Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da i ovog Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama svjedočimo poraznim činjenicama - tokom ove godine u Crnoj Gori počinjena su čak četiri femicida. Svaki od ovih izgubljenih života, kažu u toj organizaciji, potvrđuje da sistem nije uspio da zaštiti žene, da institucije nijesu reagovale na vrijeme i da društvo i dalje toleriše nasilje koje završava najtragičnijim ishodom. - Dok svijet obilježava 30 godina Pekinške deklaracije i Platforme za akciju, nasilje nad ženama ostaje jedan od najtežih oblika kršenja ljudskih prava. CGO naglašava da ovi slučajevi nijesu izolovani incidenti, već opomena da kao društvo još uvijek ne prepoznajemo nasilje kao problem svih nas. Kada počinioci prolaze s blagim kaznama, kada se žrtvama ne vjeruje, a upozorenja ignorišu, nasilje se normalizuje i ohrabruje - kazala je Maja Marinović, saradnica na programima na CGO-u. Ona je podsjetila da je ozbiljnost problema konstatovao i <a href="https://enlargement.ec.europa.eu/montenegro-report-2025_en" target="_blank">Izvještaj Evropske komisije za 2025. godinu</a>, ističući i podatke da svega 10 odsto presuda za nasilje rezultira kaznom zatvora, kao i da, po istraživanju javnog mnjenja, trećina građana i građanki vjeruje da žene izmišljaju tvrdnje o psihičkom nasilju, iako je upravo ono najrasprostranjeniji oblik nasilja nad ženama u Crnoj Gori. - Istovremeno, <a href="https://www.osce.org/me/mission-to-montenegro/602441" target="_blank">najnovije istraživanje</a> Misije OEBS-a u Crnoj Gori, Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografiju i Sigurne ženske kuće pokazuje da je svaka peta žena doživjela neki oblik nasilja, dok više od polovine nijesu potražile pomoć, uz napomenu da je stvarna rasprostranjenost vjerovatno i veća zbog neprijavljivanja - navela je Marinović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251125071128_4540803890dce9aff6d199c5a98f2e1aca29827e0c51872f9324d8e856c8b084.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251125071128_4540803890dce9aff6d199c5a98f2e1aca29827e0c51872f9324d8e856c8b084" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Maja Marinović"> <figcaption>Maja Marinović(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  Ona je istakla da ovi zabrinjavajući podaci svjedoče o duboko ukorijenjenom nepovjerenju prema ženama, minimiziranju nasilja i sistemskoj nekažnjivosti koja obeshrabruje žrtve.&nbsp; - Uprkos kontinuiranim naporima organizacija civilnog društva, strože sankcionisanje femicida i efikasnija zaštita žena i dalje izostaju. Posebno brine nalaz da je gotovo trećina ispitanika/ca žrtvama savjetovala da ćute - dodala je Marinović. Pored fizičkog, psihološkog, ekonomskog i seksualnog nasilja, Marinović napominje da je sve izraženiji oblik zlostavljanja digitalno nasilje, koje je i u fokusu ovogodišnje kampanje „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“. Digitalno nasilje obuhvata prijetnje i online uznemiravanje, koordinisane mizogine napade, seksualno uznemiravanje na internetu, neovlašćeno dijeljenje intimnih sadržaja, kao i manipulisan digitalni materijal.&nbsp; - U dobar vještačke inteligencije, žene i djevojčice posebno su izložene ovim oblicima nasilja, koji često prate ili prethode fizičkom nasilju - rekla je Marinović. Ona je poručila da društvo mora biti svjesno svih oblika nasilja nad ženama, nedvosmisleno pružati podršku žrtvama i dosljedno se suprotstaviti nasilju.&nbsp; - Samo kroz kolektivnu odgovornost, edukaciju i blagovremenu reakciju institucija moguće je prekinuti ciklus nasilja i obezbijediti da žene žive sigurno i ravnopravno - zaključila je Marinović. Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. novembra, u znak sjećanja na sestre Mirabal, ubijene 1960. godine u Dominikanskoj Republici zbog njihove borbe za demokratiju i ljudska prava.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Marinović: Zaštita žena od nasilja počinje brzim i odlučnim odgovorom institucija

