Medicinski radnici iz Urgentnog centra Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) okupili su se danas ispred te ustanove u znak protesta zbog napada na medicinsku sestru Snežanu Popović koji se dogodio u noći između 13. i 14. februara u Urgentnom centru KCCG.
Medicinska sestra Urgentnog centra KCCG, Milica Kalezić je na početku skupa istakla da se ograđuju od bilo kog sindikata i bilo koje političke organizacije.
- Urgentni centar više neće da ćuti. Danas smo tu da podržimo koleginicu. Nemili događaj u noći između 13. i 14. februara je bio kap koja je prelila čašu. Mi radimo svoj posao časno, odgovorno, nesebično, te sa punim pravom mogu da kažem da smo mi kao srednji medicinski kadar Urgentnog centra stub Kliničkog centra, te se zato pitamo “Zašto ovakav stav prema nama?”. Naš medicinski kadar – ljekari, medicinske sestre, medicinski tehničari i ostalo osoblje svakodnevno se suočava sa fizičkim i verbalnim napadima, prijetnjama i neadekvatnim uslovima rada što ozbiljno ugrožava ne samo njihovu sigurnost, već i kvalitet zdravstvene zaštite koju pružamo građanima- kazala je Kalezić.
Ona je naglasila da je neophodno preduzeti hitne mjere kako bi se zdravstveni radnici zaštitili.
- Zahtijevamo uvođenje obezbjeđenja u Urgentnom centru, prisustvo profesionalnog obezbjeđenja 24 sata, što je ključno za zaštitu radnika, pacijenata, kao i za očuvanje reda i sigurnosti unutar ustanove. Zahtijevamo dodjelu statu službenog lica radnicima Urgentnog centra, što bi omogućilo efikasniju zaštitu osoblja i oštrije sankcionisanje za one koji ih ugrožavaju i napadaju. Takođe, zahtijevamo beneficirani radni staž jer zdravstveni radnici u Urgentnom centru rade pod izuzetnim pritiskom i stalnoj izloženosti stresu, što dugoročno utiče na njihovo zdravlje. Beneficirani radni staž je neophodna mjera koja bi omogućila ranije penzionisanje i zaštitu fizičkog i mentalnog zdravlja. Pozivamo nadležne institucije da prepoznaju ozbiljnost ovog problema i da hitno reaguju. Svako odlaganje može imati nesagledive posljedice jer zdravstveni radnici moraju biti sigurni da bi nesmetano morali obavljati svoju misiju – spašavanje ljudskih života- poručila je Kalezić.
Istakla je da očekuju konkretne poteze i rješenja, te ukoliko se ne izađe u susret njihovim zahtjevima najavljuje da će radnici Urgentnog centra stupiti u štrajk poštujući zakone Crne Gore.
Medicinski tehničar Urgentnog centra KCCG, Nebojša Marović ističe da su prethodno pisali ministru zdravlja, direktoru KCCG, direktoru Urgentnog centra, glavnom tehničaru i glavnoj sestri KCCG, ali da su ostali bez odgovora.
- Ovo je bio jedini način kako bismo pozvali naše nadležne da dobijemo odgovor i da znamo kako ćemo dalje funkcionisati kao zaposleni u ovoj ustanovi. Mislimo da je vrijeme da se neko posveti nama kao ljudima koji predano radimo i nemamo više snage za sve ovo- kazao je Marović.
Napominje da iako inače imaju obezbjeđenje, ono u noći napada na medicinsku sestru nije raspoređeno u Urgentnom centru.
- Urgentnom centru treba jedan ozbiljan tim obezbjeđenja koji će u svakom momentu štititi čak i do 20 zaposlenih. Par sekundi je dovoljno da se neko ozbiljno povrijedi. Žalosno je da jedna žena koja radi više od 20 godina u Urgentnom centru doživi ono što svakodnevno sprečava kada radi sa žrtvama nasilja- poručio je Marović.
Zaposleni urgentnog centra najavili su da će se i u narednim danima okupljati sve do ispunjenja zahtjeva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kalezić: Hitno preduzeti konkretne mjere za zaštitu zdravstvenih radnika, u suprotnom najavljujemo štrajk

