Osjetno smanjenje siromaštva među građanima Crne Gore je jedan od prioriteta rada Vlade Crne Gore, saopšteno je iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva.
U Ministarstvu konstatuju da je siromaštvo globalni problem koji se odnosi na nedostatak osnovnih potreba i resursa potrebnih za dostojanstven život.&nbsp;
- Siromaštvo može imati ozbiljne posljedice na zdravlje, obrazovanje i ekonomski razvoj zajednica, te je važno raditi na rešavanju ovog problema kroz različite programe podrške, politike i inicijative koje će omogućiti pristup osnovnim potrebama svim ljudima. Aktivnosti koje se odvijaju u cilju smanjenja siromaštva prije svega se odnose na oblast ekonomije, rada, zapošljavanja, prosvjete, penzijskog sistema i dr. - kazali su u tom resoru.
Tvrde da je Vlada Crne Gore u potpunosti posvećena iznalaženju rješenja koja će doprinijeti da se smanji broj siromašnih i socijalno isključenih u Crnoj Gori.
- U saradnji sa privatnim sektorom, nevladinim organizacijama i međunarodnim partnerima, osjetno smanjenje siromaštva među građanima Crne Gore je jedan od prioriteta rada Vlade Crne Gore. Siromaštvo je globalni društveni problem sa kojim se suočavaju i najrazvijenije zemlje, pa ni država Crna Gora nije izuzetak - navedeno je u saopštenju.
Iz oblasti socijalne i dječje zaštite, kako su reklu, sprovodi se niz sistemskih mjera i programa koji su namijenjeni pojedincu, odnosno porodici sa nepovoljnim ličnim ili porodičnim okolnostima, koji uključuju prevenciju, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku.
Aktivnosti Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije posebno su usmjerene na zaštitu najranjivijih grupa. U cilju unaprjeđenja kvaliteta života i osnaživanja za samostalan i produktivan život ranjivih kategorija Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti propisana su prava iz socijalne i dječje zaštite i to materijalna davanja i usluge socijalne i dječje zaštite.
- U cilju smanjenja siromaštva uspostavljena je saradnja Zavoda za zapošljavanje Crne Gore i centara za socijalni rad. Sporazum o procesu socijalne aktivacije radno sposobnih korisnika materijalnog obezbjeđenja ima za cilj unaprjeđenje položaja ranjivih grupa nezaposlenih lica kroz ponudu integrisanih usluga iz oba sistema - kažu u Ministarstvu.
Kako bi obezbijedili bolju targetiranost i usmjerili materijalna davanja ka kategoriji stanovništva kojima je pomoć najpotrebnija planirana je izrada Prijedloga novog Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti.&nbsp;
- Kako bi se smanjilo siromaštvo na sjeveru Crne Gore, koji je u najvećem riziku, važno je implementirati ciljane programe podrške, investirati u razvoj infrastrukture, stvaranje radnih mesta i pružanje pristupa obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti. Takođe je važno osnažiti lokalne zajednice i podržati njihove inicijative za ekonomski razvoj i poboljšanje kvaliteta života - ističu u Ministarstvu.
Posljednjih godina, napominju, opada stopa rizika od siromaštva i nejednakost u Crnoj Gori.
- Stopa rizika od siromaštva u 2022. godini iznosila je 20,3 odsto, što pokazuje procenat lica čiji je ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Ova lica nijesu nužno siromašna, samo imaju veći rizik da to budu, jer je njihov ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Činjenica je da u poslednjem periodu i u Crnoj Gori bilježimo rast cijena i to je i jedan od glavnih razloga zbog čega planiramo donošenje Prijedloga novog Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kako bi upravo bolje targetirali kategoriju stanovništva kojoj je pomoć najpotrebnija - kažu u Ministarstvu.
Sva materijalna davanja iz oblasti socijalne i dječje zaštite, kako ističu, znatno utiču na smanjenje siromaštva u Crnoj Gori, s tim što je, naglašavaju, problem siromaštva višedimenzionalni problem i u rješavanju je neophodno uključivanje svih relevantnih aktera, poput resora zapošljavanja, obrazovanja, zdravstva i ostalih.
U prethodnom periodu Ministarstvo je pripremilo prijedloge Strategije razvoja sistema socijalne i dječje zaštite i Strategije deisntitucionalizacije, čije usvajanje očekuju uskoro na Vladi.&nbsp;
Obje strategije, saopštili su, sadrže aktivnosti u cilju unapređenja kvaliteta života naših građana, uključujući i kategoriju stanovništva koji se nalaze u riziku od siromaštva.&nbsp;
- Efikasan i efektivan sistem socijalne i dječije zaštite, kojem teži Crna Gora, treba da obezbijedi mjere i programe koji prvenstveno imaju najveći pozitivni uticaj za korisnike, uz jasnije definisanje mehanizama i plana finansiranja, kao i da se obezbijedi finansijska održivost. U krajnjem, jačanje sistema će u narednom periodu doprinijeti održivom i kontinuiranom smanjenju siromaštva i ranjivosti populacije kroz jačanje preventivne funkcije i omogućavanje da populacija izađe iz sistema socijalne i dječje zaštite. Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i Vlada Crne Gore će u narednom periodu posvećeno raditi kako bi se broj siromašnih smanjio i kako bi mjere koje se donose bile što efikasnije i targetirale osobe kojima je pomoć potrebna- poručeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ministarstvo: Opada stopa rizika od siromaštva i nejednakost u Crnoj Gori

