Preko 150 novinara i drugih medijskih djelatnika izrazilo je podršku neformaloj studentskoj organizaciji "Kamo śutra" i njihovim zahtjevima da se do kraja rasvijetli odgovornost za dva masovna ubistva na Cetinju u prethodne dvije godine, a uoči protesta koji će biti održan u četvrtak 16. januara.
Studenti su sa protesta u Podgorici 5. januara zahtijevali da potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednost Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović podnesu ostavke zbog propusta koji su, kako su naveli, doveli do gubitaka ljudskih života na Cetinju.
Njih je javno podržalo 170 profesora, više od 300 kulturnih stvaralaca, oko 150 sportista i više od 150 građanskih aktivista.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkamo-sutra-novi-protest-15-januara-ispred-mup-a-mirna-setnja-i-do-vlade&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pismo podrške, na koji su potpis stavili i novinari Televizije E i Portala ETV, prenosimo u cjelosti:
"Mi, novinari i drugi medijski djelatnici ovim putem izražavamo podršku neformalnoj studentskoj organizaciji „Kamo śutra“ i njihovim zahtjevima da se do kraja rasvijetli odgovornost za dva masovna ubistva koja su se dogodila na Cetinju tokom prethodne dvije i po godine.
Vakat je da se svi zabrinemo za bezbjednost građana i građanki u Crnoj Gori i da kao društvo pozovemo na odgovornost rukovodioce državnih institucija u čijoj je nadležnosti sigurnost građana.
Neformalna studentska grupa „Kamo śutra“ jasno se odredila i iznijela zahtjeve koji za cilj imaju - pravo crnogorskoga društva da zna punu istinu o stravičnim dešavanjima na Cetinju.
Novinari su ti koji treba uvijek da su na strani istine. Nažalost, novinarstvo je jedno od osnovnih područja koje svaka vlast pokušava da uzurpira kako bi lakše sprovodila svoju politiku. Iako uvijek postoje svijetli primjeri u profesiji, vlast u velikoj mjeri uspijeva da utiče na slobodno izvještavanje. U konkretnom slučaju, svjedočili smo da novinari ne dobijaju odgovore na pitanja koja postavljaju odgovornima.
Studenti sada postavljaju prava pitanja, ne odustaju dok ne dobiju odgovore, traže istinu i odgovornost od institucija. Uprkos neprijatnostima i svakodnevnoj hajci, koju prema njima sprovode upravo oni koji bi trebali da brinu za bezbjednost svih građana, studenti se drže premise da je istina najvažnija i da se do nje mora doći.
Kao javni djelatnici i djelatnice imamo obavezu da stanemo u zaštitu bezbjednosti studenata i njihovog prava da u neželjenom partitokratskom sistemu iskažu bunt i građansku neposlušnost.
Potpisnici:
1. Žarko Božović,
2. Tanja Šuković,
3. Tanja Pavićević,
4. Snežana Rakonjac,
5. Ranko Vujović,
6. Draško Đuranović,
7. Kaćuša Krsmanović,
8. Mirka Dević,
9. Darko Šuković,
10. Slavica Kruščić Vasović,
11. Duško Mihailović,
12. Aleksandar Sekulović,
13. Rosanda Mučalica,
14. Jasmina Muminović,
15. Miloš Prelević,
16. Biljana Roćen-Knežević,
17. Nikola Boljević,
18. Bogdan Šoć,
19. Ivana Zečević,
20. Samir Rastoder,
21. Srđan Kusovac,
22. Ivan Đoković,
23. Kristina Perković,
24. Amra Omeragić,
25. Šeki Radončić,
26. Danica Nikolić,
27. Ivanka Fatić Rastoder,
28. Dragana Joknić,
29. Anđela Đuričanin,
30. Anja Ivanović,
31. Božena Miljić,
32. Marija Žižić,
33. Vjera Ljuljđuraj,
34. Danijela Jovanović,
35. Vladan Šturanović,
36. Milena Radonjić,
37. Alenka Vujović,
38. Žarko Krivokapić,
39. Itana Perišić,
40. Aleksandar Matić,
41. Sara Vuković,
42. Andrea Marić,
43. Ana Raičković,
44. Jasna Lalević,
45. Biljana Jovićević,
46. Tinka Đuranović,
47. Maja Radonjić,
48. Amra Tahirović,
49. Nataša Baranin,
50. Safeta Ljuca,
51. Dijana Femić
52. Đurđica Ćorić
53. Anđela Milović
54. Vesna Banović
55. Vesna Terić
56. Dragan Tomašević
57. Danilo Šuković
58. Sabrija Vulić
59. Darija Šuković
60. Sanja Vojinović
61. Vladimir Vojinović
62. Tamara Milić
63. Mladen Vukčević
64. Iva Petrović
65. Sonja Drobac
66. Stevo Vasiljević
67. Tamara Musić
68. Časlav Vujotić
69. Dalila Šabović
70. Aleksandra Saška Pavićević
71. Marina Vuković
72. Srđan Čović
73. Nevena Kovačević
74. Julijana Žugić
75. Slavko Đurđić
76. Čedomila Vujošević Đurđić
77. Jadranka Prelević
78. Danojla Raičević
79. Božidar Šundić
80. Amer Ramusović
81. Bojana Dabović
82. Vanja Đikanović
83. Slobodan Jerkov,
84. Vojislava Jerkov
85. Ivana Komnenić
86. Milena Bakić
87. Ivona Đokić
88. Slobodan Kažić
89. Zorica Đukanović
90. Dragan Mitov Đurović
91. Slobodan Čukić
92. Mia Zeković
93. Mirko Bošković
94. Zorka Kovačević
95. Kristina Jerkov
96. Bernad Begović,&nbsp;
97. Rale Medenica,&nbsp;
98. Marija Ivanović,&nbsp;
99. Jovana Fatić,&nbsp;
100. Balša Đuričanin,&nbsp;
101. Tamara Hiden,&nbsp;
102. Emir Hrapović,&nbsp;
103. Katarina Bulatović,
104. Filip Vukčević,&nbsp;
105. Sadrija Ljaić,&nbsp;
106. Monika Mrnjačević,&nbsp;
107. Slobodan Došljak,
108. Tamara Ječmenica,&nbsp;
109. Katarina Vukotić,&nbsp;
110. Ivana Abramović
111. Valentina Ćosović,&nbsp;
112. Maja Popović,&nbsp;
113. Jelena Nikolić,&nbsp;
114. Đorđe Vukićević,&nbsp;
115. Adela Mulić,&nbsp;
116. Arnela Hajdarpašić,&nbsp;
117. Ajda Ljuljanović,
118. Tanja Knežević Perišić,
119. Olivera Vukadinović,
120. Lela Perović,
121. Jovanka Kovačević Đuranović,
122. Tatjana Lukačević,
123. Boris Lukačević,
124. Orhan Hodžić,
125. Minka Lekić,
126. Dijana Lekić,
127. Maja Radoman,
128. Anđela Bulajić,
129. Vuk Vujović,
130. Vuk Vukčević,
131. Edin Ahmatović,
132. Miroslav Marušić,
133. Nebojša Kuburović,
134. Budimir Raičević,
135. Goran Nikčević,
136. Siniša Adamović,
137. Esad Krcić,
138. Dragoje Vojvodić
139. Boris Đurović,
140. Tamara Radonjić,
141. Tamara Nikolić,
142. Luka Ratković,
143. Milorad Filipović,&nbsp;
144. Ljiljana Brnović,
145. Nevenka Macan,
146. Ljiljana Vukotić,
147. Slavica Kosić,
148. Željka Ilić,
149. Rada Đaković,
150. Vladimir Lazović,
151. Duška Pejović,
152. Jelena Vađon Đurišić,
153. Sava Kovačević,
154. Nena Stajović Vukčević,
155. Ljerka Kralj,
156. Dubravka Jovanović,
157. Zoran Stanojević,
158. Slavko Mandić

