<p>Moskovski sud izdao je nalog za hapšenje sudije Međunarodnog krivičnog suda (MKS) <b>Hajkela Ben Mahfuda</b> pod optužbom za "nezakonito zatvaranje".</p>
<p>Sud je 11. novembra saopštio da optužba proizilazi iz izdavanja naloga za hapšenje bivšeg ruskog ministra odbrane <b>Sergeja Šojgua</b> i načelnika Generalštaba oružanih snaga <b>Valerija Gerasimova</b> od MKS-a.</p>
<p>Mahfud i njegove kolege iz MKS-a, <b>Rosario Salvatore Aitala</b> i <b>Sergio Gerardo Ugalde Godinez</b>, izdali su potjernice za Šokguom i Gerasimovim krajem juna zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti počinjenih u Ukrajini nakon početka invazije Rusije na njenog susjeda 2022. godine.</p>
<p>Prema sudijama MKS-a, Šojgu i Gerasimov su bili odgovorni za ruske raketne udare izvedene između oktobra 2022. i najmanje 9. marta 2023. na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.</p>
<p>U saopštenju MKS-a objavljenom u to vrijeme navodi se da bi "očekivana slučajna šteta i šteta za civile bili očigledno preveliki u odnosu na očekivanu vojnu prednost" za one koji su naredili udare.</p>
<p>Šojgua je u maju smijenio ruski predsjednik <b>Vladimir Putin</b>. Sada je na čelu Putinovog Savjeta bezbjednosti.</p>
<p>Ranije prošle godine, ruske vlasti su Aitalu, zajedno sa sudijom MKS-a <b>Tomoko Akaneom </b>i tužiocem <b>Karimom Kanom</b>, dodale na svoju potjernicu nakon što su u martu 2023. izdali naloge za hapšenje za ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ruskom komesarkom za djecu <b>Marijom Lvovom-Belovom</b>, zbog odgovornosti za deportacija ukrajinske djece u Rusiju nakon invazije - ratni zločin prema međunarodnom zakonodavstvu.</p>
<p>Rusija je uzvratila otvaranjem krivičnih postupaka protiv zvaničnika MKS-a.</p>
<p>MKS nema sopstveni mehanizam sprovođenja svojih naloga za hapšenje, i oslanja se na pravosuđe svojih članica, njih 124, da ih ispune.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rusija izdala potjernicu za sudijom Međunarodnog krivičnog suda

<p>Raskidanjem sporazuma sa Sjedinjenim Državama o izuzeću njihovih državljana iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda, Crna Gora je preduzela neophodne proceduralne korake kako bi osigurala punu saradnju sa tim sudom i uskladila se sa stavom Evropske unije, potvrđuju institucije u Briselu.</p>
<p>- Ovo dovodi Crnu Goru u usaglašenost sa zajedničkim stavovima EU o integritetu Rimskog statuta i sa srodnim vodećim principima EU o bilateralnim sporazumima o imunitetu, što je izvanredno mjerilo u Poglavlju 31. pregovora Crne Gore o pristupanju Uniji - navodi se u pisanom odgovoru portparola Evropske unije.</p>
<p>Crna Gora je država potpisnica Rimskog statuta, navodi ovaj portparol dodajući da, kao takva, zemlja je već u obavezi da u potpunosti sarađuje sa Međunarodnim krivičnim sudom.</p>
<p>Riječ je o važnom preduslovu za zatvaranje Poglavlja 31 u pristupnim pregovorima između Podgorice i Brisela.</p>
<p>Ovo poglavlje obuhvata spoljnu politiku bezbjednost i odbranu. Ispunjavanjem ovog preduslova, Crna Gora može da računa na zatvaranje ovog poglavlja.</p>
<p>Međutim, i dalje nije jasno kada će tačno ovo poglavlje da se zatvori, iako se računa da će u decembru Crna Gora imati međuvladinu konferenciju u kojoj će se privremeno zatvarati neka poglavlja u pristupnim pregovorima.</p>
<p>Vlada Crne Gore računa da će do kraja godine zatvoriti četiri poglavlja.</p>
<p>- Države članice EU su nadležne za donošenje odluka o pristupnim pregovorima. Prerogativ je Predsjedništva Savjeta da sazove Međuvladinu konferenciju, koja bi mogla donijeti odluku o privremenom zatvaranju Poglavlja 31 o spoljnoj, bezbjednosnoj i odbrambenoj politici - navodi se u odgovoru iz sjedišta EU.</p>
<p>Ministarstvo spoljnih poslova je 27. septembra diplomatskom notom obavijestilo Sjedinjene Države da raskidaju sporazum sa tom državom o izuzeću njihovih državljana iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda, saopšteno je iz crnogorske Vlade 11. oktobra.</p>
<p>Četiri dana kasnije, Evropskoj komisiji dostavljena je kopija note, navodi se u istom saopštenju.</p>
<p>Sjedinjene Države nisu potpisale Rimski statut, kojim je Međunarodni krivični sud osnovan, dok Evropska unija od početka podržava tu instituciju.</p>
<p>Crna Gora je u junu deblokirala višegodišnji zastoj u procesu pregovora o članstvu i time je zvanično lider u regionu u tom procesu.</p>
<p>Dok je zemlja otvorila sva poglavlja u procesu, sada aktivno radi na zatvaranju svih poglavlja.</p>
<p>Na zemlju se gleda kao na prvu buduću članicu EU.</p>
<p>U pristupnim pregovorima se pregovara o svim 35 poglavlja, koji su raspodijeljeni u šest klastera.</p>

