Zamjenica tužioca Međunarodnog krivičnog suda (MKS) Nažat Šamim Kan kazala je u obraćanju da je Paravojna grupa Snage za brzu podršku (RSF) vodila "organizovanu, proračunatu kampanju" ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti tokom zauzimanja sudanskog grada El-Fašer u oktobru prošle godine.
Obraćajući se Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija iz Haga, Kan je navela da tužilaštvo intenzivira napore kako bi utvrdilo individualnu krivičnu odgovornost za zločine počinjene u El-Fašeru u sjevernom Darfuru, kao i u El-Geneini.
Prema njenim riječima, pad El-Fašera u ruke RSF-a pratila je kampanja najdubljih patnji usmjerena protiv nearapskih zajednica, uključujući silovanja, proizvoljna pritvaranja, pogubljenja i masovne grobnice, sve u masovnim razmjerama.
Kan je istakla da tužilaštvo raspolaže video, audio i satelitskim dokazima koji ukazuju da su u El-Fašeru počinjeni ratni zločini i zločini protiv čovječnosti, naročito krajem oktobra, kada je okončana 18-mjesečna opsada grada.
- Videosnimci koje smo analizirali pokazuju članove RSF-a kako slave direktna pogubljenja, a zatim skrnave tijela žrtava. Dokazi MKS-a uključuju i satelitske snimke masovnih ubistava, te pokušaje prikrivanja zločina putem masovnih grobnica. Slika koja se pojavljuje je užasan, organizovan i široko rasprostranjen masovni kriminalitet, uključujući masovna pogubljenja i zločine koji se koriste kao sredstvo uspostavljanja kontrole - navela je Kan.
Tužilaštvo je, kako je rečeno, ostvarilo značajan napredak i u istrazi masakra u El-Geneini, gdje su 2023. godine ubijene hiljade civila. Poseban fokus MKS-a stavljen je na zločine zasnovane na spolu.
- Neosporno je da se seksualno nasilje, uključujući silovanje, koristi kao sredstvo rata u Darfuru - istakla je Kan, upozorivši da stigma i strah od odmazde i dalje predstavljaju ozbiljnu prepreku prijavljivanju ovih zločina.
Svjedoci su ranije za "Middle East Eye" ispričali da su borci RSF-a ubijali civile u bijegu i provodili ubistva od vrata do vrata tokom zauzimanja El-Fašera. Šefica UN-a za Sudan Deniz Braun opisala je grad kao mjesto zločina, upozorivši na obrazac zločina u Sudanu i pozvavši svjetske lidere da djeluju kako bi se spriječilo dalje nasilje.
Kan je takođe navela da tužilaštvo dokumentira i navodne zločine sudanskih oružanih snaga u Darfuru, naglašavajući da sve strane u sukobu moraju poštovati međunarodno humanitarno pravo i zaštitu civila.
Rat u Sudanu, koji traje od aprila 2023. godine, doveo je, kako UN navodi, do najgore humanitarne krize na svijetu. Hiljade ljudi su ubijene, gotovo 13 miliona je raseljeno, a više od 40 posto stanovništva suočeno je s akutnom nesigurnošću hrane.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tužilaštvo u Hagu o strašnim detaljima zločina u Sudanu: Od masovnih ubistava i silovanja do prikrivanja grobnica

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Italijanska premijerka Đorđa Meloni izjavila je u utorak da je protiv nje i još dva ministra podnesena tužba Međunarodnom krivičnom sudu zbog podrške Rima Izraelu.
- Ja, ministar Kroseto (Guido, ministar odbrane), ministar Tajani (Antonio, ministar spoljnih poslova) i vjerujem da je izvršni direktor Leonarda, Roberto Ćingolani, postali smo predmet tužbe Međunarodnog krivičnog suda zbog saučesništva u genocidu - rekla je ona tokom televizijskog programa, javio je AFP.
Isitiče da ne misli da postoji neki drugi slučaj ove vrste tužbe u svijetu ili u istoriji.
Leonardo je italijanska grupa za aeronautiku i odbranu.
Tužbu, datiranu 1. oktobra, sastavila je grupa koja sebe naziva "Pravnici i advokati za Palestinu", a potpisalo ju je oko 50 ljudi, uključujući profesore prava, advokate i nekoliko javnih ličnosti.
- Svojom podrškom izraelskoj Vladi, posebno kroz snabdijevanje smrtonosnim oružjem, italijanska Vlada je postala saučesnik u tekućem genocidu i teškim ratnim i zločinima protiv čovječnosti počinjenim nad palestinskim stanovništvom - naveli su autori tužbe.
Oni traže od Međunarodnog krivičnog suda da razmotri pokretanje formalne istrage po njihovoj tužbi.