Uprava policije je, od početka 2024. godine do danas, evidentirala 619 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, uz dodatnih 25 krivičnih djela koja se dovode u vezu s ovim oblikom nasilja. Takođe, podneseno je 1.000 prekršajnih prijava za 1.366 prekršaja na osnovu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. 
Kako je saopšteno iz Ministarstva unutrašnjih poslova, ovi podaci jasno ukazuju na obim problema koji zahtijeva ne samo hitne reakcije već i dugoročne preventivne aktivnosti.
Ministarstvo unutrašnjih poslova povodom obilježavanja 25. novembra – Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, podsjeća javnost na značaj kontinuirane borbe protiv svih oblika nasilja u porodici i nasilja nad ženama. 
- Nasilje predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava, uključujući pravo na život, slobodu, sigurnost i dostojanstvo. Ovo je društveni problem koji zahtijeva zajednički odgovor svih institucija i građana, ne samo na ovaj dan već svakog dana u godini - saopšteno je iz MUP-a.
Današnji datum koji se u svijetu obilježava kao dan borbe protiv nasilja nad ženama samo je, kažu u Ministarstvu, još jedan podsjetnik koji ukazuje da i ostala 364 dana u godini moramo graditi društvo sa nultim stepenom tolerancije na nasilje, a posebno na nasilje nad ženama.
Nasilje nad ženama se manifestuje kroz fizičko, psihičko, seksualno i ekonomsko zlostavljanje, često ostajući zatvoreno unutar zidova doma. 
- Upravo zbog toga je od ključne važnosti podsticanje žrtava i građana na prijavljivanje nasilja, jer samo pravovremenom reakcijom možemo spriječiti dalja kršenja prava i zaštititi živote - naglašeno je u saopštenju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova – Uprava policije u saradnji s drugim institucijama kontinuirano sprovodi aktivnosti usmjerene ka pružanju podrške žrtvama i procesuiranju počinilaca. Službenici su, kako kažu, posebno senzibilisani za rad s ovim osjetljivim pitanjima, a mjere koje se preduzimaju obuhvataju preventivne i represivne aktivnosti. 
- Nasilje nema opravdanja u bilo kojoj situaciji. Obaveza svih nas je da doprinesemo stvaranju društva u kojem je dom mjesto sigurnosti, a ne straha. Pozivamo sve građane da prijave nasilje i time pomognu u zaštiti onih koji trpe nasilje. Svaki prijavljeni slučaj nasilja korak je ka boljem i sigurnijem društvu - poručuju iz MUP-a.

1250x600

1084x550

Od početka godine više od 600 krivičnih djela nasilja u porodici, podneseno 1.000 prekršajnih prijava

Umjesto podsjećanja jednom godišnje na ono što bi trebalo biti naša svakodnevna borba, umjesto nekoliko sigurnih kuća, Crna Gora bi trebalo da bude sigurna kuća 365 dana svim pripadnicama nježnijeg pola koje u njoj žive, poručio je potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Samo tako, ističe Camaj, možemo iskorijeniti duboke tradicionalne predrasude, čvrsto stojeći uz sve žrtve nasilja i ohrabrujući ih da prijave nasilnike.&nbsp;
- Ispostavilo se, nažalost, da sama prijava ne znači mnogo, ne znači gotovo ništa bez sistemskog rješenja i procesuiranja nasilnika, pravovremene reakcije i adekvatne kazne. Samo na taj način žrtve mogu vratiti povjerenje u policiju i pravosuđe, a nasilnik će samo tako postati svjestan svoje odgovornosti - naglasio je on.
&nbsp;Umjesto čestitke povodom današnjeg dana, Camaj je još jednom pozvao žrtve da ne čekaju već da odmah prijave nasilje.&nbsp;
- Takođe, apelujem na nadležne u policiji, sudstvu i tužilaštvu da više nikada ne dozvole ni jednu tragediju partnerskog ili porodičnog nasilja u Crnoj Gori - poručio je Camaj.