Raskidanjem sporazuma sa SAD Crna Gora se uskladila sa stavovima EU

<p>Ministarstvo vanjskih poslova je 27. septembra verbalnom notom obavijestilo SAD da raskida Bilateralni sporazum sa Sjedinjenim Državama o izuzeću državljana SAD iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda - saopšteno je iz Vlade Crne Gore.</p>
<p>Istakli su i da je Misija Crne Gore pri EU 1. oktobra dostavila Evropskoj komisiji (EK) kopiju verbalne note, kako je ranije dogovoreno.</p>
<p>- Crna Gora kao potpisnica Rimskog statuta o uspostavljanju Međunarodnog krivičnog suda (ICC), u potpunosti usklađuje svoju poziciju s Odlukom Savjeta 2011/168/CFSP od 21. marta 2011. godine i Vodećim principima EU u vezi sa sporazumima zemalja potpisnica Rimskog statuta ICC-u i Sjedinjenih Američkih Država u vezi s uslovima za izručivnje lica Sudu, kojim se dopunjuju Zaključci Savjeta o Međunarodnom krivičnom sudu od 30. septembra 2002. godine - navodi se u Informaciji o preduzetim koracima ka zatvaranju Poglavlju 31 - Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika u pregovorima sa EU.<br/>
<br/>
Crna Gora je članica Rimskog statuta Međunarodnog krivičnog suda od 2001. kada je stupio na snagu Zakon o potvrđivanju Rimskog statuta Međunarodnog krivičnog suda.<br/>
<br/>
- Crna Gora je takođe država potpisnica Sporazuma o privilegijama i imunitetima Međunarodnog krivičnog suda (APIC). Reformom krivičnog zakonodavstva, Crna Gora je uspjela da implementira odredbe Rimskog statuta Međunarodnog krivičnog suda koje se odnose na sankcionisanje zločina genocida, zločina agresije, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina. Bilateralni sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama o izuzeću državljana SAD iz nadležnosti MKS zaključen je razmjenom verbalnih nota između Ministarstva vanjskih poslova i Ambasade SAD u Podgorici, a stupio je na snagu 19. IV 2007. U vezi sa ovim bilateralnim sporazumom o imunitetu, u cilju usaglašavanja sa smjernicama Evropske unije u vezi sa ovim pitanjem, Ministarstvo vanjskih poslova je preduzelo diplomatske aktivnosti u cilju raskida ovog sporazuma na osnovu modela predviđenog bilateralnim sporazumom koji je prihvatljiv za obje strane: ugovor se raskida obavještavanjem druge strane o namjeri raskida putem verbalne note, a raskid stupa na snagu godinu dana nakon navedenog obavještenja - navodi se u dokumentu Vlade.<br/>
<br/>
Podsjećaju da je Poglavlje 31 zasnovana na pravnim aktima, uključujući pravno obavezujuće međunarodne sporazume i političke dokumente.<br/>
<br/>
- Ovo poglavlje se sastoji od političkih deklaracija, aktivnosti i sporazuma. Uključuje dvije glavne oblasti: Evropsku političku saradnju i Zajedničku, vanjsku i bezbjednosnu politiku, kao i Zajedničku bezbjednosnu i odbrambenu politiku u okviru ZVBP. Crna Gora redovno izvještava i vodi politički dijalog s EU, pri čemu je od posebnog značaja njena odlična saradnja sa Evropskom službom za spoljne poslove. Crna Gora izvještava i povremeno koordinira aktivnosti pod okriljem međunarodnih organizacija, posebno u okviru Ujedinjenih nacija, Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju, Savjeta Evrope, NATO-a, uključujući sistem kontrole naoružanja - piše u dokumentu.<br/>
<br/>
Razmjenom verbalne note sa SAD-om, Crna Gora je ispunila završno mjerilo u poglavlju 31.<br/>
<br/>
- Crna Gora je zadržala punu usklađenost sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom i Zajedničkom bezbjednosnom i odbrambenom politikom. Crna Gora je 100 odsto usklađena sa svim izjavama, odlukama i restriktivnim mjerama EU. U Crnoj Gori se adekvatno i blagovremeno sprovode sve restriktivne mjere Evropske unije, uključujući i one usmjerene protiv Ruske Federacije, Bjelorusije i Irana u vezi s agresijom na Ukrajinu. Podrška Crne Gore Ukrajini u odbrani njenog teritorijalnog integriteta prevazilazi puko usklađivanje sa ZVBP EU i obuhvata vojnu, humanitarnu i druge oblike bilateralne pomoći. Štaviše, opšte je poznato da je Crna Gora bila prva zemlja van Evropske unije koja je pružila privremenu zaštitu ukrajinskim državljanima u bijegu od rata koji je podrazumijevao isti obim prava kao i onaj unutar režima EU. Crna Gora omogućava stručnu podršku istočnom triju na njihovom pristupnom putu ka EU - zaključili su u dokumentu.</p>

