača donijeli odluku o kandidaturi - jer su svi akti uredno potpisani od strane ovlašćenih lica u tim subjektima.
- Dodatno, obrazac za podnošenje kandidature ne sadrži mogućnost navođenja upravljačkog organa koji je donio odluku, već se traže osnovni podaci: naziv NVO, ime kandidata, njegova biografija i radno iskustvo, kao i potpis ovlašćenog lica. Štoviše, ni Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama niti Javni poziv ne predviđaju dostavljanje posebnih odluka skupštine ili drugog upravljačkog organa NVO kao dijela tražene dokumentacije - istakli su oni.
U statutima svih predlagačkih NVO jasno je, napominju, definisano da su ovlašćena lica, uključujući direktore, nadležna za potpisivanje akata u okviru svakodnevnog poslovanja NVO.
- Administrativni odbor ima obavezu da tačno navede u svakom pojedinačnom aktu što nedostaje ako je to utemeljeno u zakonu, što nije učinjeno. Dakle, dokumentacija je bila potpuna i u skladu sa pravilima koje je propisao upravo Administrativni odbor - jasni su u NVO sektoru.
Cijene da sebičnu političku motivaciju vladajuće većine u Odboru potvrđuje i činjenica da je ista procedura, sa identičnim obrascem, sprovedena i prilikom imenovanja članova Savjeta Gradske RTV Podgorica.
- Ništa tada nije bilo sporno poslaniku i odborniku Vasiliju Čarapiću, koji je sad akter ove opstrukcije. Suština je jasna - kandidati sa integritetom koje predlažu relevantne organizacije civilnog društva i koji ispunjavaju zakonom propisane uslove, treba da se eliminišu iz postupka zbog političke nepodobnosti, čak i ako to uključuje gaženje zakonskih normi - istakli su u dijelu NVO.
<h2>NASTAVAK PRAVNOG NASILJA ANDRIJE MANDIĆA</h2>
Poručuju da je ovaj politički perfomans Administrativnog odbora nastavak pravnog nasilja koje je započeo predsjednik Skupštine Andrija Mandić, kada je bez obrazloženja poništio prethodni Javni poziv za imenovanje članova Savjeta Agencije.
- Sve to treba uvezati sa najavama parlamentarne većine o izmjenama medijskih zakona, kojima bi se, pod izgovorom „poboljšanja“, išlo u pravcu “ozakonjenja” partijske kontrole nad RTCG i Agencijom za AVM usluge - jasni su u NVO sektoru.
Podsjetili su da je usvajanje Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama bio jedan od uslova za dobijanje pozitivnog IBAR-a, kao i za privremeno zatvaranje Poglavlja 10 - Informaciono društvo i mediji.&nbsp;
- Drugo završno mjerilo u Poglavlju 10 odnosi se na funkcionalan i nezavisan rad regulatornog tijela za elektronske medije, odnosno Agencije za AVM usluge. Opstrukcije vladajuće većine da se imenuju kredibilni predstavnici civilnog društva u Savjet Agencije, ozbiljan su i svjestan rizik za ponovno otvaranje ovog poglavlja jer se ovim dovodi u pitanje, za početak, funkcionalnost Agencije - upozorili su u NVO sektoru.
Očigledan je, kažu, cilj da se suzi prostor za djelovanje nezavisnih regulatornih tijela i obesmisli uloga civilnog društva u procesu demokratizacije medijskog sistema.
- Stoga, očekujemo da se oko ovog jasno odredi Vlada Crne Gore, a posebno Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo evropskih poslova i Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO, ovo pitanje ćemo komunicirati i sa relevatnim međunarodnim akterima - zaključili su u reagovanju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Jasno da vladajuća većina namjerava da partijski zarobi medijski sektor

Media centar dostavio je inicijativu Savjetu RTV Podgorica kojom poziva članove tog tijela da pokrenu postupak preispitivanja zakonskih uslova za obavljanje funkcije člana Savjeta RTV Podgorica i pokretanje postupka za razrješenja svog člana Marijana Premovića, predstavnika Univerziteta Crne Gore, ukoliko ne ispunjava uslove propisane zakonom i ukoliko je prilikom imenovanja dao neistinite podatke o sebi.
Kako je saopšteno iz Media centra, prema presudi Osnovnog suda, Premović je 26. juna 2013. godine osuđen zbog krivičnog djela falsifikovanje isprave.
- Prema presudi Osnovnog suda u Podgorici, Marijan Premović je neistinitu javnu ispravu, diplomu o završenim osnovnim studijama Filozofskog fakulteta u Nišu (br. 5260) upotrijebio kao pravu prilikom podnošenja dokumenata povodom oglasa Istorijskog instituta Crne Gore za radno mjesto 'istraživač za oblast srednji vijek'. Na osnovu falsifikovane javne isprave Marijan Premović je 18.10.2010. godine primljen u radni odnos u Istorijski institut Crne Gore. Viši sud u Podgorici je 11.11.2013. presudom Kžbr. 1429/2013 potvrdio prvostepenu presudu Osnovnog suda osim u dijelu sankcije, odnosno odredio je uslovnu kaznu zatvora u trajanju od 45 dana koja se neće izvršiti ukoliko osuđeni Premović ne počini u periodu od dvije godine novo krivično djelo - saopšteno je iz Media centra.
Dodaju da je predstavnik Univerziteta Crne Gore u Savjetu RTV Podgorica morao prilikom imenovanja na funkciju predati dokumentaciju čiji je sastavni dio diploma o završenoj stručnoj spremi, odnosno VII1 stepenu stručne spreme, sa radnim iskustvom od najmanje 10 godina u VII1 stepenu kvalifikacije.
- Postavlja se pitanje da li predstavnik Univerziteta Crne Gore u Savjetu RTV Podgorica Marijan Premović, nakon počinjenog krivičnog djela ispunjava zakonski uslov o neophodnih 10 godina radnog iskustva u VII1 stepenu kvalifikacije. Takođe, Savjet RTV Podgrica treba da ocijeni i ispunjenost kriterijuma za imenovanje članova Savjeta propisanog članom 29 Odluke o osnivanju RTV Podgorica a koji u tački 8 propisuje da za člana Savjeta ne mogu biti imenovana:' lica koja su pravosnažno osuđena za krivično djelo protiv službene dužnosti, krivično djelo korupcije, prevare, krađe ili drugo krivično djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje javne funkcije, bez obzira na izrečenu sankciju, ili su pravosnažno osuđena za neko drugo krivično djelo na kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, u periodu dok traju posljedice osude'. Po našem mišljenju osoba koja je počinila krivično djelo falsifikovanje isprave nije dostojna za obavljanje javne funkcije. O tome svakako Savjet RTV Podgorica treba da zauzme stav na prvoj narednoj sjednici. Ukoliko Savjet RTV Podgorica utvrdi da je predstavnik Univerziteta Crne Gore imenovan suprotno Odluci o osnivanju RTV Podgorica, dužan je da radnom tijelu Skupštine Glavnog grada nadležnom za izbor i imenovanja dostavi zahtijev za razrješenje Marijana Premovića sa funkcije člana Savjeta RTV Podgorica - saopšteno je iz Media centra.

