Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da i ovog Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama svjedočimo poraznim činjenicama - tokom ove godine u Crnoj Gori počinjena su čak četiri femicida. Svaki od ovih izgubljenih života, kažu u toj organizaciji, potvrđuje da sistem nije uspio da zaštiti žene, da institucije nijesu reagovale na vrijeme i da društvo i dalje toleriše nasilje koje završava najtragičnijim ishodom. - Dok svijet obilježava 30 godina Pekinške deklaracije i Platforme za akciju, nasilje nad ženama ostaje jedan od najtežih oblika kršenja ljudskih prava. CGO naglašava da ovi slučajevi nijesu izolovani incidenti, već opomena da kao društvo još uvijek ne prepoznajemo nasilje kao problem svih nas. Kada počinioci prolaze s blagim kaznama, kada se žrtvama ne vjeruje, a upozorenja ignorišu, nasilje se normalizuje i ohrabruje - kazala je Maja Marinović, saradnica na programima na CGO-u. Ona je podsjetila da je ozbiljnost problema konstatovao i <a href="https://enlargement.ec.europa.eu/montenegro-report-2025_en" target="_blank">Izvještaj Evropske komisije za 2025. godinu</a>, ističući i podatke da svega 10 odsto presuda za nasilje rezultira kaznom zatvora, kao i da, po istraživanju javnog mnjenja, trećina građana i građanki vjeruje da žene izmišljaju tvrdnje o psihičkom nasilju, iako je upravo ono najrasprostranjeniji oblik nasilja nad ženama u Crnoj Gori. - Istovremeno, <a href="https://www.osce.org/me/mission-to-montenegro/602441" target="_blank">najnovije istraživanje</a> Misije OEBS-a u Crnoj Gori, Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografiju i Sigurne ženske kuće pokazuje da je svaka peta žena doživjela neki oblik nasilja, dok više od polovine nijesu potražile pomoć, uz napomenu da je stvarna rasprostranjenost vjerovatno i veća zbog neprijavljivanja - navela je Marinović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251125071128_4540803890dce9aff6d199c5a98f2e1aca29827e0c51872f9324d8e856c8b084.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251125071128_4540803890dce9aff6d199c5a98f2e1aca29827e0c51872f9324d8e856c8b084" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Maja Marinović"> <figcaption>Maja Marinović(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  Ona je istakla da ovi zabrinjavajući podaci svjedoče o duboko ukorijenjenom nepovjerenju prema ženama, minimiziranju nasilja i sistemskoj nekažnjivosti koja obeshrabruje žrtve.&nbsp; - Uprkos kontinuiranim naporima organizacija civilnog društva, strože sankcionisanje femicida i efikasnija zaštita žena i dalje izostaju. Posebno brine nalaz da je gotovo trećina ispitanika/ca žrtvama savjetovala da ćute - dodala je Marinović. Pored fizičkog, psihološkog, ekonomskog i seksualnog nasilja, Marinović napominje da je sve izraženiji oblik zlostavljanja digitalno nasilje, koje je i u fokusu ovogodišnje kampanje „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“. Digitalno nasilje obuhvata prijetnje i online uznemiravanje, koordinisane mizogine napade, seksualno uznemiravanje na internetu, neovlašćeno dijeljenje intimnih sadržaja, kao i manipulisan digitalni materijal.&nbsp; - U dobar vještačke inteligencije, žene i djevojčice posebno su izložene ovim oblicima nasilja, koji često prate ili prethode fizičkom nasilju - rekla je Marinović. Ona je poručila da društvo mora biti svjesno svih oblika nasilja nad ženama, nedvosmisleno pružati podršku žrtvama i dosljedno se suprotstaviti nasilju.&nbsp; - Samo kroz kolektivnu odgovornost, edukaciju i blagovremenu reakciju institucija moguće je prekinuti ciklus nasilja i obezbijediti da žene žive sigurno i ravnopravno - zaključila je Marinović. Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. novembra, u znak sjećanja na sestre Mirabal, ubijene 1960. godine u Dominikanskoj Republici zbog njihove borbe za demokratiju i ljudska prava.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Marinović: Zaštita žena od nasilja počinje brzim i odlučnim odgovorom institucija