Crna Gora raskida sporazum o izuzeću državljana SAD iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda

<p>Službenici Uprave za gazdovanje šumama i lovištima su, tokom vikenda u večernjim satima, kontrolisali kamion, kojim je upravljao <b>S.I</b>, a na kojem je bilo natovareno oko 35 metara kubnih neto drvne mase metarskih drva, za koju ne postoji dokumentacija i na kojima se nije vidio šumski žig.</p>
<p>Rukovodilac Područne jedinice Podgorica o ovom slučaju obavjestio policiju, a nakon prikupljenih dokaza podnijeta je i krivična prijava protiv S.I.</p>
<p>- U prethodnim danima, naši službenici su prilikom intenzivnih kontrola saobraćajnica, otkirili i lica <b>M.V., B.R. </b>i <b>A.B</b>, koji su bez valjane dokumentacije prevozili određene količine drvnih sortimenata bukve i hrasta,a protiv kojih su podnijete krivične prijave - kazali su iz Uprave za gazdovanje šumama i lovištima.&nbsp;</p>
<p>Njima je, kako navode, naloženo da istovare drvne sortimente i da ih ne smiju otuđiti, a nakon prikupljanja dokaza i pravljenja zapisnika o porijeklu istih, protiv ovih lica podnijete su krivične prijave.</p>
<p>- Očekujemo da će nadležni organi brzo reagovati po našim prijavama, a građanima poručujemo da se uzdrže od bespravnih sječa šuma, jer će naši službenici, koji su intenzivirali kontrole, prijaviti sve one koji na nezakonit način pokušavaju da nanose štetu crnogorskim šumama - zaključuje se u saopštnju Uprave.</p>

