Zdravstveni sistem Crne Gore biće značajno osnažen nabavkom novih digitalnih mamografa sa pratećom opremom i intenzivnom obukom stručnog kadra, u okviru nacionalnog projekta „Jačanje nacionalnog programa za ranu dijagnostiku karcinoma dojke“ - naveli su iz Minisarstva prosvjete, nauke i inovacija.&nbsp;
Projekat, koji je odobrila Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) za ciklus 2026-2027. godina, direktno će unaprijediti tehnološke kapacitete za rano otkrivanje jedne od najučestalijih malignih bolesti.
Ministarstvo zdravlja i KCCG operativno rukovode projektom, dok Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija vrši funkciju koordinatora saradnje Crne Gore sa IAEA, obezbjeđujući sinergiju naučnog i zdravstvenog sektora.
Povodom početka praktične realizacije projekta, u Crnoj Gori je boravila ekspertska misija IAEA, koju su činile službenica za upravljanje projektima Emina Alića i ekspertkinja za medicinsku fiziku dr sci Olivera Ciraj Bjelac.
Ovim projektom obezbjeđivanja digitalne mamografske opreme biće omogućen veći obuhvat pacijentkinja i precizniji rezultati pregleda. Kako bi se osigurala maksimalna efikasnost nove opreme, predviđena je i sistematska obuka radiologa, medicinskih fizičara i tehničara.
- Tokom posjete, ekspertkinje su obišle zdravstvene ustanove Crne Gore uključujući Klinički centar Crne Gore, Kliničko-bolničke centre u Beranama i Kotoru, Opšte bolnice u Baru i Bijelom Polju kao i Dom zdravlja Podgorica. Cilj obilaska bio je direktan uvid u trenutne kapacitete i precizno definisanje potreba kako bi novi digitalni mamografi bili instalirani tamo gdje će imati najveći efekat na zaštitu zdravlja žena - navodi se u saopštenju.
Osim zdravstvenih ustanova, misija je posjetila i Specijalističku veterinarsku laboratoriju, jednu od licenciranih naučnih ustanova, sa kojom IAEA ostvaruje dugogodišnju uspješnu saradnju.
- Nabavka digitalnih mamografa predstavlja jedan od najznačajnijih koraka u modernizaciji crnogorske onkološke dijagnostike u posljednjoj deceniji, čime se stvaraju uslovi za brže, efikasnije i dostupnije preventivne preglede za sve građanke Crne Gore - istaknuto je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Savremeni digitalni mamografi stižu naredne godine u crnogorske bolnice kroz projekat sa IAEA

Agencija UN za atomsku energiju u nedjelju je potvrdila da je nivo zračenja u blizini nuklearne elektrane Kursk, smještene 60 kilometara od granice s Ukrajinom, u okviru normalnih vrijednosti.
Nadzor potvrđuje normalne nivoe zračenja u blizini Nuklearne elektrane Kursk“, objavila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) na Iksu.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je 24. avgusta, na dan kada Ukrajina obilježava proglašenje nezavisnosti od Sovjetskog Saveza 1991, presretnuto najmanje 95 ukrajinskih dronova iznad više od desetak ruskih regiona.
Nuklearna elektrana Kursk izvijestila je da je protivvazdušna odbrana srušila dron koji je eksplodirao u blizini postrojenja neposredno nakon ponoći, pri čemu je oštećen pomoćni transformator i došlo do smanjenja operativnog kapaciteta reaktora broj tri za 50 odsto.

Agencija UN potvrdila normalne nivoe zračenja u blizini nuklearne elektrane Kursk