500x500

1250x600

1084x550

Media centar: Savjet RTV Podgorica da pokrene postupak razrješenja Premovića ukoliko ne ispunjava zakonske uslove

Media centar dostavio je danas predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću inicijativu za primjenu Zakona o RTCG, u kojoj podsjećaju predsjednika Skupštine da je članom 27 novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru-javnom medijskom servisu Crne Gore (Sl. list Crne Gore, br. 060/24 od 24.06.2024) predviđeno da: „Predsjednik Skupštine pokreće postupak za imenovanje novog člana Savjeta najkasnije 120 dana prije isteka mandata aktuelnog člana Savjeta.”
Naglašavaju da članici Savjeta RTCG Amini Murić, koja je imenovana iz reda NVO iz oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda, koje se bave ostvarivanjem i zaštitom: nacionalne, rodne i ukupne ravnopravnosti; prava na zdravu životnu sredinu; prava potrošača; prava lica sa invaliditetom ili prava na obrazovanje i socijalnu zaštitu, mandat ističe 11. juna.
Takođe, kako navode iz Media centra, članici Savjeta RTCG Marijani Camović Veličković, koja je imenovana iz reda sindikalnih organizacija koje su zastupljene u Socijalnom savjetu, mandat ističe 11. juna i neophodno je uputiti poziv za imenovanje sindikalnim organizacijama.
- Podsjećamo da je neophodno da se uputi poziv i Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti i Matici crnogorskoj da imenuju svog predstavnika umjesto Predraga Miranovića koji je podnio ostavku na funkciju člana Savjeta RTCG- ističu iz Media centra.
Navode da ukoliko žele da poštuju novi zakon onda je javni poziv za imenovanje novih članova Savjeta RTCG morao biti raspisan do 11. februara ove godine.
Takođe, napominju da je Administrativni odbor u obavezi da na osnovu člana 25 Zakona pripremi formu u kojoj nevladine organizacije, kao ovlašteni predlagači za članove/ice Savjeta RTCG, dostavljaju izvještaje o radu za prethodne tri godine.
- Ukoliko ovaj postupak ne bude započet momentalno, postoji mogućnost da u junu Savjet RTCG bude sveden na 6 članova (od ukupno 9) čime će biti otežano donošenje odluka- kazali su iz Media centra.
Takođe, ukoliko postupak imenovanja novog člana Savjeta RTCG ne bude započet odmah, otvara se prostor za sumnje da postoje politički razlozi za kršenje zakona od strane predsjednika Skupštine Crne Gore, navodi se u saopštenju Media centra koje potpisuje direktor Goran Đurović.

Media centar: Mandić dužan da osigura primjenu Zakona o RTCG

Media centar je podnio Ombudsmanu RTCG prigovor zbog neobjavljivanja informacija koje su od značaja za građane, što predstavlja kršenje Pravilnika o profesionalnim principima i standardima RTCG.
Kako je kazao direktor Media Centra Goran Đurović, u emisiji Dnevnik 2 TVCG, emitovanoj 8. januara 2025. godine, objavljen je prilog u trajanju od 30 sekundi, koji je bio posvećen podršci profesora i saradnika u nastavi crnogorskih univerziteta kao i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore zahtjevima neformalne grupe studenata "Kamo śutra" u vezi sa njihovim zahtjevima koji se odnose na odgovornost za masovna ubistva na Cetinju u prethodne dvije godine.
- TVCG je u prilogu sakrila informacije koje su od važnosti za građane. Naime, istog dana svi drugi mediji su objavili da je 169 kulturnih stvaralaca i više od 100 profesora i saradnika u nastavi sa crnogorskih unuverziteta dalo podršku zahtijevima studenata iz neformalne grupe “Kamo śutra”. Takođe, istog dana su drugi mediji objavili ragovanje Ambasada SAD u Crnoj Gori u kojem su saopštili stav: “snažno podržavamo pravo na mirno, nenasilno okupljanje i slobodu izražavanja” - istakao je Đurović.
Neobjavljivanjem ovih informacija TVCG je, ističe Đurović, prekršila profesionalni standard koji je propisan Pravilnikom o profesionalnim principima i standardima RTCG a koji se odnosi na kredibilitet u izvještavanju: "Infomativni programi moraju tačno da prenose događaje, podatke i izjave, omogućavajući gledaocima da sami formiraju stavove. Novinari i urednici su odgovorni ne samo za ono što objave već i za ono što prećute a od interesa je za javnost." 
- Neobjavljivanjem informacija u vezi sa brojem kulturnih stavaralaca, profesora i saradnika u nastavi sa crnogrskih univerziteta, koji su podržali zahtijeve studenata, nesumnjivo je došlo do kršenja profesionalnih standarda - naveo je Đurović.
Takođe, Đurović napominje da je prekršen i profesionalni standard koji se odnosi na pravednost: “ne smatra se da su bilo koja vijest ili programski sadržaj pravedni ako ne uključuju sve relevane činjenice”.
- Sporni prilog nije očigledno uključio relevantne činjenice kao što su podaci o broju potpisnika podrške zahtijevima studenata. Da stvar bude gora, urednik Dnevnika 2 emitovanog 8. januara bio je Bojan Terzić, koji je i urednik Prvog programa TVCG. Kada se ovakvi profesionalni propusti dešavaju u vrhu menadžerske strukture zadužene za programske sadržaje, ne može se očekivati profesionalizam na nižim nivoima - istakao je Đurović.
On kostatuje da RTCGnastavlja sa praksom da skriva od javnosti informacije koje nisu po volji menadžmentu i političkim partijama koje kontrolišu rad nacionalnog javnog medijskog servisa.

Đurović: TVCG sakrila informacije o podršci grupi "Kamo śutra" koje su od važnosti za građane

Media centar poziva Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici (ODT) da podnese optužni prijedlog protiv generalnog direktora Javnog servisa Borisa Raonića, rukovodica pravne službe RTCG Želimira Mićovića i advokatice RTCG Zorice Đukanović zbog podstrekavanja na vršenje krivičnog djela - kazao je direktor ove nevladine organizacije Goran Đurović.
Razlog za podnošenje optužnog prijedloga je, prema njegovim riječima, zato što su Raonić, Mićović i Đukanović podsticali predsjednika i članove/ce Savjeta RTCG na izvršenje krivičnog djela neizvršenje pravosnažne i izvršne sudske presude.
- I omogućili sticanje protivpravne koristi nezakonito izabranom generalnom direktoru RTCG Borisu Raoniću, čime su počinili krivično djelo podstrekavanje na vršenje krivičnog djela iz člana 24 Krivičnog zakonika Crne Gore - naveo je Đurović.
Media centar je, kako podsjeća, 8. juna 2023. godne podnio krivične prijave protiv članova Savjeta, ali i protiv Raonića, Mićovića i Đukanović na osnovu javnih optužbi članice Savjeta RTCG Marijane Camović, koja je saopštila da je Raonić sa pravnim timom noć uči njegovog drugog nezakonitog imenovanja ubjeđivao članove i članice Savjeta da nema pravnih prepreka da on bude ponovo izbaran na funkciju generalnog direktora.&nbsp;
- To je dematovano pravosnažnom sudskom presudom koja je potvrdila ono što je pisalo i u prvoj pravosnažnoj presudi, odnosno da Raonić nije mogao biti među kandidatima za izbor generalnog direktora. Nedavno podnijeti optužni prijedlog protiv predsjednika i članova Savjeta RTCG od strane ODT Podgorica nije dovoljan da bi se zaustavilo manipulisanje i ignorisanje pravosnažnih sudskih presuda - naveo je Đurović.&nbsp;
Ukoliko tužilaštvo i sud dozvole da se, kako je rekao, inspiratori krivičnih djela izvuku nekažnjeno, to će biti poziv za sve javne funkcionere da vrše neprimjeren uticaj na članove upravljačkih organa, zarad ostvarenja privatnih interesa.
- Napominjemo da je nesporno utvrđeno da je predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević 1. juna 2023. godine, na sjednici Savjeta uvrštavanjem Raonića na listu kandidata za izbor generalnog direktora, zajedno sa još četiri člana Savjeta, prekrišio pravosnažnu sudsku presudu i počinio krivično djelo iz člana &nbsp;neizvršenje sudske presude iz člana 395 Krivičnog zakonika Crne Gore, zbog čega je ODT i podnio optužni prijedlog - ističe Đurović.
Ukoliko se, prema njegovim riječima, želi konačno poštovati ustavni princip vladavine prava, onda se ne smije dozvoliti da se organizatori krivičnih djela izvuku nekažnjenji.
- A da ceh plate samo članovi Savjeta koji su u ovom procesu, osim nedostaka ličnog integriteta, pokazali i naivnost prihvatanjem da ponesu odgovornost zbog interesa Raonića i njegovih političkih mentora - zaključio je Đurović.