Meloni kaže da je prijavljena Međunarodnom krivičnom sudu za saučesništvo u genocidu

U srijedu je američki Stejt department najavio nove sankcije protiv dvojice sudija i dvojice tužilaca Međunarodnog krivičnog suda zbog učešća u naporima za krivično gonjenje američkih i izraelskih građana.
Državni sekretar Marko Rubio optužio je Međunarodni krivični sud da je prijetnja nacionalnoj sigurnosti i instrument pravosuđa protiv SAD-a i Izraela.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu pozdravio je potez SAD-a.
Međunarodni krivični sud izdao je naloge za hapšenje Netanjahua i njegovog bivšeg ministra odbrane Joava Galanta zbog ratnih zločina i tokom izraelskog rata u Gazi.
Francuska se takođe pridružila Međunarodnom krivičnom sudu (ICC) u osudi poteza SAD-a, izražavajući "zaprepaštenje" jer je jedan od njihovih sudija, Nikolas Gviljo, bio među sankcionisanima.
Međunarodni krivični sud (ICC) saopštio je da osuđuje nove američke sankcije protiv svojih sudija i tužilaca.
Sud je najnovije sankcije nazvao napadom na njegovu nezavisnost i nepristrasnost.

Amerika uvela sankcije sudijama Međunarodnog krivičnog suda zbog suđenja Amerikancima i Izraelcima

Glavni haški tužilac Serž Bramerc izjavio je da je danas na prostoru bivše Jugoslavije mnogo prisutnija kampanja slavljenja ratnih zločinaca i negiranja genocida u Srebrenici, iako je on neopozivo priznat kao takav, uključujući i pred Međunarodnim sudom pravde.
Bramerc je za današnji austrijski dnevnik Štandard, u intervjuu podovom 30. godišnjice od masakra više od 8.000 Bošnjaka u okolini Srebrenice, rekao da strahuje da u atmosferi kakva danas postoji, osuđeni ratni zločinci Ratko Mladić i Radovan Karadžić ne bi bili uhapšeni i osuđeni za ratne zločine pred Haškim tribunalom.
Bramerc je rekao da se danas "i u Zagrebu i u Beogradu ponašaju kao da se radilo o građanskom ratu unutar Bosne, sa kojim oni nisu imali nikakve veze, a ne o međunarodnom sukobu, kao što je to bio slučaj".
Prema njegovim riječima, umiješanost Srbije u zajednički zločinački poduhvat sa ciljem etničkog čišćenja dokazana je 2023. presudom protiv bivšeg šefa državne bezbjednosti Srbije Jovice Stanišića, dok je to isto bilo slučaj sa Hrvatskom sa suđenjem lideru bosanskih Hrvata Jadranku Prliću, kojim je dokazano da je on tokom rata u BiH uživao podršku vlasti u Zagrebu.
Bramerc je rekao da su predstavnici Srbije prošle godine protestovali zbog rezolucije UN o Srebrenici i da "šire jednu zamjenu uloga žrtve i počinioca", a da "ni Hrvatska nije nikada prihvatila da je postojao zloćinački poduhvat".
- Tamo državni rezon glasi: mi smo samo žrtve, naši ljudi nikada nisu mogli da izvrše zločine. Desetine zahtjeva za pravnu pomoć koje smo slali u Zagreb ostale su i poslije ovoliko godina bez odgovora. Ali sada imamo prvi put poslije pet, šest godina dobre kontakte i diskusije za državnim tužiocem u Zagrebu od kako je imenovan novi ministar pravde - rekao je Bramerc.
Bivši glavni tužilac Haškog tribunala dodao je, međutim, da se i danas "u Hrvatskoj 80 do 90 odsto postupaka vodi protiv Srba koji ne borave u Hrvatskoj, a da je apsolutni izuzetak da se i Hrvatskoj sudski gone Hrvati".
U Srbiji se sa druge strane, prema njegovim riječima, vodi jako malo postupaka, a prošlonedjeljna oslobađajuća presuda protiv komandanta Drinskog korpusa Miloja Živanovića, koji je bio optužen za protjerivanje Bošnjaka iz Srebrenice, "pokazuje da je tužilaštvo loše obavilo svoj posao".
- Već više od godinu u Srbiji ne mogu ni da se dogovore o tužiocu za ratne zločine. I kako uopšte motivisati tužioce i sudije da rade nezavisno, kada njihova vlada javno osuđene ratne zločince naziva herojima, i kada je dio dobrog ukusa da na političkim manifestacijama budu prisutni i osuđeni zločinci? To je apsurdna situacija - rekao je Bramerc.
On je ocijenio da je u vrijeme hapšenja Mladića i Karadžića situcija bila drugačija, da se otvorio "prozor mogućnosti" jer je, iako je 60 odsto ljudi u Srbiji bilo protiv njihovog izručenja, 75 odsto građana bilo za ulazak u EU.
- Danas je to potpuno drugačije. Nisam siguran da bi Karadžić i Mladić danas bili uhapšeni, da su još na slobodi - rekao je Bramerc
Poredeći situaciju oko zločina u BiH s onom u Ruandi, za koju je kao glavni tužilac rezidualnog mehanizma takođe nadležan, Bramerc je rekao da je u Ruandi došlo do utvrđivanja odgovornosti za zločine i do suočavanja sa prošlošću, a da na Balkanu svi tumače situaciju veoma različito.
On je dodao da se to vidi i po Dejtonskom sporazumu, i da bi se "većina složila da je u Dejtonu okončan rat, ali da on nije donio konačni mir".