Iran planira da sarađuje sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA), uprkos ograničenjima koja je nametnuo parlament, ali će ta saradnja poprimiti novi oblik i ići će preko Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost, kazao je iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči.
Arakči je diplomatama u Teheranu rekao i da pristup iranskim bombardovanim nuklearnim objektima predstavlja bezbjednosno pitanje, prenosi Rojters pozivajući se na iranske državne medije.
Prema novom zakonu koji je donio iranski parlament, za svaku buduću inspekciju iranskih nuklearnih objekata od IAEA, koja je nadzorni organ Ujedinjenih nacija za nuklearnu energiju, biće potrebno odobrenje Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost, najvišeg iranskog bezbjednosnog tijela.
- Rizik od širenja radioaktivnih materijala i rizik od eksplozije preostale municije su ozbiljni. Za nas, približavanje inspektora IAEA nuklearnim objektima ima i bezbjednosni aspekt, a bezbjednost inspektora je pitanje koje se mora ispitati - rekao je Arakči, prenosi Tanjug.
On je istakao da Iran neće imati sporazum koji ne dozvoljava toj zemlji da obogaćuje uranijum u civilne svrhe.
- Podnijeli smo mnogo žrtava za pravo na obogaćivanje (uranijuma) i zbog toga nam je nametnut rat - rekao je Arakči grupi stranih ambasadora i izaslanika sa sjedištem u Teheranu.
Izjava Arakčija uslijedila je nakon izvještaja američkog portala "Aksios" koji je ranije danas objavio, pozivajući se na neimenovane izvore, da je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao tokom telefonskog razgovora američkom kolegi Donaldu Trampu, a nakon toga i iranskim zvaničnicima, da podržava ideju o nuklearnom sporazumu koji ne dozvoljava Iranu bilo kakvo obogaćivanje uranijuma.
Iranski zvaničnici do sada nijesu komentarisali taj medijski izvještaj, ali je Arakči naglasio da Teheran smatra da su nuklearne bombe "neislamske i nehumane" i da neće nastaviti u pravcu njihove proizvodnje.

1250x600

Iran spreman da sarađuje sa IAEA, ali u novom obliku

Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Mariano Grosi je danas saopštio da će sazvati vanredni sastanak Savjeta guvernera IAEA u ponedjeljak u 10 sati u sjedištu ove agencije Ujedinjenih nacija u Beču zbog „hitne situacije“ u Iranu „poslije najnovijih napada na nuklearna postrojenja“, piše na sajtu te organizacije.
- S obzirom na sve ozbiljniju situaciju u pogledu nuklearne bezbjednosti i bezbjednosti, Savjet guvernera će se sjutra sastati na vanrednoj sjednici, na kojoj ću govoriti - najavio je Grosi.
On je rekao da su iranske regulatorne vlasti obavijestile IAEA da nije došlo do povećanja nivoa radijacije van tih lokacije poslije nedavnih napada na tri iranska nuklearna postrojenja, uključujući i lokaciju za obogaćivanje uranijuma Fordou.
- Ne očekujemo da će biti bilo kakvih zdravstvenih posljedica po ljude ili životnu sredinu van gađanih lokacija. Nastavićemo da pratimo i procjenjujemo situaciju u Iranu i pružaćemo dalja ažuriranja kako budu dostupne dodatne informacije - rekao je Grosi.
Po najnovijim informacijama koje je IAEA verifikovala prije početka napada Izraela na Iran 13. juna, tri lokacije koje su prošle noći bile na meti Sjedinjenih Država – uključujući Isfahan i Natanz – sadržale su nuklearni materijal u obliku uranijuma obogaćenog na različite nivoe, što može izazvati radioaktivnu i hemijsku kontaminaciju u objektima koji su pogođeni.
Grosi je, kao i u izjavi Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija u petak, ponovio svoj poziv na vojnu uzdržanost i neophodan rad na diplomatskom rješenju.
- U više navrata sam govorio da nuklearna postrojenja nikada ne bi trebalo napadati - istakao je Grosi.
Ukazao je na to da je prekid neprijateljstava potreban da bi „IAEA mogla da nastavi svoj vitalni inspekcijski rad u Iranu, uključujući neophodnu verifikaciju njegovih zaliha visoko obogaćenog uranijuma“.
Grosi je istakao i važnost stalne i blagovremene razmjene informacija sa Iranom o pitanjima nuklearne bezbjednosti, bezbjednosti uopšte i zaštitnih mjera.
Francuska agencija dodaje da je Grosi rekao za SiEnEn (CNN) da je u ovoj fazi nemoguće procijeniti obim štete, naročito Fordoua, postrojenje u planini za obogaćivanje uranijuma, 90 metara ispod površine tla.
- Šteta bi mogla da bude velika, čak i ogromna - rekao je Grosi, izrazivši nadu da će inspektori IAEA tamo moći da se vrate što je prije moguće.
Situacija je drugačija u Natanzu, drugoj lokaciji koja je bila meta i izraelskih i američkih napada, čiji je površinski dio „jasno“ uništen, kazao je on i pretpostavlja da su oštećeni i podzemni objekti za obogaćivanje uranijuma.
Isto važi i za Isfahan, „koji već nekoliko dana trpi štetu i napade“ i gdje je pogođeno nekoliko zgrada, kazao je Grosi.