Podnijeto više krivičnih prijava zbog šumskih krađa, oduzeto

<p>Vlada Crne Gore je najavila da će do kraja godine zatvoriti četiri poglavlja sa Evropskom unijom, uključujući poglavlje 31 - vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika. Prepreka za njegovo zatvaranje je Sporazum član 98 Rimskog statuta koji je Crna Gora 2007. potpisala sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), piše Radio Slobodna Evropa.&nbsp;</p>
<p>Prema njemu, američki građani u Crnoj Gori su izuzeti iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, gdje bi mogli biti optuženi za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.</p>
<p>Iz Ministarstva vanjskih poslova su za Radio Slobodna Evropa rekli da su "u toku diplomatski dogovori crnogorske i američke strane o rješavanju ovog pitanja" i da se odvijaju u "konstruktivnom tonu".</p>
<p>Kako dodaju, obje strane su spremne da omoguće ispunjavanje mjerila za zatvaranje poglavlja 31.</p>
<p>- Vodeći se, kao strateški partneri, jasnom podrškom SAD-a ostvarivanju ključnog cilja Crne Gore - članstva u EU - navode iz MPV-a.</p>
<p>SAD nisu potpisale Rimski status, kojim je Međunarodni krivični sud osnovan, dok EU od početka podržava tu instituciju.</p>
<p>Portparol Stejt departmenta SAD je u izjavi za RSE poručio da SAD podržavaju pristupanje Crne Gore EU.</p>
<p>- O svim bilateralnim sporazumima razgovaraćemo kao saveznici i prijatelji - kazao je portparol Stejt departmenta.</p>
<p>Portparol Evropske komisije Peter Stano kazao je za RSE da vjeruje da će Crna Gora preduzeti neophodne korake da se uskladi sa stavom EU i obezbijedi punu saradnju sa Sudom.</p>
<p>Evropska komisija u svakom Izvještaju o napretku Crne Gore ukazuje na spornost ovog sporazuma.</p>
<h2>Promjena "političkog konteksta"</h2>
<p>Profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu Vesko Garčević, koji je u vrijeme potpisivanja bio crnogorski<b> </b>ambasador pri OEBS-u, kaže za RSE da je Crna Gora tad htjela da pokaže saradnju i savezništvo sa Amerikom.</p>
<p>- I to nije teško razumjeti. Međutim, sada je to dio šireg političkog konteksta, ulaska u EU, tako da Amerika može shvatiti zašto Crna Gora želi da raskine taj ugovor - ističe Garčević.</p>
<p>Smatra da ovaj potez neće narušiti odnos Crne Gore i Amerike.</p>
<p>- Jer i pojedine EU države, prepoznate kao veliki saveznici Amerike, na primjer Poljska, baltičke države ili Danska nisu potpisale ovaj ugovor. U tom smislu, imamo i dovoljno argumenata, kao zemlja, da odbranimo naš stav, a to je članstvo EU i primjeri drugih država - rekao je Garčević.</p>
<p>Kako navodi, od Crne Gore se očekuje da slijedi politiku sa EU i ono što su uradile i ostale zemlje članice".</p>
<p>- Ako ni protiv njih nije bilo nikakvih, u političkom smislu, mjera ili nekog pogoršanja odnosa, nema razloga da bude ni protiv Crne Gore -zaključuje Garčević.</p>
<blockquote>Rumunija potpisala Sporazum sa SAD, ali ga nije ratifikovala</blockquote>
<blockquote>Rumunija je postala članica Evropske unije 1. januara 2007. godine. Evropski parlament je godinu kasnije tražio od Bukurešta da poništi sporni sporazum sa Vašingtonom.</blockquote>
<blockquote>Međutim, rumunsko Ministarstvo vanjskih poslova je tada odgovorilo da je bilateralni sporazum sa SAD postignut 2002, ali da nije ratifikovan, odnosno da nije stupio na snagu, zbog čega ne postoji obaveza Bukurešta da ga poništi.</blockquote>
<blockquote>Amerika je ovaj Ugovor sklopila sa 120 zemalja, a od država regiona sa Bosnom i Hercegovina, Albanijom i Sjevernom Makedonijom.</blockquote>
<blockquote>Vašington je potrebu potpisivanja ovakog ugovora objašnjavao mogućim političkim optužnicama protiv državljana SAD.</blockquote>
<h2>EU: Crna Gora dužna da sarađuje sa Sudom u Hagu</h2>
<p>- Ugovor je stvar Crne Gore i SAD kao potpisnica sporazuma - navodi za RSE Peter Stano.</p>
<p>On vjeruje da će Crna Gora preduzeti neophodne korake da se uskladi sa stavom EU i obezbijedi punu saradnju sa Sudom u Hagu, ukazujući da je na to obavezna kao potpisnica Rimskog statuta.</p>
<p>U posljednjem Izvještaju o napretku Evropska komisija podsjeća da Crna Gora ima bilateralni sporazum o imunitetu sa SAD, koji omogućava izuzeće američkih državljana od jurisdikcije Međunarodnog krivičnog suda.</p>
<p>- Čineći to, zemlja se ne pridržava zajedničkih stavova EU o integritetu Rimskog statuta ili srodnih vodećih principa EU o bilateralnim sporazumima o imunitetu - piše u izvještaju.</p>
<h3>Šta je sa SOFA sporazumom?</h3>
<p>Iste, 2007 godine, zajedno sa članom 98 Rimskog statuta Vlada Crrne Gore je sa SAD potpisala i SOFA (Status of Forces Agreement) sporazum, no on nije prepreka eurointegracijama.</p>
<p>SOFA sporazumom detaljno se reguliše položaj američkih vojnika koji budu prolazili kroz Crnu Goru ili, iz nekog drugog razloga, boravili na njenoj teritoriji.</p>
<p>Crna Gora je članica NATO od 2017.</p>
<p>Od država regiona SOFA Sporazum sa Amerikom sklopili su i Albanija, Hrvatska, Srbija, Sjeverna Makedonja i Kosovo.</p>
<p>Inače i u Direktoratu za proširenje u Evropskoj komisiji u Briselu postoji kalendarski plan po kojem bi Crna Gora mogla do kraja godine zatvorila četiri poglavlja, uključujući 31.</p>
<p>Crna Gora je u pregovorima 12 godina, otvorila je 33, a privremeno zatvorila tri poglavlja.</p>

Crna Gora i SAD pregovaraju o sudbini Sporazuma o neizručivanju američkih građana Sudu u Hagu

