Uprava policije je, od početka 2024. godine do danas, evidentirala 619 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, uz dodatnih 25 krivičnih djela koja se dovode u vezu s ovim oblikom nasilja. Takođe, podneseno je 1.000 prekršajnih prijava za 1.366 prekršaja na osnovu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. 
Kako je saopšteno iz Ministarstva unutrašnjih poslova, ovi podaci jasno ukazuju na obim problema koji zahtijeva ne samo hitne reakcije već i dugoročne preventivne aktivnosti.
Ministarstvo unutrašnjih poslova povodom obilježavanja 25. novembra – Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, podsjeća javnost na značaj kontinuirane borbe protiv svih oblika nasilja u porodici i nasilja nad ženama. 
- Nasilje predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava, uključujući pravo na život, slobodu, sigurnost i dostojanstvo. Ovo je društveni problem koji zahtijeva zajednički odgovor svih institucija i građana, ne samo na ovaj dan već svakog dana u godini - saopšteno je iz MUP-a.
Današnji datum koji se u svijetu obilježava kao dan borbe protiv nasilja nad ženama samo je, kažu u Ministarstvu, još jedan podsjetnik koji ukazuje da i ostala 364 dana u godini moramo graditi društvo sa nultim stepenom tolerancije na nasilje, a posebno na nasilje nad ženama.
Nasilje nad ženama se manifestuje kroz fizičko, psihičko, seksualno i ekonomsko zlostavljanje, često ostajući zatvoreno unutar zidova doma. 
- Upravo zbog toga je od ključne važnosti podsticanje žrtava i građana na prijavljivanje nasilja, jer samo pravovremenom reakcijom možemo spriječiti dalja kršenja prava i zaštititi živote - naglašeno je u saopštenju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova – Uprava policije u saradnji s drugim institucijama kontinuirano sprovodi aktivnosti usmjerene ka pružanju podrške žrtvama i procesuiranju počinilaca. Službenici su, kako kažu, posebno senzibilisani za rad s ovim osjetljivim pitanjima, a mjere koje se preduzimaju obuhvataju preventivne i represivne aktivnosti. 
- Nasilje nema opravdanja u bilo kojoj situaciji. Obaveza svih nas je da doprinesemo stvaranju društva u kojem je dom mjesto sigurnosti, a ne straha. Pozivamo sve građane da prijave nasilje i time pomognu u zaštiti onih koji trpe nasilje. Svaki prijavljeni slučaj nasilja korak je ka boljem i sigurnijem društvu - poručuju iz MUP-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Od početka godine više od 600 krivičnih djela nasilja u porodici, podneseno 1.000 prekršajnih prijava

Umjesto podsjećanja jednom godišnje na ono što bi trebalo biti naša svakodnevna borba, umjesto nekoliko sigurnih kuća, Crna Gora bi trebalo da bude sigurna kuća 365 dana svim pripadnicama nježnijeg pola koje u njoj žive, poručio je potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Samo tako, ističe Camaj, možemo iskorijeniti duboke tradicionalne predrasude, čvrsto stojeći uz sve žrtve nasilja i ohrabrujući ih da prijave nasilnike.&nbsp;
- Ispostavilo se, nažalost, da sama prijava ne znači mnogo, ne znači gotovo ništa bez sistemskog rješenja i procesuiranja nasilnika, pravovremene reakcije i adekvatne kazne. Samo na taj način žrtve mogu vratiti povjerenje u policiju i pravosuđe, a nasilnik će samo tako postati svjestan svoje odgovornosti - naglasio je on.
&nbsp;Umjesto čestitke povodom današnjeg dana, Camaj je još jednom pozvao žrtve da ne čekaju već da odmah prijave nasilje.&nbsp;
- Takođe, apelujem na nadležne u policiji, sudstvu i tužilaštvu da više nikada ne dozvole ni jednu tragediju partnerskog ili porodičnog nasilja u Crnoj Gori - poručio je Camaj.

Camaj: Crna Gora bi trebalo da bude sigurna kuća svim ženama 365 dana u godini

Moramo zajedno raditi na stvaranju društva u kojem će se svaka žena osjećati bezbjedno – na ulici, u svojoj kući, na radnom mjestu. Naša je odgovornost da podržimo one koje trpe nasilje, da podignemo svijest o ovom problemu i da ohrabrimo prijavljivanje nasilja bez straha i stida, poručio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Gutić je kazao da je ovo dan kada se podsjećamo na važnost zajedničke borbe protiv svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama.
- Ovo je dan kada skrećemo pažnju na patnju i strah sa kojim se mnoge žene suočavaju svakodnevno, ali i na hrabrost i snagu koja ih vodi ka slobodi i sigurnosti - naglasio je Gutić u saopštenju za medije.
Ministar je kazao da nasilje nad ženama nije samo porodični problem niti privatna stvar, već problem društva, svakog pojedinca i pojedinke među nama. 
- Svako pravo na slobodu i dostojanstvo nije samo zakonsko pravo, već osnovno ljudsko pravo koje ni jedna žena ne smije da izgubi - naglasio je on.
Gutić je pozvao da svi budu podrška ženama koje su pretrpjele nasilje i da osude svaki čin nasilja. 
- Učimo naše mlade o važnosti poštovanja, empatije i nenasilne komunikacije. Svi zajedno možemo doprinijeti tome da žene u našem društvu žive dostojanstveno i slobodno. Neka ovaj dan bude podsjetnik da borba protiv nasilja nad ženama traje svakoga dana. Neka nam bude inspiracija da budemo uzor generacijama koje dolaze i gradimo društvo u kojem će svako biti bezbjedan, poštovan i voljen. Zajedno, možemo i moramo stvoriti svijet gdje svaka žena i djevojčica živi bez straha - poručio je Gutić.