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Podrška crnogorskih novinara organizaciji "Kamo śutra": Imamo obavezu da stanemo u zaštitu prava studenata da iskažu bunt

Crna Gora nije ispunila gotovo polovinu zahtjeva iz Reformske agende. Umjesto predviđenih 18 miliona eura, dobili smo svega 10, što je direktna posljedica slabog učinka institucija - kazala je za Antenu M politikološkinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović.
Umjesto predviđenih 18 miliona eura iz Plana rasta Evropske unije za zapadni Balkan Crnoj Gori je dodijeljeno svega deset miliona. Ipak, Vlada, a u prvom redu Ministarstvo evropskih poslova, kako piše Antena M, umjesto analize uzroka koji očigledno leže u neučinkovitosti ključnih resora zaduženih za sprovođenje reformske agende, upozoravajuće umanjenje sredstava danima unazad pokušava da predstavi kao značajan rezultat i indikator napretka.
Podsjećaju da je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala da reforme nijesu usporene, već je Vlada samo preusmjerila energiju.
<h2>Rezultati i činjenice</h2>
Đukanović naglašava da Vlada, kao i prethodne, rezultate uvijek predstavlja u najboljem svjetlu.
- Ali to često znači namjerno prećutkivanje činjenica koje su ključne za savjesno informisanje građana - podvlači Đukanović.
Tako je, napominje ona, bilo i sa IBAR-om.
- Tada je građanima predstavljeno da smo ispunili apsolutno sve zahtjeve, iako je Briselu bilo poznato da smo, uz politički dogovor, dobili dodatni rok za obaveze koje nijesmo realizovali do juna 2024. Godine. Sada se slična manipulacija ponavlja: dodijeljenih 10 miliona eura Vlada predstavlja kao veliki uspjeh, dok se zanemaruje činjenica da sada nijesmo dobili skoro polovinu predviđenih sredstava upravo zbog neispunjenih obaveza - izričita je Đukanović.
Na taj način se, kako ističe, građanima šalje iskrivljena slika i zamagljuje istina da reformski proces stagnira, a da su "institucije nesposobne i nezainteresovane da sprovedu ono što su se obavezale".
<h2>Proevropski kurs dominantno retorički</h2>
Komentarišući politiku Brisela prema Crnoj Gori, između sve češćih kritika vlasti, ali i pretjerane tolerancije u odnosu na brojne štetne poteze, sagovornica Antene M naglašava da je tačno da se u posljednjim izvještajima i porukama sve jasnije prepoznaju slabosti aktuelne vlasti, od napada na slobodne medije i kritičare, do nepoštovanja ljudskih prava, slavljenja ratnih zločinaca i politike koja je u suprotnosti sa evropskim vrijednostima.
- To potvrđuje da je proevropski kurs vladajuće većine dominantno retorički, dok je u praksi riječ o opasnim politikama koje nas udaljavaju od EU - kategorična je Đukanović.
Međutim, smatra da je Evropska unija i dalje previše tolerantna prema urušavanju demokratije na Zapadnom Balkanu.
- Vidjeli smo to na primjeru Srbije, a i u slučaju Crne Gore Brisel i dalje računa da je riječ o maloj državi na koju će lako uticati kada to bude potrebno - podvlači Đukanović.
Ukazuje da nam geopolitika s jedne strane ide na ruku, jer EU ne želi da region prepusti drugim akterima, ali, kako upozorava, istovremeno stvara rizik da se zbog geopolitičkih interesa zatvaraju oči pred ozbiljnim unutrašnjim problemima.
- Tako problemi poput diskriminacije, partitokratije i urušavanja institucija ostaju „pod tepihom“ - izričita je Đukanović.
Napominje da je Evropski parlament u ocjenama često direktniji i kritičniji, dok je Evropska Komisija, kako kaže, sklonija političkom pragmatizmu.
- To stanje može potrajati, ali ne beskonačno, jer bez stvarnih reformi nema članstva, koliko god geopolitički kontekst bio važan - poručuje sagovornica Antene M.
<h2>Sabotaža reformi</h2>
Istina je, naglašava Đukanović, da je Brisel Crnoj Gori pružio veliku šansu, ali ona je protraćena.
- Umjesto suštinskog ubrzanja reformi, svjedočimo stagnaciji i čak nazadovanju u oblastima poput vladavine prava, demokratizacije i zaštite ljudskih prava. Vlada često koristi evropsku retoriku, ali istinske reforme sabotira, jer one podrazumijevaju ukidanje privilegija koje nosi partijsko zapošljavanje, kontrola institucija i netransparentno odlučivanje - izričita je Đukanović.
Zbog toga, kako podvlači, tvrdnje da će Crna Gora zatvoriti sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine nemaju realno uporište.
- Naprotiv, ovim tempom se jasno vidi da su te ambicije već sada nedostižne, a evropska perspektiva dodatno udaljena -- upozorava Đukanović.
<h2>Povjerenje se gradi rezultatima&nbsp;</h2>
Na pitanje može li najavljena rekonstrukcija Vlade poslužiti premijeru Milojku Spajiću kao manevarski potez kojim će pokušati da poboljša sopstveni rejting i poziciju u očima međunarodnih partnera odgovorila je da sumnja.
- Premijer Spajić je svojim potezima već ozbiljno narušio kredibilitet i u domaćoj i u međunarodnoj javnosti. Rekonstrukcija Vlade može izgledati kao pokušaj da se situacija popravi, ali bez stvarnih reformi i promjene političke kulture, to je samo kozmetika - poručuje Đukanović.
Kako naglašava, povjerenje Brisela se ne gradi personalnim manevrima, već rezultatima.
<h2>Pažnja EU</h2>
Upitana možemo li očekivati da, ukoliko Vlada nastavi da usporava reformski tempo EU preusmjeri focus na neku od zemalja kandidatkinja koju karakteriše snažnija posvećenost ispunjenju reformskih zadataka, ali i stabilnost unutrašnjih političkih prilika, Đukanović ocjenjuje da je to već očigledno.
- Albanija je najbolji primjer, ta država će otvoriti sva pregovaračka poglavlja u roku od godinu dana, jer pokazuje veću posvećenost reformama i koristi evropsku šansu na pravi način. Ako Crna Gora nastavi sa stagnacijom i simulacijom reformi, logično je da će Brisel pažnju usmjeriti ka onim zemljama koje napreduju, jer EU želi rezultate, a ne prazna obećanja - zaključuje Đukanović.

