Udruženje Zajednica Crnogoraca u Albaniji organizovalo je u luci Medova obilježavanje 110. godišnjice tragedije u albanskom zalivu San Đovani di Medova, u kojoj je u zoru 6. januara 1916. godine stradalo 385 crnogorskih dobrovoljaca. Riječ je o iseljenicima iz Amerike i Kanade koji su, pod pokličem – Naprijed za Crnu Goru! – krenuli da pomognu odbrani svoje domovine, ali su izgubili život u brodolomu broda Brindizi, koji se često naziva i – Crnogorski Titanik. Delegacija Matice crnogorske, u sastavu predsjednik Ivan Jovović, generalni sekretar Ivan Ivanović i predstavnik barskog Ogranka Matice crnogorske Neđeljko Đurović, koja od 2019. godine zvanično prisustvuje ovom činu odavanja počasti, zajedno sa brojnim delegacijama i građanima položila je vijence u more, u znak sjećanja na stradale crnogorske rodoljube. Iako se inicijativa za postavljanje spomen-ploče ovim herojima pominje godinama, obilježje do danas nije postavljeno. U ime Matice crnogorske prisutnima se obratio predsjednik Ivan Jovović, ističući da sjećanje na najveću pomorsku, a ujedno i ratnu tragediju koja je u jednom danu zadesila crnogorski narod, ne smije i ne može izblijedjeti. – Obavezni smo, ne samo pred istorijom već i pred budućim generacijama, da ovo mjesto učinimo markerom nacionalnog i državnog identiteta, simbolom patriotskog čina jedne generacije crnogorskih iseljenika kojima su u brodolomu potopljene sve nade da će pomoći odbrani svoje domovine. Nažalost, njihova lična tragedija ubrzo je postala i kolektivna, ne samo zbog neprijateljskih dejstava austrougarskih trupa, već i zbog licemjernog odnosa tzv. saveznika prema Kraljevini Crnoj Gori – kazao je Jovović, dodajući da je naša – plava grobnica – decenijama bila institucionalno zapostavljena.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010614014_2326cf3710977360e2f27a8268f1e221f5ae6e74140e2aef0eee604b2c48f9d8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026010614014_2326cf3710977360e2f27a8268f1e221f5ae6e74140e2aef0eee604b2c48f9d8" data-rendition-name="original" width="641" height="854" loading="lazy" alt="medova"><figcaption>Foto: matica crnogorska</figcaption></figure>  On je upozorio da se poštovanje prema crnogorskim žrtvama ne može očekivati od drugih ukoliko ih sama država ne čuva i ne njeguje. – Ne možemo tražiti od susjeda ili međunarodnih subjekata da poštuju crnogorske žrtve ako mi sami to ne činimo. Gdje su danas, i gdje su bili prethodnih godina i decenija, najviši državni funkcioneri, intelektualci, naučni i kulturni radnici? Zašto nikada resorno ministarstvo nije organizovalo đačke i studentske posjete ovom mjestu trajnog pijeteta? Mnogo je otvorenih pitanja i nedoumica, uključujući i one koje se odnose na istorijske kontroverze ove tragedije. Matica crnogorska ne želi samo da riječju i slikom čuva sjećanje na medovske stradalnike, već ovim putem stavljamo na raspolaganje i stručnu, kao i finansijsku pomoć za realizaciju projekta postavljanja dostojnog spomen-obilježja u lučkom akvatorijumu Medova – poručio je Jovović. Obilježavanju su prisustvovali i predstavnik crnogorske manjine u Vladi Albanije Marinko Ćulafić, otpravnik poslova u Ambasadi Crne Gore u Tirani Pavle Karanikić, kao i delegacija UBNOR-a Bar, u čije ime se prisutnima obratio sekretar Vukan Vujačić. Sjećanje na veliko crnogorsko stradanje u Medovi, kao i godišnjica Božićnog ustanka, obilježeni su i na Cetinju, gdje su predsjednik cetinjskog Ogranka Matice crnogorske Luka Lagator i sekretar Ogranka Vesko Pejović položili cvijeće na spomenik – Lovćenska vila – i na Spomenik crnogorskim ustanicima u Bajicama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vječna slava crnogorskim rodoljubima

