Predsjednik Savjeta mladih DPS Crne Gore i odbornika DPS-a u Skupštini Glavnog grada, Filip Terzić čestitao je Međunarodni dan studenata svim crnogorskim studentima koji su, dokazano, najbolji ambasadori Crne Gore.
"Hvala na onom najvrednijem, vašem znanju i energiji koje ste spremni da stavite na raspolaganje našoj državi! Država je dužna da stvara uslove u kojima će u vremenu podivljale inflacije, koja pogađa i skromne studentske budžete, olakšati položaj studentima", naveo je Terzić..&nbsp;
Takođe, istakao je da država ima obavezu da radi na unapređenju obrazovnog sistema i da ga učini konkurentnim sa sistemima u zemljama EU u koje naši studenti nerijetko odlaze da bi dobili ono što ne mogu dobiti u okviru crnogorskog obrazovnog sistema.&nbsp;
"Ipak, za tako nešto biće nam potrebna i promjena ove vlasti, jer su za ovih 5 godina pokazali da za to nijesu sposobni. Teret tih promjena treba dominantno da iznesu mladi ljudi, jer moramo pokazati da smijemo i umijemo", poručio je Terzić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ff_terzic%2Fstatus%2F1990431948162965589%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Terzić: Crnogorski studenti su, dokazano, najbolji ambasadori Crne Gore

Povodom Međunarodnog dana studenata, Univerzitet Crne Gore pokrenuo je novi serijal naučno-obrazovnih video materijala pod nazivom “Naučna objašnjenja iz različitih oblasti, dokazi na prvom mjestu” (Science Explainers Across Fields – Evidence First), saopšteno je iz Univerziteta Crne Gore.
Kako su pojasnili, riječ je o zanimljivo predstavljenim naučnim istraživanjima svjetskih naučnih institucija, u kratkoj video formi. Danas je objavljen prvi video iz ovog serijala na zvaničnom YouTube kanalu UCG.
“Ovi kratki, jasno strukturirani video prikazi zasnovani su na dokazima i predstavljaju najnovija istraživanja iz oblasti prirodnih i društvenih nauka – uključujući zdravlje i medicinu, računarstvo, kvantne i materijalne nauke, životnu sredinu i društvo. Svaki video sadrži referencirane izvore i transparentne podatke o porijeklu korišćenih informacija, čime se obezbjeđuje naučna utemeljenost i kredibilitet”, piše u saopštenju.
Dodaju da serijal priprema UCG SciStudio, a video materijali biće dostupni na UCG YouTube kanalu, u sekciji pod nazivom Science Explainers Across Fields – Evidence First, kao i na zvaničnim profilima Univerziteta Crne Gore na društvenim mrežama. Kako kažu, u nastavku dostavljaju i prvi video sa tekstualnim objašnjenjem.
Znakovi života na K2-18b? Šta je Džejms Veb teleskop otkrio na udaljenosti od 124 svjetlosne godine
Tim istraživača koristeći svemirski teleskop Džejms Veb nedavno je objavio otkriće dimetil sulfida (DMS) i dimetil disulfida (DMDS) u atmosferi egzoplanete K2-18b, udaljene 124 svjetlosne godine u sazviježđu Lav. K2-18b pripada grupi egzoplaneta poznatih kao super-Zemlje i kruži oko zvijezde M-tipa. Ova planeta je gotovo devet puta teža od Zemlje, a jedan obilazak oko zvijezde traje oko 33 dana. Udaljena je približno jednu desetinu astronomske jedinice od svoje zvijezde. K2-18b je otkrivena 2015. godine i klasifikovana je kao Hycean svijet—planeta u potpunosti pokrivena ogromnim okeanom i gustom atmosferom bogatom vodonikom. Ključno je da se nalazi u zoni pogodnoj za život, gdje temperatura omogućava postojanje tečne vode na površini.
Na Zemlji, DMS i DMDS uglavnom proizvodi plankton, a upravo ovi gasovi daju okeanu karakterističan slan, sumporni miris. Međutim, naučnici moraju razmotriti i nebiološke izvore—komete, na primjer, takođe mogu sadržavati ova jedinjenja. Detekcija DMS-a i DMDS-a u atmosferi K2-18b još uvijek je neizvjesna. Postoji samo 0,3 odsto statistička vjerovatnoća da signal nije slučajan šum. Istraživači ostaju oprezni i čekaju dodatna posmatranja prije nego što donesu bilo kakve zaključke o vanzemaljskom životu.
Mliječni put ima preko 100 milijardi egzoplaneta, a većina njih je nedostupna našim sadašnjim teleskopima. Za sada, moguće biosignature na K2-18b predstavljaju najjači dokaz do sad, ali pred nama je još mnogo istraživanja.

