Bivši filipinski predsjednik Rodrigo Duterte uhapšen je danas na aerodromu u Manili po nalogu Međunarodnog krivičnog suda (MKS) u vezi optužbe za zločin protiv čovječnosti, objavila je filipinska Vlada.
Duterte je uhapšen po dolasku iz Hongkonga i policija ga je privela po nalogu Međunarodnog krivičnog suda koji vodi istragu o masovnim ubijanjima dok je on bio predsjednik u okviru njegovog brutalnog rata protiv droge, saopštila je kancelarija aktuelnog predsjednika zemlje Ferdinanda Markosa.
Kako se dodaje, Duterteu je po dolasku na aerodrom generalni tužilac uručio nalog za hašenje MKS-a zbog zločina protiv čovječnosti i on je sada u pritvoru.
Neočekivano hapšenje izazvalo je pometnju na aerodromu gdje su Duterteovi advokati i pomoćnici glasno protestovali da njima i ljekaru nije dozvoljeno da mu se približe poslije privođenja.&nbsp;
- To je kršenje njegovih ustavnih prava - rekao je senator Bong Go, bliski Duterteov saradnik.
Duterte se nije izvinio za svoje brutalno suzbijanje droge, tokom koga su ubijene hiljade ljudi dok je on bio predsjednik zemlje od 2016. do 2022. godine i prije toga gradonačelnik grada Davaoa, piše BiBiSi (BBC).
U nalogu za hapšenje Međunarodnog krivičnog suda poslatog filipinskim zvaničnicima, u čiju kopiju je agencija AP imala uvid, kaže se da postoji osnovana sumnja da je napad na žrtve bio rasprostranjen i sistematičan, da je sprovođen „tokom perioda od nekoliko godina“ i da „izgleda da su hiljade ljudi ubijene“.
Hapšenje Dutertea bilo je neophodno da bi se osiguralo njegovo pojavljivanje pred sudom, prema nalogu za hapšenje datiranom od 7. marta, u kome se dodaje da se očekivalo da će se bivši predsjednik oglušiti o poziv suda.
U nalogu dalje piše da iako Duterte nije više predsjednik, izgleda da i dalje ima znatnu vlast, i da s obzirom na rizik od miješanja u istragu i opasnosti za bezbjednost svjedoka i žrtava, sud smatra da je njegovo hapšenje neohodno.
Po hapšenju Duterte je pitao za osnovu naloga za hapšenje.&nbsp;
- Koji zločin sam počinio - pitao je bivši filipinski predsjednik.
Bivši predsjednički portparol Salvador Panelo osudio je hapšenje rekavši da je „nezakonito“ i da su se Filipini povukli iz MKS-a 2019. godine.
Sud je ranije saopštio da ima nadležnost na Filipinima zbog navodnih zločina počinjenih prije nego što se zemlja povukla iz suda kao članica.
Aktivisti su nazvali hapšenje „istorijskim trenutkom“ za osobe koje su stradale u Duterteovom ratu na drogu i za njihove porodice, saopštila je Međunarodna koalicija za ljudska prava na Filipinima.
- Duterteovo hapšenje je početak polaganja odgovornosti za masovna ubistva koja su definisala njegovu brutalnu vladavinu - rekao je predsjedavajući Koalicije.
Za sada nije poznato kada će Duterte biti prebačen u Evropu i predat Međunarodnom krivičnom sudu. Vlada je saopštila da je 79-godišnji bivši predsjednik dobrog zdravstvenog stanja.
MKS je počeo istraživanja ubistava vezanih za drogu pod Duterteom od 1. novembra 2011, dok je bio gradonačelnik Davaoa, do 16. marta 2019, kao o mogućim zločinima protiv čovječanstva. Duterte je povukao Filipine iz Rimskog statuta o osnivanju tog suda 2019. godine.
Duterteova vlada nastojala je da suspenduje istragu suda 2021. uz argument da filipinske vlasti već ispituju iste navode, i da MKS nema nadležnost u njihovoj zemlji.
Apelacione sudije MKS-a su presudile 2023. godine da istraga može da se nastavi i odbacili su protivljenje Duterteove administracije. Sud, čije sjedište je u Nizozemskoj, može da se uključi kada su zemlje nespremne ili kada nisu u mogućnosti da sude osumnjičenim u najtežim međunarodnim zločinima uključujući genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Predsjednik Ferdinand Markos Mlađi, koji je naslijedio Dutertea 2022. godine i ušao u oštar poliltički spor sa bivšim predsjednikom, odlučio je da se ne uključi ponovo u međunarodni sud. Ali je Markosova administracija saopštila da će sarađivanti sa MKS-om ako zatraži da se Duterte privede preko takozvane crvene potjernice, prema kojoj se od policija širom svijeta zahtijeva da nađu i privedu osumnjičene za zločine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bivši filipinski predsjednik Duterte uhapšen po nalogu Međunarodnog krivičnog suda

