Međunarodni dan Roma, kada se slavi istorija, kultura, identitet, jezik i doprinos romskog naroda obilježen je juče. To je prilika i da se skrene pažnja na položaj Roma kojih je iz godine u godinu sve manje u Crnoj Gori, ali i da se ispričaju priče o onima koji su, zahvaljujući podršci, uspjeli da se aktivno uključe u društvo i prevaziđu sve prepreke.&nbsp;
Sarajki Sejdović se život promijenio kada je dobila posao higijeničarke. Za nju ovaj posao znači bezbrižni život.
- Već radim tri mjeseca, to mi mnogo znači da kao majka budem jaka za svoju djecu i porodicu. Dok nisam radila, mučila sam se razmišljajući kako da zaradi pet, šest, deset eura. Išla sam u prodavnicu da pozajmljujem namirnice za djecu - kazala je Sejdović za Televiziju E.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDIMe8z8IUzg%2F%3Figsh%3DaHA0cTk0c2VyOTk0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Vrijedne ruke stižu sve, a ljubav prema petoro djece motiv su za Sejdović da nikad ne odustane.
- Otkad sam počela da radim srećna sam jer znam da djeci ne fali ništa. Dosta su se mučili, ponekad nijesmo imali što da jedemo - kazala je ona.
Posvećenost i pozitivna energija Sarajku čine omiljenom među zaposlenima. Tako kaže i njena koleginica Vesna Kontić koja je prva dočekala Sarajku na radnom mjestu.
- Sarajka je predivna koleginica. Odlično se slažemo, jedna drugoj pomažemo. To je koleginica kakvu bi svako poželio - kazala je Vesna za TV E.
Posao je Sarajki Sejdović omogućio da školuje dvije kćerke. Kako kaže, bilo je mnogo odricanja.
- Autobuske karte su mnogo skupe. Prije sam ih za dvije kćerke mjesečno plaćala 50 eura. Kad je sin počeo u školu u Podgorici nisam bila u mogućnosti da mu plaćam kartu. Nakon toga je rekao da ne želi da me muči, već da će odustati od škole i početi da radi. Poručio je sestrama da one treba da se školuju, a on da treba da se snalazi - kazala je Sarajka.
Da pravo na obazovanje treba da imaju sva djeca podsjećaju i iz organizacije Help Montenegro. Pozivaju nadležne da kreiraju bolje mehanizme socio-ekonomske politike kako bi sva djeca imala jednake šanse.
- Moramo dosta da radimo. Još je dosta zadataka pred svima nama, ali nadam se da ćemo u postupku planiranja strategije za socijalnu inkluziju za period 2025-2030 sve ono što smo prepoznali kao probleme u prethodnom periodu na to se fokusirati. Posebno bih pozvala institucije da rade na procesu obrazovanja, osnaživanje zajednice kroz obrazovanje na svim nivoima i u svim generacijama i obezbjeđivanje zapošljavanja na tržištu rada u Crnoj Gori - kazala je za TV E direktorica HELP-a Dijana Anđelić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDIMfdTdIhpU%2F%3Figsh%3DcGQ3bm80bHl5ZG4y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Za učenje nikada nije kasno. Dokaz je Sarajka koja je zahvaljujući HELP-u i drugim organizacijama naučila da govori crnogorski jezik.
- Bilo mi je baš teško, neke stvari nisam umjela da kažem. Zvala sam Dijanu koja mi je dala dosta savjeta - kazala je Sarajka.
Sve se može kad se hoće - poruka je kojom se Sarajka vodi kroz život, a koju često dijeli sa drugima.
- Komšinica mi je kazala da bi željela da radi. Ja sam razgovarala sa šefom koji ju je pozvao na razgovor i danas ona ima posao - rekla je Sarajka.
Sarajka je sinonim za borbu, samostalnost, uspjeh i humanost. Žena velikog srca koja sebi postavlja nove ciljeve i zadatke. Sljedeći je da položi vozački ispit.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Romkinja koja ne poznaje prepreke: Sarajka Sejdović sinonim za borbu, samostalnost, uspjeh i humanost

Srž problema je anticiganizam, koji je najprihvatljiviji oblik diskriminacije u crnogorskom društvu. Anticiganizam se posmatra kao pitanje koje se podrazumijeva, ali ne pitanje koje treba da se rješava - ocijenila je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava Nevenka Vuksanović povodom obilježavanja Međunarodnog dana Roma.
Ovaj dan, koji se obilježava 8. aprila, ujedno je i dan proslave romske kulture i podizanja svijesti o problemu sa kojika se Romi suočavaju.
Država Crna Gora se u prethodne dvije, tri decenije, kaže Vuksanović, definitivno inkluzivnije bavila pitanjem romske i egipćanske zajednice i postavila neke zakonske temelje.
- Država je donosila strateška dokumenta koja su usmjeravala kako energiju, tako i budžet u realizaciju određenih aktivnosti i projekata koji su nesumnjivo doprinijeli napretku ove zajednice. To su u pitanju mali, ali vrlo značajni pomaci. Na lokalnom nivou bi još dosta toga moglo biti urađeno. Ta konekcija između opštinskih napora i nalora državnih nije u potpunom skladu i u narednom periodu valjalo bi da opštine imaju mnogo bolju energiju i napor usmjerenu ka konkretnim projektima - poručila je Vuksanović.
Smatra da smo donekle tolerantniji kao društvo.
- Istraživanje CEDEM-a o etničkoj distanci od prošle godine, a biće realizovano i ove godine u maju, ipak pokazuje da se etnička distanca u našem društvu smanjuje i smanjuje se i prema ovoj zajednici, ali se mora konstatovati da je ona i dalje u najvećem procentu prema egipćanskoj i romskoj zajednici i iznosi oko nekih 40 odsto. Mi smo i dalje kao društvo na poziciji da ne bismo da imamo supružnika iz ove zajednice, da ne bismo nužno da ih imamo u komšiluku, da imamo prijateljske i kumovske odnose, tu vrstu otvorenosti mi nemamo - ističe Vuksanović.&nbsp;
Kad se govori o napretku romske i egipćanske zajednice tu je, kako navodi, nekoliko parametara koje treba pratiti, uključujući zdravstvo.
- Diskriminacija, odnos etničke distance i nešto što se zove anticiganizam, što je evropski strateški okvir uveo u svoje članove, a na svu sreću onda je uvela i Crna Gora, je oblik duboko ukorijenjene predrasude po difoltu prema romskoj i egipćanskoj zajednici. Prati se i pitanje obrazovanja, stanovanja, zapošljavanja, parametri siromaštva koji su i dalje najveći u ovoj zajednici, pravnog statusa, socijalne, zdravstvene zaštite i prava djece, pitanje prosjačenja koje je i dalje aktuelno - precizirala je Vuksanović.&nbsp;
U svim ovim segmentima je, kako dodaje, donekle došlo do pomaka u nekim oblastima mnogo više nego li u drugim.
- Možemo da se pohvalimo da obrazovanje definitivno uključuje mnogo više romske i egipćanske djece nego prije deset godina. Donekle se smanjila stopa dječjih brakova, ali je to pitanje i dalje visoko na agendi. Stopa zapošljavanja je donekle veća, ali to ne znači da smo mi došli blizu iskorjenjivanja ovih problema - istakla je Vuksanović.
Raznim projektima i djelovanjem državnih institucija u prethodnih nekoliko decenija, djelovanjem izrazito jakog civilnog sektora, posebno onih organizacija pod vodstvom ljudi koji su iz romske i egipćanske zajednice, napravio se pomak i dosta se toga pomjerilo.
- Prvenstveno se postavilo kao pitanje šta je anticiganizam. To se uvuklo kako u škole, tako u sudstvo i tužilaštvo, a to su sve važne institucije koje treba da budu prve instance u rasvjetljavanju situacija govora mržnje, oblika nasilja, pa vršnjačkog nasilja unutar škole, ali u najširem smislu to je definitivno pitanje pravovaljane inkluzije, koja neće ići ka asimilaciji, već će ići ka tome da se napravi valjana inkluzija romskog i egipćanskog društva. Da li je to u potpunosti moguće ukoliko mi nemamo romski jezik u školama, što je dodatno pitanje, ali smo definitivno kao društvo napravili korak naprijed - zaključila je Vuksanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYBhRpiqxCx0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