Đurović: ODT da podnese optužni prijedlog protiv Raonića zbog podstrekavanja na vršenje krivičnog djela

Media centar je dostavio danas ponovo predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i predsjednici Administrativnog odbora Jeleni Nedović inicijativu za primjenu Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama.
Inicijativa je isprva dostavljena 10. septembra, ali kako je ukazao direktor Media centra Goran Đurović, nikakve reakcije nije bilo.
- Administrativni odbor i predsjednik Skupštine Crne Gore svojim nečinjenjem krše nedavno usvojeni Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama, onemogućavajući njegovu primjenu. Sve to nijemo posmatraju i u Vladi Crne Gore, i pored činjenice da čak postoji i ministarstvo nadležno za saradnju Vlade i Skupštine - poručio je on u saopštenju medijima.
Media centar podsjeća predsjednika Skupštine i Administrativni odbor da su u obavezi da na osnovu člana 153 novog Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama (Sl. list Crne Gore, broj 54/2024 od 11.06.2024.) sprovedu postupak izbora novih članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
- Obaveza Administrativnog odbora je da na osnovu stava 4 člana 149 zakona pripremi formu u kojoj nevladine organizacije, kao ovlašteni predlagači za članove/ice Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, dostavljaju izvještaje o radu za prethodne tri godine. Naime, Administrativni odbor je nadležan da pripremi obrazac u kojem se dostavljaju podaci zainteresovanih NVO o njihovim projektima, aktivnostima i budžetima, kako bi procedura provjere ispunjenosti uslova za ovlaštene predlagače iz reda NVO bila sprovedena na zakonit način. Tek nakon pripeme obrasca može započeti postupak imenovanja članova Savjeta Agencije, koji na osnovu član 153 pokreće predsjednik Skupštine Crne Gore - istakao je Đurović.
Media centar, kako je naglasio Đurović, skreće pažnju predsjedniku Skupštine i Administrativnom odboru da je članom 153 novog Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama predviđeno da postupak imenovanja člana Savjeta Agencije pokreće predsjednik parlamenta objavljivanjem javnog poziva ovlašćenim predlagačima, najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata članu Savjeta Agencije.
On je ukazao i da članu Savjeta Agencije iz reda NVO Milanu Radoviću mandat ističe u decembru ove godine pa je zakonom predviđen rok od šest mjeseci već prekoračen.
- Ukoliko se hoće poštovati novi zakon, onda je javni poziv za imenovanje člana Savjeta Agencije morao biti raspisan u julu ove godine. Vjerujemo da je bilo vremena da Administrativni odbor, a i predsjednik Skupštine Crne Gore, ispune svoje zakonske obaveze do sada - dodao je Đurović.
Kako bi pokušali da članicama i članovima Administrativnog odbora olakšaju posao i ispunjenje zakonske obaveze, Media centar je još u septembru dostavio Administrativnom odboru nacrt obrasca za dostavljanje izvještaja NVO.
- Vjerujemo da nije previše komplikovano za poslanike i poslanice da pripreme obrazac koji staje na jednoj stranici. Ukoliko ovaj postupak ne bude započet momentalno, postoji mogućnost da se u decembru (kako je planirano) ne zatvori pregovaračko poglavlje 10 (informatičko društvo i mediji). Takođe, ukoliko postupak imenovanja novog člana Savjeta Agencije ne bude započet odmah, otvara se prostor za sumnje da postoje politički razlozi za kršenje zakona. Media centar će obavijestiti Delegaciju Evropske unije o ovom problemu u primjeni medijskog zakona - rekao je Đurović.
Nadaju se, kaže, da će Administrativni odbor, a onda i predsjednik Skupštine, u hitnom roku ispuniti svoje zakonske obaveze kako bi bio započet postupak imenovanja novog člana/ice Savjeta Agencije.

Media centar ponovo dostavio Mandiću i Nedović inicijativu za primjenu Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama

Nalaz Inspekcije rada u vezi sa trećim nezakonitim imenovanjem generalnog direktora RTCG je dokaz da je ovaj inspekcijski organ i dalje pod političkim uticajem, ocijenio je direktor Media centra Goran Đurović.
Nakon nedavnih izmjena zakonske regulative i ukidanja Uprave za inspekcijske poslove, sada, kaže Đurović, direktan politički uticaj nad ovom inspekcijom vrši Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga na ćijem je čelu Naida Nišić.
- Inspekcija rada i postupajući inspektor Azren Vučetović, smišljeno pogrešno interpretiraju činjenice u postupku imenovanja generalnog diektora RTCG i treće imenovanje generalnog direktora tretiraju kao drugo. Zakon o nacionalnom javnom emiteru RTCG u članu 35 propisuje da “isto lice može biti imenovano za generalnog direktora najviše dva puta”. Postupajući inspektor u svom nalazu utvrđuje da je Boris Raonić tri puta imenovan ali smatra da se radi o dva mandata (?) te da se time ne krši zakon. Dva prethodna nezakonita imenovanja Raonića, bez obzira što su se desila u periodu kraćem od zakonom utvrđenog mandata, predstavlaju prepreku za njegovo treće imenovanje. Da je zakonodavac htio da veže za “mandat” dozvoljeni broj godina koje jedno lice može provesti na funkciji generalnog direktora, onda bi to bilo tako i napisano. Zakon je precizno vezao za “imenovanje” mogućnost izbora istog lica na funkciju generalnog direktora - kazao je Đurović.
Postupajući inspektor, ističe Đurović, u prvostepenom rješenju, prihvata da se u radno iskustvo Raonića računaju i godine koje je nezakonito (po pravosnažnim presudama suda) proveo na mjestu generalnog direktora. 
- Zakon o radu je precizno utvrdio da se kao radno iskustvo “podrazumijeva vrijeme provedeno u random odnosu i stručnom osposobljavanju u skladu sa zakonom, u kvalifikaciji nivoa obrazovanja.” Kako je moguće da se nezakonito provedene tri godine na funkciji generalnog direktora RTCG uračunaju kao zakonito radno iskustvo i uvrste u neophodnih najmanje pet godina radnog iskustva, koliko mora imati kandidat za generalnog direktora RTCG? Kako je moguće da se iz neprava rodi parvo - rekao je Đurović.
Naglašava da postupajući inspektor Azren Vučetović u svom inspekcijskom nalazu ipak pravi otklon i saopštava da samo sud može meritorno utvrditi da li se vrijeme koje je neko nezakonito proveo na funkciji može tretirati kao zakonito radno iskustvo.
- Naravno, RTCG u današnjem prenošenju inspekcijskog nalaza skriva od javnosti ovu rečenici kako ne bi produbljivao sumnju u nalaz postupajućeg inspektora i kako bi javnost doveo u zabludu da je nalaz Inspekcije rada neprikosnoven u pogledu ocjene zakonitosti postupka - navodi Đurović.
Kolika je pouzdanost nalaza Inspekcije rada, a i nalaza drugostepenog organa (nadležnog ministarstva), najbolje pokazuje, ističe Đurović, presuda Upravnog suda iz aprila ove godine kojom je poništena odluka Inspekcije i Ministarstva da inspekcijski organi ne mogu preispitivati odluke Savjeta RTCG.
- Nakon 28 mjeseci Upravni sud je prihvatio tužbu Media centra i poništilo rješenje nekadašnjeg Ministarstva ekonomskog razvoja iz 42 vlade Zdravka Krivokapića, kojom se potvrđuje prvostepeno rješenje Inspekcije rada, a kojim se odbija izvršenje ocjene zakonitosti postupka imenovanja generalnog direktora RTCG sprovedenog u avgustu 2021. godine - naglasio je Đurović.
Podsjeća da je Inspekcija rada odbila da utvrdi zakonitost postupka imenovanja Raonića u avgustu 2021. i junu 2023. godine oglašavajući se nenadležnom. Sada je očigledno Inspekcija rada postala nadležna ali i dalje svoj posao radi nezakonito.
- O trećem imenovanju Raonića na funkciju generalnog direktora RTCG ocjenu će ponovo dati sud u postupku koji će trajati nekoliko godina. Velika je vjerovatnoća da Raonić uz političku podršku nezakonito provede na funkciji generalnog direktora RTCG sedam godina. Šteta koja je nastala za budžet RTCG, tj. budžet svih građana, je do sada preko 160.000 eura (nezakonito isplaćene zarade Raonića) - naglasio je Đurović.
On napominje da za sve ovo vrijeme nikome u vlastima od 2020. godine do danas nije palo na pamet da ne vrši pritisak na Inspekciju rada, da proširi nadležnosti Zaštitnika imovnisko-pravnih interesa Crne Gore i na javna preduzeća (kako bi mogli pokrenuti postupak povraćaja nezakonito stečenih zarada Raonića i njemu sličnih).
- RTCG i druge institucije su i dalje zarobljene a to što su predstavnici skoro svih političkih partija dobili nakon 2020. priliku da pričaju šta hoće na RTCG ne znači da je javni servis postao mnogo bolji. RTCG i dalje, kao i do 2020. godine ne smije da kritkuje vlast jer je generalni direktor ucijenjen a sa funckcije ga kad god požele mogu maći njegovi sadašnji politički mentori Andrija Mandić, Milojko Spajić, Milan Knežević - zaključio je Đurović.