Srpski narko-bos, jedan od šefova najdugovječnijeg klana sa Balkana zvanog „grupa Amerika”, Zoran Jakšić juče je pronađen mrtav u svojoj ćeliji u zatvoru u Peruu, prenosi tamošnji portal LaRepublica. Tužilaštvo i policija istražuju uzrok smrti ovog kriminalca čija biografija uključuje uspostavljanje jedne od najvećih mreža za šverc kokaina iz Južne Amerike u Evropu, korišćenje preko 40 različitih identiteta, kao i tri filmska pokušaja bjekstva iz zatvora.
Srpski trgovac drogom i vođa ozloglašene grupe „Amerika”, služio je 25-ogodišnju kaznu u ozloglašenom zatvoru „Nemezis“ koji se nalazi u pomorskoj bazi Kaljao u blizini glavnog grada Perua Lime. Ovaj zatvor važi za najbolje obezbjeđen u zemlji, piše <a href="https://www.krik.rs/narko-bos-zoran-jaksic-pronadjen-mrtav-u-zatvoru-u-peruu/">KRIK.</a>
Tokom jučerašnje rutinske kontrole čuvari su pronašli Jakšića mrtvog u ćeliji. Nisu navedeni detalji i uzrok smrti, samo je saopšteno da je obaviješten tužilac Kaljaoa, kao i policija.
- Kada je utvrđeno da zatvorenik ne reaguje, aktivirani su protokoli za hitne slučajeve i izvršena je kardiopulmonalna reanimacija bez uspjeha, jer je potvrđeno odsustvo vitalnih znakova - saopštili su iz Nacionalnog zatvorskog instituta.
<h3>Ko je bio Zoran Mihajlović Jakšić?</h3>
Jakšić je bio jedan od najiskusnijih narko dilera porijeklom sa Balkana koji se u poslu šverca kokaina nalazio skoro 30 godina.
Živio je u različitim zemljama koje su mu bile baze za organizaciju transporta droge iz Južne Amerike u Evropu, a po svijetu se kretao koristeći neki od svojih čak 40 lažnih identiteta, najčešće lažne pasoše Srbije i Bosne i Hercegovine.
Klan „Amerika” vodio je zajedno sa Miletom Miljanićem, američkim državljaninom srpskog porijekla – a kome se trenutno u Njujorku sudi zbog posjedovanja oružja i finansijskih malverzacija.
Sem šverca droge, ova kriminalna grupa poznata je i po umiješanosti u mnoga ubistva, od kojih su većina izvršena tokom 90-ih u Srbiji.
Kada je italijanska policija istraživala „grupu Amerika“ 2010. godine zaključili su da je u pitanju jedan od vodećih uvoznika kokaina za Evropu.
- Nedavno je pomenuta grupa postala vodeći akter u trgovini kokainom između Južne Amerike i Evrope, uspjevši da za samo nekoliko godina stvori monopol nad skoro čitavim pomorskim rutama droge, snabdijevajući evropsko tržište i održavajući čvrste poslovne odnose s italijanskim i evropskim organizovanim kriminalom - piše u izvještaju italijanske policije u koji je KRIK imao uvid.

KRIK: Narko-bos Zoran Jakšić pronađen mrtav u zatvoru u Peruu

U toku je još jedan vrlo napet dan u Srbiji. Centar zbivanja ovog puta je u Novom Pazaru, ali su se režimski mediji, potrudili da, pojačanim narativom, napetost prošire širom Srbije. U toku si i hapšenja.
Situacija ispred Državnog univerziteta u Novom Pazaru napeta je od sinoć, kada su maskirani batinaši upali i nasilno izbacili studente iz zgrade. Zbog toga su ispred zgrade Univerziteta od ranog jutra studenti, građani i veliki broj policije.
U jednom trenutku, kako je javio N1, studenti su se vratili u zgradu Državnog univerziteta u Novom Pazaru i policija se povukla.
Dok se sve to odvijalo, mediji blisku Aleksandru Vučiću objavljivali su informacije pod naslovima “Gebelovski otrov izazvao haos u Novom Pazaru! Srbi strahuju od blokadera islamista” i “UDARNO! Četvorica mudžahedinsko-blokaderskih siledžija upravo uhapšeni!”.
U pisanju su otišli toliko daleko da su naveli da Srbi strijepe od noći koja dolazi.
I predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je istakao da su se u Novom Pazaru dogodili ozbiljni incidenti.
Naglasio je da država garantuje sigurnost i bezbjednost građana i da su uhapšene četiri osobe.
- Želim da kažem da su krenula hapšenja u Novom Pazaru, upravo su uhapšene četiri osobe. Četvorica onih koji su primjenjivali nasilje nad policijom Srbije i nad svojim sugrađanima i nastaviće se hapšenja - rekao je Vučić.
Istakao je da su se danas dešavale užasne stvari i napomenuo da će država zaštiti građane Srbije.
- Ne vjerujem da ljudi od mene očekuju informacije, ljudi očekuju šta je to što će država da uradi i može li država da garantuje sigurnost i bezbjednost svim ljudima. Informacije mogu da dobiju od vas, mogu da dobiju od nekih drugih, a od države očekuju djela. Danas sam, prije svega, bio orijentisan na pripremu programa i planova, ali danas su se događale užasne stvari u Novom Pazaru - &nbsp;rekao je Vučić tokom telefonskog uključenja za Informer TV.
- To nikakve veze nema sa blokaderima, oni su samo izvršioci političkih naloga određenih stranaka. To nije nikakva tajna, oni su tu da njihove političke naloge sprovode u djelo - dodao je Vučić.
- Jutros je dobijen zahtjev rektora državnog Univerziteta u Novom Pazaru, inače riječ je o muslimanki, za ulazak policije. Zgrada državnog univerziteta u Novom Pazaru liči na vrlog, ne želim da kažem svinjariju da nekoga ne bih vjerski uvrijedio, ali svakako ne na mjesto u kojem žive ljudi, a posebno necivilizovani ljudi ili pristojni ljudi koji drže do čistoće, elementarne urednosti i svega drugog. Policija se ponašala u skladu sa ovlašćenjima, stala na ulaz, izigravala džakove gdje su ih ekstremistički junaci tukli kamenicama i pesnicama i svim mogućim po vizirima, štitovima i po svemu drugom - rekao je Vučić.
<h2>Ministar Beriša poziva na „sprečavanje krvoprolića“: Svi koji su krenuli ka Novom Pazaru da se vrate 
 
 Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Demo Beriša osudio je danas, kako je naveo, napade na pripadnike policije ispred Državnog univerziteta u Novom Pazaru i pozvao sve koji su krenuli iz drugih mjesta ka tom gradu da se vrate, "kako svojim ponašanjem ne bi doprinijeli izazivanju krvoprolića".</h2>
- Policijski službenici savjesno obavljaju svoju dužnost i nisu politički protivnici, kako to neki očigledno misle, pa uzimaju pravdu u svoju ruke. Ovakvo sramno ponašanje nije u skladu sa demokratskim vrijednostima koje Srbija njeguje i bez obzira da li se radi o građanima ili službenim licima mora biti sankcionisano u skladu sa zakonom - naveo je Beriša u saopštenju.

U toku hapšenja u Novom Pazaru

Vlada Crne Gore, nakon današnje sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu, utvrdila je na „elektronskoj sjednici“ kojima je, između ostalog, predviđeno da Agencija pristup podacima iz evidencija, registara i zbirki vrši na osnovu pisanog sporazuma zaključenog sa starješinom organa ili odgovornim licem u pravnom licu. 
 
 Prvim amandmanom je predviđeno da se u članu 13 dodaju dva nova stava. 
 
 - Pristup elektronskim putem podacima iz evidencija, registara i zbirki podataka koje vode državni organi, organi državne uprave, organi lokalne samouprave i organi lokalne uprave, pravna lica i drugi subjekti iz stava 1 ovog člana, Agencija vrši na osnovu pisanog sporazuma zaključenog sa starješinom organa, odnosno odgovornim licem u pravnom licu - navodi se u amandmanu. 
 
 Dodaje se da se zaključivanje sporazuma vrši uz prethodno pribavljeno mišljenje organa uprave nadležnog za zaštitu tajnih podataka i nezavisnog nadzornog tijela nadležnog za zaštitu podataka o ličnosti. 
 
 Drugim amandmanom Vlade predviđeno je da je Agencija ovlašćena da prikupija podatke nadzorom nad elektronskim komunikacijama i poštanskim pošiljkama koji se odnosi na: sadržaj elektronske komunikacije, podatke o saobraćaju u elektronskoj komunikaciji i neuspješnom uspostavljanju komunikacija, podatke o lokaciji u elektronskoj komunikaciji koja se odnosi na korisnika, međunarodne telekomunikacione veze i sadržaj i vrstu poštanske pošiljke, odnosno usluge. 
 
 Jednim od amandmana Vlade predviđeno je da se radni odnos u Agenciji može zasnovati bez javnog oglašavanja. 
 
 - Radna mjesta koja se popunjavaju bez javnog oglašavanja utvrđuju se aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji službeničkih mjesta u Agenciji. Odluku o zasnivanju radnog odnosa u Agenciji donosi direktor Agencije - predviđeno je amandmanom. 
 
 Ministar pravde Bojan Božović ranije je kazao da će taj Vladin resor predložiti amandmane na tekst Prijedloga zakona o ANB-u, uvažavajući sugestije poslanika i nevladinog sektora. 
 
 Grupa nevladinih organizacija tražila je hitno povlačenje Predloga zakona o ANB-a iz skupštinske procedure, navodeći da predložena rješenja ozbiljno ugrožavaju ustavna i međunarodno zagarantovana prava građana.

