<p>Politički vlastodršci u Crnoj Gori ne haju za opasno povampirenje ideologija fašizma, nacizma, ksenofobije, revizije istorije, glorifikacije zločina i presuđenih ratnih zločinaca - jer mnogi od njih upravo promovišu ideologije zla, mržnje, ubijanja, etničkog čišcenja.</p>
<p>To je aktivistkinja mirovnog i feminističkog pokreta <b>Aida Petrović</b> ocijenila povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma koji se danas obilježava širom svijeta kao sjećanje na „Kristalnu noć“ u kojoj je 9. novembra 1938. u Njemačkoj počeo veliki progon Jevreja i označio početak organizovanog i javno podržanog progona Jevreja koji je završen ubistvom šest miliona nedužnih muškaraca, žena i djece, te oko pet miliona Slovena, Roma, osoba sa invaliditetom, LGBT osoba, političkih predstavnika i ostalih grupa.</p>
<h2>NEDOVOLJNA OPOMENA</h2>
<p>Petrović je ustvrdila da zločini iz najmračnijih razdoblja čovječanstva nijesu bila dovoljna i ozbiljno shvaćena opomena da se spriječi ponavljanje sličnih događaja, o čemu svjedoče ratovi, zločini i srebrenički genocid devedesetih god na prostorima bivše Jugoslavije.</p>
<p>- Devedestih godina su nacionalistčki, šovinistički i fašistički izdanci retrogradnih politika započeli krvavo kolo uz oganj mržnje različitih i drugačijih po vjerskoj, nacionalnoj i bilo kojoj drugoj osnovi koja se nije uklapala u njihovu zločinačku i ratno huškačku ideologiju krvi i tla - navela je ona.</p>
<p>Podvukla je da brutalna borba i ratna mašinerija ni danas ne miruje u svijetu.</p>
<p>- Pa se i danas na više frontova odvijaju ratne „igre“ najmoćnijih, u kojima stradaju mnogobrojni ukrajinski civili nakon ruskog ratnog pohoda na ovu nezavisnu državu. Pred očima cijelog svijeta, koji većinski ćuti, traje genocid nad nedužnim palestinskim civilima. Fašistički oblici uništavanja ljudi i država dobija sve veći zamah što zabrinjava i ujedno podsjeća da borba protiv retrogradnih ideologija mora biti permanentna i zahtijeva mobilizaciju svih građana/ki - jasna je Petrović.</p>
<h2>KSENOFOBIJA NA POLITIČKOM ŠVEDSKOM STOLU</h2>
<p>U odnosu na Crnu Goru, ocijenila je da ima političkih subjekata i javnih ličnosti koji su, u svojim namjerama, prešli na veći nivo podsrekavanja govora mržnje, sijanja straha i gušenja kritičke javne riječi.</p>
<p>- Te su otpočeli sa postavljanjem spomenika ratnim zločincima i mrziteljima različitih na javnim mjestima, kao svojevrsnu opomenu svima koji ne misle kao oni ili ih u zlokobnim naumima ne podržavaju - navela je Petrović.</p>
<p>U skoro potpunoj odsutnosti lične i političke odgovornosti politička elita nam je, ističe ona, skoro na politički švedski sto ponudila ksenofobične, zastrašujuće urlike razjarene mase podgoričkim ulicama.</p>
<p>- Koji su, umjesto da osude individualne počinioce nedavnog nemilog incidenta na osnovu argumenata, prozivali čitav jedan narod kličuci njegovom progonu i pozivajući na linč... A onda su se ulicama Podgorice, Bara, Herceg Novog, rasula razbijena stakla sa izloga radnji turskih državljana. Gorjela su njihova auta, lokali, privođeni turski građani i postrojavani uza zid zgrada sa podignutim rukama. To je neodoljivo podsjećalo na događaje koji su predhodili Drugom svjetskom ratu - ocijenila je Petrović.</p>
<p>Da bi „ugođaj“ bio potpun kao u „kristalnoj noći“, vlast je, kaže ona, vjerovatno u „euforičnom zanosu“ dok je „razgonila Turke na buljuke“ zaboravila da ih oblježji žutom, bijelom, zelenom ili nekom drugom trakom da bi se znalo ko su „oni“ - a ko smo „mi“.</p>
<p>- Veličanje ratnih zločinaca i njihovih sramnih i varvarskih zločina, stavljanjem njihovih zločina na pijedestal dobročinstva umjesto zla i osude, prekid filmskog festivala zbog albanskog jezika, prebijanje đece iz BiH, sve podržano i praćeno „hitovima“ ,,leleču Turci, kukaju bule“, „nož, žica, Podgorica“ je slika posrnulog crnogorskog društva koje sve dublje tone u podjele, govor mržnje i različite fašističke i ksenofobične oblike - naglasila je Petrović.</p>
<h2>RELATIVIZOVANJE POKRETA</h2>
<p>Svako društvo, pa i crnogorsko, mora, poručuje Petrović, pravovremeno, ozbiljno i odgovorno pristupiti preventivnoj otpornosti na različite oblike fašizma i svih oblika nazadnih i retrogradnih koncepata koji utiru put ponavljanju zločina iz bliže i dalje nam istorijske prošlosti.</p>
<p>- Zabrinjavajući su i nedopustivi pokušaji revizije istorije koji u Crnoj Gori skoro da imaju pojavni - a ne pojedinačni oblik - posebno kada dolaze, ili kada se prihvataju od strane političkih subjekata ili donosioca odluka, koji direktno narušavaju temelje antifašističkih vrijednosti Crne Gore - navela je Petrović.</p>
<p>Tome, kaže ona, uveliko doprinosi i relativizovanje fašističkih i antifašističkih pokreta.</p>
<p>- Čime se dodatno doprinosti strahu i neizvijesnosti u društvenom okruženju - zaključila je Petrović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcutanje-na-opasne-narative-je-dozvola-da-se-sire-protiv-fasizma-se-uvijek-mora-dici-glas-a-institucije-da-daju-jasan-otklon-od-svih-oblika-mrznje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Mnogi politički vlastodršci ne haju za opasno povampirenje ideologija fašizma jer to i promovišu