Đurović: Inspekcija rada smišljeno pogrešno interpretira postupak imenovanja Raonića

Media centar podnio je Ombudsmanu RTCG prigovor zbog neobjavljivanja informacija koje su od značaja za građane, što, kako kažu u toj organizaciji, predstavlja kršenje Pravilnika o profesionalnim principima i standardima Javnog servisa.
Direktor Media centra Goran Đurović kazao je da je TVCG je u "Dnevniku 2", emitovanom 10. oktobra, sakrio informacije koje su od važnosti za građane.
- Naime, istog dana drugi mediji su objavili izjavu ambasadorke SAD gospođe Džudit Rajzing Rajnke, koja je na otvaranju godišnjeg medijskog foruma u Podgorica saopštila: "U Crnoj Gori i dalje postoje izazovi osnaživanja nezavisnosti javnog medijskog servisa, uključujući obezbjeđivanje zakonitog i transparentnog procesa imenovanja na ključne pozicije". Ova izjava ambasadorke SAD u Podgorici nedvosmisleno upućuje na ocjenu trenutne nezavisnosti RTCG i zakonitost imenovanja generalnog direktora javnog medijskog servisa. Gledaoci i slušaoci RTCG su ostali uskraćeni za ovu informaciju jer su urednici odlučili da sakriju od građana ono što su objavili ostali mediji kao važnu vijest - naveo je Đurović u saopštenju.
On je napomenuo da su dana drugi mediji objavili da je osmoro kandidata za generalnog direktora RTCG podnijelo krivičnu prijavu protiv Borisa Raonića, predjednika Savjeta Veselina Drljevića, članova i članica Naoda Zorića, Filipa Lazovića, Vladimira Drekalovića, Milice Špajak, Amine Murić, kao i protiv šefa pravne službe Željka Mićovića i advokatice RTCG Zorice Đukanović. 
- Po procjeni urednika ni ova infomacija nije važna za građane iako je osam kandidata za generalnog direktora RTCG optužilo menadžment za koruptivno ponašanje, zloupotrebu službenog pložaja i kršenje ljudskih i radnih prava - istakao je Đurović.
On je ocijenio da je neobjavljivanjem ovih informacija TVCG prekršila profesionalni standard koji je propisan Pravilnikom o profesionalnim principima i standardima RTCG, a koji se odnosi na kredibilitet u izvještavanju: "Infomativni programi moraju tačno da prenose događaje, podatke i izjave, omogućavajući gledaocima da sami formiraju stavove. Novinari i urednici su odgovorni ne samo za ono što objave već i za ono što prećute a od interesa je za javnost." 
- Neobjavljivanjem informacija u vezi sa ocjenama stanja u javnom medijskom servisu od strane ambasadorke SAD i skrivanjem informacije o podnijetoj krivičnoj prijavi protiv menadžmenta RTCG, nesumnjivo je došlo do kršenja profesionalnih standarda - naglasio je Đurović.
On je konstatovao da RTCG nastavlja sa praksom da skriva od javnosti informacije koje nisu po volji menadžmentu. 
- Praksa skrivanja neprijatih informacija uspostavljena u vrijeme dok je DPS, sa Radojkom Rutović na čelu TVCG, kontrolisao rad javnog medijskog servisa, se na žalost nastavlja. Na žalost, oni koji su nekad kao opozicija bili veoma bučni zbog skrivanja informacija na RTCG, a koji danas kontrolišu rad RTCG, ćute - naveo je Đurović.
Pošto je, kako kaže, postalo besmisleno obraćanje članovima politički kontrolisanog Savjeta RTCG (što je nedavno potvrdio novinar Nikola Marković, prenoseći dio komunikacije sa današnjim najvišim funkcionerom vlasti) ostaje, kako je istakao, da se direktno obrate onima koji imaju političku kontrolu nad RTCG.
- Zato molimo Milojka Spajića (PES), Andriju Mandića (NSD) i Milana Kneževića (DNP) da njihovim članovima i članicama Savjeta kao i generalnom direktoru Borisu Raoniću, skrenu pažnju na besmislenost skrivanja informacija u vremenu kada u Crnoj Gori postoji preko 180 registrovanih medija. Ukoliko Milojko Spajić (PES), Andrija Mandić (NSD) i Milan Knežević (DNP) neće da opomenu njihovog činovnika Raonića zbog potrebe građana da imaju profesionalan javni medijski servis, onda neka to urade makar zbog sebe, jer nije dobro da ih građani počnu izjednačavati sa DPS-om u odnosu prema RTCG - poručio je Đurović.

Đurović: RTCG nastavlja da skriva od javnosti informacije koje nisu po volji menadžmentu