Vlada nakon sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu na „elektronskoj sjednici“ utvrdila osam amandmana na Zakon o ANB

Iz Opšte bolnice Nikšić demantovali su navode nikšićanina Spasoja Krunića koje smo u subotu objavili u tekstu <a href="https://etv.me/drustvo/krunic-cetiri-dana-sam-strahovao-za-dijete-jer-nije-bilo-tetanus-vakcine-da-li-smo-dotakli-dno">Krunić: Četiri dana sam strahovao za dijete, jer nije bilo tetanus vakcine – da li smo dotakli dno?</a> uz tvrdnju da je riječ o „gnusnim lažima“ i obavještenje da je zbog širenja panike prijavljen nadležnim državnim organima.
Demanti u nastavku prenosimo integralano:
Dana 26.07.2025. godine na Portalu ETV objavljen je uznemiravajući tekst sa naslovom „Krunić: Četiri dana sam strahovao za dijete, jer nije bilo tetanus vakcine – da li smo dotakli dno?“.
Sve navode iz teksta javno demantujemo, jer su apsolutno netačni i radi se o gnusnim neistinama, za koje smo zbog uznemirenja javnosti i obraćanja više građana Nikšića – nakon objave teksta, bili primorani da prijavimo nadležnim organima, zbog širenja panike.
Pacijent je u Bolnici dobio apsolutno sve što mu je bilo potrebno, odnosno saniranje povrede od strane dežurnog ljekara specijaliste, izdat mu je medicinski izvještaj, sa kojim je upućen u Dom zdravlja – odnosno kod izabranog doktora, radi dalje terapije koja je preporučena, a to su antibiotici i eventualno tetanus, odnosno tetanusova vakcina, ukoliko pacijent u zdravstvenom kartonu nema podataka o redovnoj vakcinaciji. Primanje vakcine protiv tetanusa, kao i svih drugih vakcina je zakonski regulisano i vakcinacija se ni u jednom slučaju ne sprovodi u stacionarnom dijelu Bolnice. Što se tiče seruma protiv tetanusa, isti se takođe prima u Domu zdravlja, odnosno u hitnim slučajevima u službi hitne pomoći Doma zdravlja. Kako pacijent zbog prirode povrede nije zadržan u Bolnici, već otpušten na dalje kućno liječenje, potrebna terapija se primenjuje u Domu zdravlja.
U konkretnom slučaju, pacijent je upućen u Dom zdravlja da bi se prvenstveno kroz zdravstveni karton provjerilo da li je primio ovu vakcinu sa svojih 18 godina, te nakon te provjere, izabrani ljekar će odrediti da li ima potrebe, da pacijent prima pomenutu vakcinu. Ukoliko je pacijent primio ovu vakcinu sa 18. godina, TZ zaštita mu je potpuna, imajući u vidu da je starost 18 godina granica pokrivenosti TZ zaštitom kroz redovnu vakcinaciju.
Ukoliko se utvrdi da pacijent nije primio navedenu vakcinu, te da postoji potreba da se obavi dodatna provjera, to se obavlja takođe u Domu zdravlja, preko izabranog doktora, između ostalog i radi pravilne evidencije vakcinacije u zdravstvenom kartonu pacijenta. Dakle, vakcinacija se nikada nije sprovodila u Jedinici urgentnog bloka Bolnice.
Indikativno je da se autor teksta osvrnuo na nedostatak ostalih medicinskih sredstava, koji nemaju veze sa liječenjem njegovog člana porodice, a kojih je u tom momentu u Bolnici bilo u dovoljnim količinama, o čemu imamo dokaz stanja Centralne Apoteke.
Posebno moramo napomenuti, da od strane autora teksta nije podnijeta bilo kakva pritužba Zaštitniku prava pacijenata Bolnice, kako bi eventualne propuste otklonili, ukoliko su postojali, odnosno pojasnili pacijentu ono što on kao laik ne zna (što je objašnjeno u prethodnom tekstu), kao ni većina građana, već su se isti nakon objave teksta uznemirili.
Takođe, prije objave navedenog teksta u medijima od urednika, nijesmo dobili mogućnost ni da se izjasnimo kao strana na koju se objavljenim informacijama odnosi, te smatramo da je isto navedeno predstavljalo ozbiljne posljedice i u konačnom je dovelo do stvaranja panike i uznemiravanja javnosti posebno, pacijenata kojima je navedena terapija potrebna.
S poštovanjem,
DIREKTOR
mr sci. dr Zoran Mrkić

Opšta bolnica Nikšić: Krunić iznio gnusne neistine, prijavili ga nadležnimi organima zbog širenja panike

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice i vlasnica firme „GP Contour“, ponovo je u žiži javnosti, i to zbog poslovanja njene firme. Na društvenim mrežama ovih dana bukti rasprava nakon što su se pojavili podaci o poslovanju njene firme, ali i cijeni modnih detalja koje nosi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Sve je počelo kada je Mujović podnijela prijavu protiv novinarke TV E, Vesne Rajković Nenadić, zbog Facebook objave u kojoj se pominju papuče brenda Dior, koje ona nosi. Korisnici društvenih mreža tvrde da one koštaju oko 750 eura – što je, ispostavlja se, znatno više od prosječne mjesečne plate u firmi čija je vlasnica Danijela Mujović. &nbsp; Prema javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, a objavili su ih i korisnici na X-u, zaposleni u GP Contour tokom prošle godine primali su prosječnu neto platu od oko 470 eura. To je značajno ispod trenutnog zakonskog minimalca u Crnoj Gori, koji iznosi 600 eura. &nbsp; U firmi su, prema tim podacima, prošle godine radila četiri zaposlena, a prijavljeni dnevni pazar, kako navode na mreži X, a pozivajući se na podatke sa sajta CompanyWall, iznosio je svega 200 eura. Ovi brojevi dodatno podstiču sumnje javnosti i sve češće pozive nadležnim institucijama da ispitaju zakonitost poslovanja. &nbsp; - Kako je moguće da radnike plaća ispod svakog zakonskog minimuma i kako je uopšte našla četvoro ljudi koji su pristali da rade za tu platu?“ – pita se jedan od korisnika mreže X, čije su objave izazvale lavinu komentara. &nbsp; Pitanja se nižu: Da li se izdaju fiskalni računi? Da li su radnici prijavljeni na puni iznos zarade? Koliki je stvarni promet firme? &nbsp; Posebnu pažnju javnosti privukla je i informacija da je stalna imovina kompanije Danijele Mujović u 2024. godini porasla za 44.000 eura u odnosu na godinu ranije. U isto vrijeme, plate zaposlenih su – smanjene. Sve to dolazi u trenutku kada životni troškovi rastu, a prosječne plate na državnom nivou bilježe uzlazni trend. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e" data-rendition-name="original" width="1206" height="1299" loading="lazy" alt="Company Wall Mujović"> </figure>  Na društvenim mrežama se nižu komentari da finansijski pokazatelji firme ne ulivaju povjerenje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4" data-rendition-name="original" width="1206" height="1842" loading="lazy" alt="Company Wall Danijela Mujović"> </figure>  Na sajtu CompanyWall, kompanija Danijele Mujović nalazi se u kategoriji kompanija koje najgore posluju u okviru djelatnosti kojom se bave.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmimformer1%2Fstatus%2F1948978685307982329%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dior na nogama, minimalac za radnike: Finansijska bajka Danijele Mujović

Iz Demokrata su saopštili da je pas sumnjiv da je komita, te da je više nego očigledno da iza njegovog djelovanja stoje Ljubo Milović i Radoje Zvicer. &nbsp;Unutrašnjom istragom utvrdiće se da li je pas služio u odjeljenju koje je nekad bilo pod kontrolom Zorana Lazovića, satirično je na Iks mreži prokomentarisao poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević, reagujući na informaciju da je na Dvorskom trgu na Cetinju policajac, prema nezvaničnim navodima, sam sebe ranio dok je pokušavao da savlada psa.
Istovremeno, kako dodaje, potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, Aleksa Bečić, naložio je hitan veting u redovima policijskih pasa, dok je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica rekao da je prošlo vrijeme kada je Bemax mogao ubacivati pse u policijske redove.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F1949440884157935648&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcetinje-policajac-se-ranio-dok-je-pokusao-da-obuzda-psa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Pas je komita, iza njega stoje Zvicer i Milović, Bečić naložio hitan veting policijskih pasa

U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje izvršni direktor, funkcioner Demokrata Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora, funkcioner Demokratske narodne partije Zoran Lakušić nastavljaju sa čistkom, pa je juče uručen otkaz bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću. Na društvenoj mreži Fejsbuk Ognjenović je juče napisao da mu je uručen otkaz, optuživši menadžment kompanije da djeluje kao organizovana kriminalna grupa. Tvrdi i da lider DNP Milan Knežević stoji uz njih. OKG „Sestre“ Ponovio je da Radović „ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor“ i da je „zbog toga pokrenuo odmazdu prema kolegi Vladimiru Ružičiću“ i njemu. Optužio je troje kolega da godinama „izvlače“ novac iz Regionalnog vodovoda „kroz razne komisije, trajne varijabile, po 3 puta stambene kredite i ostalo“. - Lakušiću smo smetali jer smo ukazivali na nezakonite radnje koje je preduzimao od kojih je najsvježije otkrivena nezakonito umanjenje naknade na štetu RV a u korist investitora (do sada otkriveno oko 55.000 eura)... – napisao je on, pored ostalog. Ognjenović skupinu koju je okrivio za otkaze njemu i Ružičiću naziva „OKG 'Sestre'“ (po vodoizvorištu Bolje sestre) i ističe da su im otkaze dali nezakonito. - ...na mjesto šefa Pravne službe dovela Bojanu Rajković Demokrate Budva koja je politikolog, a lažno se predstavlja da je dipl. pravnik, nezakonito u Revizorski odbor imenovala lica koja nemaju odgovarajuću struku (na čelo postavila Marka Milačića - Prava Crna Gora koji je politikolog) itd. Za sve ovo i još mnogo toga, podnijete su krivične prijave, pa će gospoda imati priliku da pokažu svoje pravničko znanje pred nadležnim organima – napisao je Ognjenović, između ostalog.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje"> <figcaption>PROBLEMI SE GOMILAJU: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je 27. juna da je nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu Vladimiru Ružičiću uručen otkaz. Radović ga je, prethodno smijenio 10. marta i onda pokrenuo disciplinski postupak, kao i protiv Ognjenovića. - Problemi su počeli od momenta kada je konstatovano da Krsto Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora s obzirom na to da nema potrebno radno iskustvo na rukovodećim pozicajama sa sedmim stepenom stručne spreme, a što je potvrđeno i inspekcijskim nadzorom – kazao je tada za Portal ETV Ružičić. Uvjeren je da mu se Radović osvetio zbog ocjene da nije ispunjavao uslove za poziciju izvršnog direktora.&nbsp; I on je tada upozorio da je Radović na mjesto Ognjenovića, sporazumom o preuzimanju, na poziciju šefa Službe za pravne i administrativne poslove preuzeo iz Monetengrobonusa Bojanu Rajković.&nbsp; - Angažovao je kao pravnicu, a ispostavilo se, nakon inspekcijskog nadzora da nema završen pravni, nego fakultet političkih nauka – kazao je Ružičić. &nbsp;Vlada ne reaguje U Regionalnom vodovodu bura se ne stišava od novembra prošle godine kada je Lakušić, odnosno Odbor direktora, nezakonito smijenio tadašnjeg izvršnog direktora Borislava Ivankovića i za vršioca dužnosti imenovali Krsta Radovića, iako nije ispunjavao uslove predviđene kompanijskim aktima. Ubrzo potom, 16. decembra Lakušić je podnio ostvaku koju Vlada do danas nije konstatovala, a Odbor direktora radi u punom kapacitetu. Grupa zapošljenih, ali i Ružičić i Ognjenović su se u više navrata obraćali otvorenim pismima premijeru Milojku Spajiću, te ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću (Demokrate) ali oni ignorišu i njih i probleme koji se gomilaju u ovom državnom preduzeću. Pisali smo u više navrata da je u partijskoj raspodjeli državnih preduzeća nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite Regionalni vodovod „pripao“ DNP-u Milana Kneževića. Ta partija je na čelo Odbora direktora delegirala Lakušića u maju 2021. godine od kada je nezakonito smijenio čak tri direktora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević"> <figcaption>UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Vlada ga, međutim, bez obzira na ozbiljne probleme s kojima se suočava Regionalni vodvod zbog njegovih nezakonitih odluka, ne dira, pa čak ni pošto je podnio ostvaku 16. decembra prošle godine.&nbsp; Zakon o privrednim društvima je decidiran u članu 171, koji precizira prestanak članstva u odboru direktora – pa u stavu jedan, tačka tri piše da mandat člana odbora direktora prestaje podnošenjem ostavke, a tačka sedam glasi da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava jedan ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. Sudeći prema činjenici da Odbor direktora Regionalnog vodovoda finkcioniše u punom kapacitetu, bez obzira na to što je predsjednik ovog tijela ostavku podnio prije sedam i po mjeseci, a to potvrdio i ministar Ćulafić u Skupštini Crne Gore 16. aprila, jasno je da Vlada iz nekog razloga još ne želi da konstatuje faktičko stanje i imenuje novi odbor. Prema saznanjima Portala ETV i premijer i njegov PES još ne reaguju, jer je Milan Knežević zahtijevao da mu se da vrijeme da nađe novo uhljebljenje za Lakušića. To mu, međutim, baš i ne ide lagano, jer je, kako saznajemo, odbijen na više adresa.&nbsp; Ne bune se ni Ćulafić i njegove Demokrate, jer im je Lakušić uposlio Radovića. A i Knežević preko Lakušića nastavlja da upošljava, pa je tako uspio da obezbijedi apanažu, kako smo pisali početkom jula, za saborca, bivšeg poslanika u Skupštini Crne Gore, politički propalog Marka Milačića, lidera proruske i prosrpske političke partije Prava Crne Gore. Milačić je imenovan, iako nema znanje i kvalifikacije, u Revizorski odbor Regionalnog vodovoda, đe će primati naknadu 500 eura mjesečno.&nbsp; I dok se ministar Ćulafić ne glaska na dešavanja u Regionalnom vodovodu žestoko je reagovao na skandalozne događaje u Eko fondu, naravno, braneći partijske interese i partijskog druga, direktora ove institucije Draška Boljevića. Pa tako Ćulafić u oštrom saopštenju medijima poručuje kako Odbor direktora nije mogao smijeniti Boljevića, jer je mandat toga tijela prestao podnošenjem ostavke članice Odbora. Istina, ne poziva se na Zakon o privrednim društvima, već na Statut Eko fonda. I kategoričan je da je njenom ostavkom po sili zakona prestao mandat Odboru direktora koji se sada, kako je upozorio, lažno predstavlja kao organ upravljanja u ovoj instituciji. &nbsp; „Sila zakona“ tako se primjenjuje po potrebi i partijskim interesima. Pa će Lakušić u ostavci, izvjesno je, upravljati Regionalnim vodovodom dok mu Knežević ne nađe novi posao.

Uručen otkaz i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću

Crna Gora danas plaća cijenu višedecenijskog nedostatka crnogorskih autora iz raznih naučnih oblasti, posebno istorijske nauke, lingvistike, antropologije, proučavanja baštine... Obrazovali smo se na udžbenicima i radovima onih koji Crnu Goru nikada nijesu smatrali kao autentični nacionalni i državni prostor, već kao provinciju srpske države i ogranak srpskog naroda. Danas smo mi jedina država na svijetu sa hiljadugodišnjim trajanjem, priznata kao suverena i kao član UN, sa priznatim crnogorskim jezikom i crnogorskom nacijom, čiji dio stanovništva, koji nikada nije bio dio suśedne države, sebe smatra nacionalno dijelom te države, njenog istorijskog, kulturnog i jezičkog nasljeđa. Dugo vremena je i u Crnoj Gori važila zabluda da je srpska vojska krajem 1918. godine oslobodila Crnu Goru od austrijske okupacije. To je jedna od hiljadu laži koje su prenošene iz publikacija suśedne Srbije i njenih ispostava u Crnoj Gori. Stotine neoborivih činjenica, dokumenata savezničkih snaga, govore da je srpska vojska ušla u Crnu Goru bez borbe, oslobođenu od strane crnogorskog naroda, zajedno sa drugim okupacionim snagama, kako su se sami saveznici precizno definisali. Brojne depeše potvrđuju da se radi o okupiranoj teritoriju, o okupacionim trupama, uključujući i depeše najvećeg vojnog vrha srpske vojske. Uprkos protivljenju nekih saveznika, a ponajviše zahvaljujući Francuzima i njihovoj okupacionoj vojsci, srpska vojska je uspostavila okupacionu upravu u Crnoj Gori i formirala privremenu vlast, lojalnu Beogradu. U organizaciji Beograda, lažnom skupštinom, ugašena je država Crna Gora, što jedino cinici nazivaju ujedinjenjem.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f" data-rendition-name="original" width="1920" height="2798" loading="lazy" alt="ivanović"><figcaption>Poslanik crnogorskih federalista dr Mihailo Ivanovićetv</figcaption></figure>  <h2>Kršenje prava</h2> Beogradski mediji, Politika, Vreme, Pravda ... prenose u brojevima od 10. februara 1924. godine, u izvještaju iz skupštinskog zaśedanja, riječi dr Mihaila Ivanovića, poslanika crnogorskih federalista: „Prvi je posao režima bio uništiti cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru. Srbijanski dinastičari dobijaju od režima pohvale i nagrade za paljenje kuća, vađenje očiju živim ljudima, bacanje đece na bajunetima kroz prozore, lomljenje ruku ženama i đeci kartečima iz topa, zato što nijesu vjerni Kralju itd... Divlji napadi na prošlost i tradicije Crne Gore, rušenje spomenika, pljačkanje istorijskih dokumenata, i.t.d, ostaće samo kao dokaz moralne veličine i državničke sposobnosti režima“... Niko nije protivurječio, niko nije u Skupštini rekao da su to laži. Zato što su znali da je to istina. Jedina reakcija je bila potpredśednika Skupštine Lj. Bakića, kako „nema crnogorskog naroda u Crnoj Gori, već ima samo srpskog naroda“... Slično je Crna Gora nekiliko puta „oslobađana“. Od Nemanjića do Karađorđevića, da bi je danas oslobađala svetosavska crkva iz suśedne države. Kao i stoljeće i nešto prije, kada su suspendovani svi zakoni postojeće kraljevine, tako i današnji oslobodioci ne haju za Ustav, zakone, procedure. Krše se međunarodne povelje koje imaju supremaciju nad domaćim zakonodavstvom. Krši se povelja UN iz 1948. godine, Evropska konvencija o ljudskim pravima, donešena u Rimu 4. novembra 1950. godine, čiji je potpisnik 2006. godine Crna Gora. Krši se pravo na mirno okupljanje i protest građana, kao jedno od osnovnih ljudskih prava po pomenutim poveljama. Nije čudo što UN reaguju na kršenje povelje UN, jer je to vidljivo i laicima. Kakve su to pravne fakultete završavali predstavnici vlasti kad ne poznaju najvažnije međunarodne povelje o ljudskim pravima, koje su dužni da poštuju silom zakona? Država je dužna da radi na otklonjanu razloga zbog kojih se organizuju mirni protesti, a ne da tiranijom većine uskraćuju elementarno ljudsko pravo! Takođe, čitav postupak od hapšenja Milivoja Katnića, bivšeg SDT i njegovog pomoćnika Saše Čađenovića su školski primjeri kršenja Evropske konvencije, koja garantuje „... pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. Pretvaranje pritvora u zatvor je neprihvatljivo po međunarodnim poveljama. Iste te međunarodne povelje i presude Suda za ljudska prava u Strazburu, smatraju ubistvom od strane države pritvorenika kojem nije omogućeno liječenje u skladu sa njegovim zdravstvenim potrebama. Jednog dana će se morati pred sudom odgovarati zašto se uskraćuje Milivoju Katniću liječenje od strane ljekara koji ga je liječio i kojem vjeruje da mu neće umanjiti sposobnost odbrane? Śećate se đe je liječen optuženi Bratislav Dikić u procesu za terorizam u vrijeme „nedemokratske bivše vlasti“?