Gutić: Možemo i moramo stvoriti svijet gdje svaka žena i djevojčica živi bez straha

Lijepa, topla priča stiže iz barske Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole. Učenici I-2 odjeljenja, zajedno sa njihovom razrednom Marinom Stamatović i nastavnicom Denisom Halimić, danas su posjetili gospođu Gospavu, koja ima 68 godina i preživljava bez primanja jer joj status još uvijek nije riješen i uručili joj značajnu donaciju. Kako navode iz NVU Žene Bara, ova Baranka sakuplja gvožđe koje prodaje kako bi sebi obezbijedila osnovna sredstva. - Posljednji put kada smo bili da joj donesemo namirnice, ispratila nas je sa suzama i rečenicom: ,,Umorne su mi ruke, još umornije noge, ali ne odustajem.“ Baš u tom trenutku javila nam se profesorica Marina sa idejom da probudi empatiju kod djece i obezbijedi pomoć. To nam je po ko zna koji put bio pokazatelj da radimo pravu stvar i da postoji neko iznad nas ko spaja dobre ljude i brine o nemoćnima - navode iz ove NVU. Ideja profesorice Stamatović odmah je naišla na razumijevanje i podršku Učeničkog parlamenta, te je ove sedmice organizovan i humanitarni turnir u odbojci i košarci. - U vremenu kada su učenici izloženi brojnim negativnim informacijama i izazovima, posebno u trenutku kada prelaze iz osnovne u srednju skolu, od ključne je važnosti da u njima probudimo empatiju i humanost. Upravo iz tog razloga, odjeljenje 1-2 pokrenulo je humanitarnu akciju, s namjerom da usmjeravanja ka plemenitim vrijednostima i pomaganja onima kojima je pomoć potrebna. Ova inicijativa dobila je snažnu podršku đačkog parlamenta, učenika i profesora, čime smo zajedno pokazali koliko nam je solidarnost važna. Takođe, s ponosom mogu da kažem da će i ubuduće u našoj školi oktobar mjesec biti posvećen humanitarnim aktivnostima, kako bismo trajno njegovali empatiju kod učenika, i pružali pomoć onima kojima je potrebna - kaže profesorica Stamatović. Iz NVU Žene Bara ističu da su posebno oduševljenje izazvala djeca. - Vjerujemo da će ovo dobro djelo biti početak svih ostalih. Hvala svima na podršci - kažu iz ove NVU i ističu da je dio prikupljene pomoći odvojen u cilju podjele drugim korisnicima Narodne kuhinje. Posebnu zahvalnost Žene Bara iskazuju učeničkom parlamentu i svim đacima. Zadovoljstvo rezultatom akcije ne kriju ni srednjoškolci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251025091016_c83feab7f0d4e3da648420b0f9efc1496dd91004398e4be2192adda7d077c00d.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251025091016_c83feab7f0d4e3da648420b0f9efc1496dd91004398e4be2192adda7d077c00d" data-rendition-name="original" width="1024" height="768" loading="lazy" alt="sa uručenja donacije"> </figure>  - Pomogli smo gospođi Gospavi kako bi smo joj uljepšali uslove za život, i zato što je njoj to najpotrebnije. Naš doprinos pokazuje koliko je važno ujedinjenje jer bez toga ovo divno djelo ne bi bilo moguće.Osjećaj da smo pomogli nekome kome je pomoć neophodna ispunio nas je ponosom i zadovoljstvom - kažu Anja Ulićević i Luka Jovković. Učenik Luka Vučićević ističe da je predivan osjećaj znati da mogu nekome barem malo da uljepšaju život. - Posebno kada znamo koliko joj naša pomoć zaista znači - kazao je on. Filip Radonjić pojašnjava da je u odjeljenju I2 pokrenuta inicijativa za pomoć sugrađanki koja živi u teškim uslovima. - &nbsp;Samim saznanjem da ću biti dio toga obuzeo me osjećaj ponosa i topline u srcu. Srećan sam što mogu nekome pomoći i što smo kao razred uspjeli da učinimo dobro djelo. Kada mogu nekome da pomognem to ne shvatam kao obavezu već kao dar od kojeg se osjećam dobro. Dar koji mijenja na bolje i onoga ko prima, a podjednako i onoga što pruža pomoć. Dobro se uvijek dobrim vrati - smatra Radonjić. Učenik Andrija Janković kaže da je ova akcija potvrdila njegovo saznanje koliko je važno pomoći drugima, jer osjećaj kad znaš da si nekom olakšao život — nema cijenu. - Od malena volim da pomažem pa sam nekoliko puta prodavao nakit na korzu i novac iskoristio da kupim školski pribor djeci. Uzor mi je tetka Jovana koja volontira u udruženju pa se trudim da idem njenim stopama. Osjećam ogroman ponos i zahvalnost što smo kao škola pokazali da i male stvari, kad se rade od srca, mogu donijeti veliko dobro - zaključio je Andrija Janković.