Đukanović: Briselska šansa protraćena, umjesto ubrzanja reformi svjedočimo stagnaciji i nazadovanju

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno i toplije, a maksimalna temperatura iznosiće 30 stepeni.
U jutarnjim satima, mjestimično povećana niska oblačnost, a po kotlinama i duž riječnih tokova, ponegdje moguća kratkotrajno magla.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar slab do umjeren, promjenljiv.
Jutarnja temperatura vazduha osam do 19, a najviša dnevna od 22 do 30 stepeni.

Danas pretežno sunčano, do 30 stepeni

U klupe 163 osnovne i 52 srednje škole vratiće se oko 70.000 osnovaca i oko 27.000 srednjoškolaca.
Školskim kalendarom je predviđeno da prvo polugodište bude završeno 26. decembra, a zimski raspust počne 27. decembra.
Drugo polugodište počinje 19. januara.
Prosvjetni radnici za danas su najavili štrajk upozorenja, zbog toga što je centralizovanim obračunom zarada nastavnicima umanjena plata do 50 eura, a nekima i više.
Pedsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović kazao je da će štrajk upozorenja biti organizovan tako da neće ometati odvijanje nastave što znači da će profesori u vremenu mimo časova održati skup na kom će razgovarati o aktuelnom problemu.
Prema njegovim riječima, na ovaj način žele da upozore vlasti da moraju da poštuju propise i da im je plata umanjena mimo Granskog kolektivnog ugovora. Sindikat prosvjete dao je nadležnima rok od 15 dana da koriguju obračun zarada kako plata nijednom prosvjetnom radniku ne bi bila umanjena, a ako do kompromisa ne dođe, slijedi sjednica Glavnog odbora na kojoj je najavljeno da će se razmatrati modeli dalje radikalizacije – obustava nastave, masovni protest ili, kako su poručili, nešto treće.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović saopštila je prošle sedmice da je zatražila od premijera Milojka Spajića da se kroz izmjene Granskog kolektivnog ugovora uvećaju određeni dodaci za prosvjetne radnike poput dodatka za razredno starješinstvo - sa deset na 12 odsto, te dodataka za viša zvanja za po 0,2 odsto.