<p>Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda u Hagu<b> Karim Kan</b> izjavio je, nakon traženja naloga za hapšenje najviših izraelskih zvaničnika, da pravda mora biti zadovoljena.</p>
<p>On je u intervjuu za BiBiSi (BBC) rekao da je važno pokazati da će se sud odnositi prema svim nacijama po istim standardima kada su u pitanju navodni ratni zločini.</p>
<p>- Ne možete imati jedan pristup za zemlje u kojima postoji podrška, bilo da je to podrška NATO-a, evropska podrška i drugih moćnih zemalja i drugačiji pristup gdje imate jasnu jurisdikciju - dodao je on.</p>
<p>Takođe je pozdravio odluku nove britanske vlade da odustane od protivljenja nalozima za hapšenje.</p>
<p>- Postoji razlika u tonu i mislim na suštinu u odnosu na međunarodno pravo nove vlade. I mislim da je to dobrodošlo - rekao je.</p>
<p>On je pored naloga za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i ministra odbrane Joava Galanta, zatražio i naloge za tri lidera Hamasa Jahju Sinvara, Mohameda Dejfa i Ismaila Hanijea, od kojih su dvojica u međuvremenu ubijena.</p>
<p>Kan je u maju rekao da postoje razumni razlozi da se vjeruje da svi za koje je tražio naloge za hapšenje snose krivičnu odgovornost za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti od 7. oktobra pa nadalje.</p>
<p>Američki predsjednik Džozef Bajden rekao je da je „nečuveno“ zahtijevati izdavanje naloga za hapšenje izraelskih lidera.</p>
<p>Međutim, Kan navodi da je za razliku od onih koji ga kritikuju vidio dokaze na kojima su zasnovani zahtjevi za nalog.</p>
<p>Sudije MKS-a još nisu odobrile te zahtjeve.</p>
<p>Izrael i Hamas odbacuju optužbe.</p>

Glavni tužilac u Hagu o nalozima za hapšenja izraelskih lidera: Pravda mora biti zadovoljena

<p>Ministar unutrašnjih poslova <b>Danilo Šaranović</b> pokrenuće disciplinski postupak protiv <b>Mladena Mijatovića</b>, policajca koji je sa <b>Zoranom Ćoćom Bećirovićem, </b>kao<b> </b>njegovo obezbjeđenje, učestvovao u brutalnom napadu na novinarku <b>Anu Raičković.</b></p>
<p>- Imajući u vidu da je jedan od osumnjičenih u ovom slučaju službenik Avio helikopterske jedinice MUP-a, u najkraćem roku ću kao starješina organa pokrenuti disciplinski postupak, jer ovakvi slučajevi zaslužuju najtežu krivično-pravnu sankciju i otkaz – kazao je Šaranović u saopštenju dostavljenom medijima iz MUP-a.</p>
<p>Kako je naveo, državni službenici imaju obavezu i dodatnu odgovornost da u svim situacijama svojim ponašanjem čuvaju ugled organa u kome su zaposleni, pa insistiranje na efikasnom preduzimanju aktivnosti smatra profesionalnom i moralnom obavezom.</p>
<p>- Ovaj slučaj pokazuje da, uprkos naporima koje nadležni organi ulažu, moramo dodatno raditi kako na prevenciji tako i na pooštravanju kaznene politike, kako bi osigurali da ovakvi slučajevi ne prođu nekažnjeno i kako bi poslali poruku da će država pružiti zaštitu novinarima – kazao je Šaranović.</p>
<p>On je najoštrije osudio napad na urednicu crne hronike dnevnog lista Pobjeda i članove njene porodice i kazao ga smatra ozbiljnim ugrožavanjem, ne samo lične bezbjednosti, već i integriteta novinarske profesije.</p>
<p>- Svaki vid nasilja nad poslenicima javne riječi je potpuno neprihvatljiv i vjerujem da će, nakon što je policija postupila efikasno i u najkraćem roku lišila slobode osumnjičene, nadležni organi detaljno i temeljno istražiti ovaj slučaj i adekvatno kazniti počinioce – poručio je ministar.</p>

Šaranović će pokrenuti disciplinski postupak protiv Mijatovića, jednog od napadača na novinarku Raičković

<p>U nastavku istrage povodom brutalnog napada na novinarku Pobjede <b>Anu Raičković</b> u Osnovno državnotužilaštvo priveden je <b>Ljubo Dukić</b>, još jedan čovjek iz obezbjeđenja <b>Zorana Ćoća Bećirovića.</b></p>
<p>U toku je saslušanje Dukića pred tužiteljkom <b>Rominom Vlahović.</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FiheYe4KS-1w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Bećirevićevo obezbjeđenje bilo je naoružano, a jedan od svjedoka vidio je pištolj kod muškarca koji je ušao u crni džip, tokom incidenta u nedjelju veče ispred restorana brze hrane u Bloku V, kada su Bećirović, njegov sin <b>Luka</b>, kao i tjelohranitelj <b>Mladen Mijatović</b>, prvo verbalno, a onda i fizički, brutalno napali Raičković, urednicu u Pobjedi i stalnu saradnicu Televizije E.</p>
<p>Novinarka Pobjede &nbsp;dala je danas izjavu u Osnovnom sudu u Podgorici povodom napada na nju.</p>
<p>ODT u Podgorici je juče, nakon saslušanja, Bećirovićima i Mijatoviću odredilo zadržavanje do 72 sata, a na teret im se stavlja nasilničko ponašanje.</p>

U ODT Podgorica priveden Ljubo Dukić, još jedan čovjek iz obezbjeđenja Bećirovića