Camaj: Crna Gora bi trebalo da bude sigurna kuća svim ženama 365 dana u godini

Moramo zajedno raditi na stvaranju društva u kojem će se svaka žena osjećati bezbjedno – na ulici, u svojoj kući, na radnom mjestu. Naša je odgovornost da podržimo one koje trpe nasilje, da podignemo svijest o ovom problemu i da ohrabrimo prijavljivanje nasilja bez straha i stida, poručio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Gutić je kazao da je ovo dan kada se podsjećamo na važnost zajedničke borbe protiv svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama.
- Ovo je dan kada skrećemo pažnju na patnju i strah sa kojim se mnoge žene suočavaju svakodnevno, ali i na hrabrost i snagu koja ih vodi ka slobodi i sigurnosti - naglasio je Gutić u saopštenju za medije.
Ministar je kazao da nasilje nad ženama nije samo porodični problem niti privatna stvar, već problem društva, svakog pojedinca i pojedinke među nama. 
- Svako pravo na slobodu i dostojanstvo nije samo zakonsko pravo, već osnovno ljudsko pravo koje ni jedna žena ne smije da izgubi - naglasio je on.
Gutić je pozvao da svi budu podrška ženama koje su pretrpjele nasilje i da osude svaki čin nasilja. 
- Učimo naše mlade o važnosti poštovanja, empatije i nenasilne komunikacije. Svi zajedno možemo doprinijeti tome da žene u našem društvu žive dostojanstveno i slobodno. Neka ovaj dan bude podsjetnik da borba protiv nasilja nad ženama traje svakoga dana. Neka nam bude inspiracija da budemo uzor generacijama koje dolaze i gradimo društvo u kojem će svako biti bezbjedan, poštovan i voljen. Zajedno, možemo i moramo stvoriti svijet gdje svaka žena i djevojčica živi bez straha - poručio je Gutić.

Gutić: Možemo i moramo stvoriti svijet gdje svaka žena i djevojčica živi bez straha

Čestitanjem neustavnog Dana Republike Srpske, Andrija Mandić je ponovo ogolio suštinu svoje nazadne, antievropske politike, koja je danas mnogo opasnija jer je sprovodi sa mjesta predsjednika Skupštine Crne Gore na koje ga je instalirao Pokret Evropa sad i Milojko Spajić, poručili su iz Demokratske partije socijalista,
Podsjećanja radi, Ustavni sud BiH je 9. januar, datum koji slavi Milorad Dodik, proglasio neustavnim. Taj datum ne priznaje ni ostatak Bosne i Hercegovine, kao ni međunarodna zajednica.&nbsp;
Ovo je, kako ističu iz DPS-a, &nbsp;jedan u nizu poteza Andrije Mandića kojim aktivno narušava dobrosusjedske odnose, koji predstavljaju jednu od osnovnih vrijednosti važnih za učlanjenje Crne Gore u EU.&nbsp;
I to nije prvi put, podsjećaju, budući da je Crna Gora već dva puta dobila protestnu notu od BiH zbog Andrije Mandića. Prvi put zbog posjete Milorada Dodika kada ga je Mandić primio u službenim prostorijama Skupštine Crne Gore, a tom prilikom nije bila istaknuta zastava BiH i drugi put kada je Mandić izjavio da je Vučićev Svesrpski sabor skup dvije države, što je BiH doživjela kao pokušaj udara na njeno ustavno uređenje.&nbsp;
- Na kraju, odgovornost za to što Andrija Mandić danas sa pozicije prvog čovjeka parlamenta bruka Crnu Goru i za to što njegova politika predstavlja klipove u točkovima Crne Gore na njenom evropskom putu snose isključivo predstavnici parlamentarne većine, koji su mu dali tu šansu da ovu sramotu priređuje sa mjesta trećeg najvažnijeg čovjeka u državi. Ukoliko se ne ograde od ovakvog Mandićevog činjenja, partije vlasti će se svrstati u red onih koji besramno udaraju na Ustav susjedne države, dok su im puna usta priče o Evropskoj uniji i vrijednostima na kojima se ista temelji- zaključili su iz DPS-a.