500x500

Vuksanović: Anticiganizam srž problema, posmatra se kao pitanje koje se podrazumijeva, a ne koje treba da se rješava

Međunarodni dan Roma je prilika da slavimo bogatstvo kulture, tradicije i istorije romskog naroda, ali i da ukažemo da Romi i Romkinje nemaju jednake šanse u crnogorskom društvu jer se i dalje se suočavaju sa sistemskom diskriminacijom, siromaštvom, kao i otežanim pristupom obrazovanju i zapošljavanju - kazali su iz Centra za građansko obrazovanje.
Istraživanje ove nevladine organizacije iz oktobra 2024. godine, kako podsjećaju, pokazuje da su Romi percipirani kao najdiskriminisanija grupa u Crnoj Gori.
- Prosječna ocjena diskriminacije iznosi 4.20, što je porast u odnosu na 3.77 iz 2023. godine (na skali od 1 do 5). Romi su gotovo nevidljivi u javnom životu Crne Gore - bez političkog zastupanja, institucionalne podrške i prisustva u medijima i javnim debatama - ističu u CGO.
Zato je ovaj dan, kako dodaju, važan podsjetnik da se moramo snažno zalagati za stvarnu inkluziju Roma u sve segmente društva.
- Svi možemo doprinijeti izgradnji solidarnijeg i pravednijeg društva, a nema pravednog društva ako neko ostaje na njegovoj margini - zaključili su u CGO.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcgocce%2Fstatus%2F1909483339976749315%3Fs%3D12&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGO: Romi u Crnoj Gori najdiskriminisaniji, ali ne i zaboravljeni

Međunarodni dan Roma obilježava se svake godine 8. aprila sa ciljem da se skrene pažnja javnosti na probleme i izazove sa kojima se ova zajednica suočava, ali i da se ukaže na njihovu borbu da se u većinskim zajednicama izbore za prava i slobode koje im pripadaju. U Crnoj Gori sve je više primjera da se željom i upornošću može stići daleko, uprkos predrasudama i još vidno prisutnoj diskriminaciji. Kada u septembru turski univerziteti otvore vrata za novu generaciju studenata, mogućnost da bude među njima traži i Podgoričanin Sebastijan Bajra, budući arhitekta, piše Portal Analitika.&nbsp; U Tursku bi mogao otići zahvaljujući ogromnom talentu koji će, nada se, prepoznati Vlada Turske, za čiju školarinu je konkurisao. <h2>Borba sa predrasudama, nesigurnostim i očekivanjima</h2> Put od Konika do Turske, kako kaže ovaj talentovani i, prije svega, uporni mladić, nije bio nimalo lak.&nbsp; Godine školovanje posebno su mu bile izazovne, ali, dodaje, i predivne. - U početku je bilo teško - borba sa predrasudama, sopstvenim nesigurnostima, ali i sa očekivanjima. Ipak, uz trud, upornost i veliku podršku porodice i pojedinih profesora naučio sam da vjerujem u sebe. Ovorili su mi se novi vidici i probudila želja da svojim uspjehom inspirišem i druge mlade Rome da se školuju i bore za svoje snove - rekao je Bajra. Teško je bilo, dodaje, uklopiti se među vršnjake iz većinske zajednice. - Na početku je bilo nerazumijevanja, pa i tihe diskriminacije. Ali kako su me bolje upoznavali, kroz moj rad, trud i ponašanje, uspostavili smo međusobno poštovanje. S vremenom sam stekao prijatelje koji me prihvataju onakvog kakav jesam i to mi je jako važno - ističe Bajra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408070440_9fb00ab78d563876b86f1d74d06c86e5c55f3c0f6650f6b4a2c123ea71b5170f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250408070440_9fb00ab78d563876b86f1d74d06c86e5c55f3c0f6650f6b4a2c123ea71b5170f" data-rendition-name="original" width="1032" height="836" loading="lazy" alt="Autorski rad Sebastijana Bajre"> <figcaption>Autorski rad Sebastijana Bajre</figcaption> </figure>  <h2>Umjetnost kao izraz identiteta i motivacija za napredak</h2> Ljubav prema slikarstvu gaji od djetinjstva, a njegovi crteži i slike izlagani su u školi u Romskom centru. - Moj talenat za slikarstvo je prepoznala nastavnica iz osnovne škole Ivana Babić. Ona je ta koja mi je dala vjetar u leđa, promijenila mi je čitav pogled na budućnost i otvorila sva vrata koja su bila zaključena. Pravila bi moje izložbe u školi i tako me motivisala da radim na sebi i učestvujem na takmičenjima i izložbama. Slikarstvo me ispunjava, a kroz njega izražavam i svoju kulturu - opisao je Bajra. Studije arhitekture bile su logičan izbor nakon srednje građevinske škole „Inž. Marko Radević“ u Podgorici, gdje za nekoliko mjeseci treba da maturira. <h2>Arhitektura kao spoj talenta, znanja i inspiracije</h2> Oblast arhitekture je, kako pojašnjava Bajra, široka i omogućava mu da izrazi talenat u punoj mjeri.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408070440_8e33fe01b3b4231c22992790f797f33ce7c241f035390e16657fa73ff9cea078.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250408070440_8e33fe01b3b4231c22992790f797f33ce7c241f035390e16657fa73ff9cea078" data-rendition-name="original" width="458" height="647" loading="lazy" alt="Autorski rad Sebastijana Bajre"> <figcaption>Autorski rad Sebastijana Bajre</figcaption> </figure>  - Pored iskazivanja talenta nudi ikonstantno učenje nečeg novog i zato je arhitektura ono štomeni treba. Turska me oduvijek inspirisala svojom istorijom, kulturom i prelijepom arhitekturom. Naučio sam turski jezik gledajući serije, a sada želim tamo da studiram i učim od najboljih. Vjerujem da je Turska mjesto gdje mogu da naučim dosta novih stvari i da ostvarim svoj san - kazao je Bajra. <h2>Sve više mladih Roma vjeruje u obrazovanje</h2> Sagovornik Analitike poručuje da se svijest o važnosti obrazovanja se u romskoj zajednici u Crnoj Gori polako mijenja.&nbsp; - Ranije je bilo više nerazumijevanja i sumnje da mi to ne možemo jer smo narod koji je uvjek bio diskriminisan i stariji su rijetko koga poznavali iz naše zajednice ko je završio veliko obrazovanje. Pored toga, nisu ni oni ništa očekivali od nas pa čak i ako završimo neko obrazovanje znali su da nas niko neće zapošljavati na nekim visokim pozicijama. Ali danas sve više porodica prepoznaje važnost obrazovanja. Školovani ljudi su sve češći primjer koji daje nadu, pokazatelji da možemo mnogo više od onoga što se od nas često očekuje. I dalje ima prepreka, ali važno je da budemo prisutni, glasni i stvarno zainteresovani i žedni da to što želimo postignemo - rekao je Bajra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408070440_bda7c70180c50eb2d1104cd29251ec1dc8c3cc92eb6ab5f72fae2ff2b920fd25.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250408070440_bda7c70180c50eb2d1104cd29251ec1dc8c3cc92eb6ab5f72fae2ff2b920fd25" data-rendition-name="original" width="500" height="823" loading="lazy" alt="Autorski rad Sebastijana Bajre"> <figcaption>Autorski rad Sebastijana Bajre</figcaption> </figure>  &nbsp;Uspjeh je dostižan, bez obzira na poteškoće Želi, kako dodaje, da bude primjer i da pokaže da obrazovanje nudi rmnoge opcije, da omogućava da se upozna svijet i ostvari svaki san, čak i onaj za koji se misli da nije moguć. - Mladi sve više žele da napreduju, da imaju bolji život jer i oni sami znaju da je ključ uspijeha obrazovanje. Kao vršnjački edukator i aktivista u nevladinim organizacijama, često razgovaram sa mladima i uvijek im poručujem da vjeruju u svoje mogućnosti, da obrazovanje otvara vrata i daje slobodu - naveo je Bajra. Napominje i da i podsjeća da imaju pravo da sanjaju i da nijedan san nije prevelik.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408070444_d03e6f7bd4d4bcb956f503121a97b6b523200f66bec1da00c3a5be3b124be54d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250408070444_d03e6f7bd4d4bcb956f503121a97b6b523200f66bec1da00c3a5be3b124be54d" data-rendition-name="original" width="1160" height="831" loading="lazy" alt="Autorski rad Sebastijana Bajre"> <figcaption>Autorski rad Sebastijana Bajre</figcaption> </figure>  - I uvijek im ispričam svoju situaciju, kako je i meni bilo teško da nešto prođem i uspijem, da sam i ja imao situacija da nekad odustanem i sve napuštam, da sam mislio da neću uspjeti i da ću i ja završiti kao i većina romske zajednice radeći u „Čistoći“ - rekao je Bajra. Nije, kaže, odustao jer ga je držala misao da može biti primjer nekome i da, poslije toliko savjeta i podrške od profesora i porodice - to nije opcija.&nbsp; - Uvijek su neke sitnice ispred nas kao prepreka, ne samo našoj zajednici nego i u većinskoj zajednici. Međutim, na sve prepreke zaboravljamo kada nešto uspijemo i kada ostvarujemo snove koje smo zamišljali kao djeca - istakao je Bajra. San mu je da svojim primjerom pokaže da je uspjeh dostižan, bez obzira na poteškoće.&nbsp; - Planiram da se vratim kada završim fakultet i doprinosim svojoj zajednici, kroz projekte, mentorstvo i aktivizam. Isto tako, volio bih da budem profesor u srednjoj školi. Već sada radim sa mladima i trudim se da im budem podrška. Podrška porodice mi je bila presudna zato se uvijek trudim da osnažim i roditelje, jer bez njihove podrške djeci je mnogo teže. Vjerujem da je u znanju i stvarnoj želji za ostvarenjem cilja prava moć - poručuje Sebastijan

1084x550

Bajra: Vjerujem da je u znanju i stvarnoj želji za ostvarenjem cilja prava moć, želim biti primjer drugima

Izložba „Izraz suverene volje makedonskog naroda za ostvarenje njegovog prava na samoopredjeljenje“ otvorena je danas u Ministarstvu kulture i medija na Cetinju.
Postavka je organizovana povodom Dana nezavisnosti Republike Sjeverne Makedonije, a realizuje se u saradnji Državnog arhiva Crne Gore i Državnog arhiva Republike Sjeverne Makedonije.
Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević kazao je da je usaglašen sporazum o saradnji sa Državnim arhivom Sjeverne Makedonije.
- Sporazum će biti potpisan u Skoplju, u novembru. Zajednički ćemo se truditi da doprinesemo razvoju međudržavnih odnosa, prvenstveno u oblasti kulture, kao i jačanju prijateljskih i bratskih veza između crnogorskog i makedonskog naroda. Naši odnosi mogu poslužiti i kao primjer za saradnju sa drugim državama – kazao je Mrvaljević.
Izložba, čiji su autori prof. dr Nataša Kotlar Trajkova i prof. dr Mitko Panov, svjedoči o jednom od najvažnijih trenutaka makedonske istorije – djelovanju Antifašističke skupštine za narodno oslobođenje Makedonije.
Kao istorijski temelj borbe makedonskog naroda za ostvarenje prava na samoopredjeljenje, ASNOM je ostavio dubok trag u procesu izgradnje savremene makedonske državnosti.
U ime Državnog arhiva Sjeverne Makedonije danas je govorila Jasmina Samjanovska, rukovoditeljka Odjeljenja za publikovanje arhivskog materijala i nosilac projekta.
- Vjerujte da je velika čast afirmisati svoju istoriju, postojanje, borbu i državnost i van granica države. Mi, kao Arhiv i arhivski radnici, najbolje znamo kako to da uradimo jer čuvamo prošlost zemlje. Bez nas ne bi bilo ni države, ni imena, ni jezika, ni identiteta– istakla je Samjanovska.
Izložba „Izraz suverene volje makedonskog naroda za ostvarenje njegovog prava na samoopredjeljenje“ biće dostupna za posjetioce mjesec dana u Multimedijalnoj sali Ministarstva kulture i medija na Cetinju.

Na Cetinju otvorena izložba povodom Dana nezavisnosti Sjeverne Makedonije

Prosvjetna inspekcija privremeno je zabranila rad organizatoru obrazovanja za odrasle ,,Centar za obrazovanje i trening - ZOPT" zbog toga što je inspekcijskim nadzorom ustanovljeno da ustanova ne obavlja djelatnost u skladu sa zakonom, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. 
S tim u vezi, kako se navodi, naloženo je ustanovi i osnivaču da u određenom roku otklone utvrđene nedostatke zbog kojih je nastupila privremena zabrana rada.
- Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Odjeljenje prosvjetne inspekcije će i u budućem radu insitirati na obavezi pridržavanja zakona, drugih propisa i opštih akata i preduzimati mjere i radnje kako bi se spriječilo nezakonito djelovanje u svim ustanovama, na svim nivoima i u svim oblastima obrazovanja - zaključuje se u saopštenju.

Prosvjetna inspekcija privremeno zabranila rad organizatoru obrazovanja za odrasle

Četiri godine je prošlo od građanskog protesta na Belvederu protiv ustoličenja mitropolita SPC Joanikija.Taj događaj na Belvederu 2021. godine predstavlja jedan kontinuitet slobodarstva i pružanja otpora svakoj vrsti fašizma, rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, građanska aktivistkinja Svetlana Pajović- Musić. &nbsp;
Smatra da je 5. septembra 2021. godine prestala da postoji crnogorska država i svima je od toga dana trebalo da bude jasno šta će se dešavati u crnogorskom društvu.&nbsp;
Sve je počelo, prisjeća se Pajović-Musić, 4.septembra 2021. godine kada su građani probili policijski kordon i oko jedan sat poslije podne izašli na Belveder, gdje su ostali do sjutradan i 6 sati ujutru.
Prisjećanje, kaže ona, na taj događaj nosi različite emocije, od osjećaja dostojanstva i ponosa zbog zajedništva i nacionalnog jedinstva do buđenja građanskog otpora. Tu je, kaže Pajović-Musić, i osjećaj gorčine zbog saznanja koliko su zloupotrebljene institucije Crne Gore, od strane kriminalaca, pravoslavnih bratstava i srpske službe.
- Taj događaj na Belvederu 2021. godine predstavlja jedan kontinuitet slobodarstva i pružanja otpora svakoj vrsti fašizma i te fašističke čizme, koja je te godine došla u obliku unutrašnjih uzurpatora. Tako da možemo da smatramo da je Belveder jedna nit koja povezuje i 13.jul 1941.godine kada smo imali opštenarodni ustanak, ali bile su drugačije istorijske okolnosti. Međutim u kontekstu podizanja građanske svijesti, ujedinjavanja nacionalnog zajedništva to se opet desilo na Belvederu 2021.godine - rekla je Pajović - Musić
Kaže da se 5. septembra desio jedan udruženi zločinački poduhvat, jer je količina sile prema građanima predstavlja nešto što građani Cetinja i Crne Gore nikad neće zaboraviti. &nbsp;Sam Belveder je bio pokazna vježba dokle i kako su, kaže ona, spremni da idu, pa je posle Belvedera došla druga Vlada Dritana Abazovića koja je potpisala Temeljni ugovor.
- Belveder je samo početak niza događaja koji su kulminirali, sve što nijesu pokazale dvije, ili tri godine, ono što smo mi pričali šta crkva Srbije radi, kada smo je nazivali po imenima kako jeste. To nije duhovna i religijska organizacija, to je organizacija teroristička, paramilitarna, parapolitička, tada su nas smatrali ekstremistima, nazivali raznim imenima, a mi smo samo vidjeli njihovo pravo lice. To što nijesu pokazale dvije, tri godine, pokazalo je pet, sada je cijela Crna Gora vidjela, pogotovu kroz slučaj postavljanja spomenika ratnom zločincu, to se više ne krije, već javno radi. Belveder je bio pokazatelj kuda će ići crnogorsko društvo - naglasila je Pajović - Musić.
Poručuje i da je Belveder zajednički imenitelj svima, pa poziva sve koji su bili na Cetinju &nbsp;da se prisjete šta su jedni drugima tih dana &nbsp;značili.&nbsp;
- To nacionalno zajedništvo, to građansko zajedništvo u borbi protiv fašizma, kleronacionalizma u tom obliku treba da nam bude vodilja, jer samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo da pobijedimo ovo zlo koje je snašlo Crnu Goru - zaključila je Pajović-Musić.
Pajović-Musić je kazala da će se godišnjica Belvedera održati u nedjelju 7.septembra u 17 sati, na platou pored Biljarde, ispred manastira. Dodaje da je skup prijavljen i odobren, a organizator skupa je NVO Centar za građanska prava.&nbsp;
Poručuje da je cilj miran i dostojanstven skup, koji će biti podsjećanje na vrijednosti građanskog društva i antifašizma.&nbsp;

Pajović-Musić: Samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo da pobijedimo zlo koje je snašlo Crnu Goru

Cetinje je šifra opstanka Crne Gore, ali Cetinje i Belveder nijesu samo Cetinjana, Cetinje i Belveder su svih onih koji žive u Crnoj Gori i koji žele dobro Crnoj Gori, koji žele suverenu, pro evropsku Crnu Goru - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, poslanik Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore i predsjednik OO te partije na Cetinju - Oskar Huter.
Prisjećajući se 5. septembra 2021.godine, Huter poručuje da je Belveder jedan od ključnih trenutaka, novije crnogorske istorije.&nbsp;
- Belveder je znak otpora, simbol slobode, mjesto koje šalje poruku građanima Crne Gore da je to onaj momenat kada su Crnogorci i građani Crne Gore goloruki izašli da brane identitet crnogorski, suverenitet, da brane i nacionalne crnogorske interese - rekao je Huter.&nbsp;
S druge strane, podsjeća Huter, Belveder je pokretač i neke nove energije, jer su građani shvatili da institucije ne rade svoj posao, pa su izašli i, kako kaže, pokazali da postoji sloga i energija koja će se suprotstaviti nekim naumima. Podsjeća da su uz policijsku represiju i zloupotrebu cijelog državnog aparata, uspjeli da ustoliče popa crkve Srbije.
- Uspjeli su da ga isporuče uz neka pancirna ćebad, čime je sami čin ogoljen do srži, time je crkva Srbije pokazala šta je ona zapravo. Ona se 2020.godine željela predstaviti u nekom drugom svjetlu, time što se navodno borila za neka vjerska prava, a naprotiv, vidjeli smo 2021. da to nijesu vjerska prava, da je to bio isključivo jedan politički atak na Cetinje, Crnu Goru, na dostojanstvo Crne Gore. Onome koji je isporučen građani Crne Gore su rekli ono što nijesu nijednom vladici na taj način rekli - da nije dostojan onog mjesta gdje sjedi, trona sv.Petra Cetinjskog. Nije dostojan i to je jako bitna poruka u tom procesu - istakao je Huter.
Cetinje je srž crnogorskog identiteta, poručuje Huter, pa je u tom smislu konstantna meta. &nbsp;
- Cetinje je, na kraju krajeva, perjanica antifašizma u Crnoj Gori, ali i u bivšoj Jugoslaviji, Cetinje je grad heroja, onda vam je jasno da oni koji zastupaju vrijednosti fašizma imaju težnje i stremljenja protiv Cetinja, jer ako uspijete da slomite taj duh koji ovdje rađa i njeguje, onda ste na pola posla da uradite i ono što su krajni naumi - zaključio je Huter.

Huter: Cetinje je perjanica antifašizma i grad heroj, Belveder je simbol otpora i slobode

Ismet Krkanović iz Tuzi optužio je policijskog službenika Čedomira Boškovića za, kako navodi, višegodišnji lični progon i zloupotrebu službenog položaja. Tvrdi da mu je Bošković 2023. oduzeo oružje koje je legalno posjedovao, a da mu oružje nije vraćeno ni dvije godine kasnije.&nbsp;
Navodi u izjavi za Portal ETV i da je Bošković od 2023. dao više različtih iskaza o događaju, pa Krkanović traži hitnu reakciju nadležnih institucija, ali i apeluje na predstavnike političkih partija koje zastupaju manjinske narode da se uključe i zaštite građane od, kako kaže, nacionalno i vjerski motivisanog postupanja.
U izjavi za Portal ETV, &nbsp;Krkanović navodi da je sve počelo 27. avgusta 2023. godine.
- Tog jutra, dok sam sa prijateljem krenuo u lov svojim vozilom, zaustavili su me pripadnici Uprave policije, bez znaka "stop" i bez uniformi. Postupanje je bilo krajnje neprofesionalno, a na inicijativu službenika Čedomira Boškovića priveden sam u Centar bezbjednosti. Obaviješten je i javni tužilac, ali nije imao osnova da podigne bilo kakvu prijavu protiv mene – jer sam posjedovao legalnu sačmaricu B kategorije na svoje ime, važeću lovnu dozvolu i jer je tog dana bio lovni dan - kaže Krkanović.
Uprkos tome, tvrdi on, službenik Bošković je pokušao da ga “nagovori da mu prijavljuje ko i kada ide u lov”. Nakon što je to odbio, uslijedila je, kako navodi, represija – oduzimanje oružja i izmjene iskaza koje su uslijedile nakon podnošenja žalbe putem advokata.
- Bošković je više puta mijenjao svoj iskaz. Prvo je tvrdio da sam htio da upotrijebim oružje prema policiji. Drugi put je rekao da navodno nije bio lovni dan. Treći put da je moja puška bila "varlica" čiji se pucanj čuo kilometrima. A u četvrtom iskazu otišao je najdalje – označivši mene kao osobu koja "sjedi sa bezbjednosno interesantnim licima" - navodi on.&nbsp;
Krkanović ističe da su sve te tvrdnje dokumentovane i međusobno kontradiktorne, a da je Upravni sud već poništio spornu odluku i vratio predmet na prvostepeni postupak. Ipak, navodi, Bošković nastavlja da mijenja iskaze i vodi ličnu kampanju protiv njega.
- Dvije godine sam ćutao, vjerujući da će pravda prevladati i da će mi biti vraćeno moje legalno oružje. To se nije desilo. Zbog toga sada javno tražim da se protiv službenika Čedomira Boškovića hitno pokrene disciplinski postupak. Ne tražim nikakvu privilegiju – tražim da se ispita kako je moguće da jedan policijski službenik toliko puta mijenja izjave i pri tome nanosi štetu meni, ali i drugim građanima. Jer, moj slučaj nije usamljen – u Tuzima ima još ljudi koji su doživjeli sličnu nepravdu od istog službenika - kazao je u izjavi za Portal ETV.&nbsp;
U svom obraćanju, Krkanović jasno poručuje da poštuje zakon i da nikada nije imao veze sa kriminalnim strukturama.
- Nikada nijesam sjedio sa kriminalcima, niti bio povezan sa bilo kakvim bezbjednosno interesantnim osobama. Te neistine su teška uvreda, ne samo za mene, već i za moju porodicu. Ja sam čovjek koji je čitav život radio i živio pošteno. Moja porodica je generacijama poznata po čestitosti. Idem putem mog rahmetli đeda, oca i stričeva – putem poštenja i dostojanstva - kazao je Krkanović.
Na kraju, Krkanović šalje jasan apel vrhu vlasti: "Zato se obraćam premijeru, ministru unutrašnjih poslova i direktoru Uprave policije – zaštitite me od nacionalno i vjerski obojenog progona. Moj dosije je čist. Nemam šta da krijem. Neću dozvoliti da me bilo ko nepravedno obilježi i ponizi.”

Ismet Krkanović iz Tuzi optužuje policajca Boškovića za višegodišnji progon: Neću da ćutim više – tražim pravdu

Bivši komandir nikšićke policije Darko Mađarić i nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti u Nikšiću Tihomir Goranović podnijeli su Osnovnom sudu u Podgorici tužbu protiv Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije zbog mobinga i naknade štete zbog povrede prava ličnosti. Na udaru čelnika bezbjednosnog sektora a, sve pod izgovorom vetinga, kako bi opravdali bezakonje i progon službenika sa dugogodišnjim iskustvom našli su se Mađarić koji je početkom avgusta suspendovan, dok Goranović čeka rješenje o suspenziji. <h2>POLITIČKI PRITISAK</h2> Njihov zastupnik, advokat Veselin Radulović, u tužbama koje je 2. septembra podnio Sudu detaljno navodi, koje su sve poslove u Upravi policije obavljali Mađarić i Goranović, ukazujući da su nagrađivani zbog rezultata do 2021.godine od njihovih neposrednih starješina. Mađarić je 20 godina zaposlen u Upravi policije a Goranović 25. Radulović ukazuje da je Mađarića i Goranovića 27. februara 2021. godine telefonom kontaktirao tadašnji vd direktora Uprave policije Zoran Brđanin i saopštio im da su razriješeni sa funkcije komandira stanice policije Centar bezbjednosti Nikšić i sa mjesta načelnika CB Nikšić i da će biti raspoređeni na nova radna mjesta. - Jedan od ključnih razloga smjene tužilaca bio je politički pritisak određenih struktura na tadašnji menadžment Uprave policije – navodi u tužbama Radulović. U tužbi koju je podnio za Mađarića advokat ističe da njegov klijent tri godine nije bio raspoređen od kada je razriješen sa funkcije komandira stanice policije CB Nikšić pa do 10. januara 2024. godine, kada mu je uručeno novo rasporedno rješenje. <h2>DEGRADIRANJE</h2> - Mađarić nije bio pozvan, niti raspoređen na konkretno radno mjesto, bio je faktički isključen iz radnog procesa bez ikakvog objašnjenja, imao je formalno rješenje na poziciji komandira CB Nikšić, ali nije imao nikakvih zaduženja, bio je izolovan, profesionalno zanemaren, bez mogućnosti obuke, bez prava na dodatni rad i bez mogućnosti napredovanja – piše u tužbi. Advokat Radulović ističe da je Mađarić tri godine bio profesionalno i ljudski ponižavan, uz psihološke posljedice koje su se reflektovale i na njegov porodični život. U januaru 2024. godine Mađarić je dobio rješenje od 22. novembra 2023. godine kojim je određeno da bude u Odjeljenju za podršku organizacionim jedinicama policije, unapređenje rada i analitiku. - Međutim, mobing prema mom klijentu nastavljen je i u novom odjeljenju, jer mu rasporedno rješenje nije uručio neposredni starješina – načelnik odjeljenja, već policijski službenik Odjeljenja bezbjednosti Nikšić Željko Peković, a po nalogu tadašnjeg VD pomoćnika direktora Lazara Šćepanovića i saopštio mu da se javi koordinatoru za maloljetničku delinkvenciju, kako bi obavljao izvršilačke poslove. Nakon što je Mađarić Pekoviću pojasnio opis poslova rasporednog rješenja i zatražio pisani nalog za delegirane poslove, Peković je kazao da će se o tome konsultovati sa Šćepanovićem – piše u tužbi. Advokat Radulović u tužbi koju je predao za Tihomira Goranovića takođe navodi istovjetan princip postupanja kao i u slučaju Mađarića. Ukazao je da je Goranović u januaru 2024. godine dobio rješenje od 22. novembra 2023. godine kojim je raspoređen da bude u Odjeljenju za analitiku. - Mobing prema Goranoviću nastavljen je i u novom odjeljenju, jer mu rasporedno rješenje nije uručio neposredni starješina – načelnik odjeljenja, već policijski službenik OB Nikšić Željko Peković,a po nalogu Šćepanovića i saopšti mu da je „odlučeno na većem nivou“ da bude u stanici policije OB Nikšić i da će mu starješina Goran Đurđevac davati radne zadatke – piše u tužbi. Nakon toga Goranović je ukazao Pekoviću da ima zvanje glavnog policijskog inspektor i da starješina nišeg zvanja ne može mu davati radne naloge. Nakon toga Peković je rekao da će o tome informisati Šćepanovića pa neka on odluči što je „najbolje rješenje“. U tužbi Radulović ističe da je i tokom 2025. godine nastavljeno zlostavljanje na radu i to kontinuiranim djelovanjem radnih naloga koji su ispod Goranovićevog stručnog zvanja glavnog policijskog inspektora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903070952_eab11cd9a9e0dbe8cedff936f37acb9636ad4447b6decc4b9a5051929d2f120c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903070952_eab11cd9a9e0dbe8cedff936f37acb9636ad4447b6decc4b9a5051929d2f120c" data-rendition-name="original" width="295" height="472" loading="lazy" alt="tužba"> </figure>  <h2>SMJENE TRAŽILI POLITIČARI</h2> Radulović za Portal ETV kaže da „radnje“ koje su u kontinuitetu preduzimane prema policijskim službenicima koji su se našli na meti nezakonitog „vetinga“ Demokrata nesumnjivo pokazuju da se radilo o klasičnom mobingu. - Takođe, zlostavljanje na radu ili mobing pokazuje kako se sprovodi „veting“ u bezbjednosnom sektoru. Bez pravnog osnova, sa proizvoljnim targetiranjem, bez poštovanja minimalnih prava, odnosno bez upoznavanja sa time šta im se stavlja na teret, bez upoznavanja sa dokazima i spisima predmeta i uz konstantno javno optuživanje i dovođenje u vezu sa kriminalnim grupama. Činjenica je da su smjene Mađarića i Goranovića tražili političari, da su njihove smjene javno proslavljali nakon što su se desile, da nakon toga Mađarić i Goranović nijesu dobili novi raspored u službi tri godine i da su, nakon novog rasporeda, dobijali zadatke koji su ispod nivoa stečenih znanja i iskustva. Činjenica je i da su nakon svega toga neosnovano i bez ijednog dokaza optuženi za veze sa kriminalnim klanovima, ali zbog nepostojanja dokaza za tako nešto, protiv njih nije podnešena krivična prijava. Tako izgleda „veting“ koji sprovodi jedna politička partija, za koju konstantno javnost dobija podatke sa skaj aplikacije da je glasove dobijala od pripadnika kriminalnih klanova - istakao je Radulović. On očekuje da sud odgovorno i zakonito postupi po tužbama radi utvrđenja mobinga i da pruži zaštitu oštećenima i zabrani takvo postupanje ubuduće.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903070952_6fccc28c48ea0cf5440397c718513b4f4dfd33aa2bd6735d9a348d91cae77066.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250903070952_6fccc28c48ea0cf5440397c718513b4f4dfd33aa2bd6735d9a348d91cae77066" data-rendition-name="original" width="295" height="445" loading="lazy" alt="tužba"> </figure>

Goranoviću saopšteno da je „odlučeno na većem nivou“, gdje će biti raspoređen i ko će mu dodjeljivati zadatke

Najava septembarske rekonstrukcije Vlade izazvala je mali tihi rat različitih grupacija unutar vlasti. Ali i veliki pritisak na premijera Milojka Spajića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E i Portala ETV, Demokrate Alekse Bečića pokušavaju da podignu ulog i prijete da će uzdrmati koaliciju na vlasti ukoliko Spajić se bude oslobodio usluga i ministra odbrane Dragana Krapovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320090_c273439aa59e34afa8c7fced46f4373716d6e9ff2b658c34ac57d81694273fbb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025090320090_c273439aa59e34afa8c7fced46f4373716d6e9ff2b658c34ac57d81694273fbb" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="BURA UNUTAR PARLAMENTARNE VEĆINE: Mandić, Spajić, Bečić"> <figcaption>BURA UNUTAR PARLAMENTARNE VEĆINE: Mandić, Spajić, Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Istovremeno, ekipa Bečića i Bogdanovića pokušava da nađe saveznika unutar parlamentarne većine da se rekonstrukcija Vlade svede na minimalne, kozmetičke promjene. Izvori iz vladajuće koalicije ističu da je Spajić donekle uzdržan, strahujući da bi kadrovske promjene mogle prilično da destibilizuju odnose unutar parlamentarne većine. &nbsp; Ipak, rekonstrukcije će biti i sada se već kristališu neki kandidati za vrh policije. &nbsp; KANDIDAT PAVIĆEVIĆ I FAKULTET U MLADENOVCU Poput Vladana Pavićevića, koji je po volji ljudi iz bivšeg Demokrastkog fronta, preciznije iz Nove srpske demokratije Andrije Mandića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320090_3872041fd9bd91d43442394688c965fdd42a34f3130ed084943270663710638e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025090320090_3872041fd9bd91d43442394688c965fdd42a34f3130ed084943270663710638e" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="REALNOST ILI NEREALNE AMBICIJE: Vladan Pavićević"> <figcaption>REALNOST ILI NEREALNE AMBICIJE: Vladan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U više crnogorskih medija dovodila se u pitanje validnost Pavićevićeve diplome sa fakulteta u Mladenovcu. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Jedini fakultet u Mladenovcu bio je Fakultet za poslovno industrijski menadžment, a web stranica je posljednji put ažurirana upravo te godine linkom za aplikaciju na konkurs za upis za 2014/2015 i informacijom da je iznos školarine 1.200 eura. Na tom fakultetu je iste godine doktorsku disertaciju, za koju se kasnije saznalo da je falsifikat, odbranio i sadašnji gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić. &nbsp; Na istoj adresi od tada je Poslovni i pravni fakultet Univerziteta Union Nikola Tesla za koji su vezane brojne afere, među kojima je i hapšenje 17 osoba 2021. godine zbog falsifikovanja diplom i trgovine uticajem. Diplome su prodavane za 2000 do 6000 eura a navodno je glavni distributer bio vođa kriminalne grupe Veljko Belivuk. &nbsp; &nbsp;Klijenti su bili brojni policajci, biznismeni, ali i političari. &nbsp; &nbsp;Univerzitet je aprila 2022. izgubio akreditaciju. &nbsp; &nbsp;MUKE ZA BEČIĆA I BOGDANOVIĆA &nbsp;Koliko je realna mogućnost da Pavićević dođe na neku od značajnijih funkcija u policiji, za sada nije izvjesno, ali je u Bečićevoj stranci burno i na pominjanje njegovog imena. &nbsp; Inače, od ranije postoji netrpeljivost između Demokrata i &nbsp;Pavićevića. Oktobra 2021. godine Pavićević je direktno optužio Demokratsku Crnu Goru i lidera Pokreta za promjene Nebojšu Medojevića da su upropastili aktivnosti na rasvjetljavanju ubistva Duška Jovanovića. To mu ekipa oko Bečića i Bogdanovića nije zaboravila. &nbsp; Ali se, ipak, nijesu suprotstavili Pavićevićevom povremeno angažmanu u Upravi policije. &nbsp; Početkom 2022. godine Pavićević je bio angažovan – uz obrazloženje, citiramo – ,,da ima određena iskustva i znanja” kao ekspert po ugovoru o djelu u Ministarstvu unutrašnjih poslova dok je ministar bio Sergej Sekulović. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Pavićević je nedavno zapošljen po ugovoru o radu u sektoru za borbu protiv kriminala za koje nije potrebno javno oglašavanje. &nbsp;Ta radna mjesta u Upravi policije u sistematizaciji su označena i proglašena tajnim i nijesu dostupna da se na njih konkuriše svim crnogorskim građanim. Ta radna mjesta se popunjavaju isključivo za jačanje kapaciteta u sprovođenju kriminalistih i prikrivenih istraga, mjera nadzora i opservacije, obavještajno-analitičkih poslova i poslova zaštite svjedoka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320094_b0def3b122e81acd2c20a33464e39ce443e4522e0955c9aa77cea329bd918c9a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090320094_b0def3b122e81acd2c20a33464e39ce443e4522e0955c9aa77cea329bd918c9a" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="PONOVO AKTUELAN: Bivši čelnik Uprave policije Nikola Terzić"> <figcaption>PONOVO AKTUELAN: Bivši čelnik Uprave policije Nikola Terzić</figcaption> </figure>  I TERZIĆ ,,NA TAPETU” &nbsp; Osim Pavićevića, još se pominju neka imena za postavljenja na čelne pozicije u bezbjednosnom sektoru. &nbsp; Prije svega Nikola Terzić, bivši vršilac dužnosti direktora Uprave policije. Nakon što je 11. decembra 2023. godine smijenjen sa te pozicije, zapošljen je u Odjeljenju unutrašnje kontrole. &nbsp; Informacije iz diplomatskog kora ukazuju da bivši premijer Dritan Abazović, ali i pojedini ljudi iz aktuelne Spajićeve Vlade, lobiraju kod stranaca da preporuče crnogorskim vlastima Nikolu Terzića za neku od rukovodećih funkcija u bezbjednosnosm sektoru. &nbsp; Isti izvori govore da je i aktuelni čelnik Uprave policije Nikaola Terzić potegao političke veze da ostane na sadašnjoj poziciji i da je već okrenuo leđa doskorašnjem prijatelju i savezniku an poslu, ministru Danilu Šaranoviću. &nbsp; SPAJIĆ NA POTEZU Nije u pitanju samo borba za čelnu poziciji Uprave policije, već i za neka druga rukovodeća mjesta. &nbsp; &nbsp;Kako je Predrag Šuković, šef Specijalnog policijskog odjeljenja, &nbsp;najavio da bi uskoro mogao da privremeno pauzira od aktivnosti, dio pritiska za popunu mjesta se preselio i na glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića koji je neposredni pretpostavljeni šefu Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp; Brojni su pritisci i za smjenu Gorana Jokića, načelnika regionalnog policisjkog scentra ,,Centar”, ali njega čvrsto podržavaju direktno Andrija Mandić i Milan Knežević pa se računa da mu je zagarantovan opstanak na sadašnjoj poziciji. &nbsp; Više izvora u bezbjednosnom sektoru je istaklo da se iza kulisa odigrava velika kadrovska igra u očekivanju da će premijer Milojko Spajić uskoro posegnuti za rezovima u izvršnoj vlasti. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, osim ambasadora uticajnih zapadnih zemalja, premijeru Spajiću se rekonstrukcija sugeriše i iz vrha Pokreta Evropa sad, od ljudi zabrinutih za pad rejtinga stranke dok Spajić tihuje. Podrška promjenama dolazi i od prijatelja koji niejsu stranački angažovani, poput Ivice Janovića čelnika Agencije za nacionalnu bezbjednost, koji ima veoma dobre kontakte i sa susjedima i kolegama iz država EU. &nbsp; No, premijer Milojko Spajić za sada – mudro ćuti. Da li će, kako to ponekad radi, sve presjeći u jednom danu i javno obznaniti rekonstrukciju svog kabineta? Ili je sadašnja šutnja znak premijerovog straha da bi promjene mogle da budu lančane i da politički kovitlac uskoro dođe i do njega? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Zakulisne kadrovske igre u vrhu bezbjednosnog sektora

Istraživanje M portala je pokazalo da firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug poslanice Demokrata, bilježi astronomski rast poslovnog prometa - od svega 18.997 eura u 2022. godini do čak 2 miliona i 860.249 eura u 2024. godini. Tokom posljednje dvije godine firma je postala vlasnik vrijednih nekretnina na Svetom Stefanu i u Nikšiću. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potpisao je 28. avgusta ove godine odluku kojom je za najpovoljnijeg ponuđača usluge održavanja i unapređenje sistema video nadzora granice i unapređenje sistema senzora za kontrolu granice izabrana firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug Šaranovićeve partijske koleginice i poslanice Demokrata, Anđele Vojinović. Potvrda o braku izvršnog direktora kompanije i poslanice Demokrata je imovinski karton Anđele Vojinović koji se nalazi u bazi Agencije za sprječavanje korupcije, a u kojem je navedeno da je Pavle izvršni direktor „Gold Security DOO“, sa platom od 1500 eura u 2024. godini. Kada bude realizovana ova javna nabavka, u kasu kompanije na čijem je čelu suprug Anđele Vojinović sliće se 120.000 eura od jednog posla.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080916_e60eb1ed75975cd670b7cbec9faddf0eea69b309015e68e310c9b0d86e75ae8b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903080916_e60eb1ed75975cd670b7cbec9faddf0eea69b309015e68e310c9b0d86e75ae8b" data-rendition-name="original" width="1280" height="1589" loading="lazy" alt="odluka"> </figure>  Više izvora M portala iz Ministarstva unutrašnjih poslova tvrdi da je tender namješten upravo za „Gold Security DOO“, odnosno da je specifikaciju potrebne opreme koja je navedena u tenderskoj dokumentaciji pripremao blizak rođak Danila Šaranovića, zaposlen u MUP-u tek po dolasku aktuelnog ministra, te da su službenici koji zaduženi za javne nabavke bili izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden prema ranijem dogovoru među Demokratama. Kompanija na čijem je čelu suprug poslanice Demokrata bila je jedina prijavljena na tenderu.&nbsp; Ugovori i sa opštinama Herceg Novi i Nikšić I dok se Demokrate, uključujući ministra Šaranovića i poslanicu Vojinović, besprizorno razračunavaju sa medijima, nevladinim sektorom, advokatima... optužujući ih redom da su svi plaćenici kriminalnih klanova, „Gold Security DOO“ iz Nikšića „slaže“ ugovore sa insitucijama na čijem su čelu Demokrate. Tako je Pavle Vojinović kao izvršni direktor kompanije 9. septembra prošle godine potpisao ugovor sa predsjednikom Opštine Herceg Novi Stevanom Katićem, takođe Demokratom, za vršenje usluge fizičko-tehničke zaštite zgrade Opštine Herceg Novi. Od tog ugovora „Gold Security DOO“ godišnje zarađuje gotovo 70.000 eura. Sličan ugovor Vojinović je 26. juna ove godine potpisao i sa predsjednikom Opštine Nikšić, Markom Kovačevićem, a vrijednost ugovora na godišnjem nivou je 60.621 euro.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_e8d5f150f35424a7ba8d1cf2c6ffa2450720726fdc2b60eb14f5889222dbbab1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250903080920_e8d5f150f35424a7ba8d1cf2c6ffa2450720726fdc2b60eb14f5889222dbbab1" data-rendition-name="original" width="1268" height="1595" loading="lazy" alt="ugovor"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_1f70cac28e9973f699ba36709fb3a0898f71908b9e4bad55db580578d01019ae.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250903080920_1f70cac28e9973f699ba36709fb3a0898f71908b9e4bad55db580578d01019ae" data-rendition-name="original" width="1280" height="1600" loading="lazy" alt="ugovor"> </figure>  <h3>Astronomski rast firme od ulaska Demokrata u izvršnu vlast</h3> Kompanija „Gold Security DOO“ osnovana je u septembru 2019. godine i, prema javno dostupnim bazama podataka, za protekle dvije godine doživljava astronomski uspjeh, što se poklapa sa ulaskom Demokrata u vladajuću koaliciju i preuzimanjem nekih od najvažnijih resora u izvršnoj vlasti. &nbsp; Vlasnik kompanije koja je 2022. godine imala svega dvoje zaposlenih je Lazar Perović. Prema bonitetnom izvještaju na dan 2. septembar 2025. godine, „Gold Security DOO“ je u 2024. godini zapošljavala čak 120 ljudi. Iz bonitetnog izvještaja se vidi i nevjerovatan rast poslovnih prihoda „Gold Security DOO“. Dok su u u 2022. godini imali prihod od svega 18.997 eura, on već 2023. godini dostiže 753.259 eura, a u prošloj godini čak 2.860.249 eura. Prema imovinskom kartonu Anđele Vojinović, njen suprug Pavle upravo u tom periodu napreduje u kompaniji. On je od rukovodioca tehničkog sektora u „Gold security DOO“ u martu 2024. godine napredovao do mjesta izvršnog direktora. To je ujedno godina kada kompanija uvećava poslovne prihode 753.259 eura na čak 2.860.249 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_ac5fb937d33ea5d3fb00a3d3350964a69d1218df12c834b49a628a5523a9609d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250903080920_ac5fb937d33ea5d3fb00a3d3350964a69d1218df12c834b49a628a5523a9609d" data-rendition-name="original" width="819" height="293" loading="lazy" alt="poslovanje"> </figure>  <h3>Placevi na Svetom Stefanu, poslovni prostori u Nikšiću</h3> „Gold Security DOO“ ne uvećava drastično samo poslovne prihode, već i vlasništvo nad nekretninama. Budvanski katastar je 1. septembra ove godine uknjižio kupovinu građevinske parcele od 241 metar kvadratni u katastarskoj opštini Sveti Stefan, a pravo sukorišćenja imaju „Gold Security DOO“ i Marija Perović. Istovremeno, katastar bilježi da je „Gold Security DOO“ kupovinom dobio pravo korišćenja nekoliko voćnjaka 2. klase – jednog od svega dva kvadratna metra, drugog od 40, trećeg od 17 kvadratnih metara, četvtog od 78 kvadratnih metara i petog od 44 kvadratna metra. Sva kupljena zemlja ukupne površine 422 kvadratna metra nalazi se na veoma atraktivnoj lokaciji iznad hotela „Maestral“ na Pržnu u neposrednoj blizini Svetog Stefana. Kompanija „Gold Security DOO“ je 2024. godine postala vlasnik nekoliko nekretnina i u Nikšiću. Posjedovni listovi pokazuju da su sve nekretnine u Nikšiću u svojini „Gold Security DOO“ u obimu 1/1, a ima ih ukupno šest. Dvije nekretnine, poslovni prostori, nalaze se u Ulici Alekse Backovića i stečene su kupovinom. Jedan poslovni prostor se nalazi u prizemlju i ima površinu od 87 kvadratnih metara, a drugi koji se vodi kao „poslovni prostor u vanprivredi“ ima površinu od 62 kvadratna metra. U nikšićkoj Staroj varoši „Gold Security DOO“ je kupila četiri nekretnine – dva nestambena prostora po 37 kvadratnih metara i dva poslovna prostora od 54 i 36 kvadratnih metara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_2a533e7ddd2f387c33e634ca153171d6828f75968ed6e82b7a6256a20a056801.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250903080920_2a533e7ddd2f387c33e634ca153171d6828f75968ed6e82b7a6256a20a056801" data-rendition-name="original" width="969" height="586" loading="lazy" alt="List nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_5f055f3c9fafc17e2e99ec6c645d2798fcea5d4782eebc314dda89284283dce4.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250903080920_5f055f3c9fafc17e2e99ec6c645d2798fcea5d4782eebc314dda89284283dce4" data-rendition-name="original" width="1002" height="559" loading="lazy" alt="List nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_c46f8389e4c89d2f4dc1ce838c4c148c3e91e816d5c897c1dd266441ec265090.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250903080920_c46f8389e4c89d2f4dc1ce838c4c148c3e91e816d5c897c1dd266441ec265090" data-rendition-name="original" width="943" height="500" loading="lazy" alt="list nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_2579cf29432d2760fe00b8783228be514c7d3db7daf9e798459ecc95c1407adf.png" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250903080924_2579cf29432d2760fe00b8783228be514c7d3db7daf9e798459ecc95c1407adf" data-rendition-name="original" width="942" height="524" loading="lazy" alt="LN"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_e9fcc9a6db73b4c38409da954a160a2ea1125abbe708a9a8cb540c14ab6eb4b2.png" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250903080924_e9fcc9a6db73b4c38409da954a160a2ea1125abbe708a9a8cb540c14ab6eb4b2" data-rendition-name="original" width="1014" height="1128" loading="lazy" alt="ln izvod"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_b3af2b7398805508e4e208da8fb4ae4316536141759306a386a9b16e9001ae20.png" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250903080924_b3af2b7398805508e4e208da8fb4ae4316536141759306a386a9b16e9001ae20" data-rendition-name="original" width="1179" height="956" loading="lazy" alt="ln izvod"> </figure>

Tag: medunarodni-dan-roma