Počinje nova školska godina, prosvjetni radnici u štrajku upozorenja

Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, u ostavci, Zoran Lakušić za nepunh godinu i po stiče pravo na starosnu penziju zbog čega vodi grčevitu bitku da ostane ili na ovoj poziciji ili da mu lider stranke iz koje dolazi – Demokratske narodne partije Milan Knežević nađe novo uhljebljenje kako bi „izvukao“ što bolji prosjek – proizilazi iz novog dopisa koji je stigao premijeru Milojku Spajiću i šefu njegovog kabineta Branku Krvavacu. Nekadašnji rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove u ovom preduzeću Vladimir Ružičić, kojem je krajem juna uručen otkaz i bivši šef Službe za pravne i administrativne poslove Aco Ognjenović, koji je otkaz dobio krajem jula, uputili su Spajiću i Krvavcu novi zahtjev za razrješenje Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje i izvršnog direktora kompanije Krsta Radovića. PARTIJSKI UHLJEB Predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić, kako je Portal ETV objavio 19. februara, podnio je ostavku još u decembru prošle godine, ali je ta informacija skrivana od javnosti sve do aprila, kada je resorni ministar Damjan Ćulafić (Ministaratvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera) bio prinuđen da je potvrdi, odgovarajući u Skupštini Crne Gore na pitanja poslanika Borisa Mugoše. Lakušić je od maja 2021, kada su ga proruske i prosrpske vlasti, u okviru partijske raspodjele funkcija u državnim preduzećima, imenovale na čelo Odbora direktora ove kompanije, do novembra 2024. smijenio čak tri izvršna direktora – Gorana Jevrića, Josifa Đuraškovića i Borislava Ivankovića, a četvrtog, Krsta Radovića imenovao iako nije posjedovao potrebne reference, što je ustanovljeno i inspekcijskim nadzorom. Lakušićevu fotelju, kako smo pisali, čuva Knežević, u uzaludnim pokušajima da mu nađe novo uhljebljenje, zbog čega Vlada do danas nije konstatovala njegovu ostavku. U međuvremenu su ga opet „prigrlile“ i Demokrate Alekse Bečića, jer je nezakonito izabrani izvršni direktor Krsto Radović njihov kadar, tako da im je Lakušić „izmirio dug“ zbog nezakonite smjene njihovog čovjeka Josifa Đuraškovića. Sa duplom partijskom zaštitom Lakušiću je, za sada, sigurna fotelja. I otuda ne čudi što je Spajić „ostao gluv“ na brojne dopise Ružičića i Ognjenovića, ali i drugih zapošljenih u ovoj kompaniji koji pokušavaju da alarmiraju Vladu da reaguje i zavede red u Regionalnom vodovodu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901060948_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250901060948_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Regionalni vodovod"><figcaption>BROJNE ZLOUPOTREBE: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  U novom dopisu oni podsjećaju da je Vlada morala odavno da se odredi prema Lakušićevoj ostavci – odnosno da je u roku 60 dana trebalo da razriješi postojeći i imenuje novi odbor direktora. - Lakušić nema pravo na otpremninu, jer je podnio ostavku samoinicijativni, niti može biti ponovo imenovan na tu poziciju, jer ne može ostvariti plan rada od četiri godine budući da stiče pravo na starosnu penziju za godinu i 3-4 mjeseca i njegovo imenovanje bi bilo samo ispumpavanje novca iz državnog privrednog društva kroz otpremninu koja bi Lakušiću bila više od 80.000 eura, s obzirom na to da prima 4.600 eura neto – napisali su u novom dopisu upućenom Spajiću i Krvavcu. Ističu kako „već dvije nedjelje razni mediji koje sponzoriše Regionalni vodovod i NVO čiji su osnivači zaposleni u Regionalnom vodovodu, prikazuju rezultate Zorana Lakušića kao istorijske, međutim navedeni rezultat je uporedio sa godinom kada je bila epidemija covid-a, vrlo svjesno jer su tada u svim državnim privrednim društvima rezultati bili minimalni, pri tom objavljeni rezultati se ne poklapaju sa zvaničnim rezultatima objavljenim na sajtu Poreske uprave 31. 12. 2024. godine – naglasili su oni. <h2> HVALISANJE BEZ OSNOVA</h2> Ukazali su i na činjenicu da Lakušić, kao predsjednik Odbora direktora „ne može imati bilo kakav doprinos koliko će vode Regionalni vodovod prodati lokalnim vodovodima, jer isti uzimaju onoliko koliko im treba“, uz konstataciju da „isto važi i za Radovića, koji nema uslove za mjesto izvršnog direktora“. Objašnjavaju i da „Lakušić ne može imati bilo kakav doprinos za prihode po osnovu obračuna posebne naknade za investicije, jer on i Radović, takođem ne mogu uticati koliko će se i kada graditi na Crnogorskom primorju“. Tvrde i da „Lakušića reklamiraju NVO čije osnivače je zaposlio u Regionalnom vodovodu, pa su samim tim to njegovi botovi, kao i portali sa kojima ima zaključene ugovore“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901060952_f929d05f22ed6335d12399bb4933253b6b6acdba76cc618509fedd0b65ed468f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250901060952_f929d05f22ed6335d12399bb4933253b6b6acdba76cc618509fedd0b65ed468f" data-rendition-name="original" width="1024" height="718" loading="lazy" alt="Ministar Ćulafić u posjeti Regionalnom vodovodu"><figcaption>PODRŠKA: Ministar Ćulafić u posjeti Regionalnom vodovodu(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Podsjećaju i da je Lakušić, zajedno sa još nekim članovima OD razriješio Borislava Ivankovića „zbog navodne nelikvidnosti, međutim u objavljenim rezultatima pokazuje da su 2022, 2023. i 2024. (kada je Ivanković bio direktor) bile izuzetne finansijske godine, pa se postavlja pitanje da li su navodi u odluci o razrešenju lažni i zašto će Ivanković naplatiti štetu za 30 mjeseci preostalog mandata (30x4000=120.000eura neto plus doprinosi)“. U dopisu upozoravaju Vladu i da je Radović, sporazumom o preuzimanju zaposlio Bojanu Rajković za šeficu pravne službe, a da je Inspekcija rada utvrdila da ona nema završen Pravni, već Fakultet političkih nauka?! - Kada smo, kao rukovodilac pravnog sektora i šef službe za pravne poslove utvrdili sve ove nezakonitosti Krsto Radović nam je uručio prvo anekse, a potom i otkaze nakon montiranih disciplinskih postupaka (koje je pokrenuo tako što je lično priznao izvršenje prekršaja kako bi bio kažnjen i navodnog nepojavljivanja na ročištima dok smo bili na bolovanju i odmoru) koji su sprovedeni mimo svih važećih propisa sa disciplinskom komisijom sastavljenom od vozača i dva inženjera, bez pravnika vjerovali ili ne, a sve kako bi imali čist put ka realizaciji svojih nezakonitosti – napisali su Ružičić i Ognjenović. <h2> BROJNE NEZAKONITOSTI</h2> U dopisu upozoravaju i „da je revizor prilikom uzimanja slučajnog uzorka predmeta obračuna posebne naknade na investicije utvrdio da je bliski saradnik Zorana Lakušića pogrešno izvršio obračun posebne naknade na investicije i da je tom prilikom pričinio štetu u samo dva predmeta preko 60.000 eura“. - Međutim Krsto Radović to vješto izbjegava da pokrene postupak kako se ne bi zamjerio Lakušiću – tvrde njih dvojica. Odluke Odbora direktora, piše u dipisu, „izrađuje vozač i lice koje se lažno predstavlja kao pravnik, a Regionalni vodovod plaća dva advokata i to jednog preko 3.500 eura i drugog preko 1.000 eura, da li se radi o ispumpavanju novca ili o nečem drugom pitamo se“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901060952_55e476cee59673a0fa5fc87a173439816405088c29aaaf0a9401adb7654a3c4e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250901060952_55e476cee59673a0fa5fc87a173439816405088c29aaaf0a9401adb7654a3c4e" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"><figcaption>ĆUTI: Milojko Spajić (Photo: aplus.me)</figcaption></figure>  Objavili smo polovinom avgusta da je Lakušić protiv Ružičića i Ognjenovića podnio krivičnu prijavu u kojoj tvrdi da mu je ugrožena bezbjednost, te povrijeđena čast zbog njihovih objava na društvenim mrežama, ali i tekstova na portalima. Oni su zbog toga pozvani u policiju da daju izjave i bili su kategorični da je Lakušićeva krivična prijava pokušaj njihovog zastrašivanja i skretanja pažnje sa nezakonitih radnji u Regionalnom vodovodu na koje njih dvojica mjesecima upozoravaju.