Ne smatram ispravnim uvođenje sankcija Međunarodnom krivičnom sudu - poručio je njemački kancelar Olaf Šolc kritikujući potez američkog predsjednika Donalda Trampa.
Šolc je to izjavio na marginama predizbornog skupa u Ludvigsburgu, prenosi dpa.
- Sasvim je u redu ljutiti se i raspravljati o određenim stvarima, ali sankcije su pogrešno sredstvo. One ugrožavaju instituciju koja bi trebalo da osigura da diktatori širom svijeta ne mogu nekažnjeno progoniti ljude i započinjati ratove - ukazao je Šolc.
Tramp je uvođenje sankcija opravdao tvrdnjom da je sud „zloupotrijebio moć“ kada je izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i tadašnjeg ministra odbrane Joava Galanta.

Šolc: Ne smatram ispravnim uvođenje sankcije Međunarodnom krivičnom sudu

Visoki komesarijat UN za ljudska prava apelovao je danas na Sjedinjene Američke Države (SAD) da ponovo razmotre odluku o sankcijama protiv Međunarodnog krivičnog suda (MKS).
- Duboko žalimo zbog pojedinačnih sankcija koje su juče najavljene protiv osoblja Suda i tražimo (od SAD) da ponovo razmotre ovu odluku - rekla je portparolka Visokog komesarijata UN za ljudska prava Ravina Šamdasani za AFP.
Ona je rekla da bi MKS „trebalo da u potpunosti bude u stanju da sprovodi nezavisan rad – kada neka država nije voljna ili iskreno ne može da istražuje i pokrene krivični postupak, u skladu sa Rimskim statutom“.
Tramp je juče potpisao uredbu kojom se predviđaju sankcije prema MKS, a po pisanju američke štampe, riječ je o mjerama usmjerenim na finansije i vize za ljude povezane sa procedurama koje je pokrenuo taj sud.
MKS je izdao i nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanijahua koga je u utorak u Bijeloj kući primio američki predsjednik.
MKS je danas osudio odluku o uvođenju američkih sankcija tom sudu.

UN: SAD da ponovo razmotre odluku o sankcijama protiv Međunarodnog krivičnog suda

Međunarodni krivični sud (MKS) osudio je odluku predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa da uvede sankcije tom sudu.
- Međunarodni krivični sud osuđuje to što je SAD izdao nalog kojim nastoji da se uvedu sankcije svojim zvaničnicima i da naštete njihovom nezavisnom i nepristrasnom pravosudnom radu. Sud čvrsto stoji uz svoje osoblje i obavezuje se da će nastaviti da pruža pravdu i nadu milionima nevinih žrtava zločina širom svijeta, u svim situacijama pred njim - navedeno je u saoštenju, prenosi Rojters.
Pozivaju svojih 125 država članica, civilno društvo i sve nacije svijeta da se ujedine za pravdu i osnovna ljudska prava.
- Kažnjavanje Međunarodnog krivičnog suda ugrožava nezavisnost Suda i podriva sistem međunarodnog krivičnog pravosuđa u cjelini - napisao je predsjednik Evropskog savjeta lidera EU Antonio Košta na platformi društvenih medija Bluskaj (Bluesky), prenosi Rojters.
Nizozemska, zemlja domaćin suda sa sjedištem u Hagu, takođe je rekla da žali zbog sankcija, kao i šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
- Rad suda je od suštinskog značaja u borbi protiv nekažnjivosti - rekao je nizozemski ministar spoljnih poslova Kaspar Veldkamp u objavi na Iksu, navodi ovaj medij.