Sedamdeset antifašista Boke Kotorske danas su obišli plavu grobnicu u Medovi i položili cvijeće u more, a tom prilikom obratio se predsjednik UBNOR-a i antifašista Herceg Novog Svetozar Baković. Njegov govor prenosimo integralno: Samo se čestiti sjećaju svojih najboljih, tim povodom smo i danas ovđe u Medovskom zalivu da osmotrimo morsku dubinu koja u tren proguta preko 380 naših hrabrih, državi odanih vitezova, koji hitajući u pomoć svojoj domovini u ove plave dubine u vječnost zaroniše i do otadžbine živi nedospješe. Prisjetimo se najkrvavijeg Božića crnogorskog kada kao po usudu sa svih strana na nju nagrnu najmoćnija svjetska vojna sila i uz lovćenske litice i na Mojkovcu krvavome i ovđe u ovoj najvećoj pomorskoj nesreći u Crnoj Gori do sada, ako se u ratu uopšte o nesrećama može i zboriti. Omanji italijanski poštanski brod "Brindizi", dugačak oko 60, a širok nešto preko 8 metara, nevelike nosivosti, doplovi do samih obala Albanije sa sobom noseći preko 500 ratnih dobrovoljaca iz daleke Amerike. Tadašnji kralj ozbiljne države Crne Gore objavi proglas o opštoj mobilizaciji i pozva sve vojno sposobne muškarce iz zemlje i inostranstva, za pušku dorasle, da se odazovu i priključe vojnim jedinicama za odbranu zemlje, u suprotnom bi im bio zabranjen povratak u otadžbinu. Neki i zbog toga, a većina iz patriotizma pohrlise i vratiše se da brane Crnu Goru. Naši iseljenici u Americi se preko svojih udruženja organizovaše, prikupiše nešto novčanih sredstava, oružja i municije, te prekookeanskim brodom doploviše do Italije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241117131152_fc23b356425b2ddec3a721c97ad8fd56653ec71b0d906975c246d739a74bdf8d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241117131152_fc23b356425b2ddec3a721c97ad8fd56653ec71b0d906975c246d739a74bdf8d" data-rendition-name="original" width="1600" height="720" loading="lazy" alt="Atifašisti Boke Kotorske"></figure>  Pošto su italijanski brodovi dolazili u Skadar da prevoze srpsku vojsku na Grčka ostrva, družina od oko 500 dobrovoljaca se ukrca na brod “Brindizi” i krenu prema Albaniji. Na Badnji dan 6. januara 1916. godine oko 8 sati ujutro priđoše obali Medovskog rukavca, đe su ih čekale postavljene podvodne mine koje su saveznici postavili zbog prilaska austrijskih podmornica. Iako je italijanska mornarica postavljala mine, neshvatljivo je zašto nijesu posadi “Brindizija” dali mape kako bi izbjegli iste. Kada je brod prišao na par stotina metara od obale svi putnici su izašli na palubu mahajuci onima na obali, a crnogorska vojska sa obale je pjevala njima u čast, dozivali se i pozdravljali. Jaka eksplozija koja je napravila veliku rupu na pramcu broda je prekinula opštu radost i svi su pohitali da nađu način za spašavanje. Italijanska posada je spustila samo jedan čamac za spašavanje i