Veliko srce barskih srednjoškolaca

Program posvećen filmskim autorkama „Putujuće trake” koji je iz tehničkih razloga odložen, biće održan u okviru filmskog programa KIC-a „Budo Tomović” u utorak, 28. oktobra, u sali DODEST, sa početkom u 20 sati. 
Na repertoaru je šest pažljivo odabranih kratkometražnih igranih filmova, koji na originalan način istražuju teme slobode, kreativnosti i društvenog aktivizma. Svako ostvarenje donosi autentičan autorski pečat i otvara prostor za razmišljanje o umjetnosti i životu. 
Planirana je projekcija sljedećih filmova:
POSLJEDNJI ČIN (20 min, 2023) 
Alternativna pozorišna trupa priprema premijeru predstave „Dantonova smrt", uprkos građevinskoj mafiji koja želi da sruši zgradu pozorišta. 
Rediteljka Una Bojić 
SVE JE DOBRO (15 min, 2021) 
Kratki film smješten na dan završne izložbe studentkinje umjetničke akademije Sare Lastavice. 
Rediteljka Ružica Anja Tadić
BUDUĆNOST JE SVIJETLA I NEPODNOŠLJIVA (29 minuta, 2023)
Imajući poteškoće da se suoči sa sljedećom fazom svog života, Marko odlazi iz kuće kako bi prošetao sa čudnim poznanikom. 
Rediteljka Milena Grujić
STELLAR (16 minuta, 2024)
Tokom jednog dana i noći, dvije sestre moraju skupiti uspomene na nedavno preminulog oca. Jedini način na koji mogu da se bore jeste da ostanu zajedno.
Rediteljka Aleksandra Lazarovski
ŠEVA (20 minuta, 2022)
Dolaskom u Beograd, Iva se suočava sa napasnikom i događajem koji će je navesti da osvijesti traumu iz djetinjstva.
Rediteljka Katarina Krstić
ČISTAČ DUŠE (27 minuta, 2022)
Aleksa, dramaturg, i Zlaja, producent, odlaze na selo nadomak Beograda, ne bi li uzeli novac za svoj novi film.
Rediteljka Lana Radošević
Navedeni filmovi pomjeraju granice umjetničkog izraza i suočavaju publiku sa aktuelnim društvenim izazovima.
Ulaz slobodan.

Veče filmskih autorki „Putujuće trake” u utorak u KIC-u

Zimsko računanje vremena počeće večeras u tri sata poslije ponoći.
Tada kazaljke na časovnicima treba vratiti za jedan sat unazad, odnosno na dva sata.
Zimsko računanje vremena traje do poslednjeg vikenda u martu naredne godine.