Međunarodni krivični sud osudio Trampove sankcije

Tužilac Međunarodnog krivičnog suda (MKS) zatražio je naloge za hapšenje talibanskih vođa u Avganistanu, uključujući vrhovnog duhovnog vođu Hibatulu Ahundžadu, optužujući ih za zločine protiv čovječnosti zbog raširene diskriminacije žena i djevojčica.
U saopštenju kancelarije glavnog tužioca Karima Kana navodi se da dokazi prikupljeni u istrazi daju razumnu osnovu za vjerovanje da Ahundžada i Abdul Hakim Hakani, koji je bio na funkciji glavnog sudije od 2021. godine, snose krivičnu odgovornost za zločin protiv čovječnosti, progon na osnovu pola.
- Oni su krivično odgovorni za progon afganistanskih djevojčica i žena, kao i osoba za koje su talibani smatrali da nisu u skladu s njihovim ideološkim očekivanjima rodnog identiteta ili izražavanja, te osoba koje su talibani doživljavali kao saveznike djevojčica i žena - navodi se u saopštenju.
Kako je rekao tužilac, progon traje najmanje od 15. avgusta 2021. do danas, širom teritorije Afganistana i traje još uvijek, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Istraga u Avganistanu jedna je od najdužih istraga koju su proveli tužioci MKS-a i opterećena je pravnim i praktičnim odgodama.
Početno preliminarno ispitivanje počelo je 2007. i tek je 2022. godine pokrenuta istraga punog obima.
Otkako su se avganistanski islamistički talibani vratili na vlast 2021., smanjili su ženska prava, ograničivši školovanje, rad i generalno nezavisnost u svakodnevnom životu.

Tužilac MKS-a zatražio naloge za hapšenje talibanskih vođa

Francuska Vlada je danas odbila da odgovori na pitanje da li bi na svojoj teritoriji uhapsila predsjednika Rusije Vladimira Putina i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, koje je Međunarodni krivični sud (MKS) u Hagu optužio za ratne zločine.
Prošle nedjelje je MKS optužio Netanjahua za ratne zločine nad Palestincima u Pojasu Gaze, navodi AP.
Francuski premijer Mišel Barnije je izjavio u parlamentu da Francuska poštuje obaveze zasnovane na međunarodnom pravu.
Poslije toga je Ministarstvo spoljnih poslova u Parizu poručilo da Netanjahu ima imunitet, jer Izrael nije članica MKS u Hagu
Ministarstvo spoljnih poslova u Parizu je navelo da Francuska i Izrael imaju istorijske veze, kao demokratske države, opredijeljene za vladavinu prava i poštovanje nezavisnog pravosuđa.
Francuska namjerava da nastavi blisku saradnju sa Netanjahuom, radi ostvarenja mira na Bliskom Istoku, saopšteno je iz Pariza.

Francuska Vlada odbila da odgovori da li bi na svojoj teritoriji uhapsila Putina i Netanjahua

Vlade zemalja članica Evropske unije (EU) ne mogu da biraju da li će izvršiti naloge za hapšenje koje je izdao Međunarodni krivični sud (MKS) u Hagu - kazao je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku Žozep Borelj. 
 