Više od 150 crnogorskih ljekara i medicinskih radnika podržalo je neformalnu studentsku grupu "Kamo śutra" i njihov zahtjev da se utvrdi odgovornost za smrt 13 ljudi u krvavom piru na Cetinju 1. januara.
Ljekari i medicinski radnici su u pismu izrazili najdublje saučešće porodicama žrtava cetinjskih masovnih ubistava i stavili se na raspolaganje za svaku vrstu pomoć koja je u njihovoj nadležnosti.
- Osim toga, izražavamo podršku neformalnoj studentskoj organizaciji "Kamo śutra" i njihovim zahtjevima da se do kraja rasvijetli odgovornost za dva masovna ubistva koja su se dogodila na Cetinju. Preuzimati odgovornosti je moralan i častan čin, samim tim smatramo da je neophodno da rukovodioci institucija sistema u čijoj je nadležnosti briga o sigurnosti i bezbjednosti svih građana i građanki Crne Gore, preuzmu odgovornost za propuste i za nedovoljno profesionalno angažovanje povodom tragedija koje su zadesile našu prijestonicu - navedeno je u pismu podrške.
Potpisnici/potpisnice:
1. Aleksandra Perović, medicinska sestra;
2. Almasa Begović, dipl. logoped;
3. Almir Bećović, medicinski tehničar, dom zdravlja Podgorica;
4. Andrija Cacko Đurović, medicinski tehničar, bolnica "Danilo I" Cetinje;
5. Aneta Vujović, medicinska sestra;
6. Anica Mišović, medicinska sestra;
7. Biljana Globarević, medicinska sestra;
8. Biljana Popović Kolašinac, diplomirani sociolog IJZCG;
9. Biljana Popović, medicinska sestra;
10. Dijana Bažović, medicinska sestra;
11. Dijana Golubović, mr javnog zdravlja;
12. doc dr spec Majda Šahman Zaimović;
13. dr Adis Martinović, specijalista epidemiolog;
14. dr Admir Šabanović, specijalista epidemiolog;
15. dr Adonis Miljuš, spec. MFH;
16. dr Aida Kovačević, internista;
17. dr Aleksa Bastać, specijalizant ginekologije i akušerstva;
18. dr Aleksandar Kujović;
19. dr Alma Kalač, spec. anesteziolog;
20. dr Ana Bogdanović, specijalista ginekologije i akušerstva;
21. dr Ana Lopičić-Kašćelan, specijalista pedijatrije&lt;
22. dr Anela Omeragic, specijalista opste medicine;
23. dr Batrić Vukčević;
24. dr Brankica Dupanović, mr sci. med, infektolog-klinički farmakolog;
25. dr Dean Milošević, anesteziolog;
26. dr Dejan Leković, anesteziolog;
27. dr Dragan Likić;
28. dr Dragan Sorat, hirurg;
29. dr Dragica Gudelj, spec interne medicine i pulmologije;
30. dr Drasko Nikčević;
31. dr Dunja Ćetković, specijalizant infektologije;
32. dr Dunja Vlahović, pedijatar;
33. dr Dušanka Novosel, pedijatar subspecijalista gastroenterologije sa hepatologijom;
34. dr Gordana Stojanović, spec. imunologije-subspec. kliničke genetike, KCCG;
35. dr Havka Martinović, specijalista infektologije;
36. dr Ilija Vukčević , specijalzant anestezijologije;
37. dr Ivan Krgović, dječiji psihijatar;
38. dr Ivan Samardžić, specijalista epidemiologije;
39. dr Jelena Ivanović, spec.radiologije;
40. dr Jelena Radojičić, specijalista psihijatrije;
41. dr Jovo Đedović, specijalista psihijatrije;
42. dr Lela Pejović, specijalista kliničke biohemije;
43. dr Luka Čaveliš, specijalista radiologije;
44. dr Ljiljana Cirković Natalić, kardiolog;
45. dr Ljiljana Šćepanović, internista - interventni kardiolog;
46. dr Ljubica Radunović, specijalista anesteziologije i reanimatologije;
47. dr Maida Burdzović, specijalista psihijatrije;
48. dr Maja Jovanović, spec ORL;
49. dr Maja Laličić;
50. dr Marija Milašević Vuković, spec. kliničke biohemije;
51. dr Marija Nikolić, specijalista infektologije;
52. dr med Admir Muković, specijalista ginekologije i akušerstva;
53. dr med Aida Kalač, specijalista neurologije KCCG;
54. dr med Bisera Bahović, specijalista neurologije;
55. dr med Marija Mitrić, specijalizant neurologije;
56. dr med Mileva Mašanović, specijalista kliničke farmakologije;
57. dr med Milovan Roganović, specijalizant neurologije KCCG;
58. dr med Mladen Debeljević, specijalista neurologije;
59. dr med Srđan Medan, specijalista ginekologije i akušerstva;
60. dr med Tahir Kalač, specijalista opšte hirurgije;
61. dr med Zilha Idrizović, specijalista neurologije KCCG;
62. dr Milan Bogojević, specijalista interne medicine, subspecijalista reumatologije;
63. dr Milan Sorat, med. onkolog;
64. dr Milena Martinović, specijalista infektologije;
65. dr Milena Popović Samardžić, specijalista epidemiolog;
66. dr Milica Gazivoda, pedijatar – alergolog;
67. dr Milica Vušuroviċ, specijalista pedijatrije;
68. dr Milovan Jovanović, spec ginekologije i akušerstva;
69. dr Mira Obradović, specijalista radiologije;
70. dr Mirjana Iličković, pedijatar;
71. dr Mirjana Savićević, sci transfuziologije;
72. dr Nataša Vukotić Djuričanin, specijalista dermatovenerolog;
73. dr Nemanja Ivezić, na specijalizaciji iz oblasti anestezije;
74. dr Nenad Radović, urolog;
75. dr Nenad Sorat, radiolog;
76. dr Nenad Todorović, specijalista oftalmologije;
77. dr Nikoleta Mušura Vujović, doktor stomatologije, specijalista oralne hirurgije;
78. dr Samir Kurtćehajić, specijalista patolog;
79. dr Sanja Borović , specijalista oftalmolog;
80. dr Sanja Đedović, specijalista radiolog;
81. dr Sanja Vujanović, spec.dermatovenerolog;
82. dr Savo Martinović, specijalizant kliničke biohemije;
83. dr sci Ljiljana Golubović, spec.socijalne medicine;
84. dr sci med Biljana Milojko Šćepović, specijalista oftalmolog;
85. dr sci med Nelica Ivanović Radović, pedijatar;
86. dr sci Željka Rogač, pedijatar epileptolog;
87. dr Selma Đurbuzovic Ramovic,spec ginekologije i akuserstva, subspec. perinatologije;
88. dr Semir Murić, specijalista interne medicine;
89. dr Senad Kalač, specijalista psihijatrije;
90. dr Sonja Radojičić, mr sci, specijalista interne medicine- kardiolog;
91. dr spec Dejan Mandić, urolog;
92. dr spec Ivan Gazivoda, anestesiolog;
93. dr Stefan Kečina, specijalizant infektologije;
94. dr stom. Ana Lipovina;
95. dr stom. Esa Kapidan;
96. dr stom. Ivana Bjelanović;
97. dr stom. Mirjana Joksimović Markuš;
98. dr stom. Nermina Omeragić;
99. dr stom. Nevena Mandić;
100. dr stom. Nikola Bogdanović;
101. dr stom. Senad Ljujković;
102. dr stom. Silva Salagić;
103. dr Tanja Čađenović Nikolić, specijalista radiolog;
104. dr Tea Dakić mr sci, specijalista psihijatrije;
105. dr Vesna Orlandić-Čejović, specijalista anesteziologije i reanimatologije, subspecijalista intenzivne medicine;
106. dr Vesna Peranović, spec opšte medicine;
107. dr Vesna Vujošević, anesteziolog;
108. dr Vladan Knežević, spec. otorinolaringologije;
109. dr Zlata Kovačević, specijalista interne medicine, subspecijalista endokrinologije;
110. dr Željko Lazović, ginekolog;
111. Dragana Kusovac, stomatološka sestra u penziji;
112. Dragica Bjelica, dipl.referent za kadrove zdravstveni saradnik IJZCG;
113. Edina Lekić, medicinska sestra dom zdravlja Podgorica;
114. Fatima Turković, mr javnog zdravlja;
115. Jelena Bauković, sanitarni tehničar;
116. Jovana Banović, medicinska sestra-tehničar;
117. Jović Tatjana, medicinska sestra – instrumentarka;
118. Katarina Dragojević, specijalista zdravstvene njege;
119. Kristina Kalezić, medicinska sestra;
120. Kristina Vidaković, zdrastveni tehničar- anestetičar;
121. Ljiljana Mašanović, dipl.farmaceut;
122. Ljiljana Vukićević, medicinska sestra;
123. Ljljana Đurović, sanitarni tehničar;
124. Ljubinka Mijanovic, babica;
125. Maja Vujačić, medicinska sestra;
126. Marija Živković, medicinska sestra;
127. Marina Mijušković, med.sestra-instrumentarka;
128. Milica Drobnjak, medicinska sestra;
129. Miloš Marković, anestetičar;
130. Miloš Milutinović, diplomirani pravnik zdravstveni saradnik IJZCG;
131. Mira Latković, medicinska sestra;
132. Mirjana Vukotić, labaratorijski tehniĉar;
133. Mirsada Orahovac, zdravstveni saradnik IJZCG;
134. mr Dragica Dobrović, zdravstvena njega;
135. mr rad. tehn. Asmir Pepić, radiološka dijagnostika KCCG;
136. mr sci. dr Mersid Čorović, doktorand, radiolog i onkolog, Institut za onkologiju, KCCG;
137. mr sci med Danijela Đurović-Raonić, specijalista oftalmolog;
138. Nedjeljko Vujović, saradnik u zdravstvu;
139. Nina Roganović, medicinska sestra;
140. Predrag Milanović, medicinski tehnicar;
141. prim. doc. dr Grbovic Mensud, specijalista medicine rada;
142. prim. doc.dr Grbović Mensud, specijalista medicine rada;
143. prof. dr Boban Mugoša, spec epidemiolog;
144. prof. dr Dijana Đurović;
145. prof. dr Goran Nikolić, spec interventni radiolog, akademik CANU;
146. prof. dr sci Olivera Miljanović, medicinski fakultet UCG;
147. Sandra Marković-Milašević, medicinska sestra;
148. Sandra Ojdanić, medicinska seatra i tehničar
149. Sladjana Radonjić, medicinska sestra;
150. Slavica Bjelobrković, medicinska sestra;
151. Snežana Ralević-Strugar, fizioterapeut;
152. Svetlana Martinović, medicinska sestra;
153. Tatijana Djurišić, dipl psiholog;
154. Valentina Bojanić, medicinska sestra-IJZCG;
155. Valentina Mugoša, medicinska sestra;
156. Vesna Terzić, visoka strukovna sestra, KCCG;
157. Vladan Golubović, magistrant međunarodnog javnog zdravlja;
158. Branka Radonjić, medicinski tehničar;
159. Nikola Bogdanović, doktor stomatologije.
U pitanju je inicijalni spisak. Svi zainteresovani ljekari i medicinski radnici koji žele pružiti podršku neformalnoj studentskoj organizaciji "Kamo śutra", to mogu učiniti slanjem mejla na: kolektiv.kamo.sjutra@gmail.com