<p>Iako antisemitizam nikada nije bio dio crnogorske državne ideologije, zabrinjava što se danas sve češće veliča četnički kolaboracistički pokret i četnički vojvoda Pavle Đurišić, kojeg je Adolf Hitler odlikovao Željeznim krstom. Činjenica da je njegov spomenik našao mjesto u crkvi ukazuje na opasno podrivanje antifašističkih vrijednosti na kojima naše društvo počiva - poručila je koordinatorka programa u Centru za građansko obrazovanje (CGO) <b>Sara Čabarkapa</b> povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma.</p>
<p>Ona podsjeća da se ovaj dan obilježava u znak sjećanja na „Kristalnu noć“, nasilje počinjeno nad Jevrejima na njemačkim trgovima i ulicama, u noći između 9. i 10. novembra 1938. godine, koje je označilo početak organizovanog i javno podržanog progona Jevreja, te poručila da bora protiv fašizma i antisemitizma nikada nije završena i da se moramo stalno suprotstavljati politikama mržnje i nepoštovanja različitosti, koje su u prošlosti izazvale najveća stradanja u Evropi i svijetu.</p>
<p>- Tokom te noći nacisti su ubili najmanje 100 Jevreja, deportovali oko 30 000 muškaraca Jevreja u koncentracione logore, uništili preko 1400 sinagoga i mjesta za molitve i oštetili ili uništili preko 7000 radnji čiji su vlasnici bili Jevreji. Uslijedio je Drugi svjetski rat i Holokaust u kojem je ubijeno šest miliona Jevreja iz svih krajeva Evrope - napomenula je Čabarkapa.</p>
<p>Dodala je da je prije Drugog svjetskog rata u Crnoj Gori živjelo oko 30 Jevreja, a samo dvoje ih je preživjelo.</p>
<p>- Ipak, Crna Gora tada bila utočište mnogima koji su bježali od progona i priključivali se partizanskom pokretu. Među njima je bio i Lujo Davičo, baletski igrač, pedagog, kompozitor i učesnik Narodnooslobodilačke borbe iz Beograda, koji je nakon okupacije došao u Podgoricu, a potom strijeljan u Nikšiću od strane italijanskih okupatora - podsjetila je Čabarkapa.</p>
<p>„Kristalna noć“, kako je rekla, opominje da odgovornost snose i oni koji su je prespavali ili okretali glavu, ali i organi reda i mira koji tada nijesu radili svoj posao.</p>
<p>- Ćutanje na opasne narative i pojave je dozvola da se oni nastavljaju i šire. Zato se protiv fašizma uvijek mora dići glas, a institucije moraju pokazati jasan otklon od svih oblika mržnju prema grupama ljudi – jasna je Čabarkapa.</p>
<p>Ovaj dan nas, ističe ona, podsjeća na obavezu sjećanja i poštovanja žrtava nacističkog režima i njegovih saradnika, uključujući četnički i ustaški pokret.</p>
<p>- Crna Gora mora ostati antifašističko društvo posvećeno zajedništvu i otporno na ekstremizam - zaključila je Čabarkapa.</p>