Vanredni sastanak Međunarodne agencije za atomsku energiju

Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi izjavio je danas u intervjuu za Blumberg da nuklearni nadzorni organ Ujedinjenih nacija ne može da potvrdi gdje se nalaze iranske zalihe visoko obogaćenog uranijuma.
Na pitanje da li su iranske zalihe 60 odsto obogaćenog uranijuma bezbjedno smještene u podzemnom postrojenju u Isfahanu, koje je Izrael više puta napao otkako je počeo kampanju u petak, Grosi je rekao da nije "siguran da li su na bezbjednom".
Oko 400 kilograma uranijuma, dovoljno za 10 nuklearnih bojevih glava, ranije je bilo skladišteno pod nadzorom IAEA u Isfahanu, ali gdje je sada nije poznato.
- Sada su svi nuklearni objekti zatvoreni, a naši inspektori koji su i dalje u Iranu ne vrše inspekciju, jer nijedna normalna aktivnost ne može da se odvija - rekao je Grosi, prenosi Tajms ov Izrael.
Prije napada Izraela na Iran, inspektori IAEA su posjećivali iranske nuklearne lokacije više od jednom dnevno, ali Grosi kaže da ih Teheran nije obavijestio ni o kakvim "posebnim mjerama“ koje planira da preduzme, kako bi zaštitio svoje zalihe uranijuma od oštećenja u napadu.
- Nismo obaviješteni ni o čemu detaljno i ne znamo kakve će biti dodatne zaštitne mjere - naveo je Grosi i dodao da je "važno što prije se vratiti za pregovarački sto, jer je ono što je u pitanju veoma ozbiljno“.

Međunarodna agencija za atomsku energiju: Ne znamo gdje se nalazi iranski uranijum

Upravni odbor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) održaće danas hitnu sjednicu u sjedištu u Beču kako bi raspravljao o posljedicama izraelskih vojnih napada na nuklearna postrojenja Irana, javlja BiBiSi (BBC).
Sazivanje sjednice zatražio je Iran, a podržale su ga Rusija, Kina i Venecuela.
Iran je prvobitno tokom vikenda pokušao da predloži rezoluciju kojom bi se osudili izraelski napadi. Međutim, prema diplomatskim izvorima koji su govorili za BiBiSi (BBC), ta rezolucija vjerovatno ne bi dobila većinsku podršku. Zbog toga se Iran sada zalaže za opštiju izjavu, koja bi ipak uključivala osudu izraelskih akcija.
Ova hitna sjednica dolazi usred nastavka vojnih sukoba između Irana i Izraela, uključujući izraelske napade na iranska nuklearna postrojenja u Natancu i Fordou.
Vojna akcija nikada nije bila prihvaćeno sredstvo rješavanja nuklearnih pitanja u okviru Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT). Iran insistira da međunarodna zajednica i Upravni odbor IAEA moraju da osude napade. Ipak, s obzirom na trenutnu geopolitičku situaciju, takva osuda djeluje malo vjerovatno.
Ostaje neizvjesno da li bi bilo kakav ishod ovog sastanka mogao da otvori put ka neposrednom prekidu vatre između dvije regionalne sile, koje nastavljaju da razmjenjuju uzvratne napade sve većim intenzitetom.

Međunarodna agencija za atomsku energiju saziva hitan sastanak zbog izraelskih napada na iranska nuklearna postrojenja