Više od 150 ljekara i medicinskih radnika podržalo studente: Preuzeti odgovornost je moralan i častan čin

Zaštitari u Kliničkom centru Crne Gore imaju ovlašćenja da u krajnjoj nuždi upotrijebe sredstva prinude, dok je zbog učestalih napada na zaposlene u hitnoj medicinskoj pomoći uveden sistem fizičko-tehničkog obezbjeđenja, ocijenili su sagovornici Televizije E u jutarnjem programu Budilnik, koji su jedinstveni u ocjeni da korijen nasilja prema medicinarima leži u svijesti građana.
Šef obezbjeđenja KCCG-a Ivan Kovačević kazao je da ukoliko bi došlo do neke vrste napada, na ljekare, odnosno medicinsko osoblje i sve zaposlene u toj zdravstvenoj instituciji, zaštitari imaju ovlaštenja da u krajnjoj nuždi upotrijebe i sredstva prinude.
Klinički centar Crne Gore ima svoju Službu za zaštitu lica i imovine, kaže Kovačević, a ona je formirana u skladu sa Zakonom o zaštiti lica i imovine.&nbsp;
Zaštitari u KCCG mogu upotrijebiti kao prinudnu mjeru, kaže Kovačević, fizičku snagu, biber sprej, službenu palicu i sredstva za vezivanje.
- Radimo na proširenju i podmlađivanju kadra. Mislim da nije problem u samom kadru, već u samoj svijesti građana. Trebalo bi kada dođu u našu ustanovu da se ponašaju u skladu sa našim pravilima, poštuju zaštitare... U proteklom periodu smo imali više napada na zaštitare, kako verbalno, tako i fizički, kao i napada na medicinsko osoblje Apelujem na građane da postupaju u skladu sa onim što zaštitar traži od njih, bilo da je opomena ili naređenje &nbsp;- naglasio je Kovačević.
Prema njegovom mišljenju, ovlašćenja zaštitara KCCG &nbsp;treba proširiti, jer je od velike &nbsp;pomoći bio policajac koji je 24 sata pružao pomoć zaštitarima.
<h2>Nema zaposlene osobe u KCCG koja nije doživjela neku vrstu napada &nbsp;</h2>
Portparolka KCCG Gorica Soković smatra da kaznenu politiku treba pooštriti, ali da to nije dovoljno, već da je neophodno preventivno djelovanje.
Nema osobe zaposlene u Kliničkom centru, kaže Soković, koja tokom svog rada nije doživjela neku vrsu napada.
- To je nedopustivo i to moramo da osudimo. Čini mi se da, prema izvještajima iz medija, da je to postao model ponašanja. Kada sam ja odrastala, mi smo odrastali uz emisije kao što je „Kocka, kocka, kockica“, kojom se promovisalo drugarstvo, uz neke emisije koje su promovisale prave, etičke vrijednosti. Nama je bilo privilegija da se družimo sa najboljim đacima. Međutim, ja danas vrlo često čujem od svojih prijatelja i rodbine da su djeca koja su najbolja u razredu diskriminisana. Mislim da nije dovoljno samo pooštriti kaznenu politiku, a treba je pooštriti. Treba da djelujemo preventivno. Ovo je multidisciplinaran problem gdje trebamo svi da se zamislimo u kakvom društvu živimo i kakve vrijednosti promovišemo. Nijesu napadi samo na ljekare, napadnuti su nastavnici, vaspitači i vi novinari... - rekla je Soković.
Potrebno je, prema riječima sagovornice Budilnika, multisektorski djelovati, prvenstveno psiholozi i pedagozi, jer je prevencija primarna.
- Ja bih iskoristila priliku da ponovim apel, jer smo krenuli na jedno sveobuhvatno uređenje kruga Kliničkog centra, da ljudi poštuju naše preporuke i zaštitare i sarađuju sa njima, jer to je u obostranom interesu. Znači, samo dobra saradnja i komunikacija mogu da donesu boljitak svima nama - naglasila je Soković.
Sagovornica Budilnika je potcrtala da postoji Komisija za kontrolu kvaliteta i Zaštitnik prava pacijenata, a to su mehanizmi kojim se mogu pacijenti poslužiti ukoliko su nezadovoljni, dok je bilo kakav vid nasilja nedopustiv.
- Ja apelujem &nbsp;da svi treba da djelujemo institucionalno, da poštujemo važeće zakonske regulative. Možemo da ih unaprjeđujemo, ali da poštujemo ove koje imamo. Mislim da će svima biti bolje - zaključila je Soković.
<h2>Uveden sistem fizičko-tehničkog obezbjeđenja &nbsp;u objektima hitne pomoći</h2>
Prema statistici koju je vodilo Ministarstvo zdravlja čak 95 odsto od &nbsp;zaposlenih u zdravstvenom sektoru, koji su pretrpjeli nasilje su zaposleni &nbsp;Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore,odnosno zaposleni u hitnim pomoćima u Crnoj Gori, navodi direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore Vuk Niković.&nbsp;
Razlog uvođenja sistema fizičko tehničkog obezbjeđenja su učestali napadi na zdravstvene radnike, kaže Niković, i zaposlene hitne medicinske pomoći.
Pri uvođenju sistema za fizičko-tehničko obezbjeđenje su se vodili standardima Evropske unije, objašnjava Niković, jer je to sistem koji već postoji u razvijenim zemljama.
- Za sada to daje rezultate. Moramo da budemo svjesni da problemi koji se dešavaju nijesu nikako jednosmjerni, već dvosmjerni.. Moramo da budemo i mi, kao zdravstveni radnici, pozorni. S druge strane, ti pacijenti moraju da budu svjesni da tu postojimo radi njih i da svaka konfliktna ili stresna situacija ne dozvoljava da svoj posao zbog kog smo tu 12 sati dan - 12 sati noć, završimo do kraja - naglasio je Niković.
Sistem funkcioniše jednostavno, pojašnjava Niković. Sve jedinice, njih 24, Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore su pokrivene video nadzorom, već dvije godine.
- Na taj sistem je nakačen poseban softver i hardversko rješenje sa dva panik tastera. Ta dva panik tastera su smještena na posebnim mjestima u sve 24 jedinice. Kada se desi neka konfliktna situacija, ili situacija koja može izazvati nasilje, kao što zaposleni to svi znaju, pritiskom panik tastera aktivira se sistem monitoringa u sekjuriti službi. Potom služba poziva poznati telefon hitne medicinske pomoći, razgovara sa zaposlenim, a nakon toga se pravi procjena situacije i poziva Uprava policije koja izlazi na lice mjesta - istakao je Niković.
Cilj je bio sačuvati ljude, podsjeća Niković, smanjiti broj akcidentnih situacija, te su tako, dodaje on, lako našli dogovor sa Ministarstvom zdravlja i &nbsp;Upravom policije oko funkcionalnog sistema.&nbsp;
Poslije faze pilotiranja, poručuje Niković, ovaj projekat će se budžetirati, jer je to mali novac a rezultati su već sada vidljivi.