Počinje zimsko računanje vremena: Večeras pomjeranje kazaljki

Podgoričanin D.L, čiji je identitet poznat redakciji portala Standard, podnio je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv više osoba zbog sumnje da su, pod izgovorom ulaganja u kriptovalute, počinili krivična djela prevare i stvaranja kriminalne organizacije.
U prijavi, u koju je portal Standard imao uvid, oštećeni D.L. navodi da su ga prijavljene osobe, označene inicijalima M.D. i S.V. sa više članova njihove porodice, obmanula obećanjima o “sigurnoj zaradi”, te mu pričinili štetu od ukupno 320.000 eura.
<h2>Upoznavanje i ponuda sumnjive investicije</h2>
Prema sadržaju prijave u koju je portal Standard imao, Podgoričanin D.L. je tokom aprila 2024. godine upoznao M.D. preko zajedničkog poznanika.
Nakon toga, M.D. mu se više puta javljao i nudio “poslovnu priliku” – ulaganje u kriptovalute, bitkoin i etirijum. Projekat, navodno, vodi njegov kum S.V, “uspješan investitor” koji sarađuje sa određenim Ukrajincima trenutno smještenim na primorju Hrvatske, u Splitu i Dubrovniku.
- Govorio je da su to poslovi koje rade ozbiljni ljudi iz inostranstva, da je zarada sigurna i brza. Uvjeravao me da on i kum garantuju svojom imovinom, a da su mnogi već zaradili na isti način - stoji u prijavi.
Oštećeni tvrdi da je u početku bio rezervisan, ali da su pozivi, poruke i navodni kontakti sa “stranim investitorima” stvorili utisak da je riječ o legitimnom poslu.
<h2>Prvi pritisak za ulaganje</h2>
Kako je navedeno u prijavi, nakon više insistiranja, oštećeni je pozvan na ručak u porodični stan M.D. u Podgorici, gdje su prisustvovali njegova supruga, tašta i još nekoliko članova porodice.
- Pozvani smo kako bismo se malo družili i još razgovarali u vezi one investicije, tvrdeći da on i kum daju garancije svojom imovinom, i da će nam sve lijepo objasniti do detalja tog dana kod njega prilikom ručka, što smo mi i prihvatili, pri čemu je naglasio da je vrlo moguće da će na toj večeri ukoliko uspije da stigne od prevelikog obima posla doći i njegov kum S.V. - stoji u prijavi.
Oštećeni D.L. je zajedno sa još dvije osobe otišao u stan M.D., koji mu je prethodno kazao da će se tamo nalaziti i njegov kum S.V. Međutim, kada su stigli, S.V. nije bio prisutan.
- Tokom i nakon ručka, govorili smo o ovim kriptovalutama i ulaganju u iste - stoji u prijavi.
Prisutni su, prema navodima oštećenog, isticali da su već ulagali, da su zaradili i da je riječ o “sigurnom poslu”, pokazujući luksuzan stan, automobile i satove koje su navodno kupili od te zarade.
Pod uticajem njihovih tvrdnji, Podgoričanin je odlučio da uloži prvi iznos novca.
<h2>Prevara i neisplaćeni ulozi Podgoričanina</h2>
Podgoričanin je, prema prijavi, u tri navrata predao ukupno 320.000 eura gotovine – prvo 115.000, zatim 105.000 i na kraju 100.000 eura, sve u prisustvu svjedoka.
Prilikom prvog susreta u Podgorici, M.D. i njegov kum S.V. obećali su mu isplatu uvećanog iznosa do 15. januara 2025. godine, uz uvjeravanja da nema potrebe za notarskim ugovorom jer „svi tako rade i brzo dobijaju zaradu“. Iako nevoljno, oštećeni je pristao i predao prvi iznos.
Kasnije ga je M.D. nagovarao da uloži još novca, tvrdeći da se radi o „posljednjem poslu s Ukrajincima“ i da treba požuriti. Ubrzo je predao i preostale sume – 105.000 i 100.000 eura.
Po isteku dogovorenog roka isplata je stalno odlagana uz razna opravdanja – da novac kasni, da je neko ukrao sredstva, da su ih „Hrvati iz Dubrovnika prevarili“ i slično.
- Iako su u početku M.D. u njegovoj priči podržavale i supruga i tašta, u posljednje vrijeme počele su da se ograđuju, tvrdeći da nemaju veze s tim i da ne znaju ništa o novcu, te da je dat isključivo M.D.-u. Ipak, dodale su da vjeruju da će on i njegov kum vratiti novac. Na kraju se i S.V. distancirao od M.D., navodeći da ne zna gdje je novac završio - navodi se u prijavi u koju je portal Standard imao uvid.
Oštećeni traži povraćaj uloženih 320.000 eura, bez potraživanja dobiti.
<h2>Obećanja o prepisu imovine</h2>
Kako se navodi u prijavi, oštećeni D.L. tvrdi da su M.D. i S.V. obećali povrat njegovog uloženog novca preko prepisivanja nekretnina i poslova sa kriptovalutama, ali dogovor nikada nije realizovan.
Dana 29.07.2025. M.D. je pozvao oštećenog kod svoje majke na Cetinje, gdje su mu on i majka u prisustvu svjedoka rekli da će mu novac biti vraćen prepisivanjem nekretnina u vrijednosti uloženog novca, a ako to ne bude moguće u dogovorenom roku, nekretnine će ostati u njegovom vlasništvu.
Oštećeni je potom pokušao realizovati dogovor kod notara V.B, ali se M.D. i njegova tašta nisu pojavili, tvrdeći da su nekretnine kupljene od novca tašte, što se, prema oštećenom, protivi prethodnim tvrdnjama.
Prema prijavi, posljednje obećanje M.D. i S.V. dali su da će vratiti dio uloženog novca između 15. i 20. septembra 2025. godine, što se nije desilo. Oštećeni navodi da postoje brojni svjedoci, poruke i snimci koji potvrđuju njegove tvrdnje.

Podgoričanin tvrdi da je na prevaru izgubio 320.000 eura: Ubjeđivali ga da će duplirati zaradu preko kriptovaluta?