Bramerc: Kampanja negiranja genocida i slavljenja ratnih zločinaca nikada nije bila jača

Ministar pravde Srbije Nenad Vujić iznio je oštre kritike na rad Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu pred Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Kako je saopštilo ministarstvo 12. juna, Vujić je na sjednici Savjeta bezbjednosti u Njujorku, na kojoj je razmatran šestomjesečni izvještaj o radu Mehanizma, ocijenio da je završetkom suđenja za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava mandat suda u praksi završen.
Kako je rekao, vođenje relevantnih sudskih postupaka bi zbog toga trebalo da bude povjereno nacionalnim jurisdikcijama i ocijenio da je to u skladu s rezolucijama i stavovima Savjeta bezbjednosti.
Vujić se osvrnuo na slučaj "Jojić i Radeta", protiv članova ultradesničarske Srpske radikalne stranke Petra Jojića i Vjerice Radete, koji su optuženi za nepoštovanje Haškog tribunala.
Mehanizam odbija da prepusti slučaj Srbiji i traži da se optuženi izruče Hagu.
Vujić je istakao da ponašanje Srbije u vezi sa ovim slučajem ne predstavlja kršenje njenih međunarodnih obaveza, kako tvrdi predsjednik Mehanizma, već napor da se postupa u skladu sa Rezolucijom Savjeta bezbjednosti.
Ocijenio je da je neosnovano poništenje odluke o prenosu slučaja u nadležnost pravosuđa Srbije, i ukazao da je "mnogo ozbiljniji slučaj" protiv lidera radikala Vojislava Šešelja, upućen Srbiji i da se suđenje "vodi na zakonit i pravilan način".
Vujić je rekao da je Srbija spremna da preuzme nadležnost za slučajeve koji se tiču nepoštovanja suda i davanja lažnog svjedočenja.
Ministar pravde Srbije je kritikovao Mehanizam i zbog "promjene dugogodišnje prakse" kada je riječ o prijevremenom puštanju na slobodu osuđenika.
- Kao rezultat ovih promena u praksi, stopa odobrenja za prijevremeni otpust u Mehanizmu je pala sa oko 82 odsto u periodu od 1999. do 2018. godine na manje od 12 odsto za period od 2019. do 2025, gdje su puštanja bila opravdana humanitarnim razlozima, dok je u jednom slučaju puštanje na slobodu bilo odobreno samo tri dana prije smrti - rekao je Vujić.
Dao je uvjeravanja da će uslovi za prijevremeno ili privremeno puštanje na slobodu, za koje Srbija daje garancije, biti "u potpunosti" poštovani.
Kritikovao je odluku kojom se odbija puštanje na privremenu slobodu bivšeg generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida i ratnih zločina u Bosni i Heregovini.
Vujić je ocijenio da je "Mladićevo zdravstveno stanje ozbiljno", te da Mehanizam odbija da ga pusti radi liječenja.
- Budući da je očigledno da ne dobija adekvatan tretman u zatvoru u Hagu, Srbija traži njegovo puštanje na prijevremenu slobodu i za to je već dala sve potrebne garancije - rekao je Vujić.
Ministar je izjavio pred Savjetom bezbjednosti i da Tužilaštvo Mehanizma "nema nikakva ovlašćenja" nad nacionalnim pravosudnim institucijama, "bez obzira na političko zadovoljstvo ili nezadovoljstvo njihovim radom".
<h2>Mehanizam prijavio Srbiju Savjetu bezbjednosti UN-a</h2>
Predsjednica sudskog Mehanizma u Hagu Grasijela Gati Santana je prethodno, 11. juna, prijavila Srbiju Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija zbog odbijanja da uhapsi i izruči članove ultradesničarske Srpske radikalne stranke Petra Jojića i Vjericu Radetu, optužene za nepoštovanje Haškog tribunala.
- Predmet protiv Petra Jojića i Vjerice Radete zbog nepoštovanja suda ostaje nerazriješen. Srbija i dalje odbija da sprovede važeći nalog za hapšenje ovih optuženih, uprkos svojoj pravnoj obavezi i tome što je ovo pitanje više puta pokretano pred ovim savjetom - navela je Santana, podnoseći redovan izvještaj o radu suda u Hagu.
Gati Santana i njen prethodnik Karmel Adjijus su više puta proteklih godina pred Savjetom bezbjednosti upozoravali da Srbija "odbija" da ispuni sudski nalog da uhapsi i u Hag prebaci Jojića i Radetu.
Njih je Tribunal u oktobru 2012. optužio da su uticali na svjedoke u procesu protiv njihovog lidera Vojislava Šešelja tako što su ih prijetnjama, ucjenama i mitom podsticali da promijene iskaze ili da ne svjedoče.
Vlasti Srbije od 2015, kada im je haški sud uputio prvi nalog za hapšenje, odbijaju da Jojića i Radetu uhapse i izruče u Hag.
Viši sud u Beogradu je 2016. odlučio da "nema osnova" za hapšenje i izručenje dvoje radikala zato što Zakon Srbije o saradnji s Haškim tribunalom predviđa obavezu izručenja samo optuženih za ratne zločine, a ne i optuženih za nepoštovanje suda.
Srbija je istovremeno izrazila spremnost da Jojiću i Radeti sudi pred domaćim sudovima.
Ovo tumačenje sud u Hagu je više puta odbacio, naglašavajući da Beograd i po međunarodnom pravu i po domaćem zakonu ima obavezu da sarađuje i u predmetima za nepoštovanje suda, kao što je ranije i činio.