u njemu se dohvatila obale ostavljajući putnike da se snalaze, dobri plivači su zaplivali ledenim morem prema obali, a ostali su se držali za predmete koji su plutali. Pošto je dubina mora u tom dijelu bila petnaestak metara, dio dimnjaka i jarbol su ostali da vire na površini kada je brod dohvatio pješčano dno. Većina se uhvatila za jarbol i dimnjak, a onda jedni za druge čekajući pomoć sa obale ili obližnjih ribarskih brodica. Još jedna snažna eksplozija se prolomila medovskim zalivom, koja je u smrt ponijela najveći dio dobrovoljaca. Kada je slana voda dospjela do užarenog kotla došlo je do hidro udara i snažne eksplozije, pretpostavlja se da je to razlog velikog broja mrtvih na potonulom brodu, relativno blizu obale. Pošto su prikupljeni prilozi i donacije u Americi, družina od oko 500 ljudi, sastavljena u najvećem broju od crnogoraca, ali bilo je malo i hercegovaca, srba kao i američka medicinska ekipa i posmatračka delegacija, kao i nekoliko ruskih i američkih dobrovoljaca ukrcala se na brod. Za komandanta je određen dr Đuro Guč, iz tada austrijske Vojvodine, koji je i unio ne mala novčana sredstva na brod, za koja se ne zna pouzdano jesu li ostala kod doktora ili su pohranjena u brodskom trezoru. Po nekima neobjašnjivo bježanje italijanske posade je moguće i bilo upravo zbog tih para, ali to nikada nije dokazano. Za barjaktara je određen ruski dobrovoljac Nikolaj, pa je malo čudno da rukovodstvo pored crnogoraca, uvijek željnih komandovanja bude dodijeljeno jednom Vojvođaninu i jednom Rusu. Nešto više od stotinu ljudi, od ukupno 500 se spasilo, a jedan od njih bijaše i onaj Rus Nikolaj koji je bio barjaktar nesretne družine. Pošto je Švaba zauzela Cetinje, Mojkovac krvario, stari kralj je svoju rezidenciju preselio na Kruševac u Podgorici. Ozlojađeni kralj je izrazio želju da primi preživjele u svoju rezidenciju, prilikom razgovora onaj Rus barjaktar iz njedara izvadi crnogorsku zastavu pod kojom su se okupili u Americi i pokloni je starom kralju, objašnjavajući da je pri potapanju broda skinuo zastavu sa jarbola, stavio u njedra i sa njom preplivao do obale. Vidno potrešeni kralj je tada prolio suze, što mu se skoro nikada dešavalo nije. Vjerovatno svjestan činjenice da gubi vojsku i državu, a jedan stranac mu spašava i daruje zastavu koja će ubrzo biti i definitivno poništena od strane sopstvenog unuka. Možda je baš tada sa brda dalje vidio od onih pod brdom, što mu mudri stric govoraše. Danas smo ovđe da odamo počast hrabrim precima, ali i da poručimo nekima danas koji bi poput unuka Palikuće sve crnogorsko spržili i poništili, kako bi vijek kasnije ponovo uspostavili bjelaške vrijednosti, sa ovog za ponos mjesta, kao i iz prkosne Štitrice, da će se crveni barjak još dugo vijoriti, a crnogorci ga podizati baš kao barjaktar Nikolaj i Štitaričani.