500x500

1250x600

1084x550

Ćutanje na opasne narative je dozvola da se šire: Protiv fašizma se uvijek mora dići glas, a institucije da daju jasan otklon od svih oblika mržnje

<p>Bjeloruski predsjednik <b>Aleksandar Lukašenko</b> izjavio je da je zarobljavanje venecuelanskog predsjednika<b> Nikolasa Madura </b>u akciji SAD povezano sa izdajom.</p>
<p>- Želim da shvatite da je tu svega bilo. I sporazum i novac koji je plaćen, uključujući ljude u Venecueli i vojne i civilne ličnosti. Bilo je dosluha i bilo je izdaje. Svega je tu bilo - rekao je Lukašenko.</p>
<p>Ako SAD nastave sa kopnenim upadom u Venecuelu, Lukašenko je ocijenio da se to neće završiti u njihovu korist i rezultovaće hiljadama žrtava, uključujući američke građane. </p>
<p>- Mislim da to ne želi ni <b>Donald Tramp </b>ni drugi - dodao je Lukašenko.</p>
<p>On je rekao da je Tramp morao da dozvoli vojsci da pokaže da je "sposobna za nešto" nakon, kako je naveo, bježanja iz Avganistana dok su se držali za stajne trapove aviona, prenosi Srna.</p>