UCG: Povodom Međunarodnog dana studenata pokrenut novi serijal naučnih video materijala

Međunarodni dan studenata dočekujemo u ekonomski nestabilnoj Crnoj Gori, u kojoj dok nam eksperti reklamiraše povećanje stipendija i kredita, prećutaše istinu da su taj rast davno pojele cijene koje iz dana u dan sve više divljaju, počev od prodavnica, preko kafića, do knjižara. Prećutaše i to da oni koji su prinuđeni da iznajmljuju stan, troškovi rente i komunalija su davno prevazišli skromni studentski budžet potpomogut mjesečnom dodatkom iz porodičnog budžeta, kazala je Kristina Šćepanović, odbornica u SO Nikšić i sekretarka za međunarodnu saradnju Savjeta mladih DPS-a.
- Dočekujemo ga u nebezbjednoj Crnoj Gori, u kojoj je vršnjačko nasilje postalo redovnost, u kojoj se za svoju bezbjednost plašimo i na ulici, na kojoj su se usred bijela dana nedavno obračunali kriminalci, a obračun je pratilo 30 ispaljenih hitaca, u kojoj ne spavamo jer već 20 i nešto dana dvostruki ubica bježi od cijele crnogorske policije i vojske. Dočekujemo ga u Crnoj Gori u kojoj su vlastodršci srasli sa foteljama, pa pokazuju da su osim od hrabrosti, operisani i od osjećaja za moralnu i objektivnu odgovornost - rekla je Šćepanović.
Za razliku od predstavnika aktuelne vlasti, koji, kako kaže, brinu brige poput one kojeg će sljedećeg člana porodice uhljebiti u okviru državne uprave i državnih preduzeća, Demokratska partija socijalista i na lokalnom, i na državnom nivou kreira primjere praktičnih politika kojima unapređujemo položaj mladih.&nbsp;
- Tako smo, primjera radi, u Nikšiću, iz opozicije dva puta obezbijedili uvećanje studentskih stipendija, prvo za 100 odsto, pa za 50 odsto, a nedavno je naša poslanica inicirala uvođenje studentskih tarifa u okviru nacionalne avio kompanije, zahavljujući kojima će, po riječima ministarke saobraćaja, studenti od početka 2025. godine moći da kupuju avio karte po povoljnijim cijenama - istakla je Šćepanović.
Ona vjeruje da dolazi neko stabilnije vrijeme u kojem će upravo Demokratska partija socijalista, "kao što je i do sada pokazala, brinući o potrebama studenata i iz opozicije, biti pokretačka snaga Crne Gore – i na lokalnom i na državnom nivou".
- Uvjerena sam da će kroz dosljedan rad i posvećenost mladima DPS nastaviti da doprinosi stvaranju bolje, sigurnije i pravednije budućnosti za sve nas - zaključila je Šćepanović.

1250x600

Šćepanović: Međunarodni dan studenata u nebezbjednoj zemlji u kojoj divljaju cijene