1250x600

1084x550

Baković: Crveni barjak još dugo će se vijoriti

Borbe su se juče pojačale u sjevernom sirijskom gradu Alepu, a desetine hiljada stanovnika su pobjegle iz dva pretežno etnički kurdske opštine kada je vojska naredila civilima da odu.
Evakuacije su se dogodile usred najsmrtonosnije runde novijeg nasilja između vladinih snaga i kurdskih boraca.
Sirijska vojska je dala ljudima rok do 15 sati da napuste opštine Šeik Maksud i Ahrafija, poslije čega će ih smatrati „zatvorenom vojnom zonom“. Kada je rok istekao, u te dvije opštine su se čule eksplozije.
Više od 46.000 ljudi je raseljeno odatle, po podacima Direkcije Alepa za socijalna pitanja i rad. Taj grad ima više od dva miliona stanovnika.
U sukobima i artiljeriskoj vatri juče je poginulo sedam ljudi u područjima koja kontrolišu Sirijske demokratske snage predvođene Kurdima uz podršku SAD i pet drugih u područjima koja kontrolišu snage vlade. Desetine ljudi su ranjene.
Sirijsko Ministarstvo informisanja saopštilo je da će vojska pokrenuti „ograničenu vojnu operaciju“ u Alepu, navodeći da je to odgovor na napade kurdskog SDF-a na djelove najvećeg grada u zemlji i nekadašnjeg trgovačkog centra koje drže vladine snage.
Ministarstvo je saopštilo da je u takvim napadima posljednjih mjeseci ubijeno više od 20 civila i ranjeno više od 150, a poginulo više od 25 vojnika.
SDF koji je optužio vladine snage za napad na civilna naselja i infrastrukturu i za nametanje „gušeće i potpune opsade“ kurdskim područjima, saopštio je danas da vladine snage koriste teško naoružanje za napad na naselja Šeik Maksud i Ahrafijeh. Dodalo je da kurdske snage pružaju „žestok otpor kako bi odbile“ napad i zaštitile naselja i njihove stanovnike.
Vojne operacije u Alepu „isključivo su usmjerene na očuvanje bezbjednosti, sprečavanje bilo kakve oružane aktivnosti u stambenim područjima i zaustavljanje njihove upotrebe kao sredstva pritiska na grad Alepo“ i „sprovode se uz punu posvećenost zaštiti civila, obezbjeđivanju njihove bezbjednosti i zaštiti njihove imovine“, navela je vlada u saopštenju koje je objavila državna novinska agencija SANA.
Najnoviji sukobi su do sada najsmrtonosniji između te dvije strane i dolaze u trenutku kada napori da se SDF spoje sa nacionalnom vojskom pokazuju mali napredak.
Dva pretežno kurdska naselja su posljednjih mjeseci bila poprišta povremenih sukoba. Prethodne runde borbi završene su sporazumima o primirju.
SDF ima desetine hiljada boraca i glavna je snaga koja će biti apsorbovana u sirijsku vojsku.
Rukovodstvo Sirije pod privremenim predsjednikom Ahmadom el Šaraom potpisalo je u martu sporazum sa SDF-om, koji kontroliše veliki dio sjeveroistoka, o spajanju sa sirijskom vojskom do kraja 2025. godine. Bilo je neslaganja oko toga kako će se to dogoditi. U aprilu su desetine boraca SDF-a napustile Šeik Maksud i Ahrafiju kao dio sporazuma.
Zvaničnici centralne vlade i SDF-a ponovo su se sastali u nedjelju u Damasku, ali su vladini zvaničnici rekli da nije postignut opipljiv napredak.
Neke od frakcija koje čine novu sirijsku vojsku, formiranu poslije pada bivšeg predsjednika Bašara al Asada u pobunjeničkoj ofanzivi u decembru 2024. godine, ranije su bile pobunjeničke grupe koje je podržavala Turska i koje imaju dugu istoriju sukoba sa kurdskim snagama.
SDF je godinama bio glavni partner SAD u Siriji u borbi protiv grupe Islamska država, ali Turska smatra SDF terorističkom organizacijom zbog njihove povezanosti sa Radničkom partijom Kurdistana (PKK) koja je vodila dugotrajnu pobunu u Turskoj. Mirovni proces je sada u toku.
SDF i sirijska vlada su se međusobno optuživali da pokušavaju da osujete martovski sporazum.
Prokurdska Partija za jednakost i demokratiju naroda (DEM) u Turskoj je pozvala na prekid napada na kurdska naselja u Alepu, rekavši da su napadi prekršili martovski sporazum, te pozvala Tursku i druge države da podrže demokratizaciju u Siriji zahtijevajući obustavljanje vojnih operacija.

Stanovnici bježe iz grada Alepa dok eskaliraju sukobi vojske Sirije i snaga Kurda