Nakon što se po pozivu policije danas kasno popodne javila u Centar bezbjednosti Podgorica mlada Podgoričanka, koja tereti bivšeg supruga da fizički zlostavlja njihovu kćerku kada boravi kod njega, sprovedena je u zatvor u Spužu, po nalogu Osnovnog suda u Podgorici koji je osudio na 15 dana zatvorske kazne, jer odbija da mu preda dijete – saopštila je Portalu ETV njena porodica. Ova mlada žena je u sedmom mjesecu rizične trudnoće. O njenoj borbi s crnogorskim institucijama Portal ETV izvještavao je u više navrata, a, kako smo pisali 25. jula, tada je krivičnu prijavu policiji podnijela i protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, kako je rekla, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – napisla je ona tada u prijavi. Kako je ispričala za Portal ETV, pozvonili su i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – napisala je u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe. Tada je bila u petom mjesecu trudnoće i zbog stresa je, kako je istakla u prijavi, prokrvarila, o čemu je izvještaj ginekologa dostavila policiji. U prijavi je napisala i da je sutkinja Hrković ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. Sa sutkinjom se tada dogovorila da popodne sa kćerkom dođe u Centar za socijalni rad, gdje njena kćerka, kako je napisala u prijavi, kada je ugledala oca „doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024211044_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024211044_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="sud"> <figcaption>PO NALOGU SUDA ŽENA U SEDMOM MJESECU RIZIČNE TRUDNOĆE ZATVORENA: Osnovni sud u PodgoriciOsnovni sud</figcaption> </figure>  Ova mlada žena tada je za Portal ETV kazala &nbsp;da je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako je rekla, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je odgovorila da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. Ona odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom. U maju smo objavili da je sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ina Hrković donijela odluku da na 15 dana pošalje u zatvor mladu Podgoričanku, jer odbija da preda maloljetnu kćer ocu protiv kojeg je pokrenula više postupaka zbog nasilja nad njihovim đetetom. Poslije ovakve odluke Podgoričanka je protiv sutkinje Hrković podnijela krivičnu prijavu, a obratila se i institucijama tražeći pomoć, među kojima i Kancelariji ombudsmana. U rješenju sutkinje Hrković piše da „izvršni dužnik nije ispunila obavezu naloženu rješenjem o izvršenju ... od 06. 05. 2025. godine ovog suda, pa se određuje izvršenje izrečene kazne zatvora u trajanju od 15 (petnaest) dana u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija“. - Nalaže se izvršnom dužniku da odmah omogući održavanje ličnih odnosa izvršnog povjerioca i djeteta ..., tako što će u prostorije Centra za socijalni rad dovesti dijete, kako bi je izvršni povjerilac preuzeo... – piše u tom rješenju. Prema odluci suda djevojčica bi kod oca trebalo da boravi svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom od 16 do 19 sati, a te sedmice bi provodila i vikend kod oca – od petka do neđelje veče. U slučaju da ne postupi po ovoj odluci sutkinja Hrković je Podgoričanku kaznila i još jednom zatvorskom kaznom u trajanju od mjesec dana, koju će, kako piše u rješenju, „sud sprovesti po službenoj dužnosti“. Sutkinja Hrković smatra da sigurnost đeteta nije ugrožena i da je u najboljem interesu djevojčice da vrijeme provodi sa ocem, obrazlažući da je tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu protiv njega i da se postupak sada vodi po privatnoj tužbi, te da ni činjenica da se protiv njega pred tužilaštvom vodi još jedan postupak „nijesu dovoljni (razlozi p.a.) da sud zaključi da bi sigurnost djeteta bila ugrožena“. Centar za građansko obrazovanje ranije je upozorio na izvještaj GREVIO (Grupa eksperata Savjeta Evrope za borbu protiv nasilja nad ženama) koji je u prošlogodišnjem izvještaju upozorio na hitnu potrebu za unaprjeđenjem postupanja u slučajevima nasilja nad ženama, podvlačeći brojne nedostatke u odgovoru nadležnih organa, posebno u dijelu odluka o starateljstvu i pravu na posjete, kao i hitnih zabrana prilaska i drugih zaštitnih mjera koje se ne primjenjuju u adekvatnom obimu.

Žena u sedmom mjesecu rizične trudnoće, po nalogu suda, odvedena u zatvor

Pravni zastupnik bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića, advokat Mihailo Volkov, podnio je 15. oktobra Osnovnom sudu u Podgorici tužbu zbog dugogodišnjeg mobinga. &nbsp; U tužbi se navodi čak šest postupanja koja su osnov za pisanje tužbe. Pavićeviću je usmenom naredbom zabranjeno da dolazi na posao još 9. aprila 2021. godine, a disciplinski postupak je pokrenut februara ove godine. Vrh Uprave policije, &nbsp;kako je izvijestila Televizija E, svojevremeno nije Pavićevića obavijestio o planovima mafijaškog klana da dronom napadnu Pavićevićevu porodičnu kuću u Danilovgradu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024131052_cb5193584980363764ea5fc95ee90f2ed30ea65c7eabb1d6d5a63873846344e5.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024131052_cb5193584980363764ea5fc95ee90f2ed30ea65c7eabb1d6d5a63873846344e5" data-rendition-name="original" width="553" height="341" loading="lazy" alt="GODINAMA NA METI VRHA POLICIJE: Milovan Pavićević"> <figcaption>GODINAMA NA METI VRHA POLICIJE: Milovan Pavićević</figcaption> </figure>  Prema tužbi advokata Vojkova, pozivajući se na analizu sudske prakse Crne Gore prema Pavićeviću je počinjeno više ponašanja koja ukazuju na postojanje mobina. Među njima ,,namjerno i neopravdano izolovanje zaposlenog od drugih zaposlenih tako što se izbjegava i prekida komunikacija sa njim”; ,,širenje neistina o zaposlenom uopšte i u vezi sa njegovim privatnim životom”; ,,nedavanje radnih zadataka zaposlenom koji nije opradano potrebama procesa rada, kao i neopravdano onemogućavanje zaposlenog da izvršava radne zadatke” kao i ,,neopravdano i namjerno isključivanje zaposlenog iz obrazovanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja zaposlenih”... U akciji Specijalnog državnog tužilaštva Pavićević je 3. oktobra priveden zbog sumnje da je dio kriminalne grupe na čijem je čelu Aleksandar Mijajlović. &nbsp; Portal ETV je septembra ove godine pisao o disciplinskom postupku protiv Pavićevića koji je poprimio obrise pravog kafkijanskog procesa: ročište, održano 25. septembra, bila je tek prva rasprava iako je postupak protiv Pavićevića pokrenut čak osam mjeseci ranije - još 13. februara ove godine. &nbsp; Pavićevićeva odbrana je tvrdila da se radi o montiranom disciplinskom procesu, o krivotvorenim informacijama u operativnom izvještaju Komisije za bezbjednosne provjere. Ne samo to: Pavićević i advokat Volkov su pokazali da u disciplinskoj tužbi postoje fingirane informacije koje se odnose - na nepostojeća lica i nepostojeće događaje ili lažno prikazana dešavanja čiju je vjerodostojnost lako bilo prethodno provjeriti. &nbsp;&nbsp; &nbsp;