Iran je posljednjih mjeseci znatno povećao svoje zalihe urana obogaćenog do nivoa gotovo oružje, navodi se u izvještaju Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), što vjerovatno izaziva daljnje sumnje u potencijalni sporazum sa Sjedinjenim Državama o Teheranovom nuklearnom programu.
Izrael je brzo reagovao, a Kabinet premijera Benjamina Netanjahua saopštio je da povjerljivi izvještaj UN-ovog nadzornog organa za nuklearnu energiju od 31. maja pokazuje da Iran teži nuklearnom oružju.
U izvještaju se navodi da je Iran do 17. maja prikupio 408,6 kilograma urana obogaćenog do 60 odsto, u odnosu na nešto manje od 275 kilograma u najnovijem izvještaju IAEA, u februaru, prema Asošijejted presu.
To je "kratak, tehnički korak" od 60 odsto do nivoa od 90 odsto za oružje, izvijestio je AP. Citirana je Međunarodna agencija za atomsku energiju, koja je izjavila da je oko 42 kilograma uranija obogaćenog 60 odsto teoretski dovoljno za proizvodnju jedne atomske bombe ako se dodatno obogati na 90 odsto.
Izvještaj Međunarodne agencije za atomsku energiju navodi da je Iran sada "jedina država bez nuklearnog oružja koja proizvodi takav materijal", što je, kako se navodi, "ozbiljno zabrinjavajuće".
To se dešava u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp pokušava postići sporazum s Iranom o obuzdavanju njegovih nuklearnih aktivnosti.
Vašington i Teheran održali su pet rundi razgovora otkako se Tramp, koji je povukao Sjedinjene Države iz međunarodnog sporazuma s Iranom iz 2015. godine tokom svog prvog mandata i ponovo uveo sankcije, vratio na dužnost u januaru ove godine.
Obogaćivanje uranija je glavna tačka spoticanja. Američka administracija tvrdi da Iran mora prekinuti sve aktivnosti obogaćivanja, a Iran je odbacio taj zahtjev.
Visoki iranski zvaničnici rekli su 29. maja da svaki sporazum mora uključivati uklanjanje sankcija protiv Teherana i mora omogućiti nastavak njegovog nuklearnog programa - za koji insistira da je mirnodopski.
Ipak, Tramp je sljedećeg dana izjavio da vjeruje da bi se sporazum mogao postići u "ne tako dalekoj budućnosti", dodajući da bi Iran "radije sklopio dogovor" nego "bio dignut u zrak", što je aludiralo na njegova ponovljena upozorenja da bi se Teheran mogao suočiti s velikim vojnim posljedicama ako ne zaključi nuklearni pakt.
Tramp je 28. maja rekao da je Netanjahu odlučio da odgodi napad na Iran kako bi američkoj administraciji dao više vremena da se zalaže za novi nuklearni sporazum s Teheranom.
Ubrzo nakon što su se pojavile vijesti o izvještaju Međunarodne agencije za atomsku energiju, Netanjahuov kabinet je saopštio da nivo obogaćivanja urana koji je Iran dostigao "postoji samo u zemljama koje aktivno teže nuklearnom oružju i nema nikakvo civilno opravdanje".
- Izvještaj snažno potvrđuje ono što Izrael govori godinama - svrha iranskog nuklearnog programa nije miroljubiva. Međunarodna zajednica mora djelovati sada kako bi zaustavila Iran - navodi se u saopštenju.
U odvojenom, detaljnom izvještaju Međunarodne agencije za atomsku energiju, koji je takođe bio povjerljiv i koji su vidjeli mediji, izražena je žaljenje zbog, kako se navodi, "nedovoljne zadovoljavajuće" saradnje Irana u vezi s tragovima urana koje su inspektori ove agencije UN pronašli na više lokacija koje Teheran nije proglasio nuklearnim postrojenjima.
Čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grosi je ponovio svoj "hitni poziv Iranu da u potpunosti i efikasno sarađuje" u tekućoj istrazi koja uključuje ta mjesta.&nbsp;
Prema AP-u, "zapadni zvaničnici sumnjaju da bi tragovi urana koje je otkrila Međunarodna agencija za atomsku energiju mogli pružiti dokaz da je Iran imao tajni vojni nuklearni program do 2003. godine".