MKS je u četvrtak izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, bivšeg ministra odbrane Joava Galanta i lidera Hamas Ibrahima el Masrija, zbog ratnih zločina u Pojasu Gaze i tokom napada u oktobru 2023. koji je izazvao izraelsku ofanzivu na palestinsku teritoriju. 
 
- Države koje su potpisale Rimsku konvenciju dužne su da sprovode odluku suda. Nije opciono - rekao je Borelj za Rojters tokom posjete Kipru, gdje je obišao radionice izraelskih i palestinskih mirovnih aktivista. 
 
Borelj je, kako prenosi Tanjug, dodao da takve iste obaveze imaju i zemlje koje su na putu pridruživanja EU. 
 
Sve zemlje članice EU su potpisnice osnivanja MKS-a, nazvanog Rimski statut, ali je nekoliko država kazalo da će ispuniti svoje obaveze po statutu ako je potrebno, dok je mađarski premijer Viktor Orban pozvao Netanjahua da posjeti tu državu. 
 
- Bilo bi veoma smiješno da oni koji su na putu pridruživanja imaju obavezu, koju sadašnje članice ne ispunjavaju - rekao Borelj. 
 
Komentarišući to što su Sjedinjene Američke Države odbacile odluku MKS-a i saopštenje Izraela u kome se navodi da je raspisivanje potjernica antisemtiski potez, Borelj je rekao da "svaki put kada se neko ne složi sa politikom izraelske vlade - optužen je za antisemitizam". 
 
- Imam pravo da kritikujem odluke izraelske vlade, bilo da je to gospodin Netanjahu ili neko drugi, a da nijesam optužen za antisemitizam. To nije prihvatljivo. To je dovoljno - rekao je Borelj, kojem ovog mjeseca ističe mandat šefa spoljne politike EU. 
 
U izraelskoj 13-mjesečnoj vojnoj kampanji u Gazi ubijeno je, prema palestinskim zvaničnicima, više od 44 hiljade Palestinaca, dok je raseljeno skoro svo stanovništvo te enklave. 
 
Izrael je započeo ofanzivu nakon napada Hamasa na jug Izraela 7. oktobra prošle godine kada je, prema izraelskih izvorima, ubijeno 1,2 hiljade ljudi, dok je više od 250 osoba uzeto za taoce. 
 
U svojoj odluci, sudije MKS-a su navele da je bilo razumnih osnova da se vjeruje da su Netanjahu i Galant odgovorni za djela koja uključujuju ubistva, progon i izazivanje gladi. 
 
Nalog za Masrijem, za koga Izrael tvrdi da je ubijen, raspisan je zbog optužbe za masovna ubistva tokom napada Hamasa u oktobru 2023. godine na jug Izraela.

Borelj: Članice EU moraju da postupaju po nalogu Međunarodnog krivičnog suda

Moskovski sud izdao je nalog za hapšenje sudije Međunarodnog krivičnog suda (MKS) Hajkela Ben Mahfuda pod optužbom za "nezakonito zatvaranje".
Sud je 11. novembra saopštio da optužba proizilazi iz izdavanja naloga za hapšenje bivšeg ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua i načelnika Generalštaba oružanih snaga Valerija Gerasimova od MKS-a.
Mahfud i njegove kolege iz MKS-a, Rosario Salvatore Aitala i Sergio Gerardo Ugalde Godinez, izdali su potjernice za Šokguom i Gerasimovim krajem juna zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti počinjenih u Ukrajini nakon početka invazije Rusije na njenog susjeda 2022. godine.
Prema sudijama MKS-a, Šojgu i Gerasimov su bili odgovorni za ruske raketne udare izvedene između oktobra 2022. i najmanje 9. marta 2023. na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.
U saopštenju MKS-a objavljenom u to vrijeme navodi se da bi "očekivana slučajna šteta i šteta za civile bili očigledno preveliki u odnosu na očekivanu vojnu prednost" za one koji su naredili udare.
Šojgua je u maju smijenio ruski predsjednik Vladimir Putin. Sada je na čelu Putinovog Savjeta bezbjednosti.
Ranije prošle godine, ruske vlasti su Aitalu, zajedno sa sudijom MKS-a Tomoko Akaneom i tužiocem Karimom Kanom, dodale na svoju potjernicu nakon što su u martu 2023. izdali naloge za hapšenje za ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ruskom komesarkom za djecu Marijom Lvovom-Belovom, zbog odgovornosti za deportacija ukrajinske djece u Rusiju nakon invazije - ratni zločin prema međunarodnom zakonodavstvu.
Rusija je uzvratila otvaranjem krivičnih postupaka protiv zvaničnika MKS-a.
MKS nema sopstveni mehanizam sprovođenja svojih naloga za hapšenje, i oslanja se na pravosuđe svojih članica, njih 124, da ih ispune.