Procenat nezaposlenih visokoškolaca je na visokom nivou, a studiranje se sve više svodi samo na formu i proklamovano ispunjavanje zakonskih standarda, ocijenio je predsjednik Studentskog parlamenta UCG, Jakov Vukčević.
Vukčević je čestitao studentima i članovima akademske zajednice Međunarodni dan studenata – 17. novembar.
- Dan koji visokoškolci širom svijeta obilježavaju kao Međunarodni dan studenata, prisjećajući se dešavanja iz 1939. godine kada su nacisti pogubili 20 čehoslovačkih studenata koji su protestovali protiv okupacije, svake godine je prilika ne samo da se prisjetimo onih koji su bili simbol borbe za demokratsko obrazovanje i društvo, već i da na temeljima i putu koji su trasirale prethodne generacije, ukažemo na to što je potrebno uraditi za našu bolju budućnost - naveo je Vukčević.
Vukčević konstatuje da su u posljednjih godinu dana, po pitanju problema na koje godinama ukazuju, napravljeni određeni pomaci u pozitivnom smjeru.
- Međutim, i dalje postoji veliki prostor za napredak, unapređenje položaja studenata i studentskog standarda. Izazovi koji su pred nama su brojni i po svom karakteru takvi da zahtijevaju hitne, odlučne reakcije - kako bi rezultati bili stvarno vidljivi, velikog dometa, a naravno - u najboljem interesu studenata - poručuje Vukčević. 
Očekivanja studenata, kako navodi Vukčević, možda, po obimu, nekada jesu velika, ali smatraju - prilično opravdana, budući da se, kako kaže, radi o populaciji koja je, po prirodi, nosilac brojnih potencijala, energije, te generator uspjeha i promjena.
- Realnost je takva da su donosioci odluka, uz određene izuzetke, i dalje u malom obimu spremni da se suštinski pozabave problemima koji opterećuju studentsku populaciju - a na čije postojanje godinama ukazujemo, osluškujući poruke i inpute koje dobijamo od studentske populacije od oko 20 hiljada mladih, sa svih fakulteta Univerziteta Crne Gore - poručuje Vukčević.
Na inicijativu SPUCG, napravljeni su, ističe, značajni pomaci kada je u pitanju studentski standard. Iznosi novčanih davanja po osnovu prava iz studentskog standarda, studentskog kredita i stipendije, pratili su, pojašnjava, povećanja zarada u državi, i sada je taj iznos značajno veći u odnosu na iznos/e od prije nekoliko godina.
- Takođe, na našu inicijativu povećan je iznos naknade za korisnike Programa stručnog osposobljavanja, a godinama ukazujemo na neophodnost temeljne reforme ovog programa, čime bi se stvorili preduslovi za dodatno povećanje ove naknade, te aktiviranje mehanizama kontrole i aktivnijeg učešća poslodavaca. Pomenuta reforma je neophodna kako bi Program opravdao značajna sredstva uložena u njegovu realizaciju - ali ni u kom slučaju ne podržavamo ukidanje ovog izuzetno značajnog programa, koji omogućava sticanje prvog radnog iskustva za veliki broj visokoškolaca koji izađu iz sistema visokog obrazovanja - ističe Vukčević.
Poručuje da brojna druga pitanja čekaju na rješavanje.
- Ističemo da je procenat nezaposlenih visokoškolaca na visokom nivou, a da se studiranje sve više svodi samo na formu i proklamovano ispunjavanje zakonskih standarda. Postoje i izazovi pri realizaciji praktične nastave - koje se i dalje ne sprovodi dosljedno i na način da studente adekvatno pripremi za tržište rada. Raduje nas što postoji određen stepen političke volje za rješavanje problema koje je generisao model studija u formatu 3+2+3, budući da se nacrtom Zakona o visokom obrazovanju predviđa fleksibilni model studija i mogućnost njegove primjene u formatu 3+1+1+3 - saopštio je Vukčević.
Napominje kako je, u cilju ispravljanja nepravde koja je nanesena studentima upisanim počev od studijske 2017/18. godine pa do danas, neophodno predvidjeti mogućnost izdavanja diplome/uvjerenja studentima dvogodišnjih master studija koji su uspješno završili prvu godinu master studija, položili sve planom i programom predviđene ispite, te kumulativno stekli 240 ECTS (odnosno kvalifikaciju u nivou VII-1 prema nacionalnom okviru kvalifikacija).
- Pozitivno gledamo i na ispunjavanje preduslova za konačno uspostavljanje Studentskog servisa, nakon našeg dugogodišnjeg insistiranja i inicijativa, po ugledu na zemlje regiona i Evrope. Ovim bi se studentima dala mogućnost da kroz privremene i povremene poslove, zarade sredstva za svoje studentske potrebe, ali i da se pripreme za stalni radni angažman. Dakle, napravljen je prvi korak ka formiranju studentskog servisa, budući da se nacrtom novog Zakona o visokom obrazovanju normira pravo na obavljanje studentskih poslova kao pravo iz studentskog standarda - navodi Vukčević.
Ističe da rad na uspostavljanju studentskog servisa treba ozbiljno intenzivirati. 
- Ipak, i dalje nemamo na vidiku rješenja za neka od suštinskih pitanja, kao što su: sprečavanje hiperprodukcije diploma, sprovođenje rangiranja univerziteta ili suštinska provjera diploma koje dolaze iz zemalja regiona. Čekajući rješavanje starih, godinama i decenijama prisutnih problema, postoje neki čije rješavanje treba da bude visoko na listi prioriteta. Ovdje mislimo na potrebu izgradnje novog studentskog doma u Podgorici - povodom čega smo 2023. godine uputili inicijativu Vladi Crne Gore i resornim ministarstvima. Nadamo se da će do početka gradnje doći već u narednoj, 2025. godini. Takođe, potrebno je pozabaviti se i poboljšanjem uslova u postojećim domovima, te sa pažnjom i nestrpljenjem očekujemo postupanje po našim inicijativama. Ovi problemi su izraženiji iz razloga što je Glavni grad Podgorica, kada je u pitanju podstanarski život, postao skup grad i za zaposlene sa prosječnim primanjima, a kamoli za studente - poručuje Vukčević.
U pitanju su, kako navodi, realni, brojni problemi, koji prilično opterećuju studentsku populaciju.
- Postoji iskrena potreba za njihovim urgentnim rješavanjem. Studenti su ti koji možda i najviše ispaštaju zbog turbelentnog vremena u kojem živimo, a u kojem se zbog dnevnopolitičkih pitanja, podjela ili tema koje bi trebalo da su odavno arhivirane, zaboravljaju oni koji su budućnost društva. Čini se da smo i dalje daleko od fokusa donosilaca odluka, populacija smo koje se nadležni sjete samo u rijetkim situacijama – prilikom obilježavanja važnih datuma za studentsku populaciju. Zato i ne čudi ne čudi što je većina mladih svoju profesionalnu i životnu sreću potražila u inostranstvu i što se nažalost, takav trend nastavlja.
Jasno je, navodi on, da je krajnje vrijeme za suštinske promjene i adekvatan odnos svih društvenih aktera prema studentima. 
- Drage koleginice i kolege, neka nam je srećan Međunarodni dan studenata, u nadi da ćemo naredni dočekati u boljem raspoloženju, sa uslovima studiranja i pozicijom u društvu koja će biti primjerenija - zaključio je Vukčević.