Agencija UN-a "ozbiljno zabrinuta" zbog porasta obogaćivanja urana u Iranu

Iran će početi da obogaćuje uranijum pomoću hiljada naprednih centrifuga u dva glavna nuklearna postrojenja, saopštila je danas Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).
Time se dodatno podižu tenzije u vezi sa nuklearnim programom Teherana, koji već duže vrijeme obogaćuje uranijum do onih nivoa čistoće koji su blizu dovoljnih za izradu nuklearnog oružja.
Za izradu nuklearnog oružja potrebni su nivoi obogaćivanja uranijuma od 90 odsto čistoće.
U saopštenju IAEA, agencije Ujedinjenih nacija (UN), pominje se samo da Iran novim centrifugama obogaćuje uranijum do nivoa od pet odsto čistoće, što je daleko niže od dosadašnjih 60 odsto, čime vjerovatno signalizira da i dalje želi da pregovara sa Zapadom i administracijom izabranog predsjednika SAD Donalda Trampa.
Međutim, za sada je nepoznato kako će Tramp pristupiti Iranu kada stupi na dužnost 20. januara, naročito pošto Teheran nastavlja da prijeti da će napasti Izrael, u jeku rata te zemlje protiv palestinskog Hamasa u Pojasu Gaze, i neposredno poslije početka primirja u sukobu Izraela i libanskog Hezbolaha. Tramp je 2018. povukao SAD iz međunarodnog nuklearnog sporazuma velikih sila s Iranom, poslije čega je uslijedio niz napada i incidenata širom Bliskog istoka.
Pošto je Odbor guvernera IAEA u novembru osudio Iran zbog nepotpune saradnje sa tom agencijom UN, Teheran je zaprijetio da će brzo unaprijediti svoj nuklearni program.
U današnjem saopštenju, IAEA je predstavila planove o kojima ju je Iran obavijestio. Ti planovi uključuju ubacivanje uranijuma u ​​više kaskada iranskih naprednih centrifuga IR-2M, IR-4 i IR-6.
Kaskade su grupa centrifuga koje zajedno okreću gas uranijuma da bi brže obogatile uranijum. Svaka od tih naprednih klasa centrifuga obogaćuje uranijum brže od iranskih osnovnih centrifuga IR-1, glavne snage u atomskom programu te zemlje. IAEA nije navela koliko mašina bi bilo u svakoj kaskadi, a Iran je ranije stavljao oko 160 centrifuga u jednu kaskadu.
Nejasno je da li je Iran već počeo da ubacuje uranijum u centrifuge. Teheran je do sada bio zagonetan po pitanju planova, ali početak obogaćivanja uranijuma do nivoa od pet odsto čistoće daje Teheranu bolju poziciju u pregovorima sa Zapadom i omogućava mu da pojača pritisak ako mu se ne sviđa ono što čuje.
Od 2018. godine, kada je poslije jednostranog povlačenja SAD došlo do kolapsa nuklearnog sporazuma Irana sa svjetskim silama iz 2015. godine, Teheran je obogaćivao uranijum do nivoa koji je malo ispod potrebnog za izradu nuklearnog oružja. Američke obavještajne agencije i drugi procjenjuju da Iran još nije započeo program izrade nuklearnog naoružanja.

Agencija UN: Iran počinje da obogaćuje uranijum pomoću hiljada naprednih centrifuga

Saudijska Arabija planira da u potpunosti primijeni sporazum o Sveobuhvatnim zaštitnim mjerama sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA).
Time će se pojačati nadzor tog tijela UN nad nuklearnim postrojenjima u saudijskom kraljevstvu, saopštila je danas vlada u Rijadu.
Saudijska Arabija razvija nuklearni program, koji želi da proširi kako bi na kraju uključio aktivnosti poput obogaćivanja uranijuma osjetljivog na proliferaciju, a prestolonasljednik Mohamed bin Salman je prethodno upozorio da će razviti nuklearno oružje ako regionalni rival Iran to uradi, navodi Rojters.&nbsp;
Rijad tek treba da pokrene svoj prvi nuklearni reaktor, što omogućava da se saudijski program i dalje prati u skladu sa Protokolom o malim količinama (SKP), sporazumom sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju koji izuzima od mnogih obaveza izvještavanja i inspekcija manje napredne države u razvoju nuklearnog programa.
- Kraljevstvo je u julu 2024. podnelo zahtjev agenciji da ukine Protokol o malim količinama i primeni puni sporazum o sveobuhvatnim zaštitnim mjerama - rekao je saudijski ministar energetike princ Abdulaziz bin Salman na godišnjoj Generalnoj konferenciji IAEA.