Uprava policije je, od početka 2024. godine do danas, evidentirala 619 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, uz dodatnih 25 krivičnih djela koja se dovode u vezu s ovim oblikom nasilja. Takođe, podneseno je 1.000 prekršajnih prijava za 1.366 prekršaja na osnovu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. 
Kako je saopšteno iz Ministarstva unutrašnjih poslova, ovi podaci jasno ukazuju na obim problema koji zahtijeva ne samo hitne reakcije već i dugoročne preventivne aktivnosti.
Ministarstvo unutrašnjih poslova povodom obilježavanja 25. novembra – Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, podsjeća javnost na značaj kontinuirane borbe protiv svih oblika nasilja u porodici i nasilja nad ženama. 
- Nasilje predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava, uključujući pravo na život, slobodu, sigurnost i dostojanstvo. Ovo je društveni problem koji zahtijeva zajednički odgovor svih institucija i građana, ne samo na ovaj dan već svakog dana u godini - saopšteno je iz MUP-a.
Današnji datum koji se u svijetu obilježava kao dan borbe protiv nasilja nad ženama samo je, kažu u Ministarstvu, još jedan podsjetnik koji ukazuje da i ostala 364 dana u godini moramo graditi društvo sa nultim stepenom tolerancije na nasilje, a posebno na nasilje nad ženama.
Nasilje nad ženama se manifestuje kroz fizičko, psihičko, seksualno i ekonomsko zlostavljanje, često ostajući zatvoreno unutar zidova doma. 
- Upravo zbog toga je od ključne važnosti podsticanje žrtava i građana na prijavljivanje nasilja, jer samo pravovremenom reakcijom možemo spriječiti dalja kršenja prava i zaštititi živote - naglašeno je u saopštenju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova – Uprava policije u saradnji s drugim institucijama kontinuirano sprovodi aktivnosti usmjerene ka pružanju podrške žrtvama i procesuiranju počinilaca. Službenici su, kako kažu, posebno senzibilisani za rad s ovim osjetljivim pitanjima, a mjere koje se preduzimaju obuhvataju preventivne i represivne aktivnosti. 
- Nasilje nema opravdanja u bilo kojoj situaciji. Obaveza svih nas je da doprinesemo stvaranju društva u kojem je dom mjesto sigurnosti, a ne straha. Pozivamo sve građane da prijave nasilje i time pomognu u zaštiti onih koji trpe nasilje. Svaki prijavljeni slučaj nasilja korak je ka boljem i sigurnijem društvu - poručuju iz MUP-a.

1250x600

1084x550

Od početka godine više od 600 krivičnih djela nasilja u porodici, podneseno 1.000 prekršajnih prijava

Umjesto podsjećanja jednom godišnje na ono što bi trebalo biti naša svakodnevna borba, umjesto nekoliko sigurnih kuća, Crna Gora bi trebalo da bude sigurna kuća 365 dana svim pripadnicama nježnijeg pola koje u njoj žive, poručio je potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Samo tako, ističe Camaj, možemo iskorijeniti duboke tradicionalne predrasude, čvrsto stojeći uz sve žrtve nasilja i ohrabrujući ih da prijave nasilnike.&nbsp;
- Ispostavilo se, nažalost, da sama prijava ne znači mnogo, ne znači gotovo ništa bez sistemskog rješenja i procesuiranja nasilnika, pravovremene reakcije i adekvatne kazne. Samo na taj način žrtve mogu vratiti povjerenje u policiju i pravosuđe, a nasilnik će samo tako postati svjestan svoje odgovornosti - naglasio je on.
&nbsp;Umjesto čestitke povodom današnjeg dana, Camaj je još jednom pozvao žrtve da ne čekaju već da odmah prijave nasilje.&nbsp;
- Takođe, apelujem na nadležne u policiji, sudstvu i tužilaštvu da više nikada ne dozvole ni jednu tragediju partnerskog ili porodičnog nasilja u Crnoj Gori - poručio je Camaj.