Zoran Lakušić sa platom 4.600 eura, osam mjeseci u ostavci „pumpa“ prosjek za penziju

Poslanik Demokrata Duško Stjepović nastavlja utabanim tragom svojih partijskih kolega, koristeći skupštinsku govornicu, ovoga puta u Danskoj, kao pozornicu za direktan udar na Hrvatsku. Njegovo izlaganje, prepoznatljivo po provokacijama i opasnim insinuacijama, djeluje kao svjesna i koordinisana namjera da se Crna Gora zadrži što dalje od članstva u Evropskoj uniji. A Hrvatska – kao susjed, partner i članica EU – u tom procesu ima ključnu ulogu. Stjepović &nbsp;je kao predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore, &nbsp;boravio &nbsp;u Kopenhagenu, gdje je bio učesnik Interparlamentarne konferencije za zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku i zajedničku bezbjednosnu i odbrambenu politiku. Stjepović je poručio da „neki susjedi umišljaju da članstvo u EU znači pravo da drugima drže lekcije iz demokratije“, insinuirajući da Hrvatska zloupotrebljava svoj položaj.&nbsp; - Neki susjedi su uvjereni da im članstvo u Evropskoj uniji daje za pravo da drugima drže lekcije iz demokratije i da tu svoju poziciju mogu zloupotrebljavati na krajnje nekorektan način – na način koji njihovim susjedima nije padao na pamet kada su oni ulazili u ovo odabrano evropsko društvo. Taj naš susjed nije u poziciji da bilo kome drži lekcije sve dok se njegov državni vrh i ljudi koji ga danas ovdje predstavljaju jasno i glasno ne ograde od izjava, pjesama i poteza koji su, da ostanem u diplomatskom rječniku, suprotni svemu onome što predstavlja antifašizam - kazao je on.&nbsp; Njegovo izlaganje, kako saznaje Portal ETV, &nbsp;bilo je u potpunosti na "istim talasnim dužinama" sa predstavnikom delegacije Srbije iz Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića.&nbsp; Ovaj nastup još jedna je u nizu provokacija Hrvatske. Ministar odbrane Crne Gore Dragan Krapović iskoristio je nedavno gostovanje na A plus televiziji da provocira naše susjede u Hrvatskoj, noseći značku na kojoj su brod „Jadran“, a zbog koje je iz Zagreba početkom avgusta stigla protestna nota.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822230828_495bc90b642371894acfe4e072e1443f45ed22a00ff1c189a0016e35eac33324.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250822230828_495bc90b642371894acfe4e072e1443f45ed22a00ff1c189a0016e35eac33324" data-rendition-name="original" width="1930" height="1080" loading="lazy" alt="Ktrapović na A plus"> <figcaption>Krapović na A plus(Photo: A pluss TV/Portal ETV)</figcaption> </figure>  Hrvatska je uputila protestnu notu Crnoj Gori zbog jednostrane odluke Ministarstva odbrane Crne Gore o izradi znački s motivom školskog broda "Jadran".&nbsp; Takvi potezi i poruke, kako su tada naveli, nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje. Školski brod "Jadran" predstavlja dio hrvatske vojne imovine, zvaničan je stavu te zemlje. Notom je najavljena detaljna analiza ukupne vojne sukcesije, prema kojoj joj Crna Gora duguje više od dvije milijarde američkih dolara.&nbsp; U odgovoru Televiziji E su ranije naveli da Hrvatska ostaje posvećena dijalogu i da će nastaviti da se zalaže za evropski put Crne Gore, ali i da očekuje izbjegavanje jednostranih i simbolički provokativnih poteza.&nbsp; Republika Hrvatska potražuje "Jadran" već godinama, a to je bio još jedan u nizu povoda da eskaliraju nesuglasice između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Hrvatske, odnosno dvojice ministara odbrane Dragana Krapovića i Ivana Anušića. Rezultat niza novootvorenih spornih pitanja tokom posljednjih pet godina između dvije države bilo je i blokiranje otvaranja pregovaračkog poglavlja vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, krajem prošle godine. Takođe, zbog usvanja rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Hrvatska je dodijelila status "persona non grata" predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću i poslaniku Milanu Kneževiću. Posljednji u nizu poteza, prije slanja protestne note Hrvatske, povukao je crnogorski ministar odbrane Dragan Krapović, odlukom da na ovogodišnje obilježavanje operacije "Oluja" u Hrvatskoj ne ide vojni, već samo diplomatski predstavnik Crne Gore. Stjepovićeva izjava samo doliva ulje na vatru i potvrđuje ono što je sve teže ignorisati – sistemski otpor jednog političkog krila prema svakom koraku koji vodi Crnu Goru ka članstvu u EU. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCskoCKds52I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Demokrate nastavile sa provociranjem susjeda: Stjepović se u Danskoj obrušio na Hrvatsku