SAD će se povući iz desetina međunarodnih organizacija, uključujući Fond Ujedinjenih nacija za populaciju (United Nations Population Fund - UNFPA) i sporazum UN kojim se uspostavljaju međunarodni pregovori o klimi (UNFCCC - osnova Pariskog sporazuma iz 2015).
Predsjednik Donald Tramp je u srijedu potpisao izvršnu naredbu kojom se obustavlja podrška SAD za 66 organizacija, agencija i komisija. Dao je svojoj administraciji zadatak da preispita učešće i finansiranje svih međunarodnih organizacija, uključujući i one povezane sa Ujedinjenim nacijama, navodi se u saopštenju Bijele kuće na društvenim mrežama.
Većina meta su agencije, komisije i savjetodavni paneli povezani sa UN koji se fokusiraju na klimu, rad i druga pitanja koja je Trampova administracija kategorisala kao pitanja usmjerena na raznolikost stanovništva (diversity) i inicijative koje se tiču buđenja svijesti o raznim vrstama diskriminacije, prema djelimičnom spisku koji je dobio AP.
- Trampova administracija je utvrdila da su te institucije suvišne u svom obimu, loše upravljane, nepotrebne, rasipne, loše vođene, zarobljene interesima aktera koji promovišu sopstvene agende suprotne našim, ili predstavljaju prijetnju suverenitetu, slobodama i opštem prosperitetu naše nacije - navodi se u saopštenju Stejt departmenta.
Trampova odluka da SAD napuste organizacije koje podstiču saradnju među zemljama u rješavanju globalnih izazova dolazi u trenutku kada je njegova administracija pokrenula vojne napore ili izdala prijetnje koje su uznemirile i saveznike i protivnike, uključujući zaribljavanje autokratskog lidera Venecuele Nikolasa Madura i nagovještavanje namjere da Danskoj uzme Grenland.
Administracija je prethodno obustavila podršku Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, Agenciji UN za palestinske izbjeglice (UNRWA), Savjetu UN za ljudska prava i agenciji UN za kulturu UNESKO jer je Vašington usvojio širi, "a la kart" pristup plaćanju svojih obaveza svjetskoj organizaciji, birajući koje operacije i agencije smatraju da su u skladu sa Trampovom agendom i one koje više ne služe interesima SAD.
- Mislim da je to kristalizacija američkog pristupa multilateralizmu, koji je "ili će biti kako ja hoću ili vi put pod noge". To je veoma jasna vizija želje za međunarodnom saradnjom pod uslovima samog Vašingtona - rekao je šef za poslove UN u Međunarodnoj kriznoj grupi Danijel Forti.&nbsp;
To je velika promjena u odnosu na način na koji su prethodne administracije - i republikanske i demokratske - postupale sa UN, i to je primoralo svjetsku organizaciju, koja već prolazi kroz sopstveno unutrašnje presipitivanje, da odgovori nizom smanjenja broja zaposlenih i programa.
Mnoge nezavisne nevladine agencije - neke koje rade sa Ujedinjenim nacijama - navele su zatvaranje mnogih projekata zbog odluke američke administracije prošle godine da smanji stranu pomoć preko Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).
Uprkos velikoj promjeni, američki zvaničnici, uključujući i samog Trampa, kažu da žele da novac poreskih obveznika usmjere na proširenje američkog uticaja u mnogim inicijativama UN koje postavljaju standarde, gdje postoji konkurencija sa Kinom, poput Međunarodne unije za telekomunikacije, Međunarodne pomorske organizacije i Međunarodne organizacije rada.
Povlačenje iz Okvirne konvencije UN o klimatskim promjenama (UNFCCC) najnoviji je pokušaj Trampa i njegovih saveznika da distanciraju SAD od međunarodnih organizacija fokusiranih na klimu i rješavanje klimatskih promjena.
UNFCCC, sporazum iz 1992. godine 198 zemalja o finansijskoj podršci aktivnostima u vezi sa klimatskim promjenama u zemljama u razvoju, osnovni je ugovor za značajan Pariski sporazum o klimi. Tramp, koji klimatske promjene naziva prevarom, povukao je SAD iz tog sporazuma ubrzo po povratku u Bijelu kuću.
Međutim, naučnici kažu da su klimatske promjene iza sve većeg broja smrtonosnih i skupih ekstremnih vremenskih uslova, uključujući poplave, suše, šumske požare, intenzivne padavine i opasne vrućine.
Povlačenje SAD moglo bi da omete svjetske napore za suzbijanje "gasova staklene bašte" koji zagrijavaju planetu jer "daje drugim zemljama izgovor da odlože svoje akcije i obaveze", rekao je klimatolog Univerziteta Stanford Rob Džekson, koji predsjedava Globalnim karbonskim projektom, grupom naučnika koji prate emisije ugljen-dioksida.
Takođe će biti teško postići značajan napredak u pogledu klimatskih promjena bez saradnje SAD, jednog od najvećih svjetskih emitera zagađenja i jedne od najvećih privreda svijeta, rekli su stručnjaci.
Agencija UN za stanovništvo koja podržava seksualno i reproduktivno zdravlje širom svijeta dugo je bila "gromobran" za republikansku opoziciju, a sam Tramp je smanjio finansiranje te agencije tokom svog prvog mandata. On i drugi republikanski zvaničnici su optužili tu agenciju da učestvuje u "praksi prisilnog abortusa" u zemljama poput Kine.
Kada je predsjednik Džozef Bajden stupio na dužnost u januaru 2021, on je obnovio finansiranje te agencije. Pregled Stejt departmenta sproveden sljedeće godine nije pronašao dokaze koji bi potkrijepili Trampove tvrdnje o "praksi prisilnog abortusa".
Ostale organizacije i agencije koje će SAD napustiti, su Sporazum o energiji bez ugljenika, Univerzitet Ujedinjenih nacija, Međunarodni savjetodavni komitet za pamuk, Međunarodna organizacija za tropsko drvo, Partnerstvo za atlantsku saradnju, Panamerički institut za geografiju i istoriju, Međunarodna federacija umjetničkih savjeta i agencija kulture i Međunarodna grupa za proučavanje olova i cinka.
Stejt department je saopštio da su u toku dodatne revizije agencija i organizacija iz kojih bi se SAD mogle povući.