Pavićević tužio državu za mobing

Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Zoran Lakušić podnio je tužbu protiv nekadašnjeg šefa Službe za pravne i administrativne poslove u ovoj kompaniji Aca Ognjenovića, koji je otkaz dobio krajem jula, optužujući ga da je „u više navrata, putem javnih objava i komentara na društvenoj mreži Facebook, iznosio neistinite, uvrjedljive, omalovažavajuće i klevetničke tvrdnje“ na njegov račun, „koje su javno dostupne velikom broju lica i kao takve prenijete od strane nekoliko portala, te prosljeđivane neodređenom broju lica i izvjesno trajno arhivirane“. Lakušić je prethodno, isto u avgustu, protiv Ognjenovića i nekadašnjeg rukovodioca Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimira Ružičića, kojem je krajem juna, takođe, uručen otkaz, podnio krivičnu prijavu u kojoj je tvrdio da mu je ugrožena bezbjednost, te povrijeđena čast zbog njihovih objava na društvenim mrežama, ali i tekstova na portalima. Ta prijava je, kako je Portalu ETV kazao Ognjenović, odbačena kao neosnovana. Lakušić, međutim, nastavlja sa progonom, pa novom tužbom od Ognjenovića, čovjeka kojeg su u Regionalnom vodovodu ostavili bez posla, traži 10.000 eura za pretrpljene i buduće duševne bolove. - Zbog ukazivanja na nezakonite postupke Lakušića i izvršnog direktora Krsta Radovića na udaru smo se našli Vladimir Ružičić i ja, jer smo odbili da ćutimo. Da se radi o udruženom djelovanju i pokušaju da nas ućutkaju svjedoči i činjnica da je gotovo identičnu tužbu protiv mene podnio i doskorašnji Lakušićev savjetnik, sada penzioner, Željko Raičević – kazao je Ognjenović za Portal ETV. On očekuje da će Osnovni sud u Kotoru odbaciti tužbe kao nedozvoljene, ali i dodaje da ukoliko ih prihvati „konačno će se stvoriti situacija da će Lakušić i Raičević na ročištu morati da daju konkretne odgovore o svim dešavanjima u Regionalnom vodovodu“. Lakušić je u objavama na Fejsbuku optuživao Ružičića i Ognjenovića da rade za „šljunkarsku mafiju“, protiv koje se on, navodno, bori.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024061056_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024061056_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda"><figcaption>NEZAKONITE SMJENE: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  U tužbi koju je podnio protiv Ognjenovića, pored ostalog, Lakušić citira objave u kojima ga je prozivao da je dio „kriminalne grupe“ koja je „godinama izvlačila novac iz Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje kroz razne komisije, trajne varijabile, po 3 puta stambene kredite i ostalo“. Fokus tružbe je, ipak, na objavi kojom ga je, kako piše, Ognjenović prozvao da je odgovoran za ,,nezakonito umanjenje naknade na štetu RV a u korist investitora (dosada otkriveno oko 55.000 eura) koje je sproveo Lakušićev savjetnik Željko Raičević“. Ističe da je „tekst na ovu temu sa neistinitim navodima o navodnom nezakonitom umanjenju naknade na štetu RVCP za koju je okrivljen tužilac objavio ETV portal“. Naš portal objavio je 16. jula da su se bivši rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu i nekadašnji šef Službe za pravne i administrativne poslove, kojima je uručen otkaz, opet obratili premijeru Milojku Spajiću i resornom ministru Damjanu Ćulafiću sa inicijativom za preispitivanje rada Lakušića i izvršnog direktora Krsta Radovića. - Kako smo nezvanično saznali, jedan zapošljeni koji je vršio obračun posebne naknade na investicije (što za Regionalni vodovod predstavlja jedan od dva glavna izvora prihoda), je na štetu Regionalnog vodovoda pogrešno obračunavao posebnu naknadu na investicije čime je pričinio materijalnu štetu cc 50-60.000,00 eura po ovo društvo čiji je vlasnik država Crna Gora, a na korist investitora iz Reževića ako se ne varamo, namjerno ili ne nadležne institucije će to utvrditi u narednom periodu – citirali smo navode iz njihovog pisma. Oni su u dopisu iskazali bojazan i da se pokušava da „povreda radne obaveze zapošljenom zastara kako bi taj zapošljeni, koji je pričinio štetu Regionalnom vodovodu, stekao pravo na otpremninu i napuštio Regionalni vodovod kao počasni radnik“. U Regionalnom vodovodu dešava se gotovo nevjerovatna situacija – uskoro će godina kako je Lakušić podnio ostavku na funkciju predsjednika Odbora direktora, ali Vlada je, prema javnosti dostupnim informacijama, do danas nije konstatovala.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102407100_b7c50231708f604b4ce344565f0842ddc710bd2cf664087fd5d1676c686fa07a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025102407100_b7c50231708f604b4ce344565f0842ddc710bd2cf664087fd5d1676c686fa07a" data-rendition-name="original" width="1000" height="1333" loading="lazy" alt="Krsto Radović"><figcaption>OTKAZI ZA NEPODOBNE: Krsto Radović (Photo: Foto: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Ostavka je uslijedila ubrzo pošto je nezakonito smijenio izvršnog direktora kompanije Borislava Ivankovića, u novembru prošle godine i, takođe, nezakonito imenovao Krsta Radovića. Pisali smo da je Ivanković čak treći izvršni direktor kojeg je Lakušić nezakonito smijenio od kada je imenovan na čelo Odbora direktora Regionalnog vodovoda, u maju 2021. godine, u okviru partijske raspodjele funkcija u državnim preduzećima, a pošto su u avgustu 2020. vlast u našoj zemlji preuzele proruske i prosrpske političke elite. Prvo je smijenio Gorana Jevrića, a onda i Josifa Đuraškovića. Za prvog čovjeka Odbora direktora Lakušić je imenovan kao kadar Demokratske narodne partije Milana Kneževića.