Lukašenko: Izdaja stoji iza zarobljavanja Madura

<p>Nova vlada u Pragu želi da promijeni ustav kako bi učvrstila češku krunu kao zakonsko sredstvo plaćanja i garantovala pravo na korišćenje gotovine, a ne samo kartica. Zašto je dato ovo obećanje i da li će biti ispunjeno?</p>
<p>Nova desničarsko-populistička vlada <b>Andreja Babiša</b> dala je čvrsto obećanje da će obezbediti da Češka Republika nikada ne usvoji euro. Umjesto toga, vlada namjerava da učvrsti češku krunu kao zakonsko sredstvo plaćanja i da garantuje pravo na korišćenje gotovine, piše Dojče vele.</p>
<p>- Obavezujemo se da naša vlada neće usvojiti euro niti preduzimati bilo kakve korake ka njegovom uvođenju - navodi se u programu politike koji je nova vlada – koalicija Babišove stranke ANO, evroskeptičnih Motorista za sebe i krajnje desničarskog SPD-a – usvojila na svojoj inauguracionoj sjednici kabineta u ponedjeljak.</p>
<p>- Predložićemo parlamentu da se češka kruna ugradi u Ustav Češke Republike – zajedno sa pravom na posjedovanje i korišćenje gotovine kao zakonskog sredstva plaćanja - dodali su.</p>
<h2>Može li češka vlada da ispuni obećanje?</h2>
<p>To je veliko i – za sada – prazno obećanje.</p>
<p>Babišova vlada ima 108 poslaničkih mjesta u donjem domu. Međutim, promena Ustava zahtijeva većinu od tri petine, što znači najmanje 120 od 200 poslanika u Poslaničkom domu.</p>
<p>Čak i ako bi se ta prepreka savladala, ostaje Senat, gde je prag još viši, jer bi promenu Ustava morali da podrže tri petine svih - prisutnih - senatora kojih ima 81. Za sada je, međutim, samo 15 senatora na liniji vlade.</p>
<p>Istina je da češki predsednik Petr Pavel nema pravo veta na ustavne zakone – on ih samo proglašava. Ipak, parlamentarna aritmetika čini ovo političko obećanje neostvarivim. Pa zašto onda uopšte pokušavati njegovo donošenje?</p>
<h2>Politički gest</h2>
<p>- To je politički gest. To je neizrečena demonstracija otpora prema euru, ili šire gledano prema Evropskoj uniji, koji pruža dio vladajuće koalicije, posebno SPD. Njihovi birači na to reaguju - rekao je <b>Robert Brestan</b>, glavni urednik nezavisnog informativnog portala <i>Hlídací Pes</i> (Nadzornik). </p>
<p>On je za Dojče vele kazao da vjerovatnoća da je paragraf o češkoj kruni da zauvijek uđe u češki ustav u suštini nul.</p>
<p>- Koalicija nema glasove za to ni u Poslaničkom domu ni u Senatu - kaže Brestan. </p>
<h2>Simbolika gotovine</h2>
<p>Pravo na korišćenje gotovine u međuvremenu je česta tema populističkih i krajnje desničarskih stranaka širom Evrope. To ima malo veze sa praktičnošću, a mnogo više sa simbolikom: protivljenje je povezano sa nepoverenjem prema državi i njenim institucijama; gotovina se doživljava kao zaštita od nadzora, kontrole ili proizvoljne moći.</p>
<p>U krajnje desnim krugovima široko je rasprostranjen strah od „digitalizacije nametnute odozgo“, koji se često povezuje sa bojaznima od sistema socijalnog kreditiranja ili „digitalnog totalitarizma“.</p>
<p>To se poklapa sa raspoloženjem protiv Evropske unije, izražava otpor prema percipiranoj harmonizaciji koju pokreće Brisel i apeluje na suverenitet i ličnu slobodu.</p>
<h2>Česi već imaju pravo da koriste gotovinu</h2>
<p>Međutim, Robert Brestan ističe da neki predstavnici vlade očigledno imaju ličnu sklonost ka držanju imovine „ispod dušeka“.</p>
<p>- U svojoj imovinskoj karti, na primjer, poslanik Motorista <b>Filip Turek</b> naveo je da drži devet miliona kruna (oko 370.000 eura ili 434.000 dolara) u gotovini. <b>Jindrih Rajhl</b> (poslanik SPD-a) u međuvremenu je rekao da ima šest miliona. To je… čudno - rekao je on.</p>
<p>Brestan je takođe istakao da je pravo na korišćenje gotovine već ugrađeno u češki zakon – Zakon br. 136/2011 o opticaju novčanica i kovanica. Svaki trgovac koji odbije da primi gotovinu već krši zakon, osim ako ne postoje jasne olakšavajuće okolnosti.</p>
<p>Kako navodi, u praksi je često obrnuta situacija – kada prodavnica ne prihvata kartice – i to izaziva nezadovoljstvo javnosti. Česi su digitalna nacija, sa rukama stalno na pametnim telefonima.</p>
<h2>Kakvu ulogu u svemu tome ima euro?</h2>
<p>Češka se formalno obavezala na uvođenje evra kada je pristupila Evropskoj uniji 2004. godine. Međutim, od tada su uzastopne vlade odlagale potencijalni datum uvođenja.</p>
<p>Sa Babišovom vladom, to je sada slaba tačka koja treperi na dalekom horizontu, jedva vidljiva. Češko stanovništvo i dalje je uglavnom neprijateljski raspoloženo prema uvođenju jedinstvene evropske valute.</p>
<p>- (Javno protivljenje uvođenju eura) je duboko ukorenjeno i to pitanje je politički veoma osjetljivo. Strah je povezan sa skepticizmom prema krizi eurozone u prošlosti, osjećajem gubitka suvereniteta i mogućnošću rasta cijena - rekao je za Dojče vele <b>Martin El</b>, glavni analitičar ekonomskog dnevnika <i>Hospodářské noviny</i>.</p>
<p>- S obzirom na tradicionalni češki evroskepticizam – uz bivšeg predsjednika <b>Vaclava Klausa</b>, koji decenijama dominira diskursom o Evropi – kao i nedavni porast populizma i nacionalizma, bilo bi političko samoubistvo za bilo kog političara ili stranku da se zalaže za uvođenje eura - kaže on.</p>
<h2>Šta misle češke kompanije i građani?</h2>
<p>Poznato je da mnoge češke kompanije podržavaju usvajanje eura i da ga mnoge već koriste u transakcijama. Međutim, Martin El kaže da je njihov uticaj na političare u zemlji – čak i u Babišovoj „pro-biznis“ vladi – bio ograničen.</p>
<p>- To je izrazito političko pitanje koje svako može histerično da zloupotrebi – zbog čega se kompanije plaše reakcije javnosti isto koliko i političari - rekao je El.</p>
<p>Manjina među posmatračima vjeruje da će se češke kompanije i građani vremenom prebaciti na euro bez obzira na sve, a da će vlada i centralna banka morati da ih slijede.</p>
<p>Martin El nije uvjeren u to. </p>
<p>- Ne vidim ovo kao snažnu promjenu. Na primjer, skoro da nema hipotekarnih kredita denominovanih u eurima, što bi mogao biti signal da Česi više vjeruju euru nego kruni - istakao je on.</p>
<p>Posljednji džoker je predsjednik<b> Petr Pavel</b>, koji uživa podršku građana i koji je pozvao naciju da makar počne da razgovara o svojoj obavezi da usvoji euro, u skladu sa uslovima pristupanja EU od prije dvije decenije.</p>
<p>Za sada taj poziv uglavnom ostaje bez odjeka.</p>