DPS: Mandić čestitkom neustavnog Dana Republike Srpske narušava dobrosusjedske odnose sa BiH, bruka Crnu Goru i minira njen evropski put

U emisiji vikend popodne Televizije E donosimo raznovrstan i inspirativan sadržaj.&nbsp;
Pričamo kako je proteklo istorijsko lansiranje prvog crnogorskog satelita Luča i šta taj korak znači za budućnost nauke i tehnologije u Crnoj Gori.&nbsp;
U studiju nam je gošća koja se bavi filantropijom i otkriva kako uspješno spaja muziku sa humanitarnim radom i pomaganjem drugima. Razgovaramo i sa veterinarkom koja govori o svom profesionalnom putu, razlozima zbog kojih je izabrala taj poziv i misiji posvećenoj zaštiti i zbrinjavanju pasa lutalica.
&nbsp;Za sam kraj, ulazimo u kuhinju i kuvamo sa Sandrom Manojlović, uz ukusne recepte i prijatnu atmosferu.&nbsp;
Čeka vas toplo, informativno i zabavno izdanje koje povezuje nauku, humanost, brigu o životinjama i gastronomiju!
 
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17h!

Vikend popodne na Televiziji E: O lansiranju prvog crnogorskog satelita, veterini i filantropiji

Centralnu informativnu emisiju „24 sata“ na Televiziji E večeras vodi Amra Tahirović, a gost u studiju biće Vladimir Joković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.&nbsp;
U intervjuu će biti riječi o političkim tenzijama nakon dešavanja u Botunu, nesuglasicama oko izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kao i o najavama lidera Demokratske narodne partije o mogućem izlasku iz vlasti. Biće otvorena i pitanja o zatvaranju pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom, kao i unapređenju uslova u oblasti poljoprivrede.
<h2>Tema dana: „Botun ili Ustav?“</h2>
U 24 sata analiziramo: 
 
- Iako su najavljivali izlazak iz vlasti zbog policijske intervencije u Botunu, Demokratska narodna partija je nakon sjednice Predsjedništva ostala u Vladi, ali je postavila nove, politički i pravno teško ostvarive uslove. Umjesto povlačenja, DNP sada vezuje opstanak u vlasti za ustavne promjene, izmjene zakona o jeziku, državljanstvu i državnim simbolima, koja nemaju direktnu vezu sa problemom kolektora u Zeti ali koja i po važećim procedurama, podrazumijevaju široki politički konsenzus u Parlamentu, pa i referendum građana, bez kojeg nema izmjena tog člana Ustava. Šta je onda stvarna taktika DNP-a, da li su građani Botuna zloupotrijebljeni? 
 
 
Ostale teme: 
 
- Porast vodostaja na Skadarskom jezeru, Rijeci Crnojevića i Bojani, Vranjina kritična tačka; 
 
- Peti dan poplava Danilovgrad Prohodniji, vodostaj rijeke Zete opao gotovo metar, otvoren put ka Glavi Zete..
Gledajte "24 sata" , večeras od 19 sati na Televiziji E.

Informativna emisija "24 sata": Gost Vladimir Joković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Parlament Grenlanda ubrzaće održavanje sjednice kako bi razmotrio odgovor na prijetnje Sjedinjenih Američkih Država da preuzmu kontrolu nad ovim arktičkim ostrvom, saopštilo je u zajedničkoj izjavi petoro lideria političkih partija u grenlandskom parlamentu.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da Sjedinjene Države moraju da posjeduju Grenland, autonomni dio Kraljevine Danske, kako bi u budućnosti spriječile Rusiju ili Kinu da zauzmu ovu strateški važnu teritoriju bogatu rudama.
- Ne želimo da budemo Amerikanci, ne želimo da budemo Danci, želimo da budemo Grenlanđani - navodi se u izjavi koju je na društvenim mrežama objavio premijer Grenlanda, Jens-Frederik Nilsen.
Sjednica parlamenta Grenlanda, Inatsisartut, biće pomjerena unaprijed kako bi se obezbijedila fer i sveobuhvatna politička rasprava i zaštitila prava građana, poručili su lideri.

Tag: medunarodni-dan-borbe-protiv-nasilja-nad-zenama