<p>Djeca u Crnoj Gori čekaju na pojedine specijalističke preglede duže od tri mjeseca, a skoro je nemoguće, kako tvrde roditelji, zakazati termin kod alergologa, fizijatra ili gastroenterologa. Zbog toga, prinuđeni su da preglede plaćaju privatnim zdravstvenim ustanovama, gdje nerijetko ordiniraju isti ljekari do kojih ne uspijevaju da dođu u bolnicama. Iz Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore ističu da se, bez obzira na nedostatak kadra i liste čekanja u pojedinim ambulantama, sva hitna stanja zbrinjavaju istog dana.</p> <p>Prema iskustvima roditelja, više od tri mjeseca čekaju na preglede kod alergologa, fizijatra, neurologa, endokrinologa… Oni koji su imali više sreće da se izabranom pedijatru obrate baš u trenutku kada je bilo slobodnih termina kod neurologa, fizijatra, ortopeda i otorinolaringologa odveli su djecu na specijalistički pregled za mjesec do tri mjeseca. Kako navode roditelji, najkraće, samo do sedam dana, čekali su da dobiju termine kod dječijeg hirurga i kardiologa.</p> <p>Iz Instituta za bolesti djece Kliničkog centar Crne Gore više puta su upozoravali da veliki broj njihovih pacijenata mogu da zbrinu i pedijatri u domovima zdravlja. Umjesto toga, neselektivnim upućivanjem u Institut stvara se, kako navode, preveliki pritisak na specijaliste. To znatno utiče i na nedovoljan broj termina za zakazivanje djeci kojoj je pregled specijaliste zaista potreban.</p> <p><b>Iz Ministarstva zdravlja nisu željeli, ni nakon mjesec dana, da odgovore na pitanja o nedostatku ljekara određenih specijalnosti za djecu. Izostali su odgovori i u vezi planova kojima bi se unaprijedila zdravstvena zaštita za najmlađe, posebno na sjeveru i jugu Crne Gore.</b></p> <h2>Više od 40% čekalo na pregled duže od mjesec dana</h2> <p>Od 130 roditelja koji su &nbsp;popunili upitnik objavljen na portalu Roditelji.me, od kojih je više od polovina iz Podgorice, skoro 40 odsto je navelo da su u njihovom gradu u sistemu javnog zdravstva dostupne skoro sve potrebne zdravstvene usluge za djecu. Za razliku od njih, 34 odsto anketiranih je odgovorilo da im je dostupno samo liječenje kod izabranog pedijatra u Domu zdravlja, dok oko 26 procenata roditelja je navelo da su u njihovoj opštini dostupne samo neke usluge, ali većina nije. Ukoliko je bio potreban neki specijalistički pregled, 81 odsto njih pedijatri su uputili u Institut za bolesti djece, u neku od opštih bolnica upućeno je njih 9,2 odsto, dok je 10 odsto potražilo ljekarsku pomoć za djecu kod privatnika. &nbsp;</p> <p>&nbsp;Na pitanje koliko dugo obično čekaju na termin za neki specijalistički pregled za dijete, čak 42 odsto anketiranih roditelja je odgovorilo da je to period između jednog i tri mjeseca.</p> <p>Manje od jedne sedmice čekalo je 13 %, od jedne sedmice do mjesec dana 17,7 %, dok duže od tri mjeseca tvrdi da je čekalo njih 20 %.</p> <p>“Djetetu je odrađeno EEG snimanje u avgustu, a da bi snimak bio očitan potrebno je da se čeka kraj novembra, jer smo iz ko zna kojeg pokušaja uspjeli da zakažemo pregled neurologa tek za novembar. Činjenica je da je dr koja vodi dijete preopterećena brojem pacijenata, u šta smo se lično uvjerili, ali možemo reći da ispaštaju i djeca i roditelja”, ispričala je jedna majka iz Podgorice.</p> <p>Njena sugrađanka navodi da je nemoguće zakazati kod alergologa, pa se pacijenti upućuju u privatnu ambulantu.</p> <p>“Jedina doktorka alergolog koja radi u Kliničkom ordinira i privatno i jedino se tamo može pregledati dijete. Godinu dana smo pokušavali da dobijemo uput i na kraju nismo uspjeli”.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111218118_2a46332353e9612ca6582c8ea4b5f0b7523757975e71338bc2708a1d2db376dd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111218118_2a46332353e9612ca6582c8ea4b5f0b7523757975e71338bc2708a1d2db376dd" data-rendition-name="original" width="700" height="312" loading="lazy" alt="Specijalistički pregledi"> </figure>  <p>Zbog predugog čekanja na pregled ili kontrolu kod specijaliste, 68,5 odsto roditelja, koji su popunili upitnik, kazalo je da su bili primorani da ipak potraže pomoć u nekoj privatnoj ordinaciji. Od tog procenta 35,6 % je od ljekara iz sistema javnog zdravstva dobilo konkretnu preporuku kod kojeg privatnika da odvedu dijete.