Rusija izdala potjernicu za sudijom Međunarodnog krivičnog suda

Raskidanjem sporazuma sa Sjedinjenim Državama o izuzeću njihovih državljana iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda, Crna Gora je preduzela neophodne proceduralne korake kako bi osigurala punu saradnju sa tim sudom i uskladila se sa stavom Evropske unije, potvrđuju institucije u Briselu.
- Ovo dovodi Crnu Goru u usaglašenost sa zajedničkim stavovima EU o integritetu Rimskog statuta i sa srodnim vodećim principima EU o bilateralnim sporazumima o imunitetu, što je izvanredno mjerilo u Poglavlju 31. pregovora Crne Gore o pristupanju Uniji - navodi se u pisanom odgovoru portparola Evropske unije.
Crna Gora je država potpisnica Rimskog statuta, navodi ovaj portparol dodajući da, kao takva, zemlja je već u obavezi da u potpunosti sarađuje sa Međunarodnim krivičnim sudom.
Riječ je o važnom preduslovu za zatvaranje Poglavlja 31 u pristupnim pregovorima između Podgorice i Brisela.
Ovo poglavlje obuhvata spoljnu politiku bezbjednost i odbranu. Ispunjavanjem ovog preduslova, Crna Gora može da računa na zatvaranje ovog poglavlja.
Međutim, i dalje nije jasno kada će tačno ovo poglavlje da se zatvori, iako se računa da će u decembru Crna Gora imati međuvladinu konferenciju u kojoj će se privremeno zatvarati neka poglavlja u pristupnim pregovorima.
Vlada Crne Gore računa da će do kraja godine zatvoriti četiri poglavlja.
- Države članice EU su nadležne za donošenje odluka o pristupnim pregovorima. Prerogativ je Predsjedništva Savjeta da sazove Međuvladinu konferenciju, koja bi mogla donijeti odluku o privremenom zatvaranju Poglavlja 31 o spoljnoj, bezbjednosnoj i odbrambenoj politici - navodi se u odgovoru iz sjedišta EU.
Ministarstvo spoljnih poslova je 27. septembra diplomatskom notom obavijestilo Sjedinjene Države da raskidaju sporazum sa tom državom o izuzeću njihovih državljana iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda, saopšteno je iz crnogorske Vlade 11. oktobra.
Četiri dana kasnije, Evropskoj komisiji dostavljena je kopija note, navodi se u istom saopštenju.
Sjedinjene Države nisu potpisale Rimski statut, kojim je Međunarodni krivični sud osnovan, dok Evropska unija od početka podržava tu instituciju.
Crna Gora je u junu deblokirala višegodišnji zastoj u procesu pregovora o članstvu i time je zvanično lider u regionu u tom procesu.
Dok je zemlja otvorila sva poglavlja u procesu, sada aktivno radi na zatvaranju svih poglavlja.
Na zemlju se gleda kao na prvu buduću članicu EU.
U pristupnim pregovorima se pregovara o svim 35 poglavlja, koji su raspodijeljeni u šest klastera.