Većina članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge je preinačila prvostepenu odluku direktorice ove agencije u vezi sa nedozvoljenim reklamiranjem vladajuće partije PES na TVCG, saopštio je direktor Media centra Goran Đurović.
Time su, kako je rekao Đurović, članovi Savjeta Agencije za AVM usluge: Branko Bošković (predsjednik), Milan Radović i Edin Koljenović, koji su prihvatili žalbu RTCG na prvostepenu odluku direktorice, poslali poruku političkima pratijama na vlasti da je njihovo nezakonitio reklamiranje na TVCG dozvoljeno i dobrodošlo. Takođe, ističe Đurović, posljedica ove odluke većine članova Savjeta je da Agencija ne može sankcionisati RTCG zbog nedozovoljenog reklamiranja političkih partija.
- Media centar je Agenciji za AVM usluge dostavio prigovor na prilog emitovan 22. juna ove godine u Dnevniku 2 TVCG. U centralnoj informativnoj emisiji TVCG objavljen je opširan izvještaj (4 minuta) sa skupa Pokreta Evropa sad na kome je osnovan odbor ove parlamentarne stranke za Podgoricu. U izvještaju su objavljeni djelovi govora predsjednik te stranke Milojka Spajića, koji trenutno obnaša dužnost predsjednika Vlade Crne Gore, predsjednika tek formiranog stranačkog odbora, Saše Mujovića, koji je aktuelni ministar energetike i rudarstva, te stranačke prvakinje i aktuelne gradonačelnice Podgorice Olivere Injac. Emitovanje priloga u trajanju od četiri minuta, čiji je osnovni povod bilo osnivanje opštinskog odbora vladajuće stranke PES u Podgorici, a koji je iskorišten za predstavljanje različitih političkih poruka stranačkih funkcionera (na čelu sa predsjednikom Vlade Milojkom Spajićem) je nedozovoljeno reklamiranje jer nije dopušteno drugim političkim akterima da se izjasne u odnosu na pitanja programa Evropa sad 2 (koji se predstavlja i promoviše u prilogu), već se samo jednom subjektu dozvoljava da saopšti svoje stavove u odnosu na temu koja je sporedni dio priloga - naveo je Đurović u saopštenju.
Ovakvo izvještavanje sa stranačkog skupa, prema mišljenju Media centra, predstavlja odstupanje od Programsko produkcionog plana RTCG za 2024. godinu i kršenje Pravilnika o programskim principima i profesionalnim standardima RTCG.&nbsp;
Odstupanje se, kako kaže Đurović, ogleda u tome što ovakvo izvještavanje sa partijskih skupova ne može da se podvede pod profesionalno i izbalansirano izvještavanje, kako je najavljeno i obećano u dijelu Programsko-produkcionog plana koji se odnosi na TVCG.&nbsp;
- Izvještavanje ovog tipa ne uklapa se ni u jedan od ciljeva navedenih u Pravilniku o programskim principima i profesionalnim standardima RTCG koji glasi: "pravovremeno, sveobuhvatno, objektivno, uravnoteženo i vjerodostojno obrađuju događaje u Crnoj Gori, regionu i šire, podržavajući fer i konstruktivan dijalog na lokalnom, regionalnom i nacionalnom nivou". U pomenutom Pravilniku se kaže, takođe, da na osnovu člana 51 Zakona o izboru odbornika i poslanika, "u programima RTCG nije dozvoljena politička propaganda, osim u vrijeme predizborne kampanje" - napomenuo je Đurović.
On je istakao da izvještavanje sa osnivačkog stranačkog skupa, pa bila to i jedna od vladajućih stranaka, ne spada u objektivno i uravnoteženo izvještavanje već u obezbjeđivanje prostora za stranačku propagandu u vrijeme kada nema predizbornih kampanja.&nbsp;
- Prema članu 67 Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, oglašavanje podrazumijeva emitovanje bilo kojeg oblika obavještenja određenog pravnog ili fizičkog lica uz određenu naknadu ili radi samopromovisanja, a koje ima za cilj da predstavi i skrene pažnju na određeni proizvod ili uslugu tog pravnog ili fizičkog lica, uključujući nepokretnosti, prava i obaveze, odnosno koje ima za cilj da motiviše potrošače da koriste, odnosno kupe taj proizvod ili uslugu, uz finansijsku naknadu. Član 68 istog zakona propisuje, "zabranjene su prikrivene i prevarne komercijalne audiovizuelne komunikacije". Član 82 zakona o AVM uslugama propisuje u stavu 1 i 3: "Političko oglašavanje je oglašavanje, sa ili bez finansijske naknade, kojim se preporučuju aktivnosti, ideje ili stavovi podnosioca potvrđene izborne liste ili kandidata u toku izborne ili referendumske kampanje, u skladu sa posebnim pravilima. Ako nije drukčije propisano, na političko oglašavanje shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na oglašavanje" - podsjeća Đurović.
Sporni prilog, kaže on, spada u prikrivene komercijalne audiovizuelne komunikacije i predstavlja prikriveno oglašavanje (reklamiranje) jednog političkog subjekta.
Nadležna služba i direktorica Agecnije za AVM usluge su, saopštava Đurović, prihvatili progovor Media centra, ali je Savjet većinom glasova (tri glasa za, jedan protiv i jedan uzdržan) prihvatio žalbu RTCG na prvostepenu odluku.
- Emitovanje priloga u trajanju od četori minuta, čiji je osnovni povod bilo osnivanje opštinskog odbora vladajuće stranke PES u Podgorici, a koji je iskorišten za predstavljanje različitih političkih poruka stranačkih funkcionera (na čelu sa predsjednikom Vlade Milojkom Spajićem) je nedozovoljeno reklamiranje jer nije dozvoljeno drugim političkim akterima da se izjasne u odnosu na pitanja programa Evropa sad 2 (koji se predstavlja i promoviše u prilogu) već se samo jednom subjektu dozvoljava da saopšti svoje stavove u odnosu na temu koja je sporedni dio priloga. Po logici i mišljenju većine članova Savjeta Agencije za AVM usluge (koji ima pet &nbsp;članova), sada se na TVCG u Dnevniku mogu emitovati prilozi sa svih skupova PES-a koji se tiču uspostavljanja oštinskih odbora, a prilozi mogu trajati i 10 minuta, ukoliko to urednici hoće, uz prenošenje poltičkih stavova koji nemaju nikakve veze sa povodom priloga, tj. sa onim što se smatra vijest, a to je osnivanje opštinskog odbora jedne od političkih partija. Posebno je pitanje da li je uopšte vijest koja zaslužuje da se nađe u Dnevniku 2 osnivanje opštinskog odbora neke političke partije - napominje Đurović.
On je konstatovao da tri člana Savjeta Agencije za AVM usluge smatraju da nema ničeg spornog što se četiri minuta u Dnevniku 2 prenose stavovi premijera u vezi sa programom Evropa sad 2 bez davanja prilike da se čuje i mišljenje opozicionih partija ili nezavisnih stručnjaka.
- Ubuduće možemo očekivati da se prilozi za Dnevnik 2 snimaju ispred prostorija vladajućih političkih partija, gdje se u pozadini vide vizuelna obilježja partija, da prilozi traju desetak minuta i da se opravdanje traži u važnosti tema koje se prenose i uredničkoj slobodi - ocijenio je Đurović.
Prema njegovim riječima, upravo su profesionalni standardi uređeni Pravilnikom RTCG i zakonom, kako javni medijski servisi ne bi bili korišćeni kao megafoni poltičkih partija.
- Kada je istu praksu ne tako davno imao DPS i kada se TVCG koristila za promociju jednog političkog subjekta, dio onih koji danas vrše vlast bio je zgrožen i vrlo krtičan prema TVCG. Media centar je jednako reagovao na zloupotrebe TVCG i dok je vlast vršio DPS. Tada je nekadašnja opozicija podržavala naše prigovore i kritike. Danas, iz pozicije vlasti, brane se ćutanjem - kazao je on.
Đurović naglašava da ovaj slučaj dovodi do zaključka da je Savjet Agencije za AVM usluge pod političkom kontrolom vlasti.&nbsp;
- Branko Bošković (predsjednik Savjeta) je kandidat za ambasadora u Španiji iz kvote PES-a, Milan Radović je direktor u Građanskoj alijansi, a Edin Koljenović je bivši zaposleni u Građanskoj alijansi, NVO baze nezakonitog generalnog direktora RTCG Borisa Raonića - ističe on.
u Media centru vjeruju da je glasanje trenutne većine u Savjetu Agencije za AVM usluge samo dio vezane trgovine Borisa Raonića sa Milojkom Spajićem (PES), Andrijom Mandićem (NSD) i Milanom Kneževićem (DNP).
- Da bi dobio podršku politički kontrolisanog Savjeta RTCG za treći nezakoniti mandat, Boris Raonić je ključnim nosiocima vlasti na raspolaganje stavio svoj uticaj koji ima nad Milanon Radovićem i Edinom Koljenovićem, kojima je bio direktor u Građanskoj alijansi - ocijenio je Đurović.
Da je Savjet RTCG politički kontrolisan, nedavno je potvrdio, kaže Đurović, i kandidat za generalnog direktora nacionalnog javnog medijskog servisa tokom izbora 2021. godine, Nikola Marković, koji je saopštio da ga je uoči izbora generalnog driktora RTCG pozvao jedan od ključnih današnjih nosilaca vlasti i nudio mu da bude izabran uz obavezu da se dogovara sa vlastima oko ueđivačke politike i kadrovskih rješenja.
- Bez obzira da li je taj razgovor sa Nikolom Markovićem vodio Andrija Mandić ili Milan Knežević, jasno je da je RTCG pod političkim uticajem, a ovaj slučaj sa glasanjem u Savjetu Agencije za AVM usluge ukazuje jasno na to da je i ova institucija pod političkim uticajem - rekao je Đurović.
Prema njegovim riječima, sve činjenice na koje ukazuje Media centar pojašnjavaju ćutanje predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i predsjednice Administrativnog odbora u Skupštini Crne Gore Jelene Nedović (PES), "koji ne žele da raspišu poziv za izbor novog člana Savjeta Agencije za AVM usluge, iako su zakonski rokovi za to prošli još prije dva mjeseca".
- Očigledno da skupštinskoj većini odgovara ovakav sastav Savjeta Agencije za AVM usluge koji je spreman da beskompromisno štiti interese partija na vlasti - zaključio je Đurović.