SAD će napustiti desetine međunarodnih organizacija, povlačeći se iz globalne saradnje

Nasilje nad ženama u javnom prostoru predstavlja ozbiljan društveni problem kojim se države regiona moraju sistemski baviti. Cilj mu je obeshrabrivanje žena da se uključe u javni život, a posljedice su smanjenje kvaliteta donijetih odluka i sužavanje demokratskog prostora - ocijenjeno je u podkastu "PROUDCAST" Centra za građansko obrazovanje (CGO).
O institucionalnim reakcijama na nasilje nad ženama u javnom prostoru, slabostima sistema i posljedicama koje digitalno nasilje ima po žene koje su politički ili kroz druge profesije javno aktivne, saradnica na programima u CGO-u Željka Zvicer, razgovarala je sa doskorašnjom povjerenicom za zaštitu ravnopravnosti iz Srbije Brankicom Janković i zaštitnikom ljudskih prava i sloboda Crne Gore Sinišom Bjekovićem.
&nbsp;Bjeković je predstavio rezultate istraživanja koje je institucija Zaštitnika sprovela u saradnji sa UNDP-jem, a prema kojima je u periodu od jula do oktobra prošle godine zabilježeno oko 300.000 slučajeva govora mržnje na internetu, od čega se oko pet odsto odnosi na rodno zasnovano nasilje.
&nbsp;- Kakav je to obim možete sagledati i iz ugla intervencije institucija koje bi trebalo time da se bave. Često je u Skupštini bilo riječi o tome da bi možda trebalo da reagujemo na svaki pojedinačan slučaj. Ako vam kažem da je to negdje između 5.000 i 7.000 predmeta mjesečno, onda je jasnije šta to konkretno znači. Zato se opredjeljujemo za preventivno djelovanje, posebno kada su u pitanju žene u javnom prostoru, koje su najčešće žrtve ovog oblika nedozvoljenog, odnosno nezakonitog ponašanja - rekao je Bjeković.
&nbsp;Janković je ukazala da različiti oblici diskriminacije, poput govora mržnje, ponižavajućeg ili uvredljivog govora, nijesu nove pojave, već stari problem premješten u digitalni prostor, „koji nudi nesagledive mogućnosti za vršenje ovih oblika nelegalnog, nedopuštenog i iznad svega neljudskog ponašanja“.
&nbsp;- Digitalni alati omogućavaju da se jednim klikom dosegne ogroman broj ljudi. Nekada su žene zakonima potiskivane iz javnog prostora, sada se to radi sofisticiranim digitalnim sredstvima. Veliki broj žena to ne može da izdrži i povlači se iz javnog prostora, posebno iz politike, &nbsp;čime se sužava demokratski prostor i smanjuje kvalitet odluka - ocijenila je Janković.
&nbsp;Bjeković smatra da je u posljednjih deset godina ostvaren određeni napredak u prepoznavanju i adresiranju nasilja, ali da se ono i dalje često relativizuje.
&nbsp;- Nekada nasilniku niste mogli objasniti u čemu je njegova odgovornost, jer je on i sud opominjao tvrdeći da se radi o njegovoj ženi. Od tog trenutka do danas smo prošli nekoliko stupnjeva u pogledu te odgovornosti i senzitivnosti pojedinih organa - rekao je Bjeković.
&nbsp;Posebno je ukazao na kontinuirani rast broja slučajeva nasilja, naročito pred krivičnim sudovima, te na duboko ukorijenjene stereotipe o ulozi žene u društvu. Nasilje, kako je naveo, korijene nalazi u stereotipizaciji i očekivanjima koja diktiraju što žena treba da bude.&nbsp;
- Moramo konačno prihvatiti da žena ima isto dostojanstvo kao i muškarac i da niko nema pravo da je javno diskredituje, naročito ne kroz nasilje - naglasio je Bjeković.
Govoreći o najčešćim oblicima digitalnog nasilja, Janković je istakla dijeljenje polno eksplicitnog sadržaja i ukazala na nedostatak senzibilisanih i obučenih kadrova u institucijama koje bi to morale procesuirati.&nbsp;
- Potrebno je jačati kapacitete tužilaštva, posebno odjeljenja za visokotehnološki kriminal, kao i policije i sudova, kako bi žrtve dobile adekvatnu zaštitu - navela je Janković.
Podsjeća da žene nasilje često ne prijavljuju zbog nepovjerenja u institucije i osjećaja sramote.
&nbsp;- Nijedno naše društvo nije došlo do faze da sramota pređe na stranu nasilnika. I dalje je žena ta kojoj se postavljaju pitanja poput: šta si radila da ga izazoveš, bilo da je riječ o fizičkom ili digitalnom nasilju. U digitalnoj sferi, kada je žena glasna, jasna i vidljiva, kada se odluči da govori o bilo kojoj temi, ukoliko se nekom ne sviđa, krene nešto što se kasnije pretvori u različite oblike digitalnog nasilja – sekstorstva, doksovanja, cyberfleshing-a. Znači, kreće se sa različitim oblicima nasilja koji su mnogim građanima i dalje poznati - ukazala je Janković.
Sagovornici su se saglasili da se nasilje nad ženama koje su javno aktivne dešava i u parlamentima, te da postoje mehanizmi etičke kontrole, ali da su oni nedovoljni i da zahtijevaju ozbiljnu reviziju. Takođe su naglasili da je ženama u javnoj sferi znatno teže nego muškarcima, te da se u pokušajima njihove diskreditacije rijetko kritikuje njihov rad, a mnogo češće pribjegava ličnim napadima.
Kao neki od ključnih preventivnih mehanizama istaknuti su obrazovanje i uloga medija.
- Mislim da je čak i preškolsko obrazovanje prilika da djeci usadimo razmišljanje da su svi ljudi jednaki, da svi imaju jednako dostojanstvo, da sve ljude treba prihvatiti kao takve - poručio je Bjeković.
Janković je zaključila da obrazovanje i mediji imaju presudnu ulogu u suzbijanju nasilja, podvlačeći odgovornost medija da ne normalizuju nasilje, već da promovišu društvene vrijednosti koje ga jasno osuđuju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHn0_C9yqtBo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Digitalno nasilje kao novi mehanizam isključivanja žena iz javnog prostora