Vukčević: Visok procenat nezaposlenih visokoškolaca, studiranje se sve više svodi na formu

Na Međunarodni dan studenata, Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća na važnost obrazovanja koje, kako kažu u toj organizaciji, u Crnoj Gori ostaje hronično neusaglašeno sa tržištem rada, a time i ograničavajuće za lični i profesionalni razvoj mladih.
- Studenti i studentkinje imaju potencijal da budu nosioci promjena, a njihovo pravo na kvalitetno obrazovanje, slobodu izražavanja i bolje uslove studiranja mora biti prioritet donosilaca odluka i svih onih koji žele da doprinesu razvoju demokratskog društva - kazali su u CGO-u.
Poručuju da CGO ostaje posvećen podršci mladima kroz doprinos izgradnji jednakih prilika za sve, afirmaciji građanskih vrijednosti, kao i obrazovanju koje osnažuje mlade za izazove budućnosti. 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1858040249126908062&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGO: Pravo na kvalitetno obrazovanje, slobodu izražavanja i bolje uslove studiranja mora biti prioritet

Viši sud u Podgorici zatražio je od Uprave policije da bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica bude pod konstantnim nadzorom zbog bojazni da bi mogla da pobjegne kao i njen sin Miloš Medenica.
To je Portalu ETV potvrdio advokat Zdravko Begović.
Medenici je određena mjera zabrana napuštanja boravišta - Kolašina, nakon što ju je sud oslobodio optužbe za stvaranje kriminalne organizacije, ali je oglasio krivom u dva odvojena predmeta protivzakonitog uticaja, koji su se odnosili na primanje mita i uticanje na sudske odluke. Ona je osuđena na 10 godina zatvora.
Njen sin Miloš Medenica pobjegao je na dan kada je osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora. Za njim je raspisana Interpolova potjernica.
Apelacioni sud bi, inače, trebalo da donese odluku da li će preinačiti prvostepeno rješenje suda i Vesnu Medenicu poslati u pritvor - kako je to po hitnom postupku, tri dana nakon izricanja prvostepene presude, tražilo SDT.
U međuvremenu, jedan od advokata Medenice - Zdenko Tomanović iz Srbije tražio je da mu se rješenje u ovom predmetu dostavi putem redovne - a ne elektronske pošte. U Višem sudu su ocijenili da je to očigledna opstrukcija procesa jer su Medenica i drugi advokat Zdravko Begović uredno dobili spise predmeta i da joj samim time nije povrijeđeno pravo na odbranu.

Viši sud traži da Vesna Medenica bude pod konstantnim nadzorom

Crnogorski nordijski skijaš Aleksandar Grbović nastupiće sjutra u trci na 10 kilometara na Zimskim olimijskim igrama u Milanu i Kortini.
Biće to njegov drugi nastup na Igrama, nakon što je u utorak u disciplini sprint, (klasični stil), zauzeo 54. mjesto u izuzetno jakoj konkurenciji.
Početak trke zakazan je za 11 sati i 45 minuta.
Drugi crnogorski predstavnik, alpski skijaš Branislav Peković, u ponedjeljak nastupiće u slalomu.

Grbović sjutra na stazi

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljeno je 2.246 ambulantnih pregleda, od čega 334 u Institutu za bolesti djece (IBD). 
 
Iz KCCG je saopšteno da su u Urgentnom centru zbrinuta 242 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 333. 
 
- U istom periodu obavljen je 71 operativni zahvat. Na bolničko liječenje primljeno je 117 pacijenata, od čega 15 u IBD-u - navodi se u saopštenju. 
 
Iz KCCG su kazali da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađena 551 dijagnostička procedura, od čega 120 CT i 35 MR pregleda. 
 
Kako su rekli iz te zdravstvene ustanove, u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene su 132 dijagnostičke procedure, od toga četiri CT i deset MR pregleda. 
 
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 1.318 pacijenata i odrađeno 37.556 analiza - kaže se u saopštenju. 
 
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je šest beba.

U KCCG za dan preko 2,2 hiljade pregleda

Goran Karan jedan je od najprepoznatljivijih pjevača i autora čije pjesme već decenijama žive uz publiku širom regiona. Publika u Herceg Novom pamti ga još od pobjede na festivalu Sunčane skale, a ovom prilikom ponovo dolazi na Praznik mimoze, gdje će nastupiti zajedno s Ninom Badrić.&nbsp; U razgovoru otkriva koliko mu je mediteranski duh tog grada blizak i zašto vjeruje da pjesme ne stare zajedno s izvođačima. Njegovu muziku i životni put prati poseban ritam življenja i stvaralaštva, vođen otkucajima srca.&nbsp; Između mora, uspomena i muzike koja traje, Goran Karan govori o emociji kao jedinoj istinskoj mjeri vremena. Često se vraćate u Herceg Novi, ne samo kao izvođač nego gotovo kao neko ko se tom prostoru povjerava. U jednom intervjuu ste rekli da Vam je „život najbliži onda kada ga ne požurujete“. Da li je Herceg Novi za Vas upravo to mjesto? I kakav je Vaš doživljaj kada pjevate ovdje, a ne negdje drugo? - Herceg Novi ima jednu dugu, lijepu priču u mom životu. Još od "Ružo moja" bila i pobjede na Sunčanim skalama prije dvadeset i jedne godine, preko brojnih nastupa – od Dana mimoze, maskembala, picigina – sve se to nekako skupilo u jedno posebno iskustvo. Zato mi je Herceg Novi mjesto kojem se uvijek rado vraćam. Mi u Dalmaciji i ovdje dijelimo isti mediteranski duh, sličnu energiju i senzibilitet. Dolazim s velikim zadovoljstvom, i lično i profesionalno. Ponovo dolazim na Praznik mimoze, ovog puta s koleginicom Ninom Badrić. Organizator je uložio velike napore da Dan mimoze i ovaj put zamiriše – &nbsp;i to i karanfilima. Stvarno se radujem dolasku, predstavićemo i neke nove članove. Guštaćemo - prvo Dan zaljubljenih, te Dan Mimoze.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260209110212_9e96e39f74aace4505a5e76f364bd6dcef89c9e3c86ba9805802021ff95bd987.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260209110212_9e96e39f74aace4505a5e76f364bd6dcef89c9e3c86ba9805802021ff95bd987" data-rendition-name="original" width="1365" height="2048" loading="lazy" alt="Goran Karan"> <figcaption>Goran Karan(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Herceg Novi, Praznik Mimoze, picigin – koliko Vam je taj duh blizak kao umjetniku? -Jako. Taj ekipni duh, u kojem se ljudi zapravo ne takmiče nego dijele prostor, energiju i neka mala domaća, slatka podbadanja – to mi je izuzetno blisko. Sve je to vrlo slično moru i planinama iz kojih dolazim. Isti kamen, isti vjetar. Vaša muzika se često opisuje kao emotivna i mediteranska. Kako se taj izraz mijenjao kroz godine i lična iskustva? -Godine su donijele i sreću, i nadu, i razočaranja, i suze, i smijeh. Život. Znači, sve što stane u puno dana, u jedan lijepi broj godina. Veći dio mog života i iskustava dogodila se prije digitalne revolucije. Moja su sjećanja analogna – pamtim mirise, boje, ukuse, dodire. Više osjećanja nego same slike. A naučiš s godinama da postaneš u određenim stvarima rezervisaniji, ali svejedno unutra srce zakuca. Kad nekoga voliš, i dalje srce grize nokte, ko pubertetlija. Imao sam veliku sreću, ogromno zadovoljstvo i čast sarađivati sa nekim od najvećih autora - Zdenko Runić, Zrinko Tutić, Rajko Dujmić, Arsen Dedić, pjevati sa Oliverom, sa Kemalom, sa Doris i sa još puno, puno stvarno talentovanih, izvanrednih i osoba i umjetnika.&nbsp; Tako da mi je u okviru tog stvarno divnoga kataloga, na kojem sam zahvalan, najbitnije zapravo stihovima otkriti ono što se meni sada događa i što mi je važno. I to uvijek zadire u najintimnije trenutke. Paradoks, što ličniju pjesmu napišeš svojim vlastitim jezikom i jezikom kraja iz kojeg dolaziš, to je poruka univerzalnija. Publika to osjeti. Pjesme možda jesu „poslane“ na određene adrese, ali tek kad se neko u njima prepozna, one zaista počnu živjeti. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4eYDnXZv_gE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Postoji li pjesma iz Vaše diskografije koja Vam danas znači nešto sasvim drugo nego u trenutku kada je nastala? - Gotovo svaka. Recimo, pjesma "Prozor kraj đardina" – možda najdraža pjesma koju mi je povjerio Zdenko Runjić. Iako se to mijenja iz dana u dan, na koncertima često osjećam da mi je ta pjesma posebno draga. S vremenom, slike i osjećaji povezani s ovom pjesmom mijenjaju se. Nekada mi je značila jednu sliku, danas drugu, ali obje imaju istu vrijednost. Prošlo je mnogo godina, a sve više osjećam da ta priča postaje dio mene, da je sve istinitija i snažnija. Pjevanje i interpretacija pjesme za mene znače mnogo više od samog izvođenja. Trudio sam se uvijek paziti što ću reći jer, ako pjevaš nešto što nisi doživio, vjerujem da će ti se to uskoro dogoditi. U pjesmi uvijek mora da postoji prozor nade, mogućnost bar oprosta ako ne pomirenja. A, onda &nbsp;"Lipa si, lipa"...uvijek lipa bez obzira koliko godina ima, ona ostaje temelj trajanja veze i braka. Treba je njegovati i čuvati, i kad je lagano i kada je teško. "Kuća naše pisme ", gradi se svaki dan. Nije jasno kada je sve počelo, ali se nadamo da nikada neće stati.. "Dobro ti jutro, ljubavi " zaslužuje svako jutro, svaka osoba koju netko voli. U svim tim pjesmama, koliko god bile bliske srcu, skriva se jedno malo sve. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Da5uLjBN4ObU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Često govorite o potrebi sporijeg, dubljeg življenja. - Za nekog u čijoj muzičkoj karti piše &nbsp;"Ja sam samo Vagabundo "...za mene sporije živjeti ne znači živjeti manje, nego živjeti svjesnije, ne protrčavati kroz sopstveni život. Znači stati, pogledati šta ti se događa, udahnuti život punim plućima i osjetiti ga u žilama. Spremiti te trenutke negdje duboko, za dane kada ti malo fali radosti, smisla ili nade. Svaka dobra pjesma je kao mali rezervoar emocija. Kad je pustiš, dogodi se novi „wellness srca“. Tako da se ja trudim tokom dana da radim stvari iz najvećeg gušta. Jer ovo ostalo sve što moraš, to ćeš sigurno napraviti. Međutim, dogodi se da se čovjek izgubi u tom moru koje nema obala — samo se radi, mora, mora, mora — pa cijeli život nešto moraš. Ne zaboravi se malo poigrati. Ako ti slučajno neki stih sleti na srce, a ti ga zapiši. I tako ja pokušavam i živjeti — zapravo ne pokušavam, nego već živim jedan duži niz godina — i to pravi razliku. Jer, srećom, nisam negdje po velikom svijetu o kojem smo svi maštali kao klinci, pa ne moram ići na turneju šest ili osam mjeseci. Radim izvan institucija, slobodno, i to mi daje mogućnost da biram. Ne moram nikog pitati. Osim ponekad more, ponekad sunce, ponekad mjesec, a najčešće se srce pita. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgPA6yAkAKPQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kada govorite o potrebi dubljeg življenja. Kako je digitalno doba promijenilo odnos publike prema muzici? -Danas je sve brže, ali potreba za istinom i emocijom nije nestala. Samo je možda teže do nje doći. Šta je u današnjem vremenu veći izazov: ostati vjeran sebi ili opstati u muzičkoj industriji? -Ja se ne bavim industrijom, ja imam malu radionicu, i to majstorsku jer sam šegrtovao kod velikih majstora. Spomenuo sam maloprije, ali nije mi muka, ponoviti. Kod Zdenka Runjića, Zrinka Tutića, Arsena Dedića, Rajka Dujmića, Olivera Dragojevića, Tedija Spalato, i Kemala Monteno i Doris Dragović, Helene Bastić i Jelena Radan, i još puno, puno divnog svijeta. Svako od njih mi je pokazao kako zaljeva svoje cvijeće duše.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260209110216_0d1c688959d90ef350233dbbf6662c820404c6eae3c46e99c99ac427e1e6a73a.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260209110216_0d1c688959d90ef350233dbbf6662c820404c6eae3c46e99c99ac427e1e6a73a" data-rendition-name="original" width="521" height="785" loading="lazy" alt="Goran Karan"> <figcaption>Goran Karan(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Šta za Vas znači trajanje u muzici? U jednom intervjuu ste izjavili: Pjesme ne stare, pjesme ne umiru. -Ako ostaneš vjeran sebi, možeš trajati. Pjesme ne stare, pjesme ne umiru. Mi pjevači starimo, ali pjesme nikako. Svaka pjesma oživi kad se neko poljubi uz nju, kad se zagrli. To je zapravo dio jednog monologa iz mjuzikla Ljubav je fer - Priče iz moje ulice. Kroz te moje autorske pjesme pokušao sam analizirati te vječne emocije. Ako smo imali sreće pa smo je osjetili, ako smo imali sreće voljeti i biti voljeni. Tako da je trajanje u muzici nezavisno od trajanja života. Važno nije koliko dugo nešto traje, nego koliko je srce gorjelo dok je trajalo. Šta Vas i dalje raduje u susretu s publikom, čak i nakon decenija na sceni? - Najviše me raduje ta neposredna razmjena energije. Ljudi koji dođu, koji prepoznaju pjesmu kao dio svog života. To je znak da nismo ostali otuđeni, da se i dalje prepoznajemo – kao ljudi. Kako danas čuvate unutrašnji mir i kreativnu energiju? - &nbsp;Mir je biti spokojan iznutra i zadovoljan. A kreativna energija ide sa strašću — ona se mora micati to &nbsp;je cijelo vrijeme AC/DC, naizmjenična struja. Malo ovako, malo onako. Znači moraš se igrati, pa onda složiti da vidiš da li ima svrhu, pa opet igrati i tako. I vjeruj da je sve u redu, da si voljen i da te vole. Autorka teksta: Marina Strugar

Tag: medunarodni-dan-studenata