Đurović: Savjet AVM poručilo da je nezakonito reklamiranje PES-a na RTCG dobrodošlo

Tvrdnje Media centra i drugih nevladinih organizacija da Vlada Milojka Spajića promjenama predloga Zakona o RTCG, neposredno prije upućivanja na usvajanje Skupštini u junu ove godine, želi da stvori uslove za izbor unaprijed dogovorenog novog/starog generalnog direktora RTCG, obistiniće se vjerovatno već u subotu na sjednici Savjeta RTCG.
&nbsp;To je u saopštenju medijima ustvrdio direktor Media centra Goran Đurović.
&nbsp;On poručuje da je konkurs za izbor novog generalnog direktora RTCG obična farsa jer je ishod konkursa već poznat - novi/stari generalni direktor biće Boris Raonić.
- &nbsp;To je plod dogovora Milojka Spajića (predsjednika Vlade i PES-a), Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore i NSD-a), Milana Kneževića (predsjednika i poslanika DNP-a) i Borisa Raonića, koji je dva puta nezakonito izbaran na funkciju generalnog direktora. To što među prijavljenim kandidatima na konkursu ima dosta prepoznatljivih imena koja zaslužuju poštovanje, neće uticati na članove i članice Savjeta osim, naravno, Marijane Camović Veličković – ocijenio je Đurović.
<h2>ZAKON PRILAGOĐEN RAONIĆU</h2>
&nbsp;Milojko Spajić je, kaže, u junu uz podršku ostalih članova Vlade (osim podrške zamjenika premijera Bečića, ministarke kulture i medija Tamare Vujović, ministra unutrašnjih poslova, koji su iz reda Demokratske Crne Gore) izvršio na svoju ruku izmjene nacrta Zakona o RTCG koji je prethodno dobio podršku Evropske komisije i ublažio kriterijume za izbor članova Savjeta i generalnog direktora RTCG.
&nbsp;- Izmjene zakona su, kako je objavljeno, pisane u kabinetu Raonića a usklađene su sa njegovim skromnim radnim iskustvom i željom da i dalje bude na mjestu generalnog direktora. Umjesto zadržavanja zakonskih rješenja koja su prisutna još od donošenja prvog Zakona o RTCG 2002. godine, a kojima je uslov za izbor generalnog direkora bio da ima najmanje 10 godina radnog iskutsva u VII1 stepenu kvalifikacija, Spajić je snizio kriterijum tako da je sada za izbor generalnog direktora potrebno pet godina radnog iskustva sa VII1 stepenom kvalifikacije – istakao je Đurović.
&nbsp;Ovim izmjenama Zakon o RTCG se, ukazuje on, prilagodio jednom čovjeku - Borisu Raoniću.
&nbsp;- &nbsp;Jer je on VII1 stepen kavlifikacije stekao 2018. godine i nije mogao biti ni do sada biran na funkciju generalnog direktora, što su potrvdile pravosnažne i prvostepene sudske presude – podvukao je Đurović.
&nbsp;Novi Zakon o RTCG bi trebalo, poručuje on, da doprinese većoj profesionalizaciji RTCG i ispunjenju zakonom propisanih ciljeva.
&nbsp;- &nbsp;Nije logično da se do boljeg upravljanja u RTCG može doći ukoliko se u Savjet i za generalnog direktora imenuju ljudi koji imaju manje radno iskustvo. Upravo obrnuto, veća je vjerovatnoća da će osobe sa više profesionalnog iskustva, sa propisanim VII1 stepenom kvalifikacije, doprinijeti odgovornijem donošenju odluka nego osobe sa manjim profesionalnim iskustvom. Do većeg kvaliteta u radu institucija se ne dolazi ublažavanjem kriterijuma nego upravo pooštravanjem – naveo je Đurović.
&nbsp;Direktor Media centra je izričit da je Spajić izmjenama Zakona o RTCG obesmislio rad na medijskim zakonima koji je trajao skoro 30 mjeseci, kao i sve što je dogovoreno u radnoj grupi koja je radila na zakonima.
&nbsp;- Svojim partijskim interesima je prilagodio izbor poslušnika na funkciji generalnog direktora RTCG. To isto je radio i DPS tokom svoje vladavine i kontrole rada RTCG samo na ipak malo elegantniji način, jer su oni uspijevali da nađu odane činovnike koji makar formalno ispunjavaju zahtijevnije uslove u pogledu 10 godna radnog iskustva. Ime formalnog direktora i nije bilo toliko važno jer se rad RTCG uređivao u kabinetu Mila Đukanovića a od strane njegovog savjetnika Milana Roćena – naveo je Đurović.
&nbsp;Smatra da je izmjene zakona „u posljednji čas“ i „prilagođavanju unaprijed poznatim rukovodiocima“ ista politička grupacija koja danas vrši vlast demonstrirala i tokom izmjena Odluke o RTV Podgorica (Gradska RTV).
&nbsp;- &nbsp;Nakon javne rasprave o izmjenama Odluke čiji je navodni, plemeniti, cilj bio da se profesionalizuje i oslobodi neprimjernog partijskog uticaja Gradska RTV, te da se zaustavi katastrofalna propaganda DPS-a, predstavnici PES-a, NSD-a i DNP-a (Vasilije Čarapić, Mitar Šušić i Jelena Borvinić Bojović) su izmjenama Odluke o RTV Podgorica, neposredno pred usvajanje u Skupštini Glavnog grada, snizili kriterijume u pogledu godina radnog iskustva da bi omogućili izbor Vladimira Otaševića na funkcju direktora. I taj izbor je urađen nezakonito ali to nje zanimalo političke partije na vlasti u Glavnom gradu – naveo je Đurović.
&nbsp;Cijeni da ništa što se dešava oko javnih medijskih servisa ne bi trebalo previše da čudi jer se „Spajić i njegove mlade kolege iz PES-a ne sjećaju da je RTCG bila oslobođena neprimjerenih partijskih uticaja od 2017. do juna 2018. godine“.
&nbsp;- Tada smo kao stvarni predstavnici NVO u Savjetu RTCG (koje su birale same NVO a ne kao do sada partije u Administrativnom odboru Skupštine) uspjeli da smijenimo Rada Vojvodića (direktora odanog DPS-u) i izaberemo Andrijanu Kadiju na funkciju generalne dirktorice RTCG. &nbsp;Tadašni Savjet i menadžment su jednako napadali DPS i DF (prvi jer su izgubili kontrolu a drugi jer nisu preuzeli kontrolu) ali generalnu direktoricu i tadašnjeg direktora TVCG (Vladana Mićunovića) nije smio da pozove telefonom nijedan političar i traži bilo kakvu uslugu. Zato su svi neposlušni kasnije i nezakonito smijenjeni. Koliko god smetalo sadašnjoj vlasti i dijelu opozicije, sadašnjem Savjetu i menadžmentu RTCG, podsjećamo da je u martu 2018. godine, po prvi put TVCG bila prva po povjerenju gledalaca (ispred TV Vijesti) po jedinom validnom istraživanju kojeg je redovno u skladu sa ozbiljnom metodologijom sprovodila RTCG od 2011. godine. Ta istraživanja se nisu sprovodila od strane RTCG od 2022. godine a jedini je razlog jer rezultati sigurno ne bi odgovarali Savjetu i mendžmentu RTCG – naveo je Đurović.