</p> <h2>Nedostaju neonatolozi, gastroenterolozi, fizijatri…</h2> <p>U Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore radi 90 ljekara (deset ljekara je na specijalizaciji). Nedostatak kadra je, prema riječima direktora IBD-a dr Velibora Majića izražen u Centru za neonatologiju, gdje su zbog nesmetanog odvijanja procesa rada po ugovoru angažovana dva penzionisana ljekara.</p> <p>“Unazad nekoliko godina niko se nije javljao na raspisane konkurse za dodjelu novih specijalizacija, u kojima se &nbsp;tražila pedijatrija za potrebe neonatologije”, kazao je Majić.</p> <p>Dodaje da ljekara nedostaje i na Odjeljenju gastroenterologije Pedijatrijske klinike, gdje je prema sistematizaciji predviđeno troje užih specijalista.</p> <p>“Trenutno radi samo jedan, dok je druga koleginica napustila IBD i prešla u privatnu zdravstvenu ustanovu. Trenutno imamo pet radiologa, a za nesmetano odvijanje procesa rada potrebno je sedam izvršilaca. Unazad nekoliko godina formirano je Odjeljenje dječije fizijatrije, i trenutno postoji jedan dječiji fizijatar, a dva ljekara su na specijalizaciji”, navodi dr Majić, dodajući da je iz navedenog jasno da su za pojedine preglede liste čekanja duže, jer na primjer, jedan gastroenterolog treba da pokrije hitna stanja, rad na odjeljenju sa hospitalizovanim pacijentima, zatim ambulantne preglede, endoskopske procedure i sl.</p> <p>“Ono što bih želio da naglasim, jeste da se hitna stanja iz bilo koje oblasti zbrinjavanju istog dana”, ističe Majić.</p> <p>Prema njegovim riječima, za većinu specijalista i užih specijalista vrijeme čekanja je do mjesec dana, dok pojedine ambulante odmah po otvaranju termina budu popunjene (alergologija, gastroenterologija, fizijatrija).</p> <p>U Institutu za bolesti djece, za sada najavljuju da će za potrebe gastroenterologije angažovati po ugovoru koleginicu koja je prešla na rad u privatnu zdravstvenu ustanovu, a očekuju i povratak doktorke sa uže specijalizacije u narednih nekoliko mjeseci.</p> <p>“Mislim da je dodatni razlog za liste čekanja neselektivno upućivanje na uže specijalističke preglede sa primarnog nivoa. Navešću primjer ambulante za pulmologiju, gdje smo povratkom dva ljekara sa uže specijalizacije duplirali broj ambulanti, a i dalje u zimskim mjesecima imamo liste čekanja za pulmologa”, ističe dr Majić.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111218118_467626251e9f086f850bab25b43c6b96d15703a7e206f11074ff48167ef99c3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024111218118_467626251e9f086f850bab25b43c6b96d15703a7e206f11074ff48167ef99c3f" data-rendition-name="original" width="783" height="404" loading="lazy" alt="Specijalistički pregledi"> </figure>  <p>Neki od roditelja su u anketi naveli da imaju dobra iskustva sa zakazivanjem pregleda kod nefrologa, pulmologa i ORL specijaliste, kao i da ih raduje praksa u tim ambulantama da direktno zakazuju naredni pregled, bez bvraćanja kod pedijatra.</p> <p>“Većinu pregleda smo brzo završili, jedino što se dugo čeka kod neurologa. Ali nama je naš neurolog rekao da nigde ne žurimo, da ne bacamo pare na privatne preglede nego da budemo strpljivi i da je najbolje kod njih u državnoj instituciji da to odradimo”.</p> <p>Pojedini roditelji iznijeli su i stav da treba na drugi način regulisati rad u privatnoj praksi:</p> <p>“Kada bi se konačno zabranilo da u državnim ustanovama rade doktori koji rade i privatno, bilo bi i kvalitetnije i brže bi se dolazilo do termina. Ovako, katastrofa”.</p> <p>“Na žalost, kćerka ima autoimuno oboljenje od pete godine. Evo sedam godina uredno odlazimo kod izabranog po uput (kontrole su na 3-4 mjeseca), kod doktorke specijaliste u KBC-u sve besprijekorno funkcioniše. Daleko najljubaznije sestre su u Dječijoj bolnici. Mi imamo probleme u laboratoriji – ono malo reagenasa koje dobiju čuvaju svak’ za svoga, pa tako mi evo dvije godine radimo pred svaku kontrolu nalaze privatno”, iskustvo je jedne majke.</p> <p>Od roditelja koji su odgovorili na pitanja o dostupnosti specijalističkih pregleda za djecu 4,7 % je potvrdno odgovorilo na pitanje da li su ikada bili u situaciji da se od njih traži mito kako bi dobili termin ili kvalitetniju zdravstvenu uslugu za dijete. Nijedan od pet roditelja, koji su naveli da su imali to iskustvo, nije u odgovorima detaljnije opisao konkretnu situaciju.</p>