Korijen nasilja prema medicinskim radnicima leži u svijesti građana

Selektor crnogorske reprezentacije Robert Prosinečki izjavio je nakon utakmice sa Hrvatskom u Zagrebu na pitanje o ostavci da sjutra putuju za Crnu Goru, pa će razgovarati s čelnicima i vidjeti što će dalje biti.
Komentarišući utakmicu ocijenio je da nije bilo lako.
- Neću reći da je crveni karton promijenio tok, no bilo ko je protiv Hrvatske s igračem manje u problemu je. Hrvatska je igrala jako dobro, pas igrom su stvorili mnogo šansi i zasluženo pobijedili. Ne znam bi li bilo drukčije da nije bilo crvenog kartona. Dobro smo izgledali do 35. minute, oni su imali posjed ali nisu ozbiljnije prijetili do tada - rekao je, pored ostalog, Prosinečki.

Prosinečki o ostavci: Sjutra ću razgovarati sa čelnicima i vidjećemo što ćemo dalje

Snažna eksplozija odjeknula je danas oko 16 sati u Domu zdravlja u Rožajama, pri čemu su, prema nezvaničnim informacijama portala Javnog servisa, uništene dvije prostorije koje su služile za administrativne poslove.
U trenutku eksplozije u prostorijama nije bilo osoblja niti pacijenata, tako da, na sreću, niko nije povrijeđen.
Uzrok eksplozije za sada nije poznat. Policija i nadležne službe su na terenu, a uviđaj je u toku.
Više informacija očekuje se nakon završetka istrage.
Uprkos incidentu, rad u Domu zdravlja će se nastaviti prema planiranoj dinamici. Svi zakazani pregledi i druge zdravstvene usluge biće realizovani bez odlaganja.

Eksplozija u Domu zdravlja u Rožajama, nema povrijeđenih

Najmanje deset osoba je poginulo, a 61 je povrijeđena nakon što je teretni voz udario autobus na od Grada Meksika, izvijestile su lokalne vlasti u ponedjeljak.
Do nesreće je došlo u industrijskoj zoni na auto-putu između Atlakomulka, grada oko 115 kilometara sjeverozapadno od Grada Meksika, i Maravatija, u blizini savezne države Mičoakan.
Scene s mjesta događaja pokazale su da je prednji dio na gornjem spratu autobusa razbijen, a metalni dio veoma udubljen, dok su spasioci požurili na mjesto događaja.
Kabinet državnog tužioca savezne države Meksiko saopštio je da je poginulo sedam žena i tri muškarca.

U naletu voza na autobus u Meksiku poginulo 10, povrijeđeno više od 60 ljudi

U Skadru je pokušan atentat na Erogena Brajovića, koga su crnogorski istražni organi ranije teretili da je vođa kriminalne ogranizacije i da je planirao više ubistava.&nbsp;
Brajović je, kako prenosi albanski mediji, ranjen u napadu, a dvije osobe su ubijene i još jedna ranjena.&nbsp;
Glavna meta napada, kako navode, bio je 43-godišnji Erogen Brajović, poznat i kao Vaso. Ubijeni su Armando Pali i 31-godišnji Liridon Kraja, tjelohranitelj Erogena Brajovića.&nbsp;
Osumnjičeni 29-godišnji Ragip Gila uhapšen je nakon što je izazvao saobraćajnu nezgodu prilikom bjekstva.
Erogen Brajović je, kako piše Portal RTCG, pred Višim sudom u Podgorici bio optužen da je vođa kriminalne grupe koja je planirala više ubistava. Prema navodima iz optužnice, Brajović, Ranko Radulović i Igor Vukotić pripremali su likvidacije bivših, sada uhapšenih, policijskih službenika Zorana Lazovića, Duška Golubovića i Duška Koprivice, njegovog sina Strahinje Koprivice i navodnih članova „kavačkog klana” Darka Janjića, Radovana Mujovića, braće Nikole i Vladimira Banićevića.
Iako je Crna Gora tražila njegovo izručenje, albanski nadležni organi odbili su to 2019, godine, jer je on državljanin te zemlje.&nbsp;
Prema izvorima iz istrage za Report TV, Brajović je sjedio sa Armandom Palijem u kafiću kada je Gila ušao i ispalio više hitaca ka njima.
- Cilj atentata sumnja se da je bio Erogen Brajović - navode izvori ovog albanskog medija.
Tridesetogodišnji Ragip Gila bio je naoružan sa dvije puške, nosio je pancirku i motorom došao do lokala, koji je ostavio upaljen. Nakon napada, pokušao je pobjeći, zaplijenivši automobil tipa BMW pod prijetnjom oružja.
Policija ga je uhapsila nakon što se zabio u dva vozila i pokušao preći rijeku Kir.
Ragip Gila nije nepoznat policiji – u decembru 2023. godine uhapšen je sa arsenalom oružja, a pušten iz zatvora u martu 2025. nakon što je odslužio kaznu za drogu. Nakon izlaska iz zatvora, šest mjeseci kasnije, u septembru, izvršio je ovaj atentat. Priznao je pred istražiteljima da je želio ubiti Erogena Brajovića. Postoje sumnje da je Gila djelovao kao plaćeni ubica.
Erogen Brajović je brat Denisa Brajovića, koji je isporučen iz Dubaija zbog ubistva Gjin Ndoja 2020. godine.
Armando Pali, ranije član opštinskog savjeta, nema kriminalni dosije. Tridesetjednogodišnji Liridon Kraja bio je tjelohranitelj Brajovića.
Istraga se fokusira na moguće motive osvetničkog karaktera, s obzirom na članstvo Brajovića u klanu Bajri. Policija je pretresla kuće porodice Lici, poznate po sukobu sa klanom Bajri, ali bez privođenja ikoga. Nije jasno da li je napad povezan sa masakrom u Dobraču iz 2024. godine ili nedavnom likvidacijom 34-godišnjeg Kristiana Kole 4. septembra u Skadru.