Lakušić tužio Ognjenovića, traži mu 10.000 eura za duševne patnje

Pljuske, koje je srbijanski režim dobio na sednici i u rezoluciji Evropskog parlamenta, očigledno su izazvale veliki potres u vrhu države i SNS. Zato je već prvog jutra od usvajanja nikad dužeg i ozbiljnijeg spiska kritika, zamerki, uslova i opomena – u Beogradu došlo do “terorističkog napada”.
Doduše, samo koji sat pošto je - po mnogim elementima sumnjivu - pucnjavu i paljevinu u “Ćacilendu”, ispred Skupštine u kojoj traje zasedanje, predsednik države (za to naravno nenadležan) nazvao “terorizmom”, tužilac je sveo na “pokušaj ubistva”. Ali, to ne menja suštinu sumnje da se nešto – što se, najzad, moglo dogoditi bilo kog dana tokom sedam ipo meseci postojanja najvećeg nehigijenskog naselja u Evropi, a nije – dogodilo baš u momentu kada je odnarođeni srbijanski režim dobio žestoke evropske packe, koje nikako ne može da sakrije.
Nije, naravno, samo tajming događaja u “Ćacilendu” sumnjiv.&nbsp;
Sumnjivo je i kako je izvršilac sa sve kantom benzina i oružjem uopšte ušao među šatore u kojima obitava najgori srbijanski šljam i zločinac, koje čuva policija i gde skoro svakodnevno bivaju napadnuti obični građani koji samo pokušaju da prođu pored.&nbsp;
Sumnjivo je i što je izvršilac penzionisani pripadnik BIA, a važi uverenje da je pripadnik obaveštajnih službi “u službi” do smrti, a ne do penzije.&nbsp;
Sumnjivo je i brzopotezno saslušanje na vratima “marice” i pred kamerama, jer takvo priznanje se lako obara pred sudom.&nbsp;
Sumnjiva je i brzina kojom su policija i tužilaštvo izašli s potpunim podacima i malte ne završenom istragom, kroz usta onoga čiji se rejting strmoglavljuje, a koji voli da priča svakodnevno o svemu sem o onome šta narod očekuje od njega.&nbsp;
Sumnjiva je i ažurnost “sređivanja” lica mesta i okončanja istražnih radnji – što neodoljivo podseća na postupke posle rušenja nadstrešnice na novosadskoj železničkoj stanici.
Upravo zbog približavanja godišnjice novosadske tragedije, analitičari su skloni verovanju da događaj ispred Skupštine predstavlja i svojevrstan alibi koji bi mogao da se iskoristi i u prevenciji okupljanja većeg broja ljudi u Novom Sadu, 1. novembra.
Ono što izaziva nespokojstvo je činjenica da je srbijanski režim u poslednje vreme doživeo nekoliko značajnih udaraca, u koje treba ubrojati i konačni prekid snabdevanja gorivom iz Rusije, sa ucenom za gas, i promenjenu retoriku dosad šarmirane Ursule fon der Lajen, i prvi put evropska reagovanja na laži i uvrede, pa i hlađenja iz SAD i Turske. U isto vreme, veliki broj dotad vernih pristalica iz interesa uočljivo se povukao, kupljeni simpatizeri nadaju se novom vlasniku, pretnje i ucene sve manje “rade”, a piramida koruptivne vlasti se sve više oslanja samo na tradicionalno nepouzdane besprizorne i kriminalce. U takvim uslovima, treba imati u vidu da je zver saterana u ćošak najopasnija. Otud i nespokojstvo: izgleda da je Srbija ušla u fazu kada od vlasti kojoj se izmiče tle pod nogama može da očekuje sve. Bukvalno sve.
Najzad, od trenutka kada se srušila novosadska nadstrešnica, pa do danas, režim i manifestuje sve svoje najgore osobine – samo ne radi ono zbog čega vlast i postoji: ne utvrđuje istinu i krivce za tragediju. Osobine režima, opet, nikome nisu nejasne – to je četrdesetogodišnji kontinuum diktature, bezakonja, nasilja, rata, krađe, nemorala, zaluđivanja i primitivizma. Rukavice su u Srbiji odavno skinute, pa da i mi ne pišemo u rukavicama. Zločinačku es-pe-esovsko – radikalsku vlast (1988-2000), posle koštunica-tadićevskog perioda prikrivanja, izbegavanja odgovornosti i “pomirenja”, nasledila je zločinačka presvučeno radikalska “naprednjačka” i “reformisana” es-pe-esovska vlast (2012 – danas). I to je to.&nbsp;