Ministar pravde Srbije kritikovao sud u Hagu pred Savjetom bezbjednosti UN

Mađarski parlament izglasao je povlačenje te zemlje iz Međunarodnog krivičnog suda (MKS) - potvrdio je ministar vanjskih poslova ove zemlje Peter Sijarto.
- Mađarski parlament je upravo glasao za povlačenje iz MKS-a. Donošenjem ove odluke odbijamo da budemo dio politizirane institucije koja je izgubila svoju nepristrasnost i kredibilitet - objavio je Sijarto na društvenoj mreži Iks (X).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFM_Szijjarto%2Fstatus%2F1917162243449385059%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1917162243449385059%7Ctwgr%5E4d45c851760b653f18e951177cd0c866e5a3768d%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Odluka je donesena nakon što je prijedlog zakona dobio podršku više od dvije trećine zastupnika u parlamentu.
Premijer Viktor Orban ranije ovog mjeseca najavio je izlazak Mađarske iz MKS-a, optuživši ovaj sud da je postao “politička institucija”.
Najava povlačenja poklopila se s posjetom izraelskog premijera Benjamina Netanjahua Budimpešti u aprilu. Mađarska je tada odbila postupiti po nalogu za hapšenje koji je MKS izdao protiv Netanjahua zbog navodne umiješanosti u ratne zločine u Gazi.