U pucnjavi u Skadru ranjen Erogen Brajović

Na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, desila se pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu - saznaje Televizija E.
Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko 14.15 sati, a T.S. se trenutno ukazuje ljekarska pomoć.
Prema informacijama TV E, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen. T.S, sa druge strane, ima više povreda od projektila - ali je stabilno.
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.
Iz Uprave policije je, nakon današnje pucnjave, saopšteno da preduzimaju hitne mjere i radnje kako bi utvrdili okolnosti događaja.
- U odnosu na ovaj događaj policijski službenici regionalnih centara bezbjednosti “Jug” i “Centar”, odjeljenja bezbjednosti Budva i Cetinje, ali i drugih organizacionih jedinica Uprave policije koje su im stavljene na raspolaganje, preduzimaju hitne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, rasvjetljavanja događaja i identifikacije i procesuiranja izvršilaca - kazali su u policiji.

Djevojka ranjena u pucnjavi kod Brajića, na motoru bila sa Stefanom Beladom

Na Cetinju su uočene pojačane policijske snage uoči skupa „Cetinje pamti 5.9. 2021.“ povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="CT"> <figcaption>Foto: Portal ETV/Duško Mihailović</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno, okupljanje počinje u 17 sati na platou pored Biljarde ispred Cetinjskog manastira. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-17-sati-pocinje-skup-cetinje-pamti-5-9-2021-belveder-borba-koja-nikad-ne-prestaje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U porti Cetinjskog manastira, reporter Portala ETV vidio je tivatskog paroha Crkve Srbije Mijajla Backovića, osnivača &nbsp;militantnog pravoslavnog bratstva Miholjski zbor. Miajlo Backović je poznat i po bliskim odnosima sa Rusijom. Tako je predsjedniku Vladimiru Putinu 2014. godine u ime mještana ponudio zemljište blizu Tivta. - ... Ako mu treba za rezidenciju, kuću za odmor ili vilu, Grblju bi bila velika čast - rekao je tada Backović. Prema pisanju medija, bio je na osnivanju proruske grupe "Balkanski kozaci" i povezivan sa prokremljanskim motociklističkim klubom "Noćni vukovi". U razgovoru za njemački "Špigl" 2023, paroh je umanjivao rizik da se crkva iskoristi kao srpsko-rusko oruđe za destabilizaciju Crne Gore. Tvrdio je i da nema nikakve veze sa politikom i da ga zanima samo vjera. Osim u mantiji, Backović se može vidjeti i u vojnoj uniformi 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Backoviću je u januaru ove godine ispred doma zapaljen luksuzni automobil BMW X6.

Pojačane policijske snage uoči skupa, Mijajlo Backović uočen u porti Cetinjskog manastira