Raskidanjem sporazuma sa SAD Crna Gora se uskladila sa stavovima EU

Ministarstvo vanjskih poslova je 27. septembra verbalnom notom obavijestilo SAD da raskida Bilateralni sporazum sa Sjedinjenim Državama o izuzeću državljana SAD iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda - saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
Istakli su i da je Misija Crne Gore pri EU 1. oktobra dostavila Evropskoj komisiji (EK) kopiju verbalne note, kako je ranije dogovoreno.
- Crna Gora kao potpisnica Rimskog statuta o uspostavljanju Međunarodnog krivičnog suda (ICC), u potpunosti usklađuje svoju poziciju s Odlukom Savjeta 2011/168/CFSP od 21. marta 2011. godine i Vodećim principima EU u vezi sa sporazumima zemalja potpisnica Rimskog statuta ICC-u i Sjedinjenih Američkih Država u vezi s uslovima za izručivnje lica Sudu, kojim se dopunjuju Zaključci Savjeta o Međunarodnom krivičnom sudu od 30. septembra 2002. godine - navodi se u Informaciji o preduzetim koracima ka zatvaranju Poglavlju 31 - Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika u pregovorima sa EU. 
 
Crna Gora je članica Rimskog statuta Međunarodnog krivičnog suda od 2001. kada je stupio na snagu Zakon o potvrđivanju Rimskog statuta Međunarodnog krivičnog suda. 
 
- Crna Gora je takođe država potpisnica Sporazuma o privilegijama i imunitetima Međunarodnog krivičnog suda (APIC). Reformom krivičnog zakonodavstva, Crna Gora je uspjela da implementira odredbe Rimskog statuta Međunarodnog krivičnog suda koje se odnose na sankcionisanje zločina genocida, zločina agresije, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina. Bilateralni sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama o izuzeću državljana SAD iz nadležnosti MKS zaključen je razmjenom verbalnih nota između Ministarstva vanjskih poslova i Ambasade SAD u Podgorici, a stupio je na snagu 19. IV 2007. U vezi sa ovim bilateralnim sporazumom o imunitetu, u cilju usaglašavanja sa smjernicama Evropske unije u vezi sa ovim pitanjem, Ministarstvo vanjskih poslova je preduzelo diplomatske aktivnosti u cilju raskida ovog sporazuma na osnovu modela predviđenog bilateralnim sporazumom koji je prihvatljiv za obje strane: ugovor se raskida obavještavanjem druge strane o namjeri raskida putem verbalne note, a raskid stupa na snagu godinu dana nakon navedenog obavještenja - navodi se u dokumentu Vlade. 
 
Podsjećaju da je Poglavlje 31 zasnovana na pravnim aktima, uključujući pravno obavezujuće međunarodne sporazume i političke dokumente. 
 
- Ovo poglavlje se sastoji od političkih deklaracija, aktivnosti i sporazuma. Uključuje dvije glavne oblasti: Evropsku političku saradnju i Zajedničku, vanjsku i bezbjednosnu politiku, kao i Zajedničku bezbjednosnu i odbrambenu politiku u okviru ZVBP. Crna Gora redovno izvještava i vodi politički dijalog s EU, pri čemu je od posebnog značaja njena odlična saradnja sa Evropskom službom za spoljne poslove. Crna Gora izvještava i povremeno koordinira aktivnosti pod okriljem međunarodnih organizacija, posebno u okviru Ujedinjenih nacija, Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju, Savjeta Evrope, NATO-a, uključujući sistem kontrole naoružanja - piše u dokumentu. 
 
Razmjenom verbalne note sa SAD-om, Crna Gora je ispunila završno mjerilo u poglavlju 31. 
 