Camaj: Crna Gora bi trebalo da bude sigurna kuća svim ženama 365 dana u godini

Moramo zajedno raditi na stvaranju društva u kojem će se svaka žena osjećati bezbjedno – na ulici, u svojoj kući, na radnom mjestu. Naša je odgovornost da podržimo one koje trpe nasilje, da podignemo svijest o ovom problemu i da ohrabrimo prijavljivanje nasilja bez straha i stida, poručio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Gutić je kazao da je ovo dan kada se podsjećamo na važnost zajedničke borbe protiv svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama.
- Ovo je dan kada skrećemo pažnju na patnju i strah sa kojim se mnoge žene suočavaju svakodnevno, ali i na hrabrost i snagu koja ih vodi ka slobodi i sigurnosti - naglasio je Gutić u saopštenju za medije.
Ministar je kazao da nasilje nad ženama nije samo porodični problem niti privatna stvar, već problem društva, svakog pojedinca i pojedinke među nama. 
- Svako pravo na slobodu i dostojanstvo nije samo zakonsko pravo, već osnovno ljudsko pravo koje ni jedna žena ne smije da izgubi - naglasio je on.
Gutić je pozvao da svi budu podrška ženama koje su pretrpjele nasilje i da osude svaki čin nasilja. 
- Učimo naše mlade o važnosti poštovanja, empatije i nenasilne komunikacije. Svi zajedno možemo doprinijeti tome da žene u našem društvu žive dostojanstveno i slobodno. Neka ovaj dan bude podsjetnik da borba protiv nasilja nad ženama traje svakoga dana. Neka nam bude inspiracija da budemo uzor generacijama koje dolaze i gradimo društvo u kojem će svako biti bezbjedan, poštovan i voljen. Zajedno, možemo i moramo stvoriti svijet gdje svaka žena i djevojčica živi bez straha - poručio je Gutić.

Gutić: Možemo i moramo stvoriti svijet gdje svaka žena i djevojčica živi bez straha

Očekivano, Milan Knežević ponovo nema hrabrosti za direktnu polemiku, pa po starom maniru istura koleginice da ga brane, pokušavajući da fokus sa svojih neistina skrene na teren podmetanja, kazao je Tihomir Dragaš nakon odgovora koji je dobio od poslanice demokratske narodne partije (DNP) Jelena Kljajević.
Kako navodi, poslanica Kljajević, "koja danas drži lekcije o poštenju", svojevremeno je pokušala da preko predsjednice jedne NVO utiče na njega da ne govori o tome da njena snaha ne ispunjava uslove za izbor na mjesto izvršne direktorice jedne regulatorne agencije.
- Istu snahu je, podsjećanja radi, na poziciju zaposlio Raško Konjević, uz namjensku izmjenu sistematizacije. Siguran sam da je poslanici Kljajević precizno preneseno šta sam tada odgovorio: “Nismo se borili protiv DPS-a da bismo radili isto što i oni, i uvijek ću govoriti samo istinu”. Upravo ta istina ih danas najviše boli- kazao je Dragaš.
On je pozvao lidera DNP-a Milana Kneževića da prestane da se krije iza koleginica i da skupi “mrvu političke hrabrosti” da sam odgovori na konkretna pitanja koja mu je postavio.
- Skrivanje iza koleginica ne umanjuje činjenicu da mu je politika postala puko recikliranje DPS arhiva i bježanje od sopstvene odgovornosti- napisao je Dragaš na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTihomirDragas%2Fstatus%2F2025940780104167579%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2025940780104167579%7Ctwgr%5E2d783a936f6e2504b4c02091a680d2f216c7754d%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dragaš odgovorio Kljajević: Knežević da prestane da se krije iza koleginica i da skupi “mrvu političke hrabrosti”