Hidrološka situacija u Crnoj Gori jutros je povoljnija nego prethodnih dana, a na većini mjernih stanica zabilježen je pad vodostaja - saopštio je hidrolog Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore Ervin Kalač.
On je za Javni servis rekao da je na svim mjernim stanicama na kojima se bilježe vodostaji došlo do pada nivoa rijeka, izuzev Skadarskog jezera, gdje je registrovano blago povećanje.
- Jutros je stanje bolje nego prethodnih dana. Na stanici u Podgorici, na rijeci Morači, od juče od 12 sati do danas zabilježen je pad vodostaja od oko metar i 15 centimetara. U Danilovgradu je, u istom periodu, vodostaj opao za oko 45 centimetara - kazao je Kalač u Jutarnjem programu RTCG-a.
Dodaje da je jedino povećanje zabilježeno na Skadarskom jezeru, gdje je nivo vode od juče u podne porastao za oko 25 centimetara.
Govoreći o situaciji na sjeveru zemlje, Kalač ističe da je došlo do stabilizacije i da su glavni vodotoci u tom dijelu Crne Gore trenutno prilično stabilni.
Reporterka RTCG javlja da je situacija na Skadarskom jezeru mirna. Nakon obilnih padavina, hidrološka situacija se pažljivo prati, ali za sada nema razloga za paniku.
Kako javlja, iz Službe zaštite i spašavanja poručuju da je nivo Skadarskog jezera trenutno u granicama povoljnog i da situacija nije alarmantna.
Ipak, nadležne službe rade u pojačanom režimu, s obzirom na to da se posebna pažnja posvećuje mogućem prilivu vode iz regiona, prije svega iz rijeke Drim, gdje je najavljeno kontrolisano ispuštanje vode iz hidroelektrana.
Građanima se savjetuje da se ne zadržavaju na obali Skadarskog jezera, iako je trenutno stanje stabilno, te da prate preporuke nadležnih službi.

Kalač: Vodostaji u padu širom Crne Gore, Skadarsko jezero jedino bilježi rast

Društvo

(FOTO) Rijeke "s brijega u brijeg": Pogledajte kako danas izgledaju Morača i Zeta i njihove pritoke

Ekonomija

Vukićević: Iz Crne Gore će se letjeti ka više od 130 destinacija, Air Montenegro će uzeti u zakup još jedan avion

Politika

Lekić krenuo u konačni obračun sa Vranešom

(VIDEO) U Gusinju nabujale rijeke Grnčar i Ljuča, mjesto Dosuđe najpogođenije

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation