Inicijativa mladih s invaliditetom Boke (I MI Boke) 10. decembra, povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, organizovala je Javnu tribinu o položaju osoba s invaliditetom (OSI) u Kotoru. Cilj događaja bio je da omogući dijalog o mjerama iz Nacrta Lokalnog akcionog plana u oblasti invaliditeta za period 2026–2028. godine, izrađenog s namjerom unapređenja prava i pune inkluzije OSI.
Plan predviđa konkretne, mjerljive i održive korake, koji će se realizovati u saradnji sa relevantnim akterima — organizacijama civilnog društva, institucijama, porodicama, te prije svega samim osobama s invaliditetom.
To je poručila Tamara Vuković iz I MI Boke, predstavljajući Nacrt na javnoj tribini. Podsjetila je da je organizacija sprovela istraživanje o poštovanju prava OSI u Kotoru, analizirala dostupne podatke, održala fokus grupe i upućivala zahtjeve lokalnim institucijama, kako bi se dobila sveobuhvatna slika položaja OSI u Kotoru.
Prema njenim riječima, Lokalni akcioni plan obuhvata osam ključnih oblasti: podizanje svijesti, pristupačnost fizičkog okruženja i informacija, socijalnu i dječju zaštitu, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, zapošljavanje, kulturu i sport, te međusektorsku saradnju i institucionalnu koordinaciju.
„U oblasti podizanja svijesti predloženo je organizovanje većeg broja javnih debata, tribina i drugih događaja o pravima OSI povodom značajnih međunarodnih datuma, najmanje četiri puta godišnje“, navela je Vuković.
Govoreći o pristupačnosti, istakla je da plan definiše niz mjera za uređenje javnih površina, prevoza i pristupa informacijama.
„Predviđeno je kontinuirano pružanje usluge besplatnog pristupačnog taksi prevoza za OSI, obezbjeđivanje pristupačnosti prevoznih sredstava u gradskom i prigradskom saobraćaju, povećanje broja prilagođenih taksi vozila, te planiranje i sprovođenje mjera za prilagođavanje objekata i površina u javnoj upotrebi“, kazala je ona.
U oblasti socijalne i dječje zaštite dokument predviđa širenje usluga podrške — nastavak organizovanja sastanaka grupa samopomoći OSI i roditelja djece s invaliditetom, finansiranje dodatnih potrebnih sati usluga personalne asistencije i pomoći u kući iz lokalnog budžeta, kao i izgradnju JU Dnevnog centra za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju, uz zapošljavanje i edukaciju potrebnog kadra.
Kada je riječ o obrazovanju, plan se fokusira na podršku inkluzivnom učenju i jednakim šansama za svako dijete. U oblasti zapošljavanja, mjere su usmjerene na osnaživanje osoba s invaliditetom i motivisanje poslodavaca.
„Neophodno je obezbijediti dovoljan broj asistenata u nastavi za svu djecu s invaliditetom (DSI), finansirati nabavku didaktičkog materijala i pomagala, te obezbijediti besplatan taksi prevoz od kuće do škole“, navela je Vuković.
Osma oblast odnosi se na međusektorsku saradnju i jačanje institucionalne koordinacije.
„Nadamo se da će ovaj dokument postati osnova za sistemsko unapređenje standarda i prava osoba s invaliditetom u Kotoru“, poručila je Vuković.
Javna tribina organizovana je u okviru projekta „OSIlimo Kotor za inkluzivnost”, koji je podržan kroz program Podržani = Osnaženi, realizovan od strane Fonda za aktivno građanstvo u partnerstvu sa Zakladom za razvoj lokalne zajednice „Slagalica“ iz Hrvatske. Program finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Kotor: MI Boke na Međunarodnom danu ljudskih prava o položaju osoba sa invaliditetom

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom diskursu, a predstavnici vlasti ga često podstiču ili tolerišu - ocijenili su u Akciji za ljudska prava (HRA) povodom Međunarodnog dana ljudskih prava.
Oni su ukazali da je poslije masovnog ubistva na Cetinju 1. januara zabilježen je porast govora mržnje, posebno na društvenim mrežama.&nbsp;
- Kulminaciju je doživio u odnosu na turske državljane, u kontekstu incidenta za koji su pogrešno optuženi turski državljani. Uhodani patrijarhalni obrasci normalizuju nasilje prema ženama i LGBTIQ osobama, na udaru su i aktivistkinje kao i poslanice i druge državne funkcionerke - istakli su u HRA.
Oni su podsjetili i da Državno tužilaštvo govor mržnje ne prepoznaje u podizanju spomenika odlikovanom Hitlerovom savezniku niti u ratnoj propagandi poput izjava predsjednika opštine Pljevlja „Dogodine u Prizrenu".
- Normalizacija takve retorike ugrožava vladavinu prava, društvenu koheziju i evropske integracije - jasni su u HRA.
<h2>VLAST DOVODI U PITANJE ČLANSTVO U EU</h2>
Iako je članstvo u Evropskoj uniji proklamovan strateški cilj Crne Gore, postupci izvršne vlasti ga, cijene oni, i dalje dovode u pitanje.&nbsp;
- Zatvoreno je tek sedmo od ukupno 33 poglavlja. Sredinom decembra se očekuje zatvaranje još pet, među kojima nije i poglavlje „vanjski odnosi", koje je Hrvatska blokirala jer je Crna Gora prošle godine usvojila Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dahau i Mauthausen, pod pritiskom srpskih nacionalističkih stranaka iz vlasti - naveli su HRA.
Poglavlja 23 i 24 koja se tiču ljudskih prava i pravosuđa, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije su, upozoravaju u ovoj NVO, najzahtjevnija i ostaće otvorena do kraja pregovaračkog procesa.
- Akcija za ljudska prava u kontinuitetu podsjeća na završna mjerila koja je potrebno doseći u tom procesu, pa tako i ovim saopštenjem - dodali su oni.
<h2>ZBOG NEODGOVORNOSTI IMAMO PET OD SEDAM SUDIJA U USTAVNOM SUDU</h2>
Zbog neodgovornosti vlasti Ustavni sud danas ima samo pet od sedam sudija što je, prema njihovim riječima, nedovoljno da efikasno riješi veliki broj ustavnih žalbi (1672) i inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti (364).
- Uprkos tome Ustavni sud je od prošle godine odlučio o svim ustavnim žalbama starijim od dvije godine čime je spriječio kršenje prava na suđenje u razumnom roku - naveli su u HRA.
Zbog partijskih interesa, kako su istakli, prijeti opasnost da jednoj sutkinji bude i produžen mandat koji joj već protivustavno traje preko godinu dana.
<h2>NIZ ZADATAKA U PRAVOSUĐU</h2>
Privremeno su, kako su podsjetili, povećane zarade nosiocima pravosudnih funkcija i inicirane su ustavne izmjene u vezi sastava Sudskog savjeta u skladu s međunarodnim preporukama. Ipak, ukazuju da na putu ka EU ostaje čitav niz zadataka: izbor nedostajućih sudija i državnih tužilaca i bolja organizacija u cilju dostizanja ažurnosti, donošenje kvalitetnih odluka, nepristrasno utvrđivanje odgovornosti, poboljšanje uslova rada i kapaciteta sudova.
- Pitanje obezbijeđenja integriteta adekvatnim vetingom još je pod znakom pitanja - naglasili su u HRA.
<h2>ČETIRI FEMICIDA OVE GODINE</h2>
Institucije, navode u HRA, kasne u zaštiti prava na život i sigurnost građana.
- Skoro godinu se čeka da Savjet za građansku kontrolu rada policije iznese stav o postupanju policije tokom masovnog zločina na Cetinju 1. januara 2025, dok je Ombudsman tek ove godine objavio mišljenje o masakru na Cetinju iz 2022. godine - kazali su u HRA.
Statistika, kako dodaju, pokazuje dramatične posljedice izostanka pravovremene institucionalne reakcije.
- Samo ove godine zabilježena su čak četiri femicida - podvukli su u HRA.
Izostanak odgovornosti posebno je, cijene oni, vidljiv i u odnosu na ispitivanje odgovornosti za nesavjesno liječenje. Tako ni nakon 14 godina od smrti Ivane Šoć nije utvrđena odgovornost ljekara, iako su vještaci Medicinskog fakulteta u Ljubljani nedavno pred Višim sudom u Podgorici potvrdili prethodni nalaz kolega iz Hrvatske, da je njen život izgubljen zbog ljekarskog propusta.
- Dodatno zabrinjavaju i najnoviji tragični slučajevi - smrt bebe u Nikšiću i smrt dječaka u Baru, koji tek treba da budu djelotvorno istraženi - naglasili su u HRA.
<h2>ZABRANA MUČENJA NIJE OBEZBIJEĐENA ADEKVATNO</h2>
Žrtve mučenja su, kako su kazali, napokon stekle pravo na besplatnu pravnu pomoć.
- Obavezujuće uputstvo vrhovnog državnog tužioca doprinijelo je adekvatnom praćenju i izvještavanju o procesuiranju prijava torture, ali ne i vidnom unapređenju djelotvornosti istraga - smatraju u HRA.
Država, kažu oni, i dalje ne obezbjeđuje zabranu mučenja u skladu sa međunarodnim standardima niti pruža adekvatne proceduralne garancije, zbog čega ispunjavanje preporuka Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja (CPT) &nbsp;- ključno za zatvaranje poglavlja 23 - nije dostižno.
- Vlada uprkos apelima nije objavila preliminarna zapažanja CPT - dodali su u HRA.
Prema nalazu Operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama, napredak postoji u postupanju u predmetima nasilja u porodici, posebno u pogledu ujednačenosti, efikasnosti i dosljednije krivičnopravne kvalifikacije nasilja. Ipak, kako ističu u HRA, i dalje postoje ograničenja poput nedovoljnih kadrovskih i tehničkih kapaciteta, neujednačen kvalitet procjena rizika, slabija koordinacija sa policijom i centrima za socijalni rad, nedovoljno informisanje žrtava o toku postupka.
<h2>NEOPRAVDANO IZOSTALE NAKNADE ZA PORODICE NESTALIH SA KOSOVA I BiH</h2>
Crna Gora, navode oni, aktivnije istražuje ratne zločine zahvaljujući intenzivnijoj komunikaciji sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove.
- Status civilnih žrtava rata priznat je svim nestalim i ubijenim civilima iz ratova devedesetih, a članovima njihovih porodica obezbijeđene su mjesečne novčane naknade - kazali su u HRA.
Država je, kako su istakli, obezbijedila i jednokratnu pomoć od po 100.000 eura za 16 porodica u slučajevima Murino, Tuzi, Štrpci i deportacija izbjeglica, ali su neopravdano izostavljene porodice nestalih sa Kosova i iz BiH.
- Pozitivno je i zaključivanje Aneksa sporazuma o saradnji između državnih tužilaštava Crne Gore i Hrvatske, kojim je uveden reciprocitet u saradnji oko procesuiranja ratnih zločina, što bi trebalo da omogući i to da Crna Gora dobije informacije o rezultatima istrage u predmetu "Lora 3", koji se odnosi na mučenje i stradanje nikšićko-šavničke grupe. Inicijativa za podizanje spomenika žrtvama ratnog zločina u Kaluđerskom lazu dobila je podršku Ministarstva kulture i medija - naveli su u HRA.
Lokalni parlament Bijelog Polja usvojio je, kako su podsjetili, inicijativu da se osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzme nagrada 'Risto Ratković' dodjeljena 1993. godine.
No, u HRA upozoravaju da ponovno otvaranje starih predmeta još nije donijelo rezultate.
- Regionalna saradnja ostaje na formalnom nivou, nema pomaka u obezbjeđivanju spomenika i dana sjećanja na žrtve Deportacije, država nije zvanično uspostavila i adekvatno obilježila Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, i taj zločin se i dalje povremeno relativizuje od strane političara i u medijima - ukazuju u HRA.
<h2>NAPADI NA NOVINARE I DALJE OZBILJAN PROBLEM</h2>
U Crnoj Gori, prema njihovoj ocjeni, postoji stalno nastojanje pojedinih političara iz vlasti da suze prostor za slobodno izražavanje svojih kritičara posebno iz reda NVO i advokata.
- Ne podnose kritiku i reaguju neumjereno. Državno tužilaštvo i Uprava policije su po inerciji pokrenuli prekršajne postupke protiv komentara novinara na društvenim mrežama, ali su ih i obustavili kad im je ukazano na međunarodne standarde slobode izražavanja - navode u HRA.
Napadi na novinare u Crnoj Gori, kako verbalni tako i fizički, i dalje, kako su konstatovali, predstavljaju ozbiljan problem.
- Nema napretka u rasvjetljavanju ubistva Duška Jovanovića iz 2004, kao ni napada na Tufika Softića ni utvrđivanja odgovornosti za ranjavanje Olivere Lakić. Prema podacima Sindikata medija i Safejournalists baze, u 2025. je zabilježeno 28 incidenata, što je povećanje u odnosu na 24 slučaja iz 2024. godine. Bilo je i pet osuđujućih presuda - kazali su u HRA.
Posebno su, decidni su oni, zabrinjavajući napadi na fotoreportere Steva Vasiljevića i Borisa Pejovića u selu Gornje Zaostro blizu Berana, dok su izvještavali o podizanju nezakonitog spomenika.
- Političko kalkulisanje i onemogućavanje izbora kandidata CANU i NVO za Savjet Agencije za audiovizuelne usluge kao i nesprovođenje sudskih presuda u vezi sa izborom direktora RTCG-a, dodatno ugrožava pravni poredak i povjerenje javnosti u državne institucije - dodali su u HRA.
<h2>NASILJE MEĐU DJECOM POPRIMA SVE BRUTALNIJE OBLIKE</h2>
I nasilje među djecom u Crnoj Gori je i dalje, upozoravaju oni, ozbiljan problem koji poprima sve brutalnije oblike.
- Objavljeno je da je samo u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno 115 slučajeva takve vrste nasilja, a posebnu zabrinutost izazivaju javne objave snimaka na kojima tuče dječaka i djevojčica snimaju i podstiču brojni njihovi vršnjaci - naveli su u HRA.
Iako je Vlada najavila više mjera, a pravosudne institucije pojačale sankcionisanje, napredak još, ukazuju oni, ne odgovara hitnosti situacije.
<h2>POLOŽAJ OSI GOTOVO NEPROMIJENJEN</h2>
Iako je u septembru 2024. u Podgorici otvorena nova psihijatrijska klinika, položaj osoba sa psiho-socijalnim invaliditetom ostaje, kažu u HRA, gotovo nepromijenjen.
- Pretjerana i dugotrajna hospitalizacija u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici (SPB) u Dobroti i dalje je česta, maloljetnici se uprkos nenadležnosti ustanove za njih i dalje tamo smještaju, a institucionalizacija ostaje dominantan - često i jedini - oblik zbrinjavanja - kažu u HRA.
Usluge podrške za život u zajednici su, cijene oni, nerazvijene, sudovi i tužilaštva ostaju fizički nepristupačni.
- Takvo stanje ugrožava napredak u ključnim poglavljima 23 i 24 na putu ka EU - jasni su u HRA.
<h2>NEDOSTATAK STRATEŠKOG PRISTUPA BORBI PROTIV SIROMAŠTVA</h2>
Crna Gora, prema njihovim riječima, i dalje značajno zaostaje u ispunjavanju preporuka Komiteta UN-a za ekonomska, socijalna i kulturna prava, posebno u oblasti borbe protiv siromaštva i osiguravanja osnovnih egzistencijalnih potreba.
- Nedostatak strateškog pristupa borbi protiv siromaštva, preciznih podataka i adekvatnih procedura i dalje otežava efikasnu zaštitu prava najugroženijih grupa i planiranje javnih politika - jasni su u HRA.
<h2>ZAKON O PREPOZNAVANJU RODNOG IDENTITETA &nbsp;JOŠ NIJE UVRŠTEN U DNEVNI RED</h2>
Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta bio je, kako su kazali, pripremljen i usaglašen sa relevantnim institucijama 2024, ali je potom zaustavljen i još od kraja te godine nije uvršten na dnevni red Vlade, čime se onemogućava njegovo upućivanje u Skupštinu.
- Izvještaj Evropske komisije ponovo potvrđuje da takvo odugovlačenje predstavlja ozbiljan propust Crne Gore u ispunjavanju međunarodnih obaveza iz oblasti ljudskih prava. Tokom posjete u maju, Visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volker Türk ohrabrio je nadležne da Parlamentu upute ovaj nacrt zakona i ukinu postojeću praksu sterilizacije - naveli su u HRA.
<h2>VIŠE OD STOTINU AKTIVNIH RATOVA I SUKOBA</h2>
U HRA su konstatovali da je na Međunarodni dan ljudskih prava 2025. godine u toku više od <a href="https://www.cfr.org/global-conflict-tracker" target="_blank">stotinu aktivnih ratova i oružanih sukoba, međunarodnih ili untrašnjih</a>. Posebno, kako su podvukli, zabrinjava situacija u Ukrajini, u kojoj rat traje i četvrtu godinu nesmanjenom žestinom, i u Gazi, gdje se pravi mir još ne nazire.
Amnesty International, Human Rights Watch i Nezavisna međunarodna istražna komisija Savjeta za ljudska prava UN, utvrdili su da je Izrael nad Palestincima u Gazi sprovodio genocid. Predsjednik SAD-a Donald Tramp je uveo sankcije zvaničnicima Međunarodnog krivičnog suda (MKS), uključujući dvoje sudija i dvoje tužilaca. <a href="https://balkans.aljazeera.net/teme/2025/7/2/koje-kompanije-ucestvuju-u-izraelskom-genocidu" target="_blank">Izvjestiteljka UN, Frančeska Albaneze</a>, pokazala je u svojim izvještajima da su i multinacionalne kompanije, ali i 28 država, pomagale ratne zločine i genocid obezbjeđujući vojnu tehnologiju i oružje za Izrael.
- Drastično je smanjena podrška međunarodnom poretku zasnovanom na poštovanju ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava. Ipak, specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija, gospoða Albaneze, kao i Margaret Satterthwaite, Irene Khan i Mary Lawlor, koje su se protekle godine interesovale za ljudska prava i u Crnoj Gori, kao i Visoki komesar za ljudska prava Volker Turk koji je posjetio Crnu Goru, daju nadu da i na meðunarodnom nivou postoje nepotkupljivi glasovi spremni da se založe za ljudska prava svih - zaključili su u HRA.

Predstavnici vlasti često tolerišu govor mržnje i nastoje da suze prostor za slobodno izražavanje, za godinu se desila četiri femicida, nasilje postaje brutalnije...

Udruženje pravnika Crne Gore saopštilo je, povodom 10. decembra – Međunarodnog dana ljudskih prava, da državne institucije imaju ustavnu obavezu da osiguraju punu i djelotvornu zaštitu prava građana u skladu sa međunarodnim standardima i ratifikovanim konvencijama.
- Ljudska prava predstavljaju temelj svakog pravnog poretka i sva reforma, svaka javna politika i sve postupanje institucija moraju biti podređeni zaštiti dostojanstva građana - navodi se u saopštenju.
Udruženje posebno ističe značaj slobode okupljanja, koju opisuje kao jedno od ključnih demokratskih prava koje građanima omogućava da javno izraze stavove, štite interese i učestvuju u društvenim procesima.
- Građanima mora biti omogućeno da slobodno i bez pritisaka iskažu nezadovoljstvo javnim politikama ili nezakonitim postupanjem državnih organa. Efikasno ostvarivanje prava na okupljanje i protest predstavlja ogledalo zrelosti društva i ostvarenja ustavnog principa da se ograničenja ljudskih prava ne smiju uvoditi u druge svrhe osim onih zbog kojih su propisana (član 12 stav 3 Ustava Crne Gore) - naglašavaju iz Udruženja.
Dodaje se da pravna struka ima posebnu odgovornost da insistira na rješenjima koja podstiču dijalog, toleranciju i punu institucionalnu zaštitu slobodnog okupljanja, uz poštovanje načela proporcionalnosti i nediskriminacije.
Udruženje podsjeća da Međunarodni dan ljudskih prava ujedno skreće pažnju na značaj napretka Crne Gore u pregovaračkim poglavljima 23 (Pravosuđe i temeljna prava) i 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost).
- Napredak u ovim poglavljima nije samo tehničko ispunjavanje obaveza, već potvrda strateške posvećenosti da se ljudska prava poštuju u praksi, a ne samo kroz deklarativna opredjeljenja - navodi se.
Iz Udruženja izražavaju zabrinutost zbog, kako navode, načina na koji je tretiran građanski protest protiv dodjele državne nagrade „13. jul“.
- Posebno zabrinjava činjenica da je, umjesto utvrđivanja odgovornosti za moguće nezakonitosti u postupku dodjele nagrade, primijenjena represija prema građanima — sa odloženim rokom od pet mjeseci i bez prethodnog informisanja o aktivnostima državnih organa - navodi se u saopštenju.
Među građanima koji su se obratili Udruženju je, kako ističu, i poznati glumac i reditelj Davor Dragojević.
Udruženje pravnika Crne Gore, koje više od 93 godine aktivno djeluje u oblasti unapređenja pravnog sistema, ističe da ostaje posvećeno promociji pravne sigurnosti, unapređenju zaštite ljudskih prava i reformskim procesima u skladu s evropskim standardima.
- Nastavićemo da podstičemo kritičko mišljenje, zagovaramo najbolje prakse i doprinosimo razvoju pravnog sistema koji će obezbijediti punu zaštitu prava svih građana Crne Gore - &nbsp;poručeno je na kraju saopštenja.

1250x600

Ljudska prava moraju biti garantovana u praksi, ne samo na papiru; Davor Dragojević među procesuiranima zbog protesta ispred Vile Gorica

Ambasada Češke u Podgorici je povodom 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava, organizovala panel posvećen promociji i zaštiti ljudskih prava, a događaj je okupio predstavnike diplomatije, civilnog društva i međunarodnih organizacija.
Daniel Putik, zamjenik šefa Misije Češke ambasade, istakao je značaj iskustava te države u tranziciji ka demokratiji i praktične projekte podrške ljudskim pravima u Crnoj Gori.
On je podsjetio na projekte destigmatizacije osoba sa invaliditetom i borbe protiv porodičnog nasilja, dodajući da „naša zemlja i lokalni partneri žele pomoći Crnoj Gori na njenom evropskom putu, kroz projekte koji se bave stvarnim, ponekad neprijatnim, ali važnim situacijama u društvu.“
Putik je naglasio i multilateralnu diplomatiju, ističući češku inicijativu u UN vezanu za digitalne tehnologije i privatnosti građana.
Rikardo Seri, zamjenik šefa Delegacije EU u Crnoj Gori, podsjetio je na važnost kontinuiranog jačanja institucija i nadzora nad poštovanjem prava građana.&nbsp;
- Važno je razgovarati o ljudskim pravima svakodnevno, tokom cijele godine- poručio je Seri.
Ukazao je na napredak Crne Gore u slobodi medija, pristupu pravdi i reformama administracije, ali je upozorio da „sloboda medija, izražavanja, reforme u administraciji su pozitivni pomaci, ali implementacija zakona i dalje predstavlja izazov.“
Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava, naglasila je ključnu ulogu civilnog društva u praćenju institucija i zaštiti ranjivih grupa.
Posebno je istakla problem nasilja nad ženama i djecom.
- Civilno društvo, uz podršku EU i UN, nastavlja da prati Crnu Goru i insistira na odgovornosti institucija, naročito Parlamenta, sudova i državnih tužilaštava- kazala je Gorjanc-Prelević.
Gorjanc Prelević je dodala da romske žene često bivaju diskriminisane, a djeca prisiljena svjedočiti porodičnom nasilju, što pokazuje potrebu za jačom institucionalnom zaštitom.
Monika Merekova, predsjednica Upravnog odbora Amnesty International Češke Republike, govorila je putem video veze i istakla globalne izazove u zaštiti ljudskih prava.
- Zaštita osnovnih prava nije samo univerzalnost na papiru, već univerzalnost u praksi, svakodnevni rad ljudi koji odbijaju prihvatiti da neki životi vrijede više od drugih- kazala je Merekova.
Ona je posebno naglasila prijetnje privatnosti i digitalnim slobodama.
- Privatnost nije tehničko pitanje, to je političko uklanjanje i svakodnevna esencija za slobodu- istakla je.
Panelisti su takođe istakli važnost edukacije i informisanja javnosti o ljudskim pravima, uključujući ulogu medija i civilnog društva u nadzoru rada institucija. Diskutovano je o izazovima digitalnog doba, širenju dezinformacija i prijetnjama osnovnim slobodama, te o potrebi da prava budu zaštićena u svakodnevnoj praksi, a ne samo na papiru.
Govornici su se saglasili da zaštita ljudskih prava zahtijeva kontinuirani angažman svih segmenata društva i da i male države, poput Crne Gore, mogu biti snažni čuvari ljudskih prava kroz transparentnost, odgovornost i aktivno civilno društvo.

Ambasada Češke u Podgorici obilježila Međunarodni dan ljudskih prava

Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava koji se obilježava 10. Decembra, &nbsp;NVO “Crnogorski Ženski Lobi” &nbsp;i &nbsp;NVO “Aktivistički Centar Roma/kinja i Egipćana/ki” su potpisale Memorandum o saradnji, saopšteno je iz ovih organizacija.
Ispred Crnogorskog ženskog lobija Memorandum je potpisala Aida Petrović, dok je ispred Aktivističkog Centra Roma/kinja i Egipćana/ki, Memorandum potpisala Šejla Pepić.
Kako potpisnici ističu, Memorandum unapređuje saradnju u cilju ravnopravnosti, društvene inkluzije i zaštite ljudskih prava, sa fokusom na pripadnice koje dolaze iz romsko- egipćanske zajednice.
- Zajedničkim djelovanjem stvaramo veću vidljivost i podršku ženama koje su višestruko diskriminisane. Saradnja i podrška nevladinog sektora i relevantnih institucija su nam jako važne u cilju veće ravnopravnosti i postizanju socijalne pravde. Potpisivanjem ovog Memoranduma, započinje realizacija niza aktivnosti koje će uključivati edukativne programe, informativne kampanje u cilju jačanja kapaciteta žena i djevojčica, kao i rada sa relevantim institucija u cilju unapređenja zaštite, samog sistema i politika koje se tiču rodne ravnopravnosti i položaja romsko- egipćanske zajednice u Crnoj Gori- navodi se u saopštenju,

NVO “Crnogorski Ženski Lobi” i NVO “Aktivistički Centar Roma/kinja i Egipćana/ki” potpisale Memorandum o saradnji

Građani Crne Gore Međunarodni dan ljudskih prava dočekuju obezvlašćeni, jer ne mogu slobodno da biraju predstavnike u Skupštini, već biraju izborne liste i kao nosiocima suvereniteta mora im se vratiti vlast, a Ustavni sud hitno treba da zaštiti prava građana, a ne partijskih lidera.
To je poruka predstavnika Građanske akcije Božidara Vujičića, koji je, u izjavi za PR Centar, kazao da kao vlasnici Crne Gore, građani ne mogu da ostvare nijednu ustavnu i mogućnost iz Univerzalne dekladacije o ljudskim pravima, za ostvarivanje vlasti.
- Ne mogu slobodno da biraju predstavnike u Skupštini, već biraju izborne liste, a predsjednici političkih partija biraju svoje privatne poslanike i to prije dana određenog za glasanje. Zato što predsjednici parija biraju svoje privatne poslanike rezultati izbora ne predstavljaju volju građana, nego volju predsjednika političkih partija. Jasno je da privatni poslanici glasaju za interese predsjednika partije, ne za interese građana - uvjeren je Vujičić.
Građani Crne Gore, kako smatra, ne mogu da ostvare, ni drugu ustavnu mogućnost za ostvarivanje vlasti, direktno putem referenduma, zato što “predsjednici partija ne žele, preko svojih privatnih poslanika, da u Zakonu o referendumu odrede postupak za sprovođenje referenduma na inicijativu građana”.
- Ustavni sud, pred kojim stojimo, koji finansiraju građani, ali koji je izabran od strane privatnih partijskih poslanika, ne želi da građanima zaštiti ustavno pravo za ostvarivanje vlasti. Ustavni sud ne želi da po službenoj dužnosti donese odluku da se Zakon o referendumu mora uskladiti sa Ustavom, na način da u sebi sadrži postupak za sprovođenje referenduma na inicijativu građana, koji sada ne postoji u Zakonu o referendum - kazao je Vujičić.
Za sudije Ustavnog suda, kako je kazao, raspodjela mandata po redu kandidata na izbornoj listi, ne predstavlja sistemsku dikriminaciju biračkog prava.
- Za sudije Ustavnog suda nije rodna diskriminacija činjenica da se na izbornim listama od četri kandidata nalazi jedna žena. Za sudije Ustavnog suda u Crnoj Gori, neposredno biračko pravo ne znači isto, kao što to znači za sudije svih ustavnih sudova na svijetu, pravo birača da direktno glasa za kandidata na izbornoj listi, već pravo birača da lično glasa. Jasno je da sudije Ustavnog suda, izabrane od privatnih partijskih poslanika, moraju da prikrivaju od domaće i međunarodne javnosti apsolutno preuzimanje vlasti nekoliko predsjednika političkih partija - naglasio je Vujičić.
Rekao je da urednici javnih medija ne prepoznaju temu potkradanja vlasti od građana Crne Gore, kao najznačajniju društveno političku temu, odbijaju da informišu građane o najznačajnijem političkom pravu, koje ne mogu da ostvare.
- Zaštitnik ljudskih prava, Agencija za sprečavanje korupcije i državno tužilaštvo ne prepoznaju, odnosno ćute o sistemskoj dikriminaciji i korupciji biračkog prava, jer i njih biraju privatni poslanici. Skupština Crne Gore, sastavljena od privatnih partijskih poslanika, izvor je sistemske korupcije u Crnoj Gori. Nema ni v od vladavine prava, u državi koja je građanima ukrala vlast - razočaran je Vujičić.
Pozvao je Ustavni sud da se hitno odredi, u predmetima koji su u postupku i odgovori, mogu li se priznati izbori koji nisu izraz volje građana nego izraz volje predsjednika partija, je li diskriminacija biračkog prava raspodjela mandata po redu na listi, je li rodna diskriminacija da od četri kandidata na listi bude jedna žena, da li Zakon o referendumu propisuje postupak sprovođenja referenduma na inicijativu građana.
- Poštovane sudije Ustavnog suda odredite se, smijete li od partijskih lidera da stanete u zaštitu prava građana, koji vas plaćaju da im štitite ustavno pravo na ostvarivanje vlasti, ili ne smijete. Mi ćemo vas vrlo brzo ponovo prozvati da se odlučite, sa ovog istog mjesta, nadamo se u mnogo većem broju - poručio je Vujičić.
Pozvao je i predstavnike Evropske komisije i parlamenta u Strazburu, da ili uslove državu da hitno građanima vrati vlast, ili da prekinu pregovore sa Crnom Gorom, koja odbija da nosiocima suvereniteta vrati vlast, kao osnovni preuslov za vladavinu prava.&nbsp;

Vujičić: Građani Crne Gore Međunarodni dan ljudskih prava dočekuju potpuno obezvlašćeni

Uzemlji u kojoj se ljudska prava navodno institucionalno štite, generalna direktorica Direktorata resora koji se bavi upravo time podnosi ostavku nakon tri krivične prijave – dok tužilaštvo ćuti. Slučaj Mirjane Pajković pokazuje koliko je tanka linija između formalne zaštite prava i stvarne spremnosti države da reaguje kada se privatnost i dostojanstvo javnih funkcionerki nađu na meti.
Mirjana Pajković podnijela je juče ostavku na funkciju generalne direktorice Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda, navodeći lične razloge. Prethodno je policiji podnijela tri krivične prijave, posljednju 5. januara, zbog neovlašćene distribucije eksplicitnog sadržaja – fotografije na kojoj se nalazi ona.
U krivičnim prijavama Pajković se, između ostalog, poziva i na izjavu Dejana Vukšića, bivšeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost i donedavnog savjetnika predsjednika države za bezbjednost i odbranu, koji je u julu prošle godine za Televiziju Adria govorio o postojanju kompromitujućeg materijala, piše <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/kad-prijave-protiv-mocnika-stignu-institucije-utihnu">Pobjeda</a>.
– Gdje se prikupljao taj kompromitujući materijal, to nije materijal koji je kompromitujući u smislu izvršenja krivičnog djela, možda neki ljudi ne bi željeli da im se znaju neke lične stvari… – kazao je tada Vukšić.
Kako proizilazi iz prijave Pajković, ona sumnja da je Vukšić, svjestan nezakonitosti, pokušao da iskoristi informacije do kojih je došao po prirodi funkcije koju je obavljao, te da je tim materijalom prijetio.
<h2>Zloupotreba položaja</h2>
Pajković u prijavi navodi sumnju da je Vukšić zloupotrijebio položaj direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, koristeći autoritet nad službenicima Agencije, kako bi pribavljao podatke o njenom kretanju i privatnoj komunikaciji.
– Dejan Vukšić je raspolagao nezakonito prikupljenim kompromitujućim materijalom koji je pribavio dok je bio direktor ANB-a, što i sam priznaje u emisiji, te je tim materijalom prijetio meni, kako bi izazvao ponašanje koje njemu odgovara. Prijetio mi je uništenjem karijere i gubitkom pozicije u državnoj instituciji – navodi se u krivičnoj prijavi.
U prijavi se pominje i sumnja da su, zloupotrebom službenog položaja, korišćena tehnička sredstva i dokumentacija koja je, prema navodima, trebalo da bude uništena, a nije bila predmet krivičnog djela, ali jeste bila kompromitujuća.
<h2>Pitanja bez odgovora</h2>
Pobjeda je uputila Osnovnom državnom tužilaštvu više konkretnih pitanja, ali odgovori nijesu stigli.
Tužilaštvo nije odgovorilo: kada su tačno podnijete krivične prijave Mirjane Pajković; da li je, osim Dejana Vukšića, saslušan još neko i koliko osoba; da li tužilaštvo posjeduje audio-materijal na kojem se, prema navodima, prijeti objavljivanjem eksplicitnog sadržaja; da li je djelo pravno kvalifikovano i po kojoj osnovi; kako će se postupati prema licima koja se bave distribucijom eksplicitnog materijala; da li je saslušan još neko od službenika ANB-a na okolnosti navoda o praćenju i nadzoru.
Ćutanje na ova pitanja dodatno pojačava zabrinutost zbog načina na koji institucije tretiraju slučajeve koji se tiču prava na privatnost i dostojanstvo.
<h2>Kontekst funkcija i interesa</h2>
Dejan Vukšić je od juna 2023. do kraja decembra 2025. godine obavljao funkciju savjetnika za bezbjednost i odbranu predsjednika države Jakova Milatovića. Prethodno je, od decembra 2020. do maja 2022. godine, bio direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Pajković se u oktobru prošle godine prijavila na konkurs za Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, koji je raspisao predsjednik države – u periodu kada je Vukšić bio njegov savjetnik.
<h2>NVO: Ovo je poruka svim ženama</h2>
Nakon ostavke Mirjane Pajković, brojne nevladine organizacije i građanski aktivisti uputili su javni apel Upravi policije, nadležnom državnom tužilaštvu i Zaštitniku ljudskih prava i sloboda da hitno reaguju.
U saopštenju koje potpisuju LGBT Forum Progres, Građanska alijansa, Sistem, Socijalni centar, Inicijativa mladih za ljudska prava, Građanska inicijativa SaSi, Đakomo Adriatic, Poligon za žensku izuzetnost – Sofija i NVO Uzor, navodi se da je Pajković izložena ozbiljnim oblicima javnog uznemiravanja, pokušajima diskreditacije, zloupotrebe prava na privatnost i linča.
– Način na koji se sada postupa prema njoj ne samo da je nepravedan, već predstavlja direktan napad na svaku ženu koja se smjelo zalaže za pravdu i dostojanstvo u javnom prostoru – navode NVO.
Upozoravaju da tolerisanje ovakvih slučajeva šalje izuzetno opasnu poruku da će žene koje prijavljuju nepravilnosti ili učestvuju u profesionalnim sporovima biti izložene javnom ponižavanju i diskreditaciji, bez institucionalne zaštite.
Nevladine organizacije poručuju da je neprihvatljivo da oni koji proizvode posljedice u vidu javnog linča i povrede dostojanstva ostaju bez sankcija, dok se žrtve izlažu daljem pritisku i traumatizaciji.
– Niko ne smije biti iznad zakona – navode, pozivajući nadležne organe da hitno reaguju i pošalju jasnu poruku nulte tolerancije na pokušaje diskreditacije.
Bez jasnog institucionalnog odgovora, pod plaštom ćutnje tužilaštva, ovaj slučaj prerasta u upozorenje svim ženama u javnom prostoru – da prijavljivanje prijetnji i zloupotreba može završiti ostavkom, dok odgovornost ostaje nevidljiva. NVO su to jasno imenovale: tolerisanje javnog linča nije propust, već aktivna poruka da zaštita prava zavisi od toga ko ih traži.

Kad prijave protiv moćnika stignu, institucije utihnu

Centar za građansko obrazovanje (CGO), povodom 24. januara - Međunarodnog dana obrazovanja, ocjenjuje da, pored određenih iskoraka, brojni izazovi u obrazovanju predstavljaju priliku za kritičko sagledavanje stvarnog stanja i pravaca razvoja obrazovnog sistema u Crnoj Gori, a sve kako bi se unaprijedio ovaj sistem.
CGO cijeni da je važno istaći posvećenost i zalaganje resorne ministarke Anđele Jakšić Stojanović i njenog tima, koji su u protekle dvije godine započeli niz aktivnosti u pravcu poboljšanja kvaliteta obrazovanja, kako kroz reformu obrazovnih propisa, tako i kroz rješavanje zaostalih i pokretanje novih infrastrukturnih projekata.&nbsp;
- Ipak, složena politička realnost često vodi opstrukcijama neophodnih promjena i selektivnoj primjeni kriterijuma i politika u ovoj oblasti. Ilustrativan primjer je i izostanak napretka u postupanju po krivičnim prijavama koje je CGO podnio protiv bivše ministarke Bratić zbog nezakonitih razrješenja preko 220 direktora škola tokom 2021. godine, čime je državi pričinjena šteta od blizu pola miliona eura - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Iako je povećan nivo transparentnosti i izvještavanja u sektoru prosvjete, kako ističu iz CGO, i dalje je prisutna selektivnost u izboru rukovodilaca obrazovnih ustanova, što je posljedica izraženog političkog uticaja u tim procesima.&nbsp;
- Činjenica da gotovo polovina osnovaca ima odličan uspjeh ukazuje na hiperinflaciju ocjena, dok podatak da osnovne škole imaju veći procenat učenika sa negativnim ocjenama nego srednje škole otvara pitanja kvaliteta rane podrške, kriterijuma ocjenjivanja i pedagoških praksi. U takvom sistemu postoji opasnost da se istinski nadareni učenici izgube u masi formalne izvrsnosti, kao i da ocjena izgubi svoju osnovnu svrhu mjerila znanja i kompetencija. Preciznije, podaci Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija za prethodnu školsku godinu pokazuju da je čak 46,29 odsto učenika od 3. do 9. razreda završilo školu sa odličnim uspjehom, 28,08 odsto sa vrlo dobrim, 20,49 odsto sa dobrim, 4,38 odsto sa dovoljnim uspjehom, dok je 0,75 odsto učenika imalo jednu ili više negativnih ocjena, što čini ukupnu prolaznost od 99,34 odsto. U srednjim školama, 24,62 odsto učenika imalo je odličan uspjeh, 32,15 odsto vrlo dobar, 34,44 odsto dobar, 8,39 odsto dovoljan, uz 0,4 odsto sa nedovoljnim uspjehom, uz ukupnu prolaznost od 99,55 odsto - pojašnjavaju iz CGO-.
Istovremeno, dodaju, 2025. godina donijela je važne reformske iskorake. Usvojen je dugo očekivani <a href="https://cgo-cce.org/2025/10/01/fleksibilniji-model-studiranja-ali-bez-sustinske-demokratizacije-ucg/" target="_blank">Zakon o visokom obrazovanju</a>, koji predviđa fleksibilnije modele studiranja &nbsp;ali i propušta priliku da demokratizuje Univerzitet Crne Gore (UCG), kao i izmjene Opšteg zakona o obrazovanju, kojima su uvedene strože odredbe o odgovornosti roditelja, nastavnog kadra i obrazovnih ustanova. Ovo jeste osnov za jačanje kvaliteta i odgovornosti u sistemu.&nbsp;
Podsjećaju da CGO, takođe, godinama ukazuje na potrebu da diplome budu zasnovane na znanju, radu i zaslugama, a ne na trgovini, falsifikatima i pukom formalnom ispunjavanju uslova.&nbsp;
- U tom kontekstu, pozdravljamo odlučnost u borbi protiv lažnih diploma, kao i odluku Vlade da obustavi priznavanje inostranih diploma sa visokoškolskih ustanova u regionu koje su pod istragom. Ipak, neophodno je učiniti korak dalje i javnosti predočiti konkretne rezultate. Iako su u pojedinim sektorima formirane komisije za provjeru sumnjivih zvanja i diploma i nema zvaničnih i objedinjenih podataka o ishodima tih procesa, dok su sudske presude rijetke - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Pozitivno je, kažu, i što je Vlada opredijelila 500.000 eura za podršku izvrsnosti crnogorskim državljanima koji studiraju na renomiranim stranim univerzitetima.&nbsp;
- Međutim, ostaje otvoreno pitanje: da li je uz ovu podršku trebalo jasno definisati obavezu povratka znanja i rada državi koja je to obrazovanje finansirala? Izostanak ugovornih obaveza o radu u Crnoj Gori nakon završetka studija može dovesti u pitanje dugoročnu svrhu ove mjere. S druge strane, ne mogu se zanemariti ni hronični problemi u akademskoj zajednici. CGO je ukazivao na slučajeve plagijata i kršenja etičkih kodeksa na UCG-u, od kojih su mnogi ostali bez adekvatne institucionalne reakcije. Istovremeno, nijesu jasni prioriteti u dijelu izdvajanja gotovo milion eura samo za primanja akademika CANU, uz njihov skroman doprinos reformama, a izostaje i kontrola diploma najviših funkcionera - dodaje se.&nbsp;
Ističu da Međunarodni dan obrazovanja treba da bude podsjetnik da statistika nije zamjena za znanje, niti visoka prolaznost garantuje kvalitet.&nbsp;
- Obrazovni sistem mora istovremeno prepoznavati izvrsnost, sankcionisati pedagošku nekompetentnost i neetičnost, te graditi kulturu odgovornosti kroz istrajan rad i stvaralaštvo, i to od osnovne škole do najviših akademskih institucija - zaključili su iz CGO.&nbsp;

CGO: Međunarodni dan obrazovanja u znaku vidljivog napretka, ali uz dominantne izazove

Djeca u ranoj dobi vole da maštaju, izmišljaju i prilično labavo tumače istinu. Ali to je za djecu dobro, svojstveno im je i nema tu nikakvog problema. Za taj proces odrastanja psiholozi kažu da je veoma bitan jer podstiče kreativnost. Sve je to jedna lijepa i zanesena igra koja od djece stvara odrasle ljude.
Problem nastaje kada neka djeca nastave da lažu i kada odrastu. A to već nije dobro, jer tada više nijesi zaneseni majkin maštar i sreća babina kreativna, već obični seoski lažov. Ovo „seoski“ nije neophodno, ali poslužiće tekstu.
Sjećate li se da smo u djetinjstvu često znali jedni drugima onako sočno da odbrusimo – LAŽEŠ. A onda bi, kao krunski dokaz, uvijek slijedilo: Zakuni se!
Ako se ne zakuneš – ne vjeruje ti se. Zakletva je bila završni pečat istine ili garancija da ćeš ispuniti obećano, a ne prevariti i slagati. Što je zakletva bila jača i morbidnija, to je čin bio sigurniji za onoga koji je zakletvu tražio.
Pa su: „Kunem ti se“, „Bez majke“, „Bez brata“ i slične bile blaže varijante, rezervisane za neke manje bitne „istine“ i obećanja.
„Krv bratu pio“, „Oči mi vrana vadila“, „Kostiju mi njegovih“, „Grob mi se iskopa“ bile su one ekstremne, nakon kojih više niko nije ni pomišljao da posumnja u iskrenost. Mogao si tvrditi da si sinoć pričao sa vanzemaljcem, ali ako to ispratiš sa jednim: „Jesam, vidio sam ga, sve nas rak raskuba’ ako lažem!“ – e, tu više nije bilo dileme. Istina je sigurna, ne igra se čovjek zdravljem porodice tek tako.
Mnogo kasnije, kada smo već postali odrasli i jedni drugima počeli da vjerujemo na riječ, ili bolje rečeno na iskustvo – jer onaj koji te nikad nije slagao vjerovatno i neće – kao i što nekima nikada nismo vjerovali jer su bili oni gore pomenuti seoski lažovi, počele su da se pojavljuju nove kletve i zakletve.
Generacija mladih „lažova“ počela je sve više da se kune u religijsko-pravoslavne mantre, najčešće tagovane oko Manastira Ostrog.
„Ostroga mi“, „Sveca mi“, „Ostroške mi grede“, „Dabogda me Vasilije ćero“, „Sažeži sve liše nejači“ (dobro, ovo posljednje je autorska kletva – credit by: žena-četnik).
I koliko god da je sve ovo bilo odvratno za slušati i koliko je kod normalnih građana stvaralo osjećaj nelagode i straha u kakvim svjetonazorima nove generacije odrastaju, ipak je nekako moglo da se proguta – jer je dolazilo od njih, od mladih, od djece.
Ili je makar do skoro dolazilo.
„Zakuni se“, kažu, „pred ikonom da se u Botunu neće graditi spalionica koja će zagađivati vazduh!“
Ovo više ne traže djeca i maloljetnici, već odrasli ljudi, odavno punoljetni, neki i pod brkovima. I sve to, kao garanciju, traže od gradonačelnika Podgorice.
Zamislite sada jednu scenu iz budućnosti, recimo iz 2050. godine, da ne idemo predaleko. Piše neki mladić lokalnoj upravi Zete i pita šta mu treba od dozvola za gradnju kuće na placu kupljenom nedaleko od Kolektora i može li dobiti garanciju da nema štetnih isparenja od spalionice.
„Imamo, kako nemamo“, odgovoriće kabinet nekog tadašnjeg Asanovića. „Hoćete li da vam pošaljemo TikTok zakletvu ili da vam ukratko prepričamo šta je tadašnji gradonačelnik Podgorice izrecitovao pred ikonom Glave Zete – Milanom Kneževićem?“
Da se vratimo na početak. Koliko daleko mora društvo da ode da jedni drugima ništa ne vjeruju, pa im kao jedini mehanizam istine ostane onaj institut iz djetinjstva – ZAKUNI SE.
I to ovoga puta pred svetinjom. Nije više „na suvo“. Mora malo ozbiljnije – sa ikonom, jer nisu to više oni mali lažovi.
I da ne mislite da su ovo izmislili Milan i Botunjani – nijesu. Ovaj biznis zaklinjanja pred svetinjama počeo je mnogo ranije, ali politički vrhunac je doživio 2020. godine.
Tada je politički lider svih deklarisanih Srba, Srba iz inata i pobrkanih Crnogoraca, Amfilohije Radović, znajući s kim ima posla, opozicione prvake spakovao u Manastir Ostrog da ih tamo makar malo približi istini.
Znao je morački tajnoznalac vrlo dobro koliko može vjerovati Mandiću, Kneževiću, Jokoviću, Dajkoviću i ekipi, pa je jedini način da ih uozbilji bio da ih u sred najveće pravoslavne svetinje ZAKUNE i zamoli da se ne izdaju čim izađu kroz vrata.
I uspio je. Ali ne zato što su se uplašili Svetog Vasilija, ostroških stijena ili duše Velikog vojvode Mirka, nego zato što su na tim pregovorima bile prisutne dvije mnogo veće svetinje.
„Svete ambasadorke“ Velike Britanije i SAD-a, u vidu živih ikona, bile su oltar pred kojim se zaklinjalo: Kunem se da neću slagati, izdati i prevariti, a ako to uradim – neka me stigne kazna američke i britanske administracije. Amin.
I eto đe smo stigli: od „bez majke“ do „bez ambasade“, od dječje igre do državne politike, od zakletve za klikere do zakletve za budžete, fotelje i procente.
Više se ne vjeruje dokumentima, institucijama, zakonima ni potpisima. Vjeruje se samo ikonama, kamerama i stranim pečatima. Ako nema svijeće – nema istine. Ako nema ambasadora – nema dogovora. Ako nema snimka – nije se desilo.
A narod? Narod i dalje stoji sa strane i viče: Zakuni se! Jer u zemlji đe su lažovi postali profesija, a bitange karijerni put, zakletva je ostala posljednja iluzija poštenja.
I nije problem što se oni kunu. Problem je što mi još uvijek glumimo da vjerujemo.
Sve vam je ovo istina, bez KVINTE ostao ako nije!

Kunem ti se

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, sa uslovima za padavine u južnim i centralnim predjelima i više suvog vremena na sjeveru i sjeveroistoku države.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom noći u većem dijelu zemlje se očekuje kiša, ponegdje pljusak i grmljavina, u višim planinskim oblastima na sjeveru ponegdje moguća kratkotrajno susnježica i snijeg.
Vjetar će biti mjestimično umjeren do jak, tokom noći na udare ponegdje i veoma jak, južnih smjerova.
Jutarnja temperatura od minus jedan do devet stepeni, najviša dnevna od tri do 14 stepeni.

Danas oblačno, do 14 stepeni

Novi pokušaj čišćenja ANB-a od politički nepodobnih

Politika

Mirjana Pajković podnijela ostavku u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava

Hronika

Lazović, Jaredić i Đoković oslobođeni optužbi za zlostavljanje

Društvo

(FOTO) Asanović: Kod Mujovića postoji želja da otvorimo razgovore već sljedeće nedjelje; Spremni smo da učestvujemo u troškovima ako se gradnja kolektora obustavi

Tag: medunarodni-dan-ljudskih-prava