Još u vrijeme vladavine predavgustovske većine, neđe prije 2018. godine, Vladimir Pavićević, pihtija od čovjeka, što bi rekao rahmetli Marko Vešović, prilikom prvog gostovanja na beogradskoj N1 televiziji nakon što je došao u Crnu Goru, rekao je voditeljki da ga je iznenadilo koliko je veliki uticaj i moć nevladinog sektora u Crnoj Gori. I to je bilo vidljivo svakome ko je imao mrvu objektivnosti. Nevladin sektor, uz izdašnu finansijsku pomoć EU, imao je toliki uticaj na stavove EU o Crnoj Gori da su izvještaji EK faktički bili pisani u Podgorici, od nevladinog sektora. Problem je bio što su te nevladine organizacije i tzv. nezavisni mediji imali samo jednu političku misiju - ne da demokratizuju Crnu Goru, već promjenu vlasti.&nbsp; Ako su iskreno vjerovali da će obaranjem DPS-a dobiti uređenu državu od primitivne pustokupljevine kao alternative, onda se radi o političkim diletantima. Tako da mi posipanje pepelom bivših i sadšnjih kolumnista Vijesti i njihovih voditelja političkih emisija, koji nesumnjivo imaju svoj procenat u doprinosu sadašnjem stanju u Crnoj Gori, izaziva samo gorušicu. <h2>UTICAJ NVO</h2> Kao osnivač jedne široko prihvaćene patriotske NVO, pisao sam prije 7-8 godina kabinetu premijera Duška Markovića i tražio objašnjenje zašto jedne te iste NVO svake nedelje imaju sastanak sa njim i zašto mi nijesmo poželjni na tim sastancima? Odgovor Duška Markovića bio je da su to NVO od čijih stavova zavisi mišljenje EU o stanju u Crnoj Gori. I to ubjedljivo govori o moći koje su NVO imale da utiču na prilike u Crnoj Gori u to vrijeme. A nijesu uticale, jer nijesu htjele biti partner u transformaciji Crne Gore sa tadašnjom vlašću. Skoro je Vanja Ćalović iz MANS-a napala člana izvršne vlasti da je u vrijeme dok je rukovodio u MUP-u odeljenjem za suzbijanje šverca droga Luka Bar bila tranzitna za kokain iz Južne Amerike. Valjda je informacije dobijala od barona Fon Medojevića. U svakom godišnjem izvještaju američke vlade, koji je rađen na osnovu izvještaja najrespektabilnije agencije za istragu puteva narkotika, DEA, Crna Gora nije nikad pomenuta kao ruta za šverc kokaina i heroina. Samo budala bi uvozila preko Luke Bar velike količine kokaina i rizikovala šverc kopnenim putem u zapadne zemlje, jer je to bilo glavno tržište za količine koje su se transportovale iz Južne Amerike. Zemlje Balkana definitivno su beznačajno tržište za iole ozbiljnije količine. Zato su glavne rute bile obala Španije, holandske luke za kontejnerski transport i njemačke luke sa ogromnim brodskim prometom. Crna Gora je pominjana samo za šverc marihuane iz Albanije. Doduše, nakon promjene vlasti bile su dvije isporuke u kontejnerima sa bananama, malo da se provjeri naklonost vlasti, ali i da se preuzme lanac samoposluga „Voli“. MANS je slao izvještaje EU u kojima je kriminalizovao vlast u Crnoj Gori, a onda se pozivao na izvještaje EK koji sadrže njihove navode u redovnim izlivima mržnje prema predavgustovskoj vlasti. Veoma blagonaklona prema vlastima nakon 2020. godine, Čalović je ćutala na urušavanje skoro svih segmenata države, baveći se još uvijek jedino svojim iskonskim neprijateljem, predavgustovskim vlastima. Progovorila je oštro o aktuelnoj situaciji tek nakon međudržavnog ugovora sa Emiratima.&nbsp; <h2>GLASNA TIŠINA</h2> Vrijeđa zdrav razum kad slušamo hvalospjeve o ulozi NVO u kritici „rada“ postavgustovske vlasti. Nije im smetalo kršenje Ustava prilikom formiranja parlamentarne većine 23. novembra 2020, niti što je na śednici 28. decembra te godine, bez kvoruma, sa 40 prisutnih poslanika, bez uvjerenja DIK-a, verifikovan mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“. Nije im zasmetala ni dodjela nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“ Milutinu Mićoviću za djelo prepuno nacionalne mržnje, ni ulasci srpskog patrijarha u Crnu Goru helikopterima, kao da je išao u Leskovac, ni trovanje građana Cetinja 5. septembra 2021, upotreba gumenih metaka, bacanje na ljude šok bombi, ni potpisivanje Temeljnog ugovora sa Beogradskom patrijaršijom, čime je prkršen član 3 Ustava Crne Gore, koji propisuje da je teritorija Crne Gore nedjeljiva, što znači da pravno lice iz druge države ne može biti vlasnik zemlje i da se mora registrovati pravno lice u Crnoj Gori da bi ostvarilo pravo vlasništva. Prećutali su još hiljade kršenja Ustava, zakona, nepoštovanje javnih nabavki, zloupotreba vlasti, nepotizma, partitokratije, kakistokratije, koruptivnih radnji, nehumanog ponašanja prema pritvorenicima, uskraćivanje njihovih osnovnih ljudskih prava, prava na pravično suđenje pred nezavisnim sudstvom, pretvaranje pritvora u zatvor držeći optužene u pritvoru mjesecima i godinama bez zakonskog osnova, itd, itd... Veći dio navedenog implicintno sadrže međunarodne povelje o ljudskim pravima, čiji je potpisnik i Crna Gora. Prije desetak godina, u jednoj konverzaciji na društvenim mrežama, današnji direktor RTCG mi je napisao da je on više uradio za demokratiju u Crnoj Gori nego „tvoj Milo“. Moj, jer sam se, valjda, obogatio od Milovih para. Što bi rekli, svako sudi po sebi. Danas je njegov doprinos demokratiji taman kao svih nekad najpoznatijih NVO, liše Daliborke Uljarević. Nego, zna li neko što je zamučao Muk? Đe li je? Iako apsolutno osuđujem napad crkvenih Kmera na Teu Gorjanc Prelević, moram i nju da zapitam je li i ona prespavala sve ono što sam naveo? Probudila se tek kad je najavljeno prikazivanje filma „Heroji Halijarda“, u kojem se glorifikuju četnici, u bioskopu koji nosi ime Nikole Đurkovića, čovjeka kojeg su ubili četnici i igrali kolo oko njegovog leša u Herceg Novom.