Nikada bošnjačka nacionalistička politika nije jadnija nego kada se ugleda na obrasce srpske nacionalističke politike, ocjenjuje z<a href="https://www.antenam.net/clanak/pecanin-tvrdnja-strujic-harbic-istorijski-neutemeljena-i-nacionalno-sizofrena">a Antenu M </a>bivši urednik kultnog magazina Dani, sarajevski advokat i politički analitičar Senad Pećanin, komentarišući izjavu poslanice Bošnjačke stranke Kenane Strujić Harbić da je Bošnjacima u Crnoj Gori matična država Bosna i Hercegovina.
- Tvrdnja poslanice Bošnjačke stranke o Bosni i Hercegovini kao nekakvoj matičnoj državi Bošnjaka u Crnoj Gori je istorijski neutemeljena, politički štetna, te nacionalno potpuno šizofrena- kategoričan je sagovornik Antene M.
Kako naglašava, dosljedno opredjeljenje ka građanskoj Crnoj Gori, kao državi ravnopravnih građana, jedini je stvarni interes Bošnjaka.
- To je odlično shvatao i prvi predsjednik Bošnjačke stranke, mudri Rafet Husović. On bi se okretao u mezaru kada bi mogao čuti šta danas govore lideri stranke koju je utemeljio, te sa kojim koalicionim partnerima sahranjuju ideju građanske, multietničke Crne Gore- poručuje Pećanin.

Pećanin: Tvrdnja Strujić Harbić istorijski neutemeljena i nacionalno šizofrena

Veliki morski pas snimljen je kod ostrva Cres u Hrvatskoj. Riječ je o vrsti koja se povremeno pojavljuje u Jadranu, uglavnom krajem zime i u proljeće.
Kako navodi Blue World Institute, većina snimaka životinje dolazi sa sjevernog Jadrana, uključujući Kvarnerski zaliv, koji je dobro poznat kao područje Jadrana s najvećom biomasom zooplanktona. Snimljena vrsta druga je najveća vrsta morskog psa na svijetu, odmah nakon kitopsine, koja može doseći dužinu preko 10 metara, prenosi Klix.ba.
Riječ je o migratornoj vrsti koja se hrani planktonom filtrirajući more širom otvorenih usta. Važno je naglasiti da nije opasna za čovjeka.
Kako je za Dnevnik.hr rekao Neven Iveša s Fakulteta prirodnih nauka u Puli, pojavljivanje ove vrste morskog psa u ovo doba godine nije nikakvo iznenađenje jer je ona vjesnik proljeća.
- Jedna potpuno bezopasna vrsta morskog psa i prema hrvatskim zakonima strogo zaštićena tako da bilo kakvo približavanje, uznemiravanje nije dozvoljeno- napomenuo je.

Morski pas kod Cresa u Hrvatskoj: Viđena druga najveća vrsta na svijetu

Norma koja se odnosi na roditeljsko odsustvo biće dodatno razmatrana kroz pregovore sa Evropskom komisijom (EK) i socijalnim partnerima, kazali su iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga i poručili da ne postoji namjera da se ugroze prava bilo kog roditelja.
&nbsp;Predloženim izmjenama Zakona o radu predviđeno je roditeljsko odsustvo u trajanju od 365 dana, uz obavezu da po 60 dana bude neprenosivo za oba roditelja.
&nbsp;Iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga su kazali da je resorna ministarka Naida Nišić, gostujući jutros na Televiziji Vijesti, najavila da će se norma koja se odnosi na zadržavanje roditeljskog odsustva od 365 dana, uključijući 60 dana neprenosivog dijela, dodatno razmatrati kroz pregovore sa EK i socijalnim partnerima.
&nbsp;- Komunikacija sa EK ide u smjeru da se 60 dana neprenosivog odsustva, koje proizilazi iz obaveze usklađivanja sa EU Direktivom, ne oduzima od postojećih 365 dana, već da se tom trajanju doda kao obavezni dio- pojasnili su iz Ministarstva.
&nbsp;Oni su naglasili da nema razloga za paniku.
&nbsp;- Ne postoji namjera da se ugroze prava bilo kog roditelja u Crnoj Gori, bilo da su u pitanju majke ili očevi- poručili su iz resora kojim rukovodi Nišić.

Tag: medunarodni-dan-borbe-protiv-nasilja-nad-zenama