Češka vlada neće euro - želi da zadrži krunu i gotovinu

<p>Sistem usklađivanja penzija 1. januara vratio se na redovna pravila, što znači da će povećanje obuhvatiti sve korisnike, uključujući i one koji primaju najnižu penziju. U kolikom procentu će biti uvećane penzije znaće se krajem mjeseca kada podatke o inflaciji i rastu zarada saopšti Monstat, kaže vd direktora Fonda PIO <b>Vladimir Drobnjak</b>.</p>
<p>U protekle dvije godine, a u skladu sa posebnim zakonskim rješenjima i privremenim &nbsp;mjerama, minimalna penzija bila je fiksirana na iznos od 450 eura i nije se usklađivala sa rastom cijena i zarada. Međutim, kako su te odredbe prestale da važe 1. januara 2026. sistem usklađivanja penzija vraća se na redovna pravila, što znači da će povećanje obuhvatiti sve korisnike, uključujući i one koji primaju najnižu penziju.</p>
<p>- O procentima, za prvo januarsko usklađivanje, je rano govoriti - kaže Drobnjak.</p>
<p>A podaci za prvo od tri usklađivanja biće poznati krajem januara. Sredstva su planirana i obezbijeđena, kaže Drobnjak, i pored evidentnog deficita, kojeg je uostalom uvijek i bilo.</p>
<p>Projekcije se, kad je priliv u pitanju ostvaruju, ali ne i projektovani deficit od oko 50 odsto, jer trenutno je veći i iznosi 57,9 odsto.</p>
<p>Drobnjak je kazao da je mjesečni izdatak za novembarske penzije isplaćene u decembru bio 67,9 miliona eura, što će zaključno sa decembarskom &nbsp;penzijom iznositi 801 milion eura na godišnjem nivou.&nbsp;</p>
<p>- Računajući na tri usklađivanja u godini pred nama budžet je veći za 60 miliona eura. S obzirom na to da se prema važećim propisima, penzije u Crnoj Gori usklađuju na osnovu rasta prosječnih zarada i inflacije, a da više od polovine penzionera u Crnoj Gori prima upravo minimalnu penziju, neozbiljno je i nezahvalno govoriti o iznosu sredstava koja će biti potrebna za isplatu penzija u 2026, ali je svakako sigurno i jasno da će biti isplaćivane redovno - zaključuje Drobnjak.</p>