Mađarska se zvanično povukla iz Međunarodnog krivičnog suda

Bivši filipinski predsjednik Rodrigo Duterte uhapšen je danas na aerodromu u Manili po nalogu Međunarodnog krivičnog suda (MKS) u vezi optužbe za zločin protiv čovječnosti, objavila je filipinska Vlada.
Duterte je uhapšen po dolasku iz Hongkonga i policija ga je privela po nalogu Međunarodnog krivičnog suda koji vodi istragu o masovnim ubijanjima dok je on bio predsjednik u okviru njegovog brutalnog rata protiv droge, saopštila je kancelarija aktuelnog predsjednika zemlje Ferdinanda Markosa.
Kako se dodaje, Duterteu je po dolasku na aerodrom generalni tužilac uručio nalog za hašenje MKS-a zbog zločina protiv čovječnosti i on je sada u pritvoru.
Neočekivano hapšenje izazvalo je pometnju na aerodromu gdje su Duterteovi advokati i pomoćnici glasno protestovali da njima i ljekaru nije dozvoljeno da mu se približe poslije privođenja.&nbsp;
- To je kršenje njegovih ustavnih prava - rekao je senator Bong Go, bliski Duterteov saradnik.
Duterte se nije izvinio za svoje brutalno suzbijanje droge, tokom koga su ubijene hiljade ljudi dok je on bio predsjednik zemlje od 2016. do 2022. godine i prije toga gradonačelnik grada Davaoa, piše BiBiSi (BBC).
U nalogu za hapšenje Međunarodnog krivičnog suda poslatog filipinskim zvaničnicima, u čiju kopiju je agencija AP imala uvid, kaže se da postoji osnovana sumnja da je napad na žrtve bio rasprostranjen i sistematičan, da je sprovođen „tokom perioda od nekoliko godina“ i da „izgleda da su hiljade ljudi ubijene“.
Hapšenje Dutertea bilo je neophodno da bi se osiguralo njegovo pojavljivanje pred sudom, prema nalogu za hapšenje datiranom od 7. marta, u kome se dodaje da se očekivalo da će se bivši predsjednik oglušiti o poziv suda.
U nalogu dalje piše da iako Duterte nije više predsjednik, izgleda da i dalje ima znatnu vlast, i da s obzirom na rizik od miješanja u istragu i opasnosti za bezbjednost svjedoka i žrtava, sud smatra da je njegovo hapšenje neohodno.
Po hapšenju Duterte je pitao za osnovu naloga za hapšenje.&nbsp;
- Koji zločin sam počinio - pitao je bivši filipinski predsjednik.
Bivši predsjednički portparol Salvador Panelo osudio je hapšenje rekavši da je „nezakonito“ i da su se Filipini povukli iz MKS-a 2019. godine.
Sud je ranije saopštio da ima nadležnost na Filipinima zbog navodnih zločina počinjenih prije nego što se zemlja povukla iz suda kao članica.
Aktivisti su nazvali hapšenje „istorijskim trenutkom“ za osobe koje su stradale u Duterteovom ratu na drogu i za njihove porodice, saopštila je Međunarodna koalicija za ljudska prava na Filipinima.
- Duterteovo hapšenje je početak polaganja odgovornosti za masovna ubistva koja su definisala njegovu brutalnu vladavinu - rekao je predsjedavajući Koalicije.
Za sada nije poznato kada će Duterte biti prebačen u Evropu i predat Međunarodnom krivičnom sudu. Vlada je saopštila da je 79-godišnji bivši predsjednik dobrog zdravstvenog stanja.
MKS je počeo istraživanja ubistava vezanih za drogu pod Duterteom od 1. novembra 2011, dok je bio gradonačelnik Davaoa, do 16. marta 2019, kao o mogućim zločinima protiv čovječanstva. Duterte je povukao Filipine iz Rimskog statuta o osnivanju tog suda 2019. godine.
Duterteova vlada nastojala je da suspenduje istragu suda 2021. uz argument da filipinske vlasti već ispituju iste navode, i da MKS nema nadležnost u njihovoj zemlji.
Apelacione sudije MKS-a su presudile 2023. godine da istraga može da se nastavi i odbacili su protivljenje Duterteove administracije. Sud, čije sjedište je u Nizozemskoj, može da se uključi kada su zemlje nespremne ili kada nisu u mogućnosti da sude osumnjičenim u najtežim međunarodnim zločinima uključujući genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Predsjednik Ferdinand Markos Mlađi, koji je naslijedio Dutertea 2022. godine i ušao u oštar poliltički spor sa bivšim predsjednikom, odlučio je da se ne uključi ponovo u međunarodni sud. Ali je Markosova administracija saopštila da će sarađivanti sa MKS-om ako zatraži da se Duterte privede preko takozvane crvene potjernice, prema kojoj se od policija širom svijeta zahtijeva da nađu i privedu osumnjičene za zločine.

Bivši filipinski predsjednik Duterte uhapšen po nalogu Međunarodnog krivičnog suda

Ne smatram ispravnim uvođenje sankcija Međunarodnom krivičnom sudu - poručio je njemački kancelar Olaf Šolc kritikujući potez američkog predsjednika Donalda Trampa.
Šolc je to izjavio na marginama predizbornog skupa u Ludvigsburgu, prenosi dpa.
- Sasvim je u redu ljutiti se i raspravljati o određenim stvarima, ali sankcije su pogrešno sredstvo. One ugrožavaju instituciju koja bi trebalo da osigura da diktatori širom svijeta ne mogu nekažnjeno progoniti ljude i započinjati ratove - ukazao je Šolc.
Tramp je uvođenje sankcija opravdao tvrdnjom da je sud „zloupotrijebio moć“ kada je izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i tadašnjeg ministra odbrane Joava Galanta.

Šolc: Ne smatram ispravnim uvođenje sankcije Međunarodnom krivičnom sudu

Visoki komesarijat UN za ljudska prava apelovao je danas na Sjedinjene Američke Države (SAD) da ponovo razmotre odluku o sankcijama protiv Međunarodnog krivičnog suda (MKS).
- Duboko žalimo zbog pojedinačnih sankcija koje su juče najavljene protiv osoblja Suda i tražimo (od SAD) da ponovo razmotre ovu odluku - rekla je portparolka Visokog komesarijata UN za ljudska prava Ravina Šamdasani za AFP.
Ona je rekla da bi MKS „trebalo da u potpunosti bude u stanju da sprovodi nezavisan rad – kada neka država nije voljna ili iskreno ne može da istražuje i pokrene krivični postupak, u skladu sa Rimskim statutom“.
Tramp je juče potpisao uredbu kojom se predviđaju sankcije prema MKS, a po pisanju američke štampe, riječ je o mjerama usmjerenim na finansije i vize za ljude povezane sa procedurama koje je pokrenuo taj sud.
MKS je izdao i nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanijahua koga je u utorak u Bijeloj kući primio američki predsjednik.
MKS je danas osudio odluku o uvođenju američkih sankcija tom sudu.

UN: SAD da ponovo razmotre odluku o sankcijama protiv Međunarodnog krivičnog suda

Odbornik Demokratske partije sovijalista (DPS) u Glavnom gradu Andrija Klikovac je, komentarišući informaciju da nije utvrđena lista kandidata za članove Savjeta RTV Podgorica, konstatovao da je to još jedna potvrda da vlast u Podgorici nema većinu u lokalnom parlamentu.
- Podgorica je grad u političkoj blokadi i izvršna vlast nema potrebnu podršku u parlamentu - naveo je Klikovac na mreži X.
On je ocijenio da se nastavlja duboka politička kriza koja je počela još imenovanjem bivše gradonačelnice Olivere Injac.

Klikovac: Neutvrđivanje članova Savjeta RTV Podgorica još jedna potvrda da vlast nema većinu u lokalnom parlamentu

Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju saopštilo je da ne postoje osnovi za pokretanje krivičnog postupka povodom događaja u kojem je policijski službenik pucao i ranio psa na javnom mjestu, obavijestili su iz NVO ''Kuća životinja'', udruženja za zaštitu životinja koje je podnijelo krivičnu prijavu.
Kako se u obrazloženju državne tužiteljke Sanje Radunović navodi, nije našla osnova za pokretanje krivičnog postupka protiv bilo kojeg lica, za &nbsp;bilo koje krivično djelo za koje se gonjenje &nbsp;preduzima po službenoj dužnosti, a povodom događaja u kojem je službenik cetinjske policije Stefan Nicović na Dvorskom trgu upotrijebio vatreno oružje, povrijedio sam sebe, kao i psa u vlasništvu Dejana Novakovića iz Podgorice.
Nakon što je NVO ''Kuća životinja'' 28. jula 2025. godine podnijela krivičnu prijavu cetinjskom tužilaštvu, isto su uradili i iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, kao i organizacija ''Alternativa Crne Gore'', Ministarstvo poljoprivrede, šumarsta i vodoprivrede- Savjeta za zaštitu žitovinja i Nikola Jočić.
- Ovo je vrhunac sistemskog poraza! Podsjećamo javnost da je vatreno oružje upotrijebljeno na javnom prostoru, da je životinja ranjena, da je riječ o službenom licu koje podliježe višem stepenu odgovornosti. I pored tgoa, niko nije odgovoran- reagovali su na odluku Tužilaštva iz NVO ''Kuća životinja''.
Upitali su i da, ako ovo nadležnima nije problem, šta onda jeste.&nbsp;
- Dok se ovakve stvari pravdaju, niko od nas nije siguran- kazali su iz ovog udruženja.
Podsjećamo, incident se desio 27. jula 2025. godine, oko 13 sati u centru Cetinja kada se na trgu pojavio pas rase kangal, koji je zbog svoje veličine uplašio građane i pripadnike policije, koji su probali da ga otjeraju sa biber sprejom, a potom i pucali na njega. Tom prilikom je policajac koji je pucao u psa ranio i sam sebe u nogu.
Tada su za Portal ETV volonterke i borkinje za zaštitu životinja Julija Milanović i Marta Darmanović, te psihološkinja Dijana Milošević istakle da je taj događaj podsjetio na propuste u organizaciji i reakciji nadležnih službi, prebacivanje odgovornosti, a pokazao je i da društvo životinje i dalje doživljava kao opasnost, te da je u crnogorskom društvu sve prisutnija agresija koja se često ispoljava upravo na životinjama.
Iz Portala ETV su pitanja povodom ovog incidenta i pitanja odgovornosti policijskog službenika uputili i Upravi policije, ali odgovor nijesmo dobili.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpucanj-u-psa-humanost-i-zdravi-razum-gdje-sistem-ne-funkcionise-brutalnost-jaca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Bez krivičnog postupka protiv policajca koji je upucao psa na Cetinju; Aktivisti poručuju: Vrhunac sistemskog poraza

Vlada je predala u skupštinsku proceduru <a href="https://zakoni.skupstina.me/zakoni/web/app.php/akt/4056">Prijedlog za promjenu Ustava Crne Gore</a> kojim se mijenja sastav i način izbora članova Sudskog savjeta i Tužilačkog savjeta.
Izmjenama je predviđeno da ministar pravde ne može biti član Sudskog savjeta, a da treba da ga čine sudije koje bira i razrješava Konferencija sudija.
- Sudski savjet ima predsjednika i devet članova, među kojima su predsjednik Vrhovnog suda; pet sudija koje bira i razrješava Konferencija sudija, vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti sudova i sudija; četiri ugledna pravnika koje bira i razrješava Skupština, na prijedlog nadležnog radnog tijela Skupštine po raspisanom javnom pozivu. Predsjednika Sudskog savjeta bira Sudski savjet iz reda svojih članova, koji nijesu nosioci sudijske funkcije, dvotrećinskom većinom članova Sudskog savjeta. Predsjednik Sudskog savjeta ima odlučujući glas u slučaju jednakog broja glasova. Sastav Sudskog savjeta proglašava predsjednik Crne Gore. Mandat Sudskog savjeta je četiri godine - navedeno je u dokumentu dostavljenom Skupštini.
Članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerljivih kriterijuma kako bi dali puni doprinost radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta.
Predviđeno je i da izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika treba da bude izvršen kvalifikovanom većinom, kao i da zaštitne garancije za sastav i način izbor TS treba da bude na nivou ustavnih odredaba u skladu sa važećim zakonodavstvom.
- Tužilački savjet ima predsjednika i deset članova. Članovi Tužilačkog savjeta su: pet državnih tužilaca bira i razrješava Konferencija državnih tužilaca, vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti državnih tužilaštava i državnih tužilaca; dva ugledna pravnika koji nijesu advokati, a koje bira i razrješava Skupština, na prijedlog nadležnog radnog tijela; jedan ugledni pravnik kao predstavnik nevladinih organizacija, a kojeg bira i razrješava Skupština, na prijedlog nadležnog radnog tijela; jedan ugledni pravnik iz reda advokata, kojeg bira i razrješava Skupština, na prijedlog Advokatske komore Crne Gore; jedan predstavnik organa državne uprave nadležnog za poslove pravosuđa, kojeg imenuje ministar pravde iz reda zaposlenih u Ministarstvu pravde. Sastav Tužilačkog savjeta proglašava predsjednik Skupštine. Mandat Tužilačkog savjeta je četiri godine - navedeno je u dijelu koji se odnosi na TS.
<h2>Doprinos zatvaranju Poglavlja 23</h2>
U Vladi su ocijenili da će predložene izmjene, u okviru pregovora o pristupanju Evropskoj uniji, direktno adresirati ključne kriterijume za zatvaranje Poglavlja 23 i doprinijeti njihovom ispunjavanju.
Izmjene Ustava su, kako je navedeno u vladinom Prijedlogu, u skladu sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštva, ukijučujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije, mišljenja Venecijanske komisije i preporuka Grupe država za borbu protiv korupcije savjeta Evrope (GRECO).
Kako je navedeo u Prijedlogu izmjena, ustavnim zakonom za sprovođenje Amandmana na Ustav potrebno je razriještiti pitanje daljeg statusa članova Sudskog i Tužilačkog savjeta, tako da oni nastavijaju sa radom do isteka mandata, u skladu sa preporukama Venecijanske komisije i Evropske komisije.&nbsp;
- Kako je Tužilački savjet u skladu sa Zakonom o državnom tužilaštvu izabran u 2025. godini i kako predloženim Amandmanima na Ustav nije previđena promjena u sastavu Tužilačkog savjeta, a imajući u vidu nadležnosti Tužilačkog savjeta i njegov značaj za funkcionisanje Državnog tužilaštva, a posebno u pogledu postupaka izbora i disciplinske odgovornosti, smatramo da Tužilački savjet treba da nastavi sa radom do isteka mandata, čime se jača pravna sigurnost institucija i nosilaca funkcija u institucijama što je i međunarodni standard - navedeno je u predloženim izmjenama.
<h2>Božović i Sekulović brane izmjene pred poslanicima</h2>
S obzirom na to da predloženi amandmani na Ustav ne predviđaju izmjene relevantnih odredaba Zakona o Državnom tužilaštvu u pogledu sastava Tužilačkog savjeta i izbora njegovih članova, već samo njihov sadržaj podižu na ustavni nivo, oni nastavljaju da obavijaju svoju funkciju do isteka mandata, bez prekida mandata i nedozvoljenih uticaja na njegov rad.
- Takođe, neophodno je u Ustavnom zakonu za sprovođenje ovih Amandmana na Ustav propisati rokove za usaglašavanje Zakona o Sudskom savjetu i sudijama i Zakona o Državnom tužilaštvu i da je realan rok za to usaglašavanje 30 dana - zaključeno je u Prijedlogu izmjena.
U radu Skupštine i njenih radnih tijela prilikom razmatranja Prijedloga za promjenu Ustava Crne Gore ispred Vlade će učestvovati ministar pravde Bojan Božović i državni sekretar u tom resoru Sergej Sekulović.

Novi model izbora i sastava Sudskog i Tužilačkog savjeta u skupštinskoj proceduri

Strateško planiranje predstavlja temelj kvalitetnog donošenja odluka i ključni alat za dugoročno djelovanje institucija u procesu evropskih integracija, poručila je zamjenica generalnog sekretara Vlade Crne Gore, Irena Vućić Popović na obuci o strateškom planiranju, organizovanoj u okviru Programa stručnog usavršavanja državnih službenica i službenika. U obraćanju učesnicima, Vućić Popović je istakla da se strateško planiranje često pogrešno tumači kao formalni dokument ili plan koji se usvaja i arhivira, naglasivši da je njegova suština u jasnom izboru pravca, postavljanju prioriteta i preuzimanju odgovornosti za donesene odluke. - Strategija nije lista aktivnosti, niti garancija sigurnosti. Ona podrazumijeva fokus, sposobnost da u složenom sistemu prepoznamo šta je zaista važno, ali i spremnost da svjesno odlučimo šta nećemo raditi - poručila je Vućić Popović. Posebno je naglasila da je strateška jasnoća danas od izuzetne važnosti u kontekstu evropskih integracija, jer članstvo u Evropskoj uniji zahtijeva institucije koje znaju da planiraju, koordiniraju i djeluju dugoročno.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223150212_fef3618c1aa93006ee5150723cf24dfa57ab24893c5d26abfdfbebb06a805615.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260223150212_fef3618c1aa93006ee5150723cf24dfa57ab24893c5d26abfdfbebb06a805615" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="sa obuke"></figure>  Govoreći o značaju Programa obuke o strateškom planiranju, Vućić Popović je podsjetila da se Program već sedmu godinu uspješno realizuje u organizaciji Generalnog sekretarijata Vlade, u saradnji sa Upravom za ljudske resurse. - Veliko interesovanje državnih službenica i službenika potvrđuje posvećenost državne uprave izgradnji kredibilnog, uvezanog i koherentnog sistema planiranja javnih politika. Kroz ovakve programe dodatno jačamo kapacitete državne uprave za donošenje promišljenih odluka, efikasnije korišćenje resursa i adekvatan odgovor na složene izazove procesa evropskih integracija - kazala je Vućić Popović. Na kraju obraćanja, čestitala je učesnicima Šestog ciklusa Programa na postignutim rezultatima, dok je novim učesnicima i predavačima poželjela uspješan rad, uz poruku da upravo strateško promišljanje pravi razliku u kvalitetu javnih politika.

Tag: medunarodni-krivicni-sud