Crnogorski bedem ne može biti srušen dok je nepokorenog Belvedera, jednako prije 90 i prije četiri godine, poručila je Danica Nikolić na skupu „Cetinje pamti 5.9.2021. povodom obilježavanja četiri godine od belvederskih dešavanja i policijske akcije prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru&nbsp; Skup je počeo danas u 17 sati intoniranjem himne, nakon čega su građani odali počast nevinim žrtvama dva zločina koja su se dogodila u tom gradu, kao i Dejanu Božoviću, stradalom vojniku u Kučima. - Krenuli su silom, ne zbog ustoličenja, jer nije riječ o vjerskoj, nego parapolitičkoj i paravojnoj organizaciji, već da bi popove pratile horde njihovih vojnika čiji je zadatak bio da na sred Cetinja razviju tuđinske zastave i naprave klerofašističku orgiju u srcu Crne Gore. Završili su silom – suzavcima, gumenim mecima, pendrecima i lažima. Prevarili su se da su pobijedili time što su dva popa ugurali u manastir pod pancir ćebadima i oružanom pratnjom. Izgubili su, jer je fašizam osuđen da izgubi svaku bitku - kazala je Nikolić. Ističe da je Belveder bio i ostao simbol zajedništva i otpora, te da je nakon događaja od 4. i 5. septembra „crnogorsko društvo osvješćenije i jedinstvenije u borbi protiv klerofašizma. - Na Belvederu nijesmo branili samo sebe i Cetinje, već i čitavu Crnu Goru. Doći ćemo do istine o onome što se dešavalo te noći, o komandama da se cijeli grad zasuje suzavcem, o gumenim mecima, o lažima da smo mi napadali policiju. Dužni smo to i žrtvama cetinjskih masakara i njihovim porodicama koje svakog dana traže pravdu. Kako su oni stajali sa nama na Belvederu, stajaćemo i mi sa njima, gdje god bude trebalo - poručila je ona. Nikolić je naglasila da Crna Gora mora ostati spremna na nove borbe.&nbsp; - Pred nama je vrijeme novih protesta i novih reakcija na njihove brutalne akcije. I iz toga ćemo, kao i uvijek, izaći kao pobjednici, jer nas je Mladen Lompar davno naučio da nikad ovđe neće biti posljednjeg boja – mi smo vječita meta - poručila je Nikolić.&nbsp; <h2>Čelebić: Ne damo te Crna Goro</h2> Rajo Čelebić je u obraćanju okupljenima poručio da je ponosan što može pozdraviti sve građane Crne Gore, bez obzira na vjeru i nacionalnost, naglašavajući da je „Crna Gora majka svih svojih sinova i kćeri“. - Pozdravljam sve one kojima je Crna Gora majka, zbog koje se raduju, pjevaju i plaču. Ali pozdravljam i one druge, koje je iz iste majke iznjedrila, a koji je ne vole i ponižavaju - kazao je Čelebić, dodajući da takvo ponašanje ne može izbrisati ljubav i privrženost rodoljuba. U svom govoru citirao je pjesmu crnogorskog rodoljuba Komnena Bulatovića, podsjetivši na istoriju Rovačke republike i stradanje njegovih predaka. „Ako te crna pogubija snađe, poginućeš, majko, od zla domaćega“, recitovao je stihove kojima je, kako je rekao, želio da ukaže na unutrašnje prijetnje po opstanak države. Čelebić je posebno istakao značaj sekularne i multietničke Crne Gore, pozdravivši Slavka Perovića, koga je nazvao „jednim od najvećih boraca za nezavisnu i građansku državu“.&nbsp; Govor je završen zajedničkim pokličem „Ne damo te, Crna Goro!“. Podsjećamo, Čelebićev automobil je, kada je iz Herceg Novog krenuo na Cetinje 4. septembra 2021, na Trojici zaustavila policija, odakle je nastavio pješke da bi u ranim jutarnjim satima stigao u prijestonicu. Široj javnosti je poznat iz video snimka gdje sam, noseći crnogorski barjak, policajcima u opremi za razbijanje demontaracija, koji su ga spriječili da priđe manastiru, govori: "Imate levor, ubijte me"  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Rajo Čelebić "> <figcaption>Rajo Čelebić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Barović: Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora</h2> Govor Aleka Barovića prenosimo u cjelosti:&nbsp; Evo smo ti došli, prijestoni grade Perjanico slobode i junaštva Gnijezdo sokolova, diko crnogorska Evo smo ti došli Lovćene, crnogorski gromobrane Vilo naša, zakletvo prađedovska Evo smo ti došli manastire, crnogorski si bio i ostao Oko tebe smo se vazda kupili i vazda će nas ođe biti Evo smo ti došli cetinjski svetitelju, blagoslovi tvoje Crnogorce Evo smo ti došli Belvedere, ponosu naš, a sramoto izdajnička. Došli da se śetimo, tih noći i tih dana Da se śetimo crnogorske sloge&nbsp; Da se śetimo suzavaca i plotuna Da se śetimo kome basta Da se śetimo i ko ne smje Da se śetimo hrabrih Da se śetimo i izdajnika I da nikad ne zaboravimo Śetimo se i svih onih kojih više nema a bili su tu sa nama. Śetimo se i onog hrabrog Očinića koji nas taj dan povede, sreća ga pratila đe gođ da je. Došli smo da pokažemo da nas još ima Da smo još živi Da nas nisu zgazili, a šćeli su. Došli smo da odamo počast Belvederu, istorijskom događaju crnogorske nacije. Belvederu od prije četiri godine, ali i Belvederu od prije devedeset godina, jer je ovaj drugi samo nastavak onog prvog. Došli smo i da se podśetimo kako je to kad nas okupi sloga i čista ljubav prema državi. Kako je to kad se Crnogorci skupe pod svoj barjak. Onda nam niko ne može ništa, a spram nas su sve sile male i ništavne. Ajmo da se skupimo opet Ajmo da našoj lovćenskoj misli naša sloga da krila Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora. Živjeli Crnogorci Živjelo crnogorstvo Da je vječna Crna Gora  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Alek Barović "> <figcaption>Alek Barović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Ivanović: Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane&nbsp;</h2> Novinar, Belvederac, Darko Ivanović obratio se na Cetinju prisutnima porukom da je Crna Gora „zemlja ljubavi, zajedništva i vjere u građansku državu“, naglašavajući da povjerenje u Cetinje i njegovu simboliku ostaje snažan temelj crnogorske slobode. - Ja vjerujem, iako nijesam vjernik. Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane, vjerujem u vladavinu prava i u državu ljubavi. Na Belvederu nijesam branio manastir ili religiju, nego vjeru u tu građansku Crnu Goru - kazao je Ivanović. Svoj govor oblikovao je kroz tri slike - vjeru, sujeverje i povjerenje. Kao sliku vjere naveo je zajedništvo i solidarnost, „vjeru u komšiju“, dok je kroz sliku sujeverja evocirao sjećanja na barikade i otpor 2021. godine, ističući da mu je svaki trag paljenih guma bio podsjetnik na zajedništvo i ljubav koja okuplja građane. Treću sliku – povjerenje – vezao je za Cetinje, koje je nazvao lučom slobode. - Imam povjerenje da će Cetinje i dalje držati tu luču, kao svetionik koji pokazuje put svima nama. Tuđin je uvijek do kapija dolazio, ali je svaki put lomio zube - poručio je. Ivanović je podsjetio i na svoje lično iskustvo s Cetinjem, rekavši da ga je taj grad oblikovao kao čovjeka i da mu je dao pasoš za gordost i podsjetnik da u hrabrosti ipak ima prvih.&nbsp; Završio je riječima da je zajedno s "uličnim vitezovima“ odlučio da "Belveder neće pasti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Darko Ivanović "> <figcaption>Darko Ivanović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Svetlana Pajović Mušić: Belveder je simbol crnogorskog jedinstva i slobode</h2> Svetlana Pajović Mušič naglasila je da je Belveder simbol crnogorskog otpora kroz vjekove i podsjetila na važnost nacionalnog jedinstva i kulture sjećanja. - Okupljeni ponovo na ovom svetom, istorijskom mjestu, crnogorskog zborovanja, ishodištu svih naših bitaka i pobjeda kroz vjekove, vraćamo se sebi i svemu što nas veže. Nemamo luksuz kratkog pamćenja, te će stoga obilježavanje Belvedera postati tradicionalno svake prve nedjelje u septembru. Jer kultura sjećanja je uslov opstanka i temelj naše borbe za slobodu, a nacionalno jedinstvo je zapovijest u borbi za građansku i antifašističku Crnu Goru - istakla je Pajović-Musić.&nbsp; Ona je podsjetila na riječi Rada Tomova da su crkve narodne, te kritikovala postupke crkve Srbije i državnog vrha 2021. godine. - Uz pomoć izdaje u državnom vrhu i zloupotrebe institucija, crkva Srbije nasilno je ustoličila Micovića, nedostojnog, uz nasilje koje nije viđeno ni doživljeno od Drugog svjetskog rata. Kao i tada, tako i danas, obavezni smo se voditi isključivo odbranom Crne Gore na svakom koraku, jer samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo pobijediti fašističko zlo koje je snašlo Crnu Goru - dodala je Pajović-Musić.&nbsp; Istakla je ulogu okupljenih građana kao čuvara crnogorskih vrijednosti: - Vi ste čuvari državotvornosti, antifasizma, ustavnog poretka, ognjišta, slobodarstva i crnogorstva, crnogorske crkve, jezika i kulture, vi ste čuvari istine. Danas, na ovom istorijskom mjestu, ujedinjeni u borbi protiv uzurpatora crnogorskih oltara i svetinja, zaklinjemo se pred precima, potomcima i Lovćenom: čuvaćemo ono što je krvlju stečeno, čuvaćemo duh crnogorskog jedinstva i slobode. Naša zakletva je – Crna Gora slobodna, ponosna i vječna - naglasila je ona.&nbsp; Pajović Mušić je podsjetila i na, kako je kazala, sramne postupke pojedinih državnih i crkvenih zvaničnika 2021. godine, poručivši da crnogorski narod neće zaboraviti.&nbsp; - Nijesmo zaboravili izdajnički čin potpisnika tzv. TU, Dritana Abazovića, niti poruke i prijetnje dok smo čuvali manastire toga jutra. Ništa oni nijesu završili i nek znaju da ima nešto više od života, što se čašću neumrlom zove, a što smo branili i branićemo – uz jedan simbol i poruku otpora: Belveder - istakla je Pejović-Musić.&nbsp; Na kraju pozvala okupljene da pođu na Kruševo ždrijelu da daju podršku građanima koji od februara blokiraju put Cetinje-Podgorica u znak protesta zbog neadekvatnog postupanja policije i države u slučaju dva masakra u Prijestonici. Blokada puta traje do 20 sati i 26 minuta.&nbsp; U nastavku možete poslušati dio govora Pajović-Musić.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7A3QTkZM2i0%3Fsi%3DFXsCJFw0Q8H2JsB3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fue-u2uxIdvw%3Ffeature%3Dshared&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Dobro došli na četvrtu godišnjicu obilježavanja simbola građanskog otpora, dostojanstva, slobode i nacionalnog jedinstva, sažetog u jednoj riječi i jednom simbolu – Belveder - poručila je u ime organizatora Centra za građanska prava, Svetlana Pajović-Musić.&nbsp; Ona je poručila da Belveder pripada svima koji su tih dana bili na Cetinju, kao i svim našim patriotama koje tada nijesu mogle biti tu, ali su bile srcem uz sve – i to i danas ostaju. &nbsp; - Svrha ovog okupljanja, osim obilježavanja godišnjice Belvedera, koji je i opomena i obaveza svakog crnogorskog patriote, jeste prije svega poziv na nacionalno jedinstvo - poručila je Pajović-Musić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danica Nikolić "> <figcaption>Danica Nikolić i Svetlana Pajović-Musić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>Građani se okupljaju ispred Cetinjskog manastira (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup "> <figcaption>Veliki broj građana nosi crnogorsku zastavu (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  Uskoro opširnije...&nbsp;