Drobnjak: Podaci za prvo od tri usklađivanja penzija biće poznati krajem januara

<p>Iranski režim prolazi kroz najopasnije trenutke u svojoj 47-godišnjoj istoriji.</p>
<p>Ono što je 28. decembra prošle godine započelo kao lokalizovani ekonomski bunt trgovaca u Teheranu, za manje od dvije sedmice preraslo je u koordinisani politički ustanak koji je zahvatio svih 31 provinciju te islamske države.</p>
<p>Do danas je, prema podacima novinske agencije protestnog pokreta HRANA, ubijeno najmanje 38 demonstranata, među kojima je šestoro djece.</p>
<p>Organizacija NCR-Iran izvještava o više od 2.200 uhapšenih građana. Međutim, za razliku od ranijih talasa nemira, izvještaji sa terena ukazuju da je strah promijenio stranu – dok se režim u pojedinim regionima povlači, u samom vrhu vlasti vlada panika, dodatno pojačana nedavnim padom ključnih saveznika u Damasku i Karakasu.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFaytuksNetwork%2Fstatus%2F2009322978065174889%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009322978065174889%7Ctwgr%5E8ec102418d6c358dd9c62fd436d21f9f0e37014b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<h2>Nema interneta, prekinute i telefonske linije</h2>
<p>Organizacija za nadzor interneta NetBlocks potvrdila je večeras dramatičan pad povezanosti u Iranu.</p>
<p>Prema njihovim podacima, došlo je do potpunog gubitka konekcije kod glavnog državnog operatera (TCI) u Kermanšahu, gradu koji je postao jedno od žarišta otpora. Istovremeno, BBC i CBS News izvještavaju o „digitalnom zamračenju“ u samom Teheranu, gdje su telefonske linije i internet prekinuti neposredno nakon poziva prestolonasljednika u egzilu na masovne proteste.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnetblocks%2Fstatus%2F2009313506726957230%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009313506726957230%7Ctwgr%5Ea241257417fa502479f34ef3ad4c1792bdf6048f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Analitičari upozoravaju da ovakvi prekidi obično služe kao paravan za najteže oblike policijske brutalnosti, skrivene od očiju svjetske javnosti.</p>
<h2>Sve je počelo ekonomskom katastrofom i kolapsom iranske valute</h2>
<p>Okidač za eksploziju nezadovoljstva bio je potpuni kolaps iranskog rijala, koji je 6. januara dostigao istorijsko dno od 1,5 miliona za jedan američki dolar, izvještava Al Jazeera. Uz inflaciju hrane od 72 odsto, život prosječnog Iranca postao je praktično neizdrživ.</p>
<p>U očajničkom pokušaju da kupi socijalni mir, BBC navodi da je vlada u Teheranu najavila hitnu mjeru: mjesečnu naknadu od sedam dolara (oko 6,5 eura) za 71 milion građana.</p>
<p>Analitičari ovaj potez vide kao dokaz potpune panike, dok su demonstranti na ulicama mjeru dočekali s prezirom. Prema navodima Iran Internationala, slogani su se momentalno promijenili iz ekonomskih u revolucionarne: „Ni Gaza ni Liban, život dajem za Iran“ i „Smrt diktatoru“ (prim. aut. – vrhovnom vođi Hameneiju).</p>
<h2>Kolaps režimske vlasti i pad gradova</h2>
<p>Najdramatičnije scene dolaze iz zapadnih provincija. Agencija i24News i opozicioni portali izvještavaju da su gradovi Abdanan i Malekšahi u provinciji Ilam faktički van kontrole centralne vlasti.</p>
<p>Ovu eskalaciju potvrdio je i Institut za proučavanje rata (ISW), koji u svojoj analizi navodi da su demonstranti u zapadnom Iranu uspješno preuzeli kontrolu nad lokalnim sjedištima vlasti i bezbjednosnim bazama.</p>
<p>Prema ISW-u, gubitak ovih gradova ukazuje na kritične slabosti u režimskom aparatu prisile, koji se suočava s logističkim kolapsom u pokušaju da istovremeno odgovori na stotine žarišta širom zemlje. Snimci koje je verifikovao BBC prikazuju demonstrante kako potiskuju snage bezbjednosti u Mašhadu i otvoreno pozivaju policiju da im se pridruži u Bandar Abasu.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDTNTvEdiOET%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Masovni protesti u Iranu: Sve više mrtvih i ranjenih, srušen internet

Društvo

(FOTO) Rijeke "s brijega u brijeg": Pogledajte kako danas izgledaju Morača i Zeta i njihove pritoke

Ekonomija

Vukićević: Iz Crne Gore će se letjeti ka više od 130 destinacija, Air Montenegro će uzeti u zakup još jedan avion

Politika

Lekić krenuo u konačni obračun sa Vranešom

(VIDEO) U Gusinju nabujale rijeke Grnčar i Ljuča, mjesto Dosuđe najpogođenije

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation