<p>Otvarajući izložbu „Tragovi svijetla – biti žena u Holokaustu“ potpredsjednik Skupštine Crne Gore <b>Nikola Camaj</b> kazao je da obilježavanje ovog dana prilika da, uz odavanje počasti milionima nedužno stradalih i sjećanjem na njih, uputimo apel građanima svijeta da umjesto radikalizma, ekstremizma, totalitarizma, antisemitizma, ksenofobije i drugih oblika mržnje njeguju ljubav, saosjećanje, razumijevanje i mir, navedeno je u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Danas je u Skupštini Crne Gore, u saradnji sa Jevrejskom zajednicom u Crnoj Gori, organizovan simbolični program kojim je obilježen 27. januar - Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta.</p>
<p>Camaj je istakao da je Holokaust zločin protiv čovječnosti bez presedana, dodajuči da upravo ova izložba govori o tome da i u najtežim trenucima bezizlaza ljudsko dostojanstvo nema cijenu.</p>
<p>- Tako su “Tragovi svijetla” u tim zlim vremenima bili upravo ljubav, majčinstvo, briga o drugima, prijateljstvo, vjera, ali i umjetnost i ženstvenost - zaključio je Camaj.</p>
<p>U ime Jevrejske zajednice u Crnoj Gori obratila se <b>Miriam Balken</b> koja je posebno skrenula pažnju na priče žena tokom Holokausta.</p>
<p>- Izložba “Tragovi svijetla,” koju je ustupio Muzej Yad Vashem, otkriva nam ne samo tragediju žena koje su izgubile porodice, domove i osnovna ljudska prava, već i njihovu hrabrost da prežive i očuvaju dostojanstvo - istakla je Balken.&nbsp;</p>
<p>Dodala je da su kroz tragediju, žene očuvale kulturu i vjerske tradicije, često pružajući moralnu snagu i nadu.&nbsp;</p>
<p>- Sačuvale su duh, misao, recepte, pjesme i priče, pružajući nadahnuće i svjetlost u najmračnijim trenucima - rekla je Balken.</p>
<p>Putem video poruke prisutnima se obratila i predsjednica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori <b>Nina Ofner Bokan</b> koja je kazala da sjećanje na žrtve Holokausta ostaje da živi kao opomena.</p>
<p>Pored otvorene izložbe, kao dio današnjeg programa - Camaj, Balken i &nbsp;Ben Ari simbolično su upalili šest svijeća u znak sjećanja na 6 miliona stradalih u Holokaustu.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Camaj: Da se umjesto raznih oblika mržnje njeguju razumijevanje i mir

<p>Osamdeseta godišnjica Dana sjećanja na holokaust povodom oslobođenja logora Aušvic, održava se u sijenci povećanih tenzija u svijetu, prije svega rata u Ukrajini, i jačanja autoritarnih i populističkih snaga čije politike podsjećaju na onu koja je dovela do najvećeg sukoba i stradanja u svjetskoj istoriji.</p>
<p>Komemoraciji u Aušvicu, najvećem gubilištu tokom Drugog svjetskog rata u kome je stradalo 1,1 miliona ljudi, uglavnom Jevreja, prisustvovaće delegacije iz 54 zemlje svijeta.</p>
<p>Među njima će biti evropski monarsi, poput britanskog kralja<b> Čarlsa III</b>, zatim 19 predsjednika, uključujući francuskog <b>Emanuela Makrona</b> i njemačkog <b>Franka Voltera Štanmajera</b>.</p>
<p>Nezvanično se pominje i mogućnost da na čelu američke delegacije dođe potpredsjednik <b>JD Vans</b>.</p>
<p>Međutim, pomenuti zvaničnici neće imati priliku da se obrate, već samo nekolicina od 50 preživjelih logoraša koji će doći na ceremoniju, izjavio je direktor Državnog muzeja Aušvic Birkenau, <b>Pjotr Civinski</b>.</p>
<p>- Uopšte neće biti političkih govora. Želimo da se fokusiramo na posljednje preživjele koji su među nama i na njihovu istoriju, bol, traumu i da nas posavjetuju kako da preuzmemo teške moralne obaveze u sadašnjosti- kazao je nedavno Civinski za Gardijan.</p>
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.slobodnaevropa.org/embed/player/0/33288698.html?type=video" frameborder="0" scrolling="no" width="640" height="360" allowfullscreen></iframe></div>
<p><br/></p>
<h2>Netanjahu ne dolazi uprkos garancijama da neće biti uhapšen</h2>
<p>Međutim, aktuelne političke napetosti prate ceremoniju u Aušvicu, prijeteći čak da je zasijene.</p>
<p>Početkom januara, zamjenik ministra spoljnih poslova Poljske je sugerisao da će tamošnje vlasti biti obavezne da uhapse izraelskog premijera <b>Benjamina Netanjahua</b>, ako dođe u Poljsku na ceremoniju, s obzirom na nalog međunarodnog Krivičnog suda (MKS) po optužbi za ratne zločine.</p>
<p>Međutim, poljski premijer <b>Donald Tusk</b> je precizirao da bilo koji izraelski političar, uključujući Netanjahua, može da učestvuje na ceremoniji bez straha od hapšenja, uprkos činjenici da je Poljska potpisnica povelje Međunarodnog krivičnog suda.</p>
<p>- Poljska vlada tretira bezbjedno učešće lidera Izraela na komemoracijama 27. januara 2025. godine, kao dio odavanja počasti jevrejskoj naciji, čiji su milioni ćerki i sinova postali žrtve holokausta koji je počinio Treći Rajh- saopštio je Tuskov kabinet.</p>
<p>Uprkos garancijama Vlade Poljske, Netanjahu neće doći na ceremoniju u Aušvicu, javljaju izraelski mediji.</p>
<p>Viši Netanjahuov pomoćnik rekao je za Tajms ov Izrael da Vlada u Varšavi prvo mora da se pozabavi pravnim problemima oko naloga MKS-a prije nego što izraelski premijer razmotri bilo kakvo potencijalno putovanje.</p>
<p>- Razmotrićemo ako dobijemo poziv. Za sada to nije u programu- rekao je ovaj izraelski zvaničnik.</p>
<p>Međunarodni krivični sud je izdao 21. novembra 2024. naloge za hapšenje Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Izraela <b>Joava Galanta</b>, optužujući ih za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u vezi sa vojnim akcijama u Gazi.</p>
<p>Netanjahu nije javno izrazio želju da prisustvuje komemoraciji, niti ga je na to pozvao njen organizator, Muzej Aušvic, koji je saopštio poljskim medijima da je samo uputio pozive preživjelima u holokaustu.</p>
<p>Zato je Civinski rekao da su nedavne rasprave o tome da li bi Netanjahu bio u opasnosti od hapšenja, ako dođe, bile "medijska provokacija", ponavljajući da nikada nije bilo naznaka da je Netanjahu planirao da prisustvuje tom događaju.</p>
<p>On je, međutim, rekao da se na ovom skupu očekuje brojna izraelska delegacija.</p>
<p>Međunarodni dan sjećanja na holokaust ne igra veliku ulogu u Izraelu jer on ima svoj dan sjećanja, određen za hebrejski datum 27. nisan, koji ove godine pada 23. aprila, prenosi "Dojče vele".</p>
<p>Tog dana zemlja stane na dva minuta uz zvuke sirena. Memorijalni filmovi i izveštaji se prikazuju na TV-u, a škole širom Izraela održavaju ceremonije u čast 6 miliona Jevreja koje je ubila nacistička Njemačka i njeni pomagači.</p>
<p>Predstavnici Rusije opet nijesu pozvani. Kao ni na 70. godišnjicu zbog aneksije Krima, predstavnici Rusije nijesu pozvani da prisustvuju ni 80. godišnjici zbog invazije na Ukrajinu.</p>
<p>Civinski je istakao da su i Rusi i Ukrajinci bili među pripadnicima Crvene armije koji su oslobodili logor, te da je rat u susjednoj Ukrajini zato "rat koji vodi jedan oslobodilac protiv drugog". On je rekao da nema govora o prisustvu ruske delegacije u trenutnoj klimi.</p>
<p>- To se zove dan oslobođenja i ne mislim da zemlja koja ne razumije vrijednost slobode ima šta da traži na svečanosti posvećenoj oslobođenju. Bilo bi cinično da prisustvuju- dodao je Civinski.</p>
<p>Muzej je osudio napad Moskve na susjednu Ukrajinu kao "varvarski čin".</p>
<p>Ruski predsjednik <b>Vladimir Putin</b> je učestvovao 2005. na ceremoniji povodom 60. godišnjice oslobođenja Aušvica. On je tada rekao da je "nezamislivo pomisliti da su ljudi sposobni za takvo varvarstvo" i odao počast sovjetskim vojnicima koji su oslobodili logor.</p>
<p>Iako nije učestvovao na ceremoniji povodom 70. godišnjice oslobođenja Aušvica, Putin je tada poručio da je holokaust "jedna od najtragičnijih i najsramnijih stranica u ljudskoj istoriji".</p>
<p>On je veličao ulogu Crvene armije u okončanju holokausta, ističući da je "spasla ne samo Jevreje već i ostale narode u Evropi i svijetu od uništenja".</p>
<p>Putin je upozorio protiv, kako sve češće navodi, nastojanja na Zapadu da umanji doprinos Sovjetskog Saveza i prikaže Rusiju u negativnom svijetlu.</p>
<p>On je tada istakao da "svaki pokušaj da se prekroji istorija i dovede u pitanje uloga naše zemlje u Velikoj pobjedi, u stvari, opravdava zločine nacista i otvara put za oživljavanje ove pogubne ideologije".</p>
<p>Rusija je nezadovoljna zbog sve učestalijih tvrdnji u Varšavi i Kijevu da su Aušvic uglavnom oslobodili ukrajinski vojnici.</p>
<p>Istoričari navode da su logor oslobodile jedinice 60. Armije Prvog ukrajinskog fronta, ali da su ih sačinjavali vojnici različitih nacionalnosti.</p>
<h2>Kontroverze oko Maska</h2>
<p>Najbogatiji čovjek svijeta <b>Ilon Mask</b> je posjetio prošle godine Aušvic, nakon učestalih kritika zbog reakcija njegove mreže Iks (X) na antisemitske objave.</p>
<p>Međutim, nakon ove posjete Aušvicu, Mask je, kako navodi Gardijan, samo pojačao širenje dezinformacija na Iksu.</p>
<p>Nedavno je tokom razgovora uživo sa Maskom na platformi, <b>Alis Vajdel</b> iz njemačke krajnje desničarske AfD tvrdila da <b>Adolf Hitler </b>uopšte nije desničar, već komunista.</p>
<p>Iako je Civinski odbio da konkretno govori o Masku, on je rekao da populistička politika i govor mržnje na društvenim medijima predstavljaju ogromnu prijetnju za savremena društva.</p>
<p>- Ovo je najvažnije pitanje našeg vremena… Svaki mudar stav koji iznese filozof ili političari stare škole, vjerovatno će izgubiti u javnosti u suočavanju sa bilo kojom glupom, jednostavnom populističkom idejom- kazao je Civinski.</p>
<h2>'Vraćaju mi se sjećanja na logor'</h2>
<p>Kada je <b>Tereza Regula</b> stigla u Aušvic kao 16-godišnjakinja, prvi pravi bol koji je osjetila bilo je pečenje u ušima.</p>
<p>- Obrijali su nas do gole kože, a bio je vreo dan, 4. avgusta... To je bio prvi autentični bol koji sam osjetila- rekla je u svom domu u Krakovu za Rojters ova 96-godišnja preživjela Jevrejka.</p>
<p>Gestapo, Hitlerova tajna policija, odvela je Regulu i njenu majku iz njihovog doma u Krakovu 1944. godine i poslala ih u logor Plašov, gdje je njena majka pogubljena.</p>
<p>Tereza je zatim prebačena u Aušvic i dobila je broj 22011.</p>
<p>Nekada zdravo dijete, u logoru je dobila boginje i šarlah.</p>
<p>Ono što ju je održalo u životu bila je pomisao da će "moj otac, za koga sam oduvijek vjerovala da može sve, doći i odvesti me odavde".</p>
<p>Kasnije je saznala da su ga greškom ubile sovjetske trupe kada su oslobađale koncentracioni logor Gros Rosen u tadašnjoj istočnoj Njemačkoj.</p>
<p>- Kada sam se vratila iz logora, pomislila sam 'nikada neću imati djecu - nikad'. Nijesam željela da, ako budu morala, prođu makar i djelić onoga što sam ja prošla- rekla je Tereza Regula, penizionisana sociološkinja.</p>
<p>Udata, ali bez djece, Tereza je decenijama potiskivala sva sjećanja na svoje vrijeme u Aušvicu.</p>
<p>&nbsp;- Sada mi se sve vraća- zaključila je Tereza.</p>
<h2>'Mračna budućnost za mlade'</h2>
<p><b>Janina Ivanska,</b> poljska katolkinja, poslata u Aušvic skoro u isto vrijeme kada i Tereza 1944. godine. Takođe nema djece.</p>
<p>- Neću još dugo živjeti. Ali kada pogledam mlade... kakva će biti njihova budućnost? Vidim je kao mračnu- rekla je ova 94-godišnjakinja za Rojters, ukazujući na "mržnju" i podjele u savremenom društvu predviđajući novi rat.</p>
<p>Janina, koja je teretnim vozom prevezena u Aušvic iz Varšave, sjeća se mirisa zapaljenih tijela logoraša.</p>
<p>U logoru je brinula o djeci u bloku u kome je živjela, zarađujući nagrade poput tople mliječne supe.</p>
<p>- Djeca su tretirana drugačije, nijesu morala da rade. Samo su strpljivo čekala - ili na svoje majke ili da se rat završi- navela je Ivanska.</p>
<p>Ona nije bila svjedok oslobađanja Aušvica jer su je Njemci ranije evakuisali.</p>
<p>Na kraju su je oslobodile američke snage 2. maja iz koncentracionog logora Ravensbruk za žene u sjevernoj Njemačkoj.</p>
<h2>'Šezdeset godina nijesam progovorio njemački iako mi je maternji jezik'</h2>
<p><b>Naftali Furst </b>&nbsp;nikada neće zaboraviti svoj prvi pogled na koncentracioni logor Aušvic-Birkenau, 3. novembra 1943. godine, kada je imao 12 godina.</p>
<p>Pripadnici njemačkog SS-a su otvorili vrata vagona za stoku, gdje je bio sabijen sa majkom, ocem, bratom, i više od 80 drugih budućih logoraša.</p>
<p>On se prisjeća za AP da su njemački oficiri sa psima vikali "izlazi, izlazi!", prisiljavajući ljude da skaču na zloglasnu rampu na kojoj je nacistički doktor <b>Jozef Mengele</b> odvajao djecu od roditelja.</p>
<p>Furst i njegova porodica stigli su dan nakon što je jedan od nacističkih vođa <b>Hajnrih Himler</b> naredio prestanak upotrebe gasnih komora preij njihovog rušenja, kako su se sovjetske trupe približavale.</p>
<p>Naređenje je značilo da njegova porodica neće biti odmah ubijena. Bio je to jedan od mnogih malih djelića sreće i slučajnosti koji su omogućili Furstu da preživi.</p>
<p>- Šezdeset godina nijesam pričao o holokaustu, 60 godina nijesam izgovorio ni reč njemačkog iako mi je to maternji jezik- kazao je Furst.</p>
<p>Furst, porijeklom iz Bratislave u tadašnjoj Čehoslovačkoj, imao je samo 6 godina kada su nacisti prvi put počeli da primjenjuju mjere protiv Jevreja u zemlji.</p>
<p>Proveo je od 9 do 12 godina u četiri različita koncentraciona logora, uključujući Aušvic.</p>
<p>Njegovi roditelji su planirali da iskoče iz vagona za stoku na putu do logora, ali ljudi su bili tako zbijeni da nijesu mogli da dođu do vrata.</p>
<p>Njegov otac je instruisao cijelu porodicu, šta god da se dogodi, da se posle rata preživjeli sastanu u Šulekovoj ulici broj 11 u Bratislavi.</p>
<p>Furst i njegov brat bili su odvojeni od majke. Nakon što su im tetovirani brojevi na rukama, odvojeni su i od oca. Bili su smješteni u Bloku 29, gdje nije bilo mnogo druge djece.</p>
<p>Kako se sovjetska vojska približavala tom području, tako blizu da su mogli čuti tenkove, Furst i njegov brat Šmuel, bili su primorani da se pridruže opasnom putovanju koje su nacisti organizovali prema drugom logoru Buhenvald, marširajući tri dana po hladnoći i snijegu.</p>
<p>Svako ko je zaostajao bio je strijeljan.</p>
<p>Furst i njegov brat su preživjeli marš i transport vozom sa otvorenim vagonom po snijegu, ali su razdvojeni u sljedećem logoru.</p>
<p>Kada je Furst oslobođen iz Buhenvalda, snimljen na čuvenoj fotografiji na kojoj se nalazi nobelovac <b>Eli Vizel</b> sa krevetima na sprat, mislio je da je sam na svijetu.</p>
<p>Ali za nekoliko mjeseci, baš kao što je Furstov otac sugerisao, četiri člana porodice ponovo su se okupila na adresi koju su zapamtili, u kući porodičnih prijatelja.</p>
<p>Ostatak njihove porodice - baka i djeda, tetke, ujaci - svi su ubijeni.</p>
<p>Njegova porodica se kasnije preselila u Izrael, gdje se oženio, dobio ćerku, četvoro unučadi i troje praunučadi, sa još jednim na putu.</p>
<h2>'Desilo se, a može ponovo da se desi'</h2>
<p>Samo 220.000 logoraša koji nijesu stradali tokom holokausta je još živo, prema podacima Conference o jevrejskim materijalnim zahtjevima protiv Njemačke.</p>
<p>Od 1940. godine kada su nacisti otvorili koncentracioni logor na periferiji Aušvica na jugu Poljske, prvo za Poljake da bi ga 1942. odredili kao ključno mjesto za plan istrebljenja Jevreja i proširili logor i na Birkenau, u gasnim komorama ili zbog stravičnih uslova i u monstruoznim medicinskim eksperimentima na logorašima ubijeno je najmanje 1,1 milion ljudi.</p>
<p>Najviše je u Aušvicu pobijeno Jevreja iz svih evropskih zemalja, ali i 75.000 Poljaka, 21.000 Roma, 15.000 sovjetskih vojnih zarobljenika i najmanje 15.000 pripadnika drugih naroda Evrope.</p>
<p>Logor su 27. januara 1945. godine oslobodili vojnici Crvene armije.</p>
<p>Tom prilikom je ubijen 231 pripadnik sovjetskih snaga u sukobima sa nacistima.</p>
<p>Aušvic je bio najveće stratište i najdirljiviji simbol holokausta u kome je ubijeno šest miliona Jevreja širom Evrope.</p>
<p>- Desilo se, a može ponovo da se desi, svugdje- napisao je italijanski Jevrej, pisac i hemičar, bivši logoraš, <b>Primo Levi.</b></p>
<h2>'Šest godina propagande bez društvenih mreža'</h2>
<p>Nakon što je proveo skoro dvije decenije živjeći i radeći na mjestu najgoreg zločina 20. vijeka, Pjotr Civinski smatra da je sadašnja situacija u svijetu izuzetno opasna.</p>
<p>- Morate zapamtiti da je između dolaska Adolfa Hitlera na vlast i početka Drugog svjetskog rata prošlo samo šest godina. Šest godina propagande, a nije imao društvene mreže, nije imao internet- upozorava direktor Muzeja Aušvic Birkenau.</p>

Obilježavanje 80. godišnjice oslobođenja Aušvica u sijenci ratova i uspona populizma

<p>Potpredsjednica Skupštine Crne Gore, <b>Zdenka Popović,</b> istakla je da Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta podsjeća na strahote Drugog svjetskog rata i obavezu da čuvamo sjećanje na nevine žrtve.</p>
<p>- Holokaust je bio sistematski genocid, a među žrtvama je bilo i više od 20 hiljada deportovanih iz Jugoslavije, od kojih je preživjelo manje od stotinu. Naša odgovornost je da ne zaboravimo njihovu patnju i osiguramo da se takve tragedije ne ponove- kazala je Popović.</p>
<p>Ona je rekla da ovaj dan poziva na angažman u obrazovanju. promovisanju tolerancije i borbi protiv mržnje, podsjetivši u tom kontekstu i na heroje iz novije istorije, poput <b>Srđana Aleksića</b>.</p>
<p>- Iako prošlo vrijeme ne briše bol, treba da učimo iz prošlosti i odajemo počast onima koji su stali protiv mržnje, poput Srđana Aleksića, mladog heroja koji je izgubio život braneći sugrađanina. Samo kroz obrazovanje i borbu protiv diskriminacije možemo stvoriti društvo koje poštuje život svakog pojedinca i čuva antifašizam kao ključni dio našeg identiteta- poručila je Popović.</p>

Popović: Obrazovanjem i borbom protiv diskriminacije stvaramo društvo koje poštuje život pojedinca i čuva antifašizam kao ključni dio našeg identiteta

<p>Holokaust nas uči da tišina i ravnodušnost mogu postati saveznici zla. Zato moramo jačati solidarnost, razumijevanje i poštovanje različitosti koji su ključni za pravednije i humanije društvo zasnovano na demokratskim principima, kazali su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta.&nbsp;</p>
<p>CGO podsjeća na važnost očuvanja sjećanja na stradanje oko šest miliona Jevreja, kao i miliona drugih žrtava koje su tokom ovog strašnog perioda izgubile život zbog svoje vjere, etničkog porijekla, političkih uvjerenja ili drugih aspekata svog identiteta..</p>
<p>- Njegovanje kulture sjećanja kroz otvoreni dijalog i obrazovanje o užasima Holokausta, ali i važnosti borbe protiv svih oblika mržnje, naša je zajednička odgovornost. Nadležni organi imaju ključnu ulogu u suzbijanju poricanja i minimiziranja ove tragedije, uz istovremeno unaprijeđenje obrazovnih programa za mlade - zaključuju u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Pozivaju Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, da u školske programe uvede obavezno građansko obrazovanje mladih počev od osnovne škole o pogubnim posljedicama rasističkih ideologija, koje propagiraju superiornost bilo kog naroda nad drugima, koje negiraju ljudska prava i teže uništavanju ljudskih života.</p>

CGO: Tišina i ravnodušnost mogu postati saveznici zla, moramo jačati poštovanje različitosti

<p>Atletičarke i atletičari Gimnazije “Niko Rolović” iz Bara ekipni su pobjednici Državnog prvenstva 42. Školskih sportskih igara u “kraljici sportova” za srednje škole, koje je održano na stadionu “Topolica” u Baru.&nbsp;</p>
<p>Takmičari su se nadmetali u sedam disciplina, koje su se bodovale za ekipni plasman.</p>
<p><b>UČENICI</b></p>
<h4><b>100m</b></h4>
<ol>
  <li>&nbsp;Matija Vojvodić (Gimnazija “Niko Rolović” – Bar) – 11.27</li>
  <li>&nbsp;Uroš Kotlaja (SSŠ – Pljevlja) – 11.72</li>
  <li>&nbsp;Luka Marković (Gimnazija “Stojan Cerović” – Nikšić) – 12.55</li>
</ol>
<h4><b>400m</b></h4>
<ol>
  <li>&nbsp;Mihailo Roćenović (Gimnazija “Niko Rolović” – Bar) – 50.30</li>
  <li>&nbsp;Andrej Đukanović (Gimnazija “Slobodan Škerović” – Podgorica) – 53.65</li>
  <li>&nbsp;Amin Kolić (Gimnazija Ulcinj) – 57.18</li>
</ol>
<h4><b>1000m</b></h4>
<ol>
  <li>&nbsp;Boban Madžgalj (Gimnazija Ulcinj) – 2:50.65</li>
  <li>&nbsp;Stefan Durković (SSŠ “Ivan Uskoković” – Podgorica) – 2:51.79</li>
  <li>&nbsp;Enes Erović (Gimnazija “Miloje Dobrašinović” – Bijelo Polje) – 2:52.21</li>
</ol>
<h4><b>Štafeta 4x100m</b></h4>
<ol>
  <li>&nbsp;SSŠ Pljevlja – 45.36</li>
  <li>&nbsp;Gimnazija “Niko Rolović” – Bar – 49.12</li>
  <li>&nbsp;Gimnazija “Stojan Cerović” – Nikšić – 49.37</li>
</ol>
<h4><b>Skok u dalj</b></h4>
<ol>
  <li>&nbsp;Stefan Džaković (SSŠ – Pljevlja) – 5.96</li>
  <li>&nbsp;Nemanja Madžgalj (Gimnazija Ulcinj) – 5.74</li>
  <li>&nbsp;Sergej Rogić (Gimnazija “Slobodan Škerović” – Podgorica) – 5.37</li>
</ol>
<h4><b>Skok uvis</b></h4>
<ol>
  <li>&nbsp;Radovan Sošić (SMŠ “Vuksan Đukić” – Mojkovac) – 185</li>
  <li>&nbsp;Ilija Ćuzović (SSŠ Pljevlja) – 165</li>
  <li>&nbsp;Filip Baljević (Gimnazija “Stojan Cerović” – Nikšić) – 160</li>
</ol>
<h4><b>Kugla</b></h4>
<ol>
  <li>&nbsp;Mihailo Miljković (Elektro škola Nikšić) – 13.15</li>
  <li>&nbsp;Matija Damjanović (SMŠ “Vuksan Đukić” – Mojkovac) – 12.88</li>
  <li>&nbsp;Vaso Abramović (Gimnazija “Stojan Cerović” – Nikšić) – 12.74</li>
</ol>
<h4><b>Ekipno – učenici</b></h4>
<ol>
  <li>&nbsp;Gimnazija “Niko Rolović” – Bar – 20 bodova</li>
  <li>&nbsp;SSŠ Pljevlja – 17 bodova</li>
  <li>&nbsp;Gimnazija “Stojan Cerović” – Nikšić – 17 bodova</li>
</ol>
<h3>UČENICE</h3>
<h4><b>100m</b></h4>
<ol>
  <li>&nbsp;Amra Hubanić (Srednja Elektro-ekonomska škola – Bijelo Polje) – 13.42</li>
  <li>&nbsp;Nikolina Ćaušević (Ekonomska škola “Mirko Vešović” – Podgorica) – 13.74</li>
  <li>&nbsp;Elena Dacić (Gimnazija “Niko Rolović” – Bar) – 14.87</li>
</ol>
<h4><b>400m</b></h4>
<ol>
  <li>&nbsp;Anabela Mujović (SSŠ Bar) – 1:01.62</li>
  <li>&nbsp;Sanja Andrijašević (Gimnazija “Stojan Cerović” – Nikšić) – 1:08.62</li>
  <li>&nbsp;Slavka Madžgalj (Srednja Elektro-ekonomska škola – Bijelo Polje) – 1:10.20</li>
</ol>
<h4><b>800m</b></h4>
<ol>
  <li>&nbsp;Jovana Simunović (Gimnazija “Stojan Cerović” – Nikšić) – 2:51.75</li>
  <li>&nbsp;Anita Zoronjić (Gimnazija “Miloje Dobrašinović” – Bijelo Polje) – 2:53.72</li>
  <li>&nbsp;Ena Kovačević (Gimnazija “Niko Rolović” – Bar) – 2:55.74</li>
</ol>
<h4><b>Štafeta 4x100m</b></h4>
<ol>
  <li>&nbsp;Ekonomska škola Nikšić – 57.23</li>
  <li>&nbsp;SSŠ “Ivan Uskoković” – Podgorica – 57.86</li>
  <li>&nbsp;Gimnazija “Niko Rolović” – Bar – 1:00.89</li>
</ol>
<h4><b>Skok u dalj</b></h4>
<ol>
  <li>&nbsp;Anđela Stanišić (Gimnazija “Niko Rolović” – Bar) – 4.47</li>
  <li>&nbsp;Andrijana Malović (Gimnazija “Stojan Cerović” – Nikšić) – 3.87</li>
  <li>&nbsp;Maša Ražnatović (Gimnazija “Slobodan Škerović” – Podgorica) – 3.62</li>
</ol>
<h4><b>Skok uvis</b></h4>
<ol>
  <li>&nbsp;Marija Nikezić (Gimnazija “Niko Rolović” – Bar) – 140</li>
  <li>&nbsp;Luna Zečević (Gimnazija “Slobodan Škerović” – Podgorica) – 135</li>
  <li>&nbsp;Sara Sarić (Ekonomska škola Nikšić) – 110</li>
</ol>
<h4><b>Kugla</b></h4>
<ol>
  <li>&nbsp;Antonela Gazivoda (Gimnazija Ulcinj) – 11.76</li>
  <li>&nbsp;Anđelina Lašić (SMŠ “Vuksan Đukić” – Mojkovac) – 10.95</li>
  <li>&nbsp;Anja Popović (Gimnazija “Stojan Cerović” – Nikšić) – 10.13</li>
</ol>
<h4><b>Ekipno – učenice</b></h4>
<ol>
  <li>&nbsp;Gimnazija “Niko Rolović” – Bar – 18 bodova</li>
  <li>&nbsp;Gimnazija “Stojan Cerović” – Nikšić – 15 bodova</li>
  <li>&nbsp;Gimnazija “Slobodan Škerović” – Podgorica – 7 bodova</li>
</ol>

Barska gimnazija najbolja u obje konkurencije sportskih igara u atletici

<p>Protiv S.K. (28) i M.B. (35) iz Podgorice uhapšeni su zbog sumnje da su iz jedne prodavnice na Zabjelu ukrali pakete sa sladoledima u vrijednosti od skoro 900 eura.</p>
<p>- Oni se sumnjiče da su 31. maja 2025. godine oko dva sata iza ponoći, podesnim sredstvom razbili staklo na rashladnom uređaju, a potom iz istog otuđili više paketa sa sladoledima vrijednosti blizu 900 eura. Nakon toga su, kako se sumnja, otuđene pakete prenijeli do kuće S.K. - saopšteno je iz policije.</p>
<p>Državni tužilac koji je upoznat sa događajem kvalifikovao je djelo i naložio da se uhapse, te da se protiv njih podnesu krivične prijave.</p>
<p>- Protiv S.K. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teška krađa i protiv M.B. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teška krađa u saizvršilaštvu - dodali su u policiji.</p>
<p>Podgorička policija uhapsila je i povratnika K.K. (33) iz Podgorice, zbog sumnje da je ukrao metalne merdevine ispred jednog prodajnog objekta, a onda ih prodao drugoj osobi.</p>
<p>- &nbsp;Zbog sumnje da je 30. maja otuđio metalne merdevine koje su se nalazile ispred jednog prodajnog objekta, a potom ih prodao drugom licu. Policijske službenici su pronašli pomenute merdevine i vratili ih vlasniku - kazali su u policiji.</p>
<p>Protiv K.K. je podnijeta krivična prijava nadležnom tužilaštvu.</p>
<p>Policija je, kako su dodali, rasvijetlila i tešku krađu iz 2020. godine - pošto se sumnja da su L.M. (26) i L.K. (25) nasilno ušli u jedan stan i odatle ukrali alat i novac u iznosu od pet hiljada eura.</p>
<p>- Te su nakon izvršenih vještačenja, protiv L.M. (26) i L.K. (25) iz Podgorice podnijeli poseban izvještaj kao dopunu krivične prijave prethodno podnijete po nepoznatom izvršiocu - &nbsp;kazali su u policiji.</p>
<p>U policiji su naglasili da su službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica u prvih pet mjeseci 2025. godine od ukupno 141 registrovanog krivičnog djela krađa i teška krađa rasvijetlili sva krivična djela.</p>

Dvoje Podgoričana uhapšeno zbog krađe sladoleda u vrijednosti od skoro 900 eura, a treći zbog metalnih merdevina

<p>Nepravilna ishrana, prejedanje i preskakanje obroka mogu imati ozbiljne posljedice po fizičko i mentalno zdravlje, upozorila je magistrica farmacije i master ishrane i suplementacije <b>Dajana Švraka-Milutinović</b>.&nbsp;</p>
<p>Govoreći u emisiji <i>Srećan dan</i>, istakla je da savremeni stil života, obilježen dugim pauzama između obroka i čestim prejedanjima, doprinosi razvoju tzv. modernih bolesti kao što su Hashimoto sindrom i insulinska rezistencija.</p>
<p>- Ishrana ima značajan uticaj na stres, jer direktno djeluje na rad nadbubrežne žlijezde, hormonsku ravnotežu, kao i na nivo kortizola, serotonina i dopamina - pojasnila je ona.</p>
<p>Prema njenim riječima, brojna klinička istraživanja dokazala su vezu između načina ishrane i nivoa stresa. Posebno je važno, kako kaže, razumjeti kako određene namirnice utiču na hormone odgovorne za raspoloženje.</p>
<p>Švraka-Milutinović preporučuje mediteranski model ishrane, za koji kaže da ima dokazan pozitivan uticaj na kardiovaskularni sistem, ali i opšte mentalno zdravlje.</p>
<p>- Kada govorimo o preporučenim namirnicama, tu su svakako povrće, žitarice, jaja, zeleno lisnato povrće, zdrave masti poput orašastih plodova, badema i oraha. Doručak bi mogao da uključuje jaja sa zdravijom varijantom hljeba, idealno bezglutenskog, jer to smanjuje nadimanje i doprinosi unosu vitamina B, važnog za sintezu serotonina - navodi ona.</p>
<p>Alternativa, prema njenim riječima, mogu biti i žitarice sa borovnicama i bademima, koji su bogati nutrijentima korisnim za raspoloženje. Za glavni obrok preporučuje ribu, piletinu, crveno meso u umjerenim količinama ili biljne proteine poput sočiva i mahunarki, uz salatu i ograničeni unos složenih ugljenih hidrata.</p>
<p>- Važno je izbjegavati bijeli šećer i bijelo brašno jer podižu nivo kortizola, što može dovesti do pojačane anksioznosti i depresije - upozorava Milutinović.</p>
<p>U kontekstu borbe protiv anksioznosti, Milutinović ističe važnost kompleksa B vitamina, posebno B6, B9 i B12, koji se nalaze u jajima, mesu, morskim plodovima, zelenom povrću i avokadu.</p>
<p>- Ovi vitamini imaju značajnu ulogu u tretmanu anksioznosti i depresije, a mogu se unositi i putem pažljivo odabrane suplementacije - naglasila je.</p>
<p>Takođe, podsjeća na važnost magnezijuma i omega-3 masnih kiselina, koje se nalaze u ribi i orašastim plodovima, kao i na redovnu fizičku aktivnost kao dodatni faktor u održavanju psihičke ravnoteže.</p>
<p>Švraka-Milutinović zaključuje da mnogi simptomi poput neredovne ishrane, prejedanja ili preskakanja obroka mogu biti posljedica anksioznosti, depresije ili poremećaja hormonskog balansa.</p>
<p>- Ne govorimo samo o neurotransmiterima poput serotonina, dopamina i kortizola, već i o hormonima štitne žlijezde. Moderni način života, koji uključuje dugotrajne pauze između obroka ili neredovne obroke, stvara uslove za razvoj bolesti kao što su Hashimoto sindrom i insulinska rezistencija - zaključila je Milutinović.</p>

Švraka-Milutinović: Ishrana utiče na nivo stresa, hormone i mentalno zdravlje

<p>Crnogorska književnica i pjesnikinja <b>Tanja Bakić </b>govorila je, tokom gostovanja u emisiji Srećan dan na Televiziji E, o svojoj novoj knjizi poezije „Usvojili me škotski komunisti“, te poručila da joj je prvobitna ideja bila da ta zbirka nosi ime blisko pojmu revolucije.</p> <p>- Prvobitna ideja mi je bila da nazovem knjigu nekim nazivima koji su imali značenje koje je bilo dosta blisko pojmu revolucije. To su bile različite nijanse, a svaki je nekako bio revolutivan i na kraju naziv knjige jeste ispao takav: i sami dizajn korica, a zapravo je ovo jedan pejzaž iz Bijelog Polja - rekla je Bakić.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250604150640_5efded1da565e591b3da5bd1c5df61c12c19fa8e7e0ac932ee30d7da689c936e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250604150640_5efded1da565e591b3da5bd1c5df61c12c19fa8e7e0ac932ee30d7da689c936e" data-rendition-name="original" width="1115" height="709" loading="lazy" alt="Usvojili me škotski komunisti"> <figcaption>Naslovnica knjige<span></span></figcaption> </figure>  <p>Ova knjiga je objavljena u izdanju JU Ratkovićeve večeri poezije, a naziv je, kako je ustvrdila Bakić, dobila po istoimenoj pjesmi - „Mene su usvojili škotski komunisti“.</p> <p>- Zapravo ta uvodna pjesma, početna pjesma u ovoj zbirci je jedna vrsta poziva na jedan vrlo zatvoren, intiman svijet, koji je dosta ironičan, koji je dosta subverzivan, svijet u kojem postoji izražena disonanca između individualnog, odnosno pojedinca i kolektivnog, odnosno grupe, svijet koji glorifikuje neke lažne vrijednosti i svijet koji je nekako poziva, a vi sve što više želite da uđete, sve više se osjećate marginalizovani. To je svijet koji otvara pitanja koja se tiču identiteta i pripadanja. Ako kažemo škotski komunisti, ama je ta zemlja vrlo daleka, nije nam blizu, i onda se postavlja pitanje ko sam ja, kome ja to pripadam. Ako kažemo komunisti otvara se, takođe, pitanje ideologije, ali kojoj ideologiji pripadate ne mora biti politička ideologija, može biti neka intimna. Komunizam je bio doba koje je značilo jednakost i ravnopravnost za sve, ali sa druge strane značio je gušenje slobode - rekla je Bakić.</p> <p>Pjesma „Mene su usvojili škotski komunisti“, objašnjava Bakić, kao i cijela zbirka, može se tumačiti dosta višeslojno.&nbsp;</p> <p>- Pjesme su dosta subverzivne, revolutivne i buntovne. Meni je prvobitna ideja bila da nazovem knjigu nekim nazivima koji su imali značenje koje je bilo dosta blisko pojmu revolucije. To su bile različite nijanse, a svaki je nekako bio revolutivan i na kraju jeste naziv knjige ispao revolutivan i sami dizajn korica, a zapravo je ovo jedan pejzaž iz Bijelog Polja - zaključila je Bakić.</p> <p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E</b></p>

Bakić o novoj zbirci „Usvojili me škotski komunisti“: Pjesme su dosta subverzivne, revolutivne i buntovne

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p><b>Jelena Perović </b>je od petka, kada je donešena presuda Upravnog suda, direktorica Agencije za sprečavanje korupcije, kazao je novinarima njen advokat <b>Nikola</b> <b>Martinović </b>nakon što su njih dvoje napustili zgradu ASK-a, a poslije nemilih scena u kojima je učestvovala i policija.</p> <p>-Ta odluka suda se ne sviđa određenim krugovima u Agenciji i oni čine sve da bi zadržali svoja namještenja koja su im pripala na osnovu političkih dogovora, odnosno koalicionim sporazumima pripala – kazao je Martinović novinarima.</p> <p>On je kazao da je danas Perović spriječena da radi i najavio da će ona i sjutra doći na posao, ali i dodao kako očekuju da će se i sjutra ponoviti isto, odnosno da će biti spriječena da radi svoj posao.</p> <p>Martinović je kazao da u normalnoj državi ne bi bilo potrebe da se oko ovakve situacije vodi politička ili bilo kakva druga polemika.</p> <p>- Odluka je jasna, ona treba da se izvrši i da se stavi tačka – kazao je Martinović.</p> <p>Službenici policije prethodno su stigli u Agenciju za sprečavanje korupcije, nakon što je jutros Jeleni Perović, a nakon &nbsp;presude Upravnog suda Crne Gore koji je u petak poništio odluku Savjeta ASK-a o njenom razrješenju, onemogućeno da dođe na posao.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5O1UEyHnGmg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Advokat Jelene Perović opisijući situaciju sa policijom kazao je da su od dva mlada pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova, koji su obavljali profesionalno svoj posao prilikom ustanovljavanja što se dešava u ASK-u, odnosno tokom prikupljanja podataka <b>Maja Karas Bošković</b> i v.d. direktora <b>Dušan Drakić </b>tražili od njih da novinare izbace i &nbsp;da pozovu pojačanje, kako bi ih spriječili da snimaju ono što se danas događa u Agenciji.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija stigla u ASK"> </figure>  <p>- Da su htjeli da budu transparenti ne bi ništa smetalo, dakle ni Jelenji Perović ni meni ne smeta. Cijeli događaj vi adekvatno snimate, oni vas ne puštaju preko ovih vrata, već, kako sam vam rekao, traže da vas policija izbaci. Izvinite, neposredno prije ovoga su nam rekli da su vrata za medije otvorene - kazao je Martinović novinarima.</p> <p>On je kazao da traže sprovođenje konačne odluke Upravnog suda, te da to pravo &nbsp;policija treba da sprovjede kroz svoj postupak.</p> <p>- Ali, to je već druga dimenzija ove priče. Ja sam vam saopštio samo ono što sadašnje rukovodstvo agencije mislie o medijima i koliko je ono otvoreno - kazao je Martinović.</p> <p>Drakić je kazao da je uvijek otvoren za medije, da su mu oni , uz nevladin sektor, najveći partneri</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTtR0xqX0EBc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Odlučujući po tužbi Perović, Upravni sud je ocijenio da u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke njoj nije omogućeno da se izjasni u odnosu na razloge zbog kojih je razriješena dužnosti direktorice Agencije za sprečavanje korupcije.</p> <p>- Nije sporno da se dnevni red sjednice Savjeta utvrđuje na sjednici (član 14 stav 1 Poslovnika o radu Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije), kao što je to učinjeno u konkretnom slučaju, kada su članovi Savjeta, nakon uvida u dokumentaciju o izvršenom inspekcijskom nadzoru, konstatovali postojanje razloga za razrješenje direktorice Agencije iz člana 98 stav 1 tačka 4, a u vezi sa članom 9 stav 1 i 2 Zakona o sprečavanju korupcije, a koji se odnose na povredu odredbi Zakona i pravila o radu Agencije i obavezu javnog funkcionera da svoju funkciju vrši na način da javni interes ne podredi privatnom, kao i da ne izazove sukob interesa u vršenju javne funkcije. Međutim, kako je na istoj sjednici, bez prethodnog upoznavanja tužilje, pokrenut postupak njenog razrješenja i donijeta odluka, to je Sud zaključio da joj nije bila data mogućnost da učestvuje u postupku njenog razrješenja i izjasni se o činjenicama relevantnim za odlučivanje, budući da je izjašnjenje tužilje, broj 01-2193 od 15.08.2024. godine, na koje se tuženi pozvao, dato u odnosu na drugi razlog za razrješenje (iz člana 98 stav 1 tačka 3, a u vezi neispunjenosti uslova iz člana 87 stav 3 Zakona o sprečavanju korupcije), a ne razlog zbog kojeg je ista osporenom odlukom razriješena dužnosti - navedeno je u saopštenju Upravnog suda.</p> <p>Zbog navedene procesne povrede, Sud je ocijenio da je osporenu odluku trebalo poništiti.</p> <p>Savjet ASK je jednoglasno smijenio Perović 15. avgusta. Odmah nakon što je ta odluka donijeta, na sajtu Agencije objavljeno je saopštenje bivše direktorice u kome tvrdi da je njena smjena “politički motivisana” i da “političke partije u čije ime, kako tvrdi, većina članova Savjeta sprovodi plan za njeno razrješenje, očigledno imaju obećanje nekažnjivosti za mnoga krivična djela”.</p>

Martinović: Jelena Perović je direktorica ASK-a

<p>Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp;</p> <p>Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp;</p> <p>Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije.</p> <p><b>KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE</b></p> <p>Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp;</p> <p>Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane <b>Dragana Krapovića</b>, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore<span>(Photo: Portal ETV, screenshot)</span></figcaption> </figure>  <p>Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp;</p> <p>Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani.</p> <p>Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije.</p> <p><b>KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA</b></p> <p>Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini <b>Marko Kovačević</b> vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio.</p> <p>Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac <b>Andrija Mandić,</b> mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta.</p> <p><b>VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU</b></p> <p>Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore <b>Jovan Vučurović</b> prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp;</p> <p>Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp;</p> <p>Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom.</p> <p>Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao.</p> <p>&nbsp;</p>

Tag: medunarodni-dan-sjecanja-na-zrtve-holokausta