Saudijska Arabija: Razvićemo nuklearno oružje

Granice nijesu prepreka za kulturno i duhovno jedinstvo, poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić nakon susreta u Trebinju sa bivšim predsjednikom bh. entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom.
Mandić je na mreži X objavio da se večeras u tom gradu sreo sa svojim prijateljem.
- Tokom bratskog razgovora, kao predsjednici dvije srpske stranke, konstatovali smo da granice nisu prepreka za kulturno i duhovno jedinstvo srpskog naroda. Iskoristili smo priliku da jedan drugog upoznamo sa brojnim uspješnim međunarodnim aktivnostima u prethodnom periodu, a čije je ishodište isto – čuvanje mira i stabilnosti u regionu, sa posebnim akcentom na ulogu srpskog naroda u toj plemenitoj misiji - poručio je Mandić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaMandicDF%2Fstatus%2F2026730653069287561&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mandić sa Dodikom: Granice nijesu prepreka za kulturno i duhovno jedinstvo

Belgijski ministar vanjskih poslova Maksim Prevo i njemački šef diplomatije Johan Vadeful osudili su u srijedu u Berlinu mađarsku prijetnju vetom na evropski zajam Ukrajini, dan nakon četvrte godišnjice ruske invazije na tu zemlju.
Vadeful je, na zajedničkoj konferenciji za novinare sa svojim belgijskim kolegom, ponovo izrazio „zaprepašćenje“ ponašanjem Mađarske, „kojim ta zemlja izdaje sopstvenu borbu za slobodu“.
- Mađarska mora shvatiti da se strpljenje ostalih država članica brzo troši - rekao je Prevo.
Evropska unija želi da usvoji dvadeseti paket sankcija protiv Rusije od njene invazije na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, kao i evropski zajam od 90 milijardi eura za finansiranje vojnih i finansijskih potreba Ukrajine u 2026. i 2027. godini.
Međutim, bliski saveznik ruskog lidera Vladimira Putina, mađarski premijer Viktor Orban, blokira oba projekta i traži da Kijev najprije obnovi isporuke ruske nafte kroz naftovod Družba, oštećen u ruskim vazdušnim napadima u januaru.
- Svi smo svjesni osjetljivog perioda koji sa sobom donose izbori - kazao je Prevò u trenutku kada mađarski nacionalistički lider zaostaje za opozicionim kandidatom u anketama uoči parlamentarnih izbora koji će se održati 12. aprila.
Međutim, usuditi se da se sudbina i potrebe Ukrajine i njenog naroda drže kao taoci u kontekstu rata, čini mi se kao crvena linija, dodao je.
Napomenuo je da je mađarski premijer i ranije prkosio Evropskoj uniji kada je riječ o ovom pitanju.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, koja je u utorak boravila u Kijevu, izjavila je da će Evropska unija odobriti zajam Ukrajini „na ovaj ili onaj način“, uprkos opstrukcijama Budimpešte.
Orban je dodatno zaoštrio retoriku prema Ukrajini i Evropskoj uniji, pokušavajući da ih prikaže kao prijetnju mađarskim nacionalnim interesima – trenutno prije svega energetskim – i tako mobiliše birače za izbore u aprilu, za koje posljednje ankete pokazuju da bi ih, kada bi se održavali sada, njegova stranka Fides uvjerljivo izgubila od mađarske opozicione stranke desnog centra Tisa.
Orban je u srijedu izjavio da Ukrajina planira da poremeti mađarski energetski sistem i čak naredio da se oko kritične infrastrukture rasporedi vojska.
Tisa je dodatno povećala svoju prednost nad Fidesom, pokazalo je u srijedu istraživanje kompanije Median, poznate po preciznim predviđanjima, uoči parlamentarnih izbora 12. aprila na kojima se nacionalistički veteran nadmeće za novi mandat.
Orban, koji je već 16 godina na vlasti i planira da je zadrži, prvi put se suočava sa snažnim protivnikom na parlamentarnim izborima, a ishod će imati velike implikacije ne samo za Mađarsku, već i za Evropu i njene krajnje desne političke snage.
Prema anketi, Fides gubi podršku, dok Tisa pridobija pristalice, uprkos brojnim mjerama koje je vlada najavila nakon tri godine ekonomske stagnacije.
Tisa, na čelu sa bivšim vladinim insajderom Peterom Mađarom, povećala je svoju prednost nad Fidesom na 20 procentnih poena među odlučnim biračima, u odnosu na 12 procentnih poena prednosti u istraživanju javnog mnjenja u januaru, navela je kompanija Median, čije je rezultate prenio portal hvg.hu.
Stranka Mađara, osnovana tek 2024. godine, osvojila je podršku 55 odsto odlučnih birača, u odnosu na 51 odsto u januaru. Podrška Fidesu pala je za mjesec dana sa 39 na 35 odsto, prema anketi sprovedenoj između 18. i 23. februara.
Kada se posmatra ukupna populacija, istraživanje je pokazalo da Tisu podržava 42 odsto birača, a Fides 31 odsto.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fizborne-ankete-u-madarskoj-tisa-ubjedljivo-ispred-orbanovog-fidesa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Evropska poruka Orbanu: Ovo što radiš Ukrajini je crvena linija, strpljenje ostalih država članica se brzo troši