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af" data-rendition-name="original" width="522" height="624" loading="lazy" alt="mauzolej"><figcaption>Autorsko djelo Ivana Meštrovića, Mauzolej na Lovćenu etv</figcaption></figure>  <h2>Uticaj Crkve Srbije</h2> Sarkastično zvuče riječi potparola NSD Mirka Miličića kako je gradonačelnik Budve i sam doprinio uličnom prebijanju, jer, kaže, niko nema pravo da „sistematski izigrava i krši zakon, da vrijeđa pojedince i porodice, da zavađa građane“. Samo je zaboravio da doda da to jedino ne važi za Andriju Mandića, predśednika Skupštine, članove NSD-a i Crkvu Srbije sa svojim velikodostojnicima. Ako neko krši zakone Crne Gore i zavađa ljude to su ta gospoda. Čemu služe riječi Joanikija Mićovića o vraćanju kapele Karađorđevića na Jezerski vrh do da poziva na kršenje zakona o zaštiti kulturnih dobara i poziva na obračun, pa i građanski rat? Da li bi pravio Joanikije problem da se Aca palikuća „pružio“ i sagradio mauzolej po nacrtu koji je naručio od Ivana Meštrovića? Da li bi to bio „božji hram“? Za razuman svijet samo proglašenje Metodija Ostojića za još jednog mitropolita u Crnoj Gori je uvreda i omalovažavanje značaja i autentičnost crkve u istoriji Crne Gore, ma čijom je baštinom smatrali. To je smicalica i lakrdija koja je svjesno urađena iz Beograda kako bi se crkva u Crnoj Gori istorijskim značajem svela na Vranjsku eparhiju. Nedavno je Metodije Ostojić držao opelo ratnom zločincu, saradniku fašista Draži Mihailoviću, uz prisustvo članova rukovodstva NSD-a, predśednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića i potpredśednika Vlade Budimira Aleksića? Bez bilo kakve reakcije države i onih koji su tako strašno bili pogođeni reakcijom građana 13. jula na Gorici? <h2>Izdaja države</h2> Nedavno je na jednoj televizije organizovana debata dvojice najgorih ministara policije u istoriji Crne Gore, aktuelnog Danila Šaranovića i prethodnog Filipa Adžića. Čusmo od Šaranovića kako je Aleksa Bečić, zvani Ljaljo, svojom umješnošću i sposobnošću prevazišao krizu oko obezbjeđenja mandata za skupštinsku većinu 23. novembra 2020, kada se mimo ustavnih procedura ušlo u ustavnu nadležnost donošenjem Odluke o dopunama Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore, po osnovu nepostojećeg vanrednog stanja. Pa se zatim odlučivalo, opet kršeći zakon i suprotno Ustavu i Poslovniku, tako što je bez uvjerenja DIK-a verifikovan mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“ Suadi Zoronjić. I to sve zahvaljujući Ljalju, koji bi svoju „umješnost“ trebalo jednog dana da dokazuje na sudu zbog kršenja Ustava Crne Gore i nezakonitog izbora poslanika. A lustracija, nadam se, je neminovna, jer je to rang državnog udara.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="bečić"><figcaption>PARTIJSKA POSLUŠNOST U POLICIJI: Danilo Šaranović i Aleksa Bečićetv</figcaption></figure>  A da je „posao režima bio uništi cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru“, kako reče dr Mihailo Ivanović, crnogorski federalista, govori to što pomenuti Aleksa Bečić i Danilo Šaranović sprovode autoritativnu vlast u resorima kojima rukovode, ne poštujući Ustav i zakone, uvodeći partijsku poslušnost kao kriterijum u rekonstrukciji policije. Sa namjerom da se te nezakonite radnje prenesu i na pravosuđe, kako bi se i sudije pripodobile volji vlasti i postali poslušni. Da bi se sprovodio veting u bilo kojoj oblasti mora se njegova primjena zakonski urediti, čime bi se utvrdilo koji organ i po kojim kriterijumima, u definisanom postupku, može meritorno odlučivati o dokazima da li su nezakonito pribavljeni prihodi ili ne. Na osnovu izvedenih dokaza, ne nečije proizvoljne sumnje. Inače je to obična lakrdija i bezakonje, kojima se samo želi stvoriti podobno i poslušničko pravosuđe i partijska policija. Poznato je iz istorije da je Stevo Vukotić, šura kralja Nikole, bio za to da se kralju Nikoli ne dozvoli povratak u zemlju i da se Srbija i Crna Gora bezuslovno ujedine. Nakon aneksije Crne Gore, Stevo Vukotić je više puta tražio prijem kod kralja Aleksandra, ali ga je on dugo ignorisao. Na kraju, kada ga je ipak primio, Stevo Vukotić primijeti: ,,Pa vaše visočanstvo, čudo me nijeste primili ranije poslije svega što sam učinio za našu stvar“. Aleksandar mu odgovori: ,,Izdao si zakletvu datu jednom kralju, tako ćeš izdati i mene“. Neki sumnjaju u istinitost ovih riječi, ali je sigurno da svaki izdajnik završi na smetlištu istorije, odbačen od svih. Prije ili kasnije svi izdajnici završe na smetlištu istorije. Već vidim Mandića i slične kako obigravaju oko Palate Srbija i zgrade u Nemanjinoj 11 da ih neko primi. U mnogim teorijskim raspravama demokratija se često posmatra kao politički i društveni regulatorni princip. U tom smislu potencira se uspostavljanje prceduralne strane demokratije, „pravila političke igre“, bezuslovno poštovanje zakona, institucija i garancija njihovog poštovanja, kao supstancijalnih odredbi demokratije, kojima se reprezentuje vladavina naroda. Kršenje Ustava zakona, procedura, kako bi se pripodobili potpunoj kontroli vlasti, odlike su autoritarnih sistema i diktatura. Borba za demokratiju nije kampanja, ona je vječiti proces. Busamo se u prsa da smo istorijski najslobodarskiji narod na Balkanu. Makijaveli bi rekao: „Jednako je teško osloboditi narod koji želi da ostane servilan, kao i porobiti narod koji želi da ostane slobodan“. Jesmo li ovo drugo?

Tag: medunarodni-dan-borbe-protiv-siromastva

Ministarstvo: Opada stopa rizika od siromaštva i nejednakost u Crnoj Gori

KRIK: Narko-bos Zoran Jakšić pronađen mrtav u zatvoru u Peruu

U toku hapšenja u Novom Pazaru

Vlada nakon sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu na „elektronskoj sjednici“ utvrdila osam amandmana na Zakon o ANB

Opšta bolnica Nikšić: Krunić iznio gnusne neistine, prijavili ga nadležnimi organima zbog širenja panike

PRATITE TVe UŽIVO