<h2>&nbsp;ŽELJA DA SE PREDUHITRI IZBOG ČLANOVA SAVJETA</h2>
Izbor generalnog direktora RTCG dobio je, kaže, na ubrzanju jer se želi preduhitriti izbor novih članova Savjeta RTCG u junu sljedeće godine po novim/boljim procedurama (koje ponovo daju slobodu samim NVO da izaberu svoje predstavnike). Već sada je, smatra direktor Media centra, izvjesno da se kao predstavnici NVO više nikad neće u ovom tijelu naći osobe bez imalo integriteta.
&nbsp;- Kao što su Veselin Drljević, Naod Zorić, Amina Murić i Milica Špajak. Veselin Drljević i Naod Zorić su direktni poredstavnici Andrije Mandića i Milana Kneževića, dok su Amina Murić i Milica Špajak predstavnice Borisa Raonića, a svi su zajedno imenovani 2021. godine kada je većina kredibilnih NVO bojkotovala proces izbora jer nije željela da o njihovom izboru odlučuju partije u Adminstrativnom odboru. Nemamo dileme da će ova 4 člana/ice Savjeta glasati u subotu ponovo za Raonića a jedina dilema je da li će glasati predstavnici COK-a, Univrziteta Crne Gore, Unije poslodavaca tj. koje će objašnjenje imati zašto su podržali osobu koja je svjesna činjenice da ne ispunjava zakonske kriterijume, insistirala da bude izabrana na funkciju generalnog direktora u dva navrata – dodao je Đurović.
&nbsp;Kaže da su posljedice ovakvih imenovanja i zadržvanje partijskog uticaja na RTCG to da od 2021. godine i nezakonitog imenovanja Raonića, ovaj javni medij ne smije kritikovati rad bilo koje lokalne ili državne institucije, uključujući rad 42, 43 i 44 vlade.
&nbsp;- &nbsp;Nezakonito imenovani generalni direktor Raonić nije ni smio da dozvoli kritiku onih koji vrše vlast jer je bio ucijenjen, dok su sa druge strane na nezakonito imenovanje Raonića u dva navrta i nepoštovanje pravosnažnih sudskih odluka ćutali skoro sve partije i institucije (PES, NSD, DNP, URA, Demokratska Crna Gora, Bošnjačka stranka, SD, predsjednik Crne Gore...). Valja podsjetiti da su imali drugačiji pristup dok su bili opozicija. RTCG je zahvaljujući nezakonito izabranom generalnom direktoru postala megafon partija a površni gledaoci, kojih je razumljivo najviše, kao i same političke partije, su savim zadovoljni što u emisijama informativnog programa mogu sada vidjeti predstavnike različitih političkih partija i omiljenih predstavnika NVO. Građane bi dosadašnje iskustvo moralo da natjera da shvate da interesi političkih partija nisu uvijek identični sa interesima građana i da davanje prostora svim politčkim partijama nije jedini cilj RTCG, već da permanentnim praćenjem svih značajnih tema i profesionalnom kritikom rada institucija doprinese boljem informisanju javnosti, profesionalizaciji institucija, demokratizaciji društva. Građani treba da se prisjete koliko je tema namjerno zanemareno i nije obrađeno od momenta zamjene partijskog uticaja nad RTCG 2021. godine do danas – istakao je Đurović.
&nbsp;Mnoge teme koje dijele građane i koje su od životne važnosti nijesu, smatra on, adekvatno obrađene jer to nije odgovaralo političarima.
&nbsp;- &nbsp;Uskoro će se npr. usvojiti Fiskalana strategija i izmjene zakona koje će imati dalekosežne posljedice za sve građane a debate na RTCG nema, jednako kao što nema priloga o životnim problemima građana u lokalnim zajednicama - ustvrdio je Đurović.
<h2>&nbsp;SDT DOPRINIJELO FARSI</h2>
&nbsp;Ocijenio je i da je svoj doprinos ovakvom stanju i farsi u vezi izbora generalnog direktora RTCG dalo Specijalno državno tužilaštvo (SDT) koje cijelu godinu nije moglo da završi izviđaj po krivičnoj prijavi Media centra.
&nbsp;- &nbsp;Da je pokrenut krivični postupak protiv predsjednika, članova i članica Savjeta zbog nepoštovanja sudskih presuda i zloupotrebe službenog pložaja, kao i krivičn postupak protiv Raonića i šefa pravne službe zbog podsterkavanja na vršenje krivičnog djela, sada bi moguće situcija bila drugačija – podvukao je Đurović.
&nbsp;Zabrinjavajuća je, ukazuje, uloga Vrhovng državnog tužioca Markovića u vezi sa (ne)radom državnog tužilaštva i štetom po državni budžet zbog nezakonitih imenovaja.
&nbsp;- &nbsp;Kao i ćutanje Tužilačkog savjeta i Osnovnog državnog tužilaštva koje je preuzelo predmet od SDT-a. Ovim je tužlačka organizacija samo ohrabrila Spajića i koalicione partnere da vrše prilagođavanje zakona jednom čovjeku. Posljedica prilagođavanja zakona jednom čovjeku i farsično sprovođenje zakona, zbog kojeg reaguje Media centar, za posljedicu će imati neprofesionalan rad RTCG jer će usluga partijama koje su ga dovele na funckiju morati da se vraća. Do sada je nezakonito imenovani generalni direktor RTCG morao da pazi da se ne zamjeri političkim subjektima vlasti i opozicije, kako ne bi ukazivali javno na njegov nezakoniti izbor. Od njegovog novog imenovanja svi koji nisu po volji Spajića i njegovih koalicionih partnera će osjetiti “profesionalizam”. Taj pristup neće sigurno biti brutalan kao za vrijeme DPS-a ali će svakako favorizovati vlast ili davanjem dodatnog prostora ili izostankom kritike – naveo je on.
&nbsp;Poručio je da profesionalizam RTCG ne smije zavisisti od promjena vlasti jer 20 miliona eura koje građani godišnje izdvajaju, obavezuju RTCG da ne bude pristrasan prema bilo kojoj vlasti već odgovoran svim građanima.
&nbsp;- &nbsp;Na kraju, valja podsjetiti da je od strane Vlade Mila Đukanovića, Boris Raonić u maju 2012. godine imenovan (bez bilo kakvih kriterijuma) u Upravni odbor Pobjede koja je tada bila u državnom vlasništvu. Njegova saradnja i bliskost sa tadašnjim kao i sa sadašnjim vlastima ipak ukazuje na njegov potencijal i daje nadu da će svoje iskustvo u trgovini uspjeti da stavi u funkciju ostvarenja interesa, naravno ne javnog – zaključio je Đurović.