Ovako svedeno, liči da Srbija nije ni imala šansu. A ta spoznaja i danas unosi nespokoj, imajući u vidu da su se i u studentski protest, i u opozicione stranke, i u građanske organizacije infiltrirali isti oni mozgovi i psihologija koji su svojevremeno okrenuli leđa Balkanskom kasapinu. Oni, koji nisu smatrali da režim svojim delovanjem čini nemerljivu štetu Srbiji, srpskom narodu, svima koji žive u Srbiji i svima koji imaju nesreću da se sa Srbijom graniče, već da nije dovoljno efikasan i sposoban da ostvari “vekovni san”.
Tu infiltraciju, taj moralno-vrednosni kolaps, opet, nije bilo teško izvesti. Srpske bezbednosne službe decenijama baš to, i vrlo uspešno, rade, umesto da štite bezbednost države od stranih uticaja, gde se pokazuju kao ekstremno nesposobne. Srpska pravoslavna crkva deluje kao paramilitantna organizacija, koja huška na zlo, umesto da propoveda mir i ljubav, kako stoji u njenim svetim knjigama. S lanca odavno pušteni kriminalci štite ambijent koji se za kriminalne aktivnosti samo poželeti može. Običan narod, sluđen višedecenijskom nemaštinom, ispiranjem moga, uništenim medijima, lažnim prorocima i “friziranom” istorijom, i nehotice učestvuje u tome.
Kao dokaz svega, ne moramo da idemo dalje od odnosa prema minulim ratovima. Ne samo negiranje genocida, presuđen u sudu čiju nadležnost je priznala i država Srbija, već i njegovo aktivno slavljenje. Smišljeno i plansko guranje pod tepih očiglednih i utvrđenih zločina koji se ne mogu negirati. Obesmišljavanje sudskih postupaka. Slavljenje presuđenih ratnih zločinaca, što u vreme robijanja, što kasnije, pod parolom “odslužili su kaznu”, uz “zaboravljanje” da pravni aspekt nekog zločina uvek sledi i moralni.
Tako smo, na primer, došli u situaciju da zločinac, koji odleži kaznu, bude dočekan kao heroj, dobije priliku da napiše knjigu sa “svojom istinom”, ili, čak, da odradi niz predavanja studentima Vojne akademije. Doček teško obolelog ratnog zločinca Nebojše Pavkovića i njegova planirana sahrana u Aleji zaslužnih građana najbolje ilustruju to uništavanje svake moralne vrednosti i nepostojanje jasne razlike između dobra i zla.
Ipak, Srbija ima šansu. Raspoloženje većine naroda, kao i spoljnopolitičke okolnosti, navode na pomisao da se srbijanskom režimu bliži kraj. Iako, naravno, danas još niko ne može da ozbiljno govori o momentu tog kraja, baš kao ni o okolnostima u kojima do tog kraja može da dođe, a čije pretpostavljanje s razlogom izaziva nespokoj u narodu.
Taj kraj biće makar trenutak predaha i za dve susedne države – Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru – koje Srbija direktno ugrožava svojim frustracijama neostvarenog “carstva” u granicama kojima je neko Načertanije odavno zarazio srpski genom. Jer, na isti način na koji Rusija decenijama drži Srbiju u vazalnom i često mazohističkom položaju, sistemom spojenih sudova ponaša se i Srbija prema ove dve države u kojima živi značajan broj Srba. A to znači i – značajan broj naivnih i indoktriniranih ljudi podložnih manipulaciji, spremnih da unište svoju državu zarad nerealnog očekivanja da će ih, ako to učine, hegemon prihvatiti kao sebi ravne, uz (po) nekoliko bitangi koje primaju naređenja iz ulice Kraljice Ane u Beogradu i za to imaju priličan finansijski interes.
Na kraju, u jednome treba biti posebno jasan i direktan. Ništa, apsolutno ništa se u Srbiji, a otuda ni za njene susede, ne može promeniti, pukom promenom vlasti u Beogradu. Srbija mora da se promeni iz temelja, da se izmeni kompletan narativ koji tu zemlju i njene stanovnike drži u okovima dogme, zabluda i “prirodnog” hegemonizma. Srbija mora da se vrati antifašizmu koji ju je afirmisao, vrednosno jasnom razlikovanju dobra i zla, mora da se okrene idejama budućnosti, shvatanju da je moguće raditi u sopstvenom interesu i pritom ne nužno ugrožavati tuđi. Da kao država, a shodno tome i narod koji je naseljava, izađe iz zone komfora i suoči se sa stvarima koje su u njeno ime i za njen račun rađene i sa svim posledicama toga.&nbsp;
Bez svega toga, svaka puka promena vlasti svodi se na – džaba ste krečili.

Tag: medunarodni-dan-borbe-protiv-nasilja-nad-zenama