&nbsp; <h2>PITANJE CRKVE</h2> Vrlo dobro se śećam podrške Tee Gorjanc Crkvi Srbije u vrijeme donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i litija po Crnoj Gori. Zakona koji je za građansku, sekularnu Crnu Goru bio od krucijalnog značaja. Ne znam kome razumnom danas nije jasno da je najveći problem Crne Gore ta litijaška, svetosavska sekta i da je ona najveća smetnja evropeizaciji i modernizaciji Crne Gore? Kamen o njenom vratu!&nbsp; Gotovo sam siguran da Tea Gorjanc, iako se bavila crkvenom imovinom, nema pojma o crkvenom pitanju. Ali bi makar morala znati da je u Ustavu Crne Gore iz 1905, u članu 40 pisalo: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve“... Što znači da CPC po tom Ustavu nije imala nikakve pravne veze sa Crkvom Srbije (SPC). Uostalom, u Zakonu o crkvama i verskim zajednicama u Republici Srbiji, u članu 11, stav 1, priznaje se SPC pravni kontinuitet stečen na osnovu „Načertanija o duhovnoj vlasti“ od 21. maja 1836. godine i Zakona o Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi iz 1929. godine („Službene novine Kraljevine Jugoslavije“, broj 269/1929).&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250831070836_0f245c8926437a38f37ae18953ce2107304a16dae4e71d1b0f0ce5b34e26c52d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250831070836_0f245c8926437a38f37ae18953ce2107304a16dae4e71d1b0f0ce5b34e26c52d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Ukaz Aleksandra Karađorđevića"> <figcaption>Crkva Srbije fizički postoji u Crnoj Gori od 1920. godine, dekretom regenta Aleksandra Karađorđevića</figcaption> </figure>  Drugim riječima, Crkva Srbije fizički postoji u Crnoj Gori od 1920. godine, kad je dekretom regenta Aleksandra Karađorđevića formirana Ujedinjena srpska pravoslavna crkva uz okupacione trupe u Crnoj Gori, a u pravni sistem Kraljevine Jugoslavije ušla je 1929. Što znači, da sakralno nasljeđe Crne Gore izgrađeno do 1918. godine niti je gradila Crkva Srbije, niti joj je pripadalo. Niti je bilo kada do devedesetih godina XX stoljeća bila upisana kao vlasnik tih crkvenih objekata. Nijednoj NVO nije padalo na pamet da postavi pitanje nezakonitog upisa sakralnog naslijeđa Crne Gore, iako je u tome bilo i korupcije, i kršenja zakona, i kršenja svih pravnih normi. Upisivano je vlasništvo nad manastitrima i crkvama bez ijednog dokumenta o vlasništvu. U većini vlasničkih listova ne postoji osnov vlasništva?! Za tu pljačku nije im smetalo što se dešava u vrijeme vlasti oko DPS-a? Drvilo se o postojećim i nepostojećim pljačkama, ali nijednu izvikanu NVO nije bilo briga što se ogromno kulturno nasljeđe i neprocjenjivo bogatstvo poklanja drugoj zemlji. Iako je kritikovan Zakon o slobodi vjeroispovijesti time da se osporavanje vlasništva nad crkvenim objektima može izvršiti samo sudskom odlukom, ni Crkvu Srbije, niti ijednu izvikanu NVO nije zanimalo što je Cetinjski manastir prepisan u oktobru 2021. sa Opštine Cetinje na Crkvu Srbije jednim običnim dopisom cetinjskom katastru tadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića. To je to licemjerje crnogorskih nevladinih organizacija i tzv. nezavisnih medija, kojima je pitanje ljudskih prava i poštovanja zakona politički, nacionalno ili vjerski obojeno, taman kao što je crnogorsko pravosuđe danas. Ćutali su i na laži koje je širila Srbija u međunarodnoj zajednici, da je u Crnoj Gori ugroženo hrišćanstvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250831070836_442dab5c-8017-4fa2-82aa-73164adf1ea7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250831070836_442dab5c-8017-4fa2-82aa-73164adf1ea7" data-rendition-name="original" width="4000" height="2000" loading="lazy" alt="Cetinjski manastir"> <figcaption>Civilni sektor ćutao kada je 2021. Cetinjski manastir prepisan Crkvi Srbije(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Dobro je što se reaguje na postavljanje spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, ma je Amfilohije Radović i u vrijeme predavgustovske vlasti držao molebane Draži Mihailoviću, uz muk svih NVO. A i mlake reakcije vlasti. Muk je bio i na Titovu kopilad, i na Titovo jajce, i na volove, i na lažne ljude, lažne vjere... Uostalom, pogledajte dokumentarac „Svjedok božje ljubavi“ na youtubeu da se uvjerite u otvoreno sijanje nacionalne, vjerske i svake druge mržnje, na koje se NVO nijesu ni osvrnule. Kao što se ni danas, ne obaziru na međunarodne povelje o ljudskim pravima, koje štite pravo svih građana na ispoljavanje vjere. Postavgustovska većina neformalno Crkvu Srbije tretira kao državnu vjeru, iako je to protivno svim međunarodnim poveljama i odlukama Suda u Strazburu. Državu ne treba da interesuju crkveni kanoni, ona je dužna da ravnopravno tretira sve uredno registrovane crkvene zajednice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250831070836_fe01ebd82ffc37af96311116e891990378ae9e465cd74ea698a7e4c5ccdb49c5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250831070836_fe01ebd82ffc37af96311116e891990378ae9e465cd74ea698a7e4c5ccdb49c5" data-rendition-name="original" width="500" height="500" loading="lazy" alt="CPC logo"> <figcaption>Crnogorska pravoslavna crkva obespravljena u Crnoj Gori</figcaption> </figure>  Đe su te NVO, zaštitnice ljudskih prava, da zaštite pravo vjernika Crnogorske pravoslavne crkve, da zahtijevaju da se i njoj obezbjede uslovi kao Crkvi Srbije za rad i za podizanje hramova, a ne da joj se čak oduzima plac u Podgorici koji je bio njoj namijenjen za izgradnju crkve. Dok se Crkvi Srbije dodjeljuje sedam placeva samo u Podgorici? Da ne pominjemo druge gradove. A, ponavljam, sa ogromnom moći kojom Crkva Srbije raspolaže, Crna Gora će uvijek biti proruska i velikosrpska gubernija, udaljena miljama od Evrope, evropskih vrijednosti i uređene države. A i članstva u EU.