Đurović: Novi-stari generalni direktor biće Raonić, to je plod dogovora sa Spajićem, Mandićem i Kneževićem

U okviru muzičkog programa KIC-a „Budo Tomović”, u Multimedijalnoj sali u sjutra u 19 sati, predavanje će održati ugledni poljski muzikolog iz Krakova, profesor Jerži Stankevič, a tema predavanja je „Novi aspekti nastanka Kvarteta za kraj vremena” Olivijea Mesijana - kompozicije nastale tokom njegovog zatočeništva u logoru Stalag VIII A u Gorlicu.&nbsp;
- Ovim ekskluzivnim predavanjem vraćamo se remek djelu Olivijea Mesijana, kroz istraživački rad muzikologa Jeržija Stankeviča, nakon zapaženog koncertnog izvođenja „Kvarteta za kraj vremena” održanog u KIC-u, krajem januara- kazali su iz KIC-a.
&nbsp;Nakon predavanja, poručili su iz KIC-a, biće organizovana projekcija francuskog dokumentarnog filma „Le charme des impossibilites" (Čar nemogućnosti, 2006) reditelja Nikolasa Buonaventure Vidala, u produkciji „Les Films du Rat”, „Gloria Films” i Nacionalnog audiovizuelnog instituta, Francuska, 2006. Originalna verzija je na francuskom, njemačkom i poljskom, sa titlom na engleskom jeziku.
&nbsp;Govoreći o gostu i predavaču, iz KIC-a ističu da je Jerži Stankevič muzikolog i istoričar, profesor emeritus i predsjednik Saveza kompozitora Poljske/odsjek u Krakovu.&nbsp;
- Specijalizovao je muzikologiju i analizu djela na Pariškom konzervatorijumu u klasi Olivijea Mesijana 1977. godine. Ostajući u bliskim odnosima sa slavnim mentorom, kreirao je ciklus emisija posvećen Mesijanu na Poljskom radiju i inicirao izvođenje njegovih djela u Poljskoj. Istraživao je nastanak „Kvarteta za kraj vremena” tokom kompozitorovog zarobljeniištva u Gorlicu, vezu s djelovanjem poljskih ratnih zarobljenika u ovom logoru i prijem njegove muzike u savremenom svijetu- navodi se u njegovoj biografiji.
&nbsp;Dokumentarni muzički film, koji će takođe biti prikazan sjutra, ilustruje hipoteze o nastanku „Kvarteta za kraj vremena” Olivijea Mesijana (Olivier Messiaen), krajem 1940. i početkom 1941. godine, u zarobljeničkom logoru Stalag VIII A u Gorlicu (danas u Poljskoj, u Zgoželecu u Donjoj Šleskoj), i predstavlja svjedočenja ljudi koji su učestvovali u događajima: kompozitora Olivijea Mesijana, podoficira Zdislava Nardelija (poslijeratni direktor krakovske radio stanice Poljskog radija i istaknuti tvorac poljskog radio teatra), tri muzičara-interpretatora i francuskih ratnih zarobljenika. Predstavljene su potresne činjenice i razmišljanja o zatočeništvu u logoru, događajima iz svakodnevnog života, njihovoj kulturnoj djelatnosti i pokušajima nemogućeg.&nbsp;
- Muzičari istražuju mogućnosti koje su postojale u zimskim uslovima u logoru za prvo izvođenje djela, koje je održano 15. januara 1941. godine u Gerlicu. U filmu se pojavljuju istaknuti francuski solisti tokom usklađene rekonstrukcije Mesijanovog djela u čuvenom cistercitskom manastiru Klervo u Šampanji: violinista Režis Paskije (čiji je stric bio violončelista Etjen Paskije, učesnik u događajima), klarinetista Pol Mejer, violončelista Rolan Pidu i pijanista Fransoa-Rene Dišabl- navodi se u saopštenju KIC-a.
Kompozicija Olivijea Mesijana, podsjećaju iz KIC-a, napisana u nacističkom logoru za ratne zarobljenike, danas je naširoko priznata kao remek djelo muzike 20. vijeka i izvodi se sa zapanjujućom učestalošću na pozornicama najvećih svjetskih koncertnih dvorana.&nbsp;
- Film je prikazan u Karnegi holu u Njujorku 2021. gdje je bilo napisano: “Ovo je priča o tome kako je, uprkos nezamislivim uslovima, uspio da stvori djelo neprolazne ljepote, dokazujući da se ljudski duh može uzdići iznad najsurovijih trenutaka”. Ovaj film potresa i izaziva duboka razmišljanja kod gledaoca, noseći poruku nade i vjere u održivost temeljnih humanističkih vrijednosti. Film je prikazan u Francuskoj, Poljskoj, Italiji, Njemačkoj, Republici Češkoj, kao i u Ukrajini, Litvaniji, Bjelorusiji i SAD- poručili su iz KIC-a.

Sjutra u KIC-u: Predavanje poljskog muzikologa Jeržija Stankeviča

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je večeras da prijevremeni parlamentarni izbori koje studenti zahtijevaju sada nijesu potrebni, a uvjerena je da će ih biti “kad im bude vrijeme”.
- Ne vidim da su nam potrebni. Vidjela sam da jedina nadležna institucija nije previše oduševljena time da izlazi u susret njihovim (studentskim) zahtjevima, navela je ona- rekla je Brnabić u emisiji “Hit tvit” na TV Pink.
Brnabić je rekla da je predsjednik Srbije Aleksamdar Vučić „jedina nadležna institucija“ za „ultumativni zahtjev studenata blokadera”, a to su prijevremeni parlamentarni izbori.

Ana Brnabić o vanrednim izborima: Ne vidim da su nam potrebni

Bivšem američkom predsjedniku Džo Bajdenu dijagnostikovan je „agresivan oblik“ raka prostate, navodi se u saopštenju njegovog ličnog kabineta, a bolest se proširila i na kosti, piše CNN. 
 
- Prošle nedjelje, predsjednik Džo Bajden je pregledan zbog novonastalog čvora na prostati nakon što je imao pojačane urinarne simptome. U petak mu je dijagnostikovan rak prostate, sa Gleasonovim skorom 9 (Grupa 5 po stepenu), uz metastaze na kostima- navodi se u saopštenju.
Dalje se navodi: „Iako je riječ o agresivnijem obliku bolesti, rak izgleda da je osetljiv na hormone, što omogućava efikasno liječenje.“
Bajden i njegova porodica „razmatraju opcije liječenja sa njegovim ljekarima“, dodaje se u saopštenju.

Bajdenu dijagnostikovan „agresivan oblik“ raka

Potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens izjavio je danas u Rimu da je Evropa “važan saveznik”, ali je priznao da postoje neslaganja oko trgovine, tokom sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.
Taj razgovor, prvi na tako visokom nivou od povećanja carina Donalda Trampa biće početak dugoročnih trgovinskih pregovora i dugoročnih trgovinskih koristi između Evrope i SAD”, rekao je Vens na početku sastanka koji se održava usred carinskog rata između Evropske unije (EU) i SAD.
- Evropa je važan saveznik SAD, pojedinačne evropske zemlje su važni saveznici SAD, ali naravno imamo neka neslaganja, kao što ponekad imaju i prijatelji, oko pitanja poput trgovine- istakao je Vens u sjedištu italijanske vlade u prisustvu premijerke Đorđe Meloni, prenosi Beta.
Predsjednica Evropske komisije kazala je da cijeni odnos sa SAD.
- Svi znaju da je đavo u detaljima, ali ono što nas ujedinjuje jeste da na kraju zajedno želimo da postignemo dobar dogovor za obje strane- rekla je Ursula fon der Lajen.
Vens i Ursula fon der Lajen danas su prisustvovali u Rimu prvoj misi novog poglavara Rimokatoličke crkve, pape Lava XIV.

Džej Di Vens sa Fon der Lajen o carinskim mjerama

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: media-centar