- Crna Gora je zadržala punu usklađenost sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom i Zajedničkom bezbjednosnom i odbrambenom politikom. Crna Gora je 100 odsto usklađena sa svim izjavama, odlukama i restriktivnim mjerama EU. U Crnoj Gori se adekvatno i blagovremeno sprovode sve restriktivne mjere Evropske unije, uključujući i one usmjerene protiv Ruske Federacije, Bjelorusije i Irana u vezi s agresijom na Ukrajinu. Podrška Crne Gore Ukrajini u odbrani njenog teritorijalnog integriteta prevazilazi puko usklađivanje sa ZVBP EU i obuhvata vojnu, humanitarnu i druge oblike bilateralne pomoći. Štaviše, opšte je poznato da je Crna Gora bila prva zemlja van Evropske unije koja je pružila privremenu zaštitu ukrajinskim državljanima u bijegu od rata koji je podrazumijevao isti obim prava kao i onaj unutar režima EU. Crna Gora omogućava stručnu podršku istočnom triju na njihovom pristupnom putu ka EU - zaključili su u dokumentu.

Crna Gora raskida sporazum o izuzeću državljana SAD iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda

Večeras je u Tuzima, oko 20 sati i 30 minjuta došlo do incidenta prilikom razilaska navijača sa utakmice Budućnost-Dečić, između pripadnika navijačke grupe Varvari i gostiju jednog ugostiteljskog objekta na dvije lokacije u Tuzima, saopšteno je iz Uprave policije.&nbsp;
Kako navodi portal Analitika, u jednom momentu tamo je došlo do meteža, a navodno su u incidentu učestvovali 'varvari' i navijači domaćeg kluba.
Prema navodima Pobjede, prema pristalicama Budućnosti letjele su kamenice, nakon čega su oni odgovorili.
Demoliran je i jedan od lokal u Tuzima blizu stadiona.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, pričinjena je manja materijalna šteta na jednom ugostiteljskom objektu i vozilu jedne osobe iz navijačke grupe.
Iz UP ističu da nije bilo povrijeđenih lica, te dodaju da je u toku preduzimanje mjera i radnji na identifikaciji učesnika događaja.
- Napominjemo da je utakmica protekla u najboljem redu, a službenici policije su doveli u sluzbene prostorije dva lica zbog upotrebe pirotehničkih sredstava u toku utamice - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlgOkFUYJBwU%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Incident nakon utakmice Dečića i Budućnosti: Navijači se tukli u Tuzima

Generalni sekretarijat Interpola odbio je zahtjev Bosne i Hercegovine za raspisivanje međunarodne potjernice za Miloradom Dodikom i Nenadom Stevandićem.
To je potvrdio i sam Dodik, koji je kazao da je Interpol donio ispravnu odluku, te da su se "osim Srbije, Mađarska, Rusija i Crna Gora se angažovale po tome".
- Nisu oni to uradili zbog Dodika i Stevandića, nego zbog vjere u pravdu. Oni su vidjeli da je tu politička motivisanost, moraću da zahvalim nekim u Sarajevu što su internacionalizovali ovaj problem. Putin me pitao zbog čega sam osuđen, rekao sam da je to zato što ne poštujem odluke stranca, pitao me kako je moguće da je to Sud presudio. Rekao sam da je to moguće kada je Volgang Petrič napravio taj Sud - kazao je Dodik na RTRS.
Poručio je da je ovo najbolji način da se sruši Bosna i Hercegovina.&nbsp;

Dodik tvrdi da je i Crna Gora lobirala da on ne bude na potjernici Interpola

Proteste studenata u Srbiji treba podržati u svakom smislu, a njihov demokratski, intezivan i miran otpor protiv autokratskog režima je ozbiljno uzdrmao vlasti, smatra predsjednik Crnogorske evropske partije(CEP) Novak Adžić.
- Taj otpor je ozbiljni uzdrmao beogradskog autokratu iako on misli da će produžiti vlast na ovakav način. Njegova vlast je lagano u padu - kazao je Adžić, aludirajući na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Prema tvrdnjama Adžića, smjenom Vučićevog režima opao bi i pritisak te vlasti na crnogorske prilike.
- Crnoj Gori bi mnogo lakše bilo kad bi došle demokratske i prozapadne snage u Srbiji - ocjenio je Adžić, gostujući u emisiji “Tamo i natrag” na Aplus televiziji.
<h2>U Crnoj Gori ugroženi nacionalni interesi, vlast vodi računa samo o svom ataru</h2>
Adžić smatra da su u Crnoj Gori ugroženi vitalni nacionalni i državni interesi.
- Svakodnevno se na razne načine ruši pravni poredak, a manifestuju se negativne pojave u pogledu vjerske i nacionalne mržnje. Imamo neozbiljnu vlast koja vodi računa samo o svom ataru i vrše političke, a i druge obmane - ukazuje Adžić.
<h2>Tek će se vidjeti štetne posljedice potpisivanja Temeljnog ugovora</h2>
Adžić se u emisiji dotakao i teme oko Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
- Kad je potpisivan i zaključan taj ugovor, Crnogorci nijesu pružili adekvatan otpor, a protesti su izostali. Otpora nije bilo ni kod relevantnih političkih subjekata. Bila je samo deklarativna osuda, a inače nikakav pritisak nije vršen kako se taj ugovor ne bi zaključio. Ali, to kao da je danas zaboravljeno. Rijetko ko to pominje - primjećuje Adžić.
Adžić smatra da Temeljni ugovor nanosi štetne posljedice za Crnu Goru.
- Mnogi su ga sa razlogom nazvali činom izdaje države Crne Gore, a tek će se vidjeti koliko je taj ugovor protiv fundamentalnih interesa ove zemlje - zaključio je Adžić.

Adžić: Crnoj Gori bi bilo mnogo lakše ako padne Vučićev režim, studenti ozbiljno uzdrmali vlast

Na crnogorskom finansijskom tržištu od sjutra će poslovati nova mikrokreditna finansijska institucija (MFI), Mikrokreditiranje, sa sjedištem u Podgorici, sa ponudom brzih, jednostavnih i transparentnih kreditnih proizvoda za građane i privredu. 
 
Kako je saopšteno iz MFI Mikrokreditiranje, kompaniju je osnovalo faktoring društvo Financial Solutions početkom godine, a na čelu se nalazi izvršna direktorica Vanja Stanišić. 
 
MFI Mikrokreditiranje će, kako se navodi, od početka poslovanja omogućavati građanima i preduzećima tri linije proizvoda - brze gotovinske kredite, kredite za kupovinu i adaptaciju nepokretnosti, i poslovne kredite za obrtna sredstva i investicije.&nbsp;
Iz MFI Mikrokreditiranje rekli su da su u najvećoj mjeri optimizovali procese i procedure, tako da je postignuta brzina i efikasnost. 
 
Rezultat je, kako se dodaje, značajno skraćenje roka odobrenja kredita, što je za neke kategorije i samo 24 sata. 
 
- Dostupna je i online aplikacija, kao i informativni kalkulator za obračun kredita na zvaničnoj internet stranici - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da MFI Mikrokreditiranje sa konkurentnom paletom proizvoda ulazi na tržište koje trenutno broji deset licenciranih MFI i na kom je prosječna efektivna kamatna stopa 21,66 odsto. 
 
Dodaje se da pored brzine i efikasnosti, MFI Mikrokreditiranje u narednom periodu planira razvoj sektorski specijalizovanih kredita, kao i finansiranje energetske efikasnosti u privredi i domaćinstvima. 
 
 - Naša misija je omogućiti pristup finansijama bez nepotrebnih prepreka, i povećati dostupnost finansiranja u što većoj mjeri, što širem krugu korisnika, kroz jednostavne i brze kredite, transparentne, bez skrivenih troškova ili nejasnih uslova - kazala je Stanišić. 
 
Poslovanje MFI Mikrokreditiranja se za sada odvija kroz prvu ekspozituru u Podgorici, u Ulici Baku 140.

Nova mikrokreditna finansijska institucija u Crnoj Gori

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: medunarodni-krivicni-sud