Društvo „kokošjeg“ pamćenja

Početak nove školske godine i povratak djece u vrtiće i škole za Podgoričane će od ponedjeljka vjerovatno značiti i kolaps u saobraćaju. Glavni grad već mjesecima podsjeća na veliko gradilište: ulice su raskopane, rokovi probijeni, a građani iscrpljeni svakodnevnim gužvama. Umjesto da prvi septembar dočeka sa uređenom infrastrukturom i rasterećenim saobraćajem, Podgorica će, prema svemu sudeći, ući u novi školski ciklus u znaku potpunog saobraćajnog haosa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830150840_5b61139c000a839fbc7c8f379ba4dea5727102d26d8c1fc6acd8360cb4d7e3a4.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250830150840_5b61139c000a839fbc7c8f379ba4dea5727102d26d8c1fc6acd8360cb4d7e3a4" data-rendition-name="original" width="977" height="721" loading="lazy" alt="slobode"> <figcaption>Ulica Slobode(Photo: Portal ETV/Danijela Jovanović)portal</figcaption> </figure>  <h2>Kaluđerović: Podgorica će 2027. izgledati kao diskoteka</h2> Sekretar podgoričkog Sekretarijata za saobraćaj, Ninoslav Kaluđerović, ipak, uvjerava da je gradska uprava uradila sve što je trebalo. – Odredili smo pare za škole, tendere smo raspisali, sve saobraćajne projekte smo realizovali. Horizontalna i vertikalna signalizacija se farbala, sređivali smo unutrašnjost škola i dali maksimum maksimuma da se pripremimo za početak školske godine – izjavio je Kaluđerović za Portal ETV. Ipak, kada je riječ o ključnom problemu – raskopanim saobraćajnicama i očekivanim gužvama kod škola i vrtića – odgovor nije imao. – Treba da pođete u ponedjeljak ujutro pa da vidite roditelje koji se parkiraju na samom ulazu. To može da bude problem. Ako nađete da su državni organi loše odradili – onda dobro. Ali, vjerujte, to što su raskopane ulice usporava saobraćaj, neka se ide 'pet na sat' pored svake škole i vrtića i nijedno dijete neće stradati. Još kad bi bili kulturni da koristimo parking, đe bi nam kraj bio - sarkastično kaže Kaluđerović. Uputan zašto se plastični stubići, kojima su izdijeljene saobraćajnice kako bi se spriječilo nepropisno parkiranje, ne poštuju, Kaluđerović ističe da su oni samo opomena. -Ti stubići su opomena građanima kako ne treba da se ponašaju, ali oni i dalje rade po svome. Mi u Sekretarijatu za saobraćaj smo preduzeli sve što je u našoj nadležnosti, izdaćemo i saopštenje kad krene škola, ispratićemo da sve proteče kako treba u blizini škola - navodi Kaluđerović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830150844_4a5d616a7e19c56ccfbcce5121c4e5d47f8fbae71463e60598889164e2184e6e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250830150844_4a5d616a7e19c56ccfbcce5121c4e5d47f8fbae71463e60598889164e2184e6e" data-rendition-name="original" width="385" height="417" loading="lazy" alt="Ninoslav Kaluđerović"> <figcaption>Ninoslav Kaluđerović(Photo: Glavni grad)Glavni grad</figcaption> </figure>  Dodaje da u Sekretarijatu za saobraćaj sve funkcioniše besprijekorno, te da nas do 2027. godine očekuje plavo-bijela Podgorica. - Obezbijedili smo besplatan prevoz za učenike i penzionere, podigli smo nivo Gradskog saobraćaja, autobusi su čiisti, hladni, uredni. Sad dobijate i novu Autobusku stanicu... Znate li kako će Podgorica izgledati do 2027. godine - kao diskoteka! To vam obećavam ako budem na ovoj funkciji. Sva će Podgorica biti plavo-bijela, od kante za smeće do krovova na zgradama - poručio je Kaluđerović. <h2>Raskopane ulice i radovi bez kraja</h2> Uprkos njegovom optimizmu, slike centra Podgorice ovih dana govore više od riječi – raskopane ulice, zatvoreni putevi, barikade i blokiran pristup čak i za pješake. Vučedolska ulica, raskopana još u martu, trebalo je da bude završena u julu. Danas je avgust na izmaku, a na terenu su i dalje radnici – bez jasnih naznaka kada će radovi biti gotovi. Građani su ogorčeni jer im je svakodnevni život pretvoren u poligon za testiranje strpljenja. Smatraju da je izgled centra glavnog grada sramotan za evropske standarde kojima Podgorica formalno teži. Na Zlatici, nastavak Jadranske ulice je praktično neprohodan – asfalt postoji samo u tragovima, a ogromne rupe su postale svakodnevna zamka. Mještani su ih sami krpili betonom, ali bezuspješno. U kišnim danima ulica se pretvara u jezero, a taksisti odbijaju da voze tim pravcem. Žitelji traže barem privremeno zakrpljivanje rupa, jer kroz ulicu prolazi i željeznička stanica. <h2>Ulica Slobode zatvorena, Vojislavljevića usporena</h2> Do 25. oktobra biće zatvoren dio Ulice Slobode, od Hercegovačke do Bulevara Ivana Crnojevića. Gradska uprava najavljuje da će se saobraćati okolnim ulicama, ali će to neminovno stvoriti dodatni pritisak na saobraćajnu infrastrukturu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830150844_da774295c7eeb3397af4d59e99ca3cf06883c26afb14a4bfec8d03cd75c1a245.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250830150844_da774295c7eeb3397af4d59e99ca3cf06883c26afb14a4bfec8d03cd75c1a245" data-rendition-name="original" width="882" height="713" loading="lazy" alt="slobode"> <figcaption>Ulica slobode(Photo: Portal ETV/Danijela Jovanović)portal</figcaption> </figure>  Radovi na Bulevaru Vojislavljevića, započeti još 3. juna, napreduju sporo. Rok za završetak projekta je 18 mjeseci, a već sada je jasno da se problemi sa imovinsko-pravnim odnosima i izmještanjem instalacija dodatno usporavaju dinamiku. Sekretarijat je saopštio da će prvi kilometar biti zatvoren do 23. oktobra – uz mogućnost produženja. Drugim riječima, gužve tek predstoje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830150844_b58d938562b77e3fe8c76c2b1f31980c0ab5f669eb264134c2116011c8d77f0c.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250830150844_b58d938562b77e3fe8c76c2b1f31980c0ab5f669eb264134c2116011c8d77f0c" data-rendition-name="original" width="967" height="643" loading="lazy" alt="vojislavljevića"> <figcaption>Bulevar Vojislavljevića(Photo: Portač ETV/Danijela Jovanović)</figcaption> </figure>  <h2>Građani bez povjerenja</h2> Građani sa kojima smo razgovarali ne kriju ogorčenje: – Ako vlast mjesecima ne može da završi jednu ulicu u centru grada, kako da im vjerujemo da će ozbiljnije projekte uraditi na vrijeme? – pita jedna starija Podgoričanka.. – Svi znamo da rokovi ovdje ne znače ništa. Oni obećavaju, mi čekamo, a djeca nam od ponedjeljka idu u školu kroz gradilišta i rupe – dodaje roditelj dvoje osnovaca sa Zabjela.

Vlast u Podgorici najavljuje “diskoteku”, a građane čeka saobraćajni pakao

Dežurna tužiteljka u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici Slađana Volkov kazala je da su sa mjesta ubistva Radovana Krivokapića (44) u Kotoru izuzeti mnogobrojni tragovi koji će biti predmet vještačenja nakon kojeg će biti više informacija o ovom događaju.
Krivokapić je ubijen večeras hicima iz snajpera ispred porodične kuće u kotorskom naselju Zlatne njive. Volkov je za Portal ETV kazala da je oko 20:20 sati obaviještena da je došlo do upotrebe vatrenog oružja i da je tom prilikom jedna osoba zadobila tjelesne povrede.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBazOpt9hMg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon određenog vremena obaviještena sam da je to lice R.K. preminulo. Nakon izlaska na lice mjesta, u prisustvu vještaka, kao i službenika Uprave policije, obavljen je uviđaj. Sa lica mjesta izuzeti su mnogobrojni dokazi koji će biti predmet vještačenja nakon čega ćemo imati više informacija o ovom dogažaju - rekla je Volkov.
Krivokapić, koji je u bezbjednosnim službama označen kao član škaljarskog klana, usljed zadobijenih povreda preminuo je u Opštoj bolnici u Kotoru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjedna-osoba-ranjena-u-kotoru&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: medijski-radnici

Podrška crnogorskih novinara organizaciji "Kamo śutra": Imamo obavezu da stanemo u zaštitu prava studenata da iskažu bunt

Đukanović: Briselska šansa protraćena, umjesto ubrzanja reformi svjedočimo stagnaciji i nazadovanju

Danas pretežno sunčano, do 30 stepeni

Počinje nova školska godina, prosvjetni radnici u štrajku upozorenja

Zoran Lakušić sa platom 4.600 eura, osam mjeseci u ostavci „pumpa“ prosjek za penziju

PRATITE TVe UŽIVO