(VIDEO/FOTO) "Cetinje pamti 5.9.2021.“ Pajović-Musić: Samo zajedno možemo pobijediti fašističko zlo koje nas je snašlo

Direktor Doma učenika i studenata i nekadašnji predsjednik SO Berane Goran Kiković prisustvovao je polaganju vijenca na spomenik Aleksandru I Karađorđeviću u Tifranskoj klisuri kod Donjeg Zaostra, na starom putu Berane – Bijelo Polje, tradicionalno uz raširene srpske zastave.
U njegovom društvu su bili predstavnici Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu i Ambasade Srbije u Podgorici, a nakon polaganja vijenca, oni su posjetili Srpsku kuću u Beranama.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fdijasporars%2Fposts%2Fpfbid02uHJHUssqcJzN53af2timEdyxTVXXYBECw6UMXyD7dw4iUir8ruedwvW4oKeuupqjl&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kiković je, inače, jedan od zagovarača podizanja spomenika Pavlu Đurišiću, a predlagao je i da ulica u Beranama nosi naziv po ratnom zločincu Ratku Mladiću, pa su njegovo naimenovanje na funkciju direktora Doma učenika i studenata pratili komentari i fotografije na društvenim mrežama, gdje je opisan kao veliki pristalica četničkog pokreta.
Kiković, koji je po struci istoričar, već dvadesetak godina revizionističkim tretiranjem istorije potencira ideju da se četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, poznatom po ratnim zločinima u Drugom svjetskom ratu, podigne spomenik. Kiković je jedan od organizatora četničkih skupova koji se od 2003. godine organizuju u Gornjem Zaostru u blizini Berana gdje je tokom rata bio štab Pavla Đurišića.
On stoji iza nevladinih organizacija Srpski monarhistički pokret i Srpski kulturni centar ,,Župan Prvoslav“, koje su predložile da beranske ulice ponesu imena osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, kao i četničkih komandanata u Drugom svjetskom ratu vojvode Momčila Đujića i Pavla Đurišića.
Kiković je i jedan od osnivača Srpskog kulturnog centra ,,Župan Prvoslav“, kao i član Upravnog odbora tog udruženja, a nosilac je i „titule“ četničkog vojvode, baš kao i predsjednik NSD-a Andrija Mandić.

Tag: medicinski-radnici