Zvaničnik libanskog militantnog pokreta Hezbolah izjavio je danas da taj pokret neće vojno intervenisati ako Sjedinjene Američke Države izvedu ograničene udare na Iran, ali je upozorio da bi bilo kakav napad na iranskog vrhovnog lidera, ajatolaha Alija Hamneija, ili pokušaj rušenja iranskog režima predstavljao „crvenu liniju”.
Kako prenosi AJ Jazeera, zvaničnik koji je želio da ostane anoniman, rekao je da „stav Hezbolaha jeste da ne interveniše vojno ako američki udari na Iran budu ograničeni”, ali je dodao da bi „ako je cilj svrgavanje iranskog režima ili napad na ajatolaha Hamneija, Hezbolah tada intervenisao”.
On je naglasio da bi napad na Hamneija bio „crvena linija koja se ne može ignorisati”, dodajući da bi rat sa ciljem rušenja iranskog režima značio da će Izrael odmah započeti rat protiv Libana.
- Intervencija Hezbolaha u tom slučaju ne bi bila ograničena, već bi bila borba za opstanak - rekao je on.&nbsp;
Zvaničnik Hezbolaha je naglasio da će odgovor pokreta na izraelske napade „imati granicu”, dodajući da „ne može da se dozvoli da izraelski napadi prolaze bez odgovora i da traju beskonačno”.
Ove izjave dolaze u trenutku kada su Sjedinjene Američke Države rasporedile vojnu silu u Persijskom zalivu i Bliskom istoku, uslijed ponovljenih prijetnji o napadu na Teheran ako pregovori između dvije strane ne budu uspješni. Istovremeno, libanske vlasti strahuju da bi Hezbolah, koji posjeduje veliki arsenal raketa, mogao biti umiješan u bilo kakvo regionalno eskaliranje, naročito u sukobu sa Izraelom.
Generalni sekretar Hezbolaha Naim Kasim upozorio je prošlog mjeseca da bi bilo koji novi rat protiv Irana mogao da „zapali region”.
Od kada je u novembru 2024. godine postignut dogovor o primirju kojim je okončan rat između Hezbolaha i Izraela, Kasim je ponovio da je Hezbolah u „odbrambenom položaju” i da podržava libansku državu, koja je pojačala prisustvo vojske na jugu zemlje, prenosi Tanjug.&nbsp;
Libanski ministar spoljnih poslova pozvao je Hezbolah da „ne ulazi u novu avanturu” i da izbjegne uvlačenje Libana u „dodatnu destrukciju”.

Hezbolah: Nećemo se miješati ako SAD „ograničeno” udare na Iran, ali postoji „crvena linija”

Američki ekonomista, nekadašnji ministar finansija za vrijeme mandata predsjednika Bila Klintona i bivši predsjednik Univerziteta Harvard Leri Samers, podnijeće ostavku na funkciju predavača na tom univerzitetu, nakon što je u dokumentima povezanim sa slučajem osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina otkriveno da je sa Epstinom imao blizak odnos.
On će ostavku podnijeti na kraju tekuće akademske godine, prenosi Njujork tajms.
Kako se navodi, u objavljenim dokumentima vidi se da su Samers i Epstin ostali u bliskim odnosima dugo nakon što je Epstin osuđen za prostituciju u slučaju koji uključuje maloljetnu osobu.
Samers je na odsustvu sa Harvarda od novembra prošle godine i neće se vratiti na predavanja prije nego što podnese ostavku.
Pored toga, Samers je podnio ostavku i na funkciju koordinatora Centra za biznis i upravljanje vladama Mosavar-Rahmani.
Samers je putem saopštenja izjavio da je donio "tešku odluku" da se penzioniše i da će "uvijek biti zahvalan hiljadama studenata i kolega", prenosi Tanjug.

Tag: medunarodna-agencija-za-atomsku-energiju