Na neke preglede djeca čekaju mjesecima, hitna stanja se zbrinjavaju istog dana

<p>Negativne posljedice klimatskih promjena sve više pogađaju zajednice širom svijeta, što naglašava hitnu potrebu klimatskih akcija, kazao je predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b> na samitu Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama COP29.<br/>
<br/>
On je, na svečanosti u Bakuu, naveo da nijesu iznenađujući podaci UN-a da je ova godina na putu da postane najtoplija u istoriji, s obzirom na to da globalno zagrijavanje privremeno dostiže 1,5 stepeni Celzijusa iznad nivoa iz predindustrijskog perioda.<br/>
<br/>
- Negativne posljedice klimatskih promjena sve više pogađaju zajednice širom svijeta, a Crna Gora nije izuzetak, što naglašava hitnu potrebu klimatskih akcija - rekao je Milatović.<br/>
<br/>
On je ukazao da je, kao jedna od prvih potpisnica Pariškog sporazuma, Crna Gora tokom posljednjih decenija uspostavila sveobuhvatan zakonodavni i institucionalni okvir za podršku zelenim politikama.<br/>
<br/>
<br/>
Kako je dodao Milatović, od ranih devedesetih godina, posvećenost Crne Gore usklađivanju nacionalnih politika s međunarodnim standardima održivosti je očigledna, posebno kada je postala prva zemlja koja je proglasila ekološku državu u svom Ustavu, obavezavši se na integraciju ekoloških načela u sve oblasti državnog upravljanja.<br/>
<br/>
- Iako je naš udio u globalnim emisijama CO2 minimalan (0,009 odsto) i doprinos Crne Gore ekološkim ciljevima može izgledati skroman u globalnom kontekstu, to nas ne oslobađa odgovornosti da doprinesemo kolektivnim naporima ka postizanju karbonske neutralnosti", kazao je Milatović.<br/>
<br/>
On je istakao da, kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji (EU), Crna Gora usklađuje svoje politike s EU i stoga se obavezala na dijeljenje klimatskih ambicija izraženih u Zelenoj agendi za Zapadni Balkan i postizanje karbonske neutralnosti do 2050. godine.<br/>
<br/>
Milatović je ukazao da je, putem Nacionalno određenog doprinosa (NDC), Crna Gora obećala smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte za 35 odsto do 2030. godine u odnosu na nivo iz 1990.<br/>
<br/>
- Budući da je procijenjeno da je ovaj cilj već postignut, država planira povećati cilj na 55 odsto, dok donosioci politika aktivno istražuju načine za dodatno unaprjeđenje ovog cilja - rekao je Milatović.<br/>
<br/>
Prema njegovim riječima, paralelno, Crna Gora aktivno ulaže u infrastrukturu obnovljivih izvora energije, uključujući razvoj vjetroelektrana i solarnih panela.<br/>
<br/>
- Dok su u planu i radovi na povećanju kapaciteta podmorskog električnog kabla s Italijom, čime se Crna Gora pozicionira kao jedinstvena veza između balkanskog i italijanskog elektroenergetskog sistema", kazao je Milatović.<br/>
<br/>
On je poručio da Crna Gora takođe ubrzava implementaciju inicijativa energetske efikasnosti, posebno unutar javnih institucija, kao i da te napore podržavaju velike međunarodne finansijske organizacije koje djeluju u zemlji i regionu.<br/>
<br/>
- Uz to, sredstva EU omogućila su Crnoj Gori da započne šire programe energetske efikasnosti, podržavajući privatna domaćinstva - ukazao je Milatović.<br/>
<br/>
Te aktivnosti, kako je dodao, osnažuju napore zemlje u cilju povećanja energetske efikasnosti na nacionalnom nivou.<br/>
<br/>
Milatović je kazao da se Crna Gora nametnula kao regionalni lider u inovativnim mehanizmima finansiranja održivog razvoja.<br/>
<br/>
- Oslanjajući se na postojeće institucije, poput Eko Fonda i Fonda za inovacije, Crna Gora je, u partnerstvu s Kancelarijom UN-a u našoj zemlji, uspostavila Fond za ubrzanje Ciljeva održivog razvoja, stvarajući jedinstven i snažan alat za podsticanje partnerstava koja predstavljaju novu generaciju finansiranja usmjerenog ka ubrzavanju realizacije agende održivog razvoja - istakao je Milatović.<br/>
<br/>
Prema njegovim riječima, uspjeh Fonda je u velikoj mjeri rezultat nacionalnog doprinosa Crne Gore, koji je najveći po glavi stanovnika u regionu, osnažen donacijama partnerskih zemalja i otvorenim mogućnostima za uključivanje privatnog sektora.<br/>
<br/>
- Ovaj partnerski pristup učinio je Fond izuzetnom platformom za unaprjeđenje ciljeva Agende za održivi razvoj do 2030. godine", naveo je Milatović.<br/>
<br/>
On je napomenuo da na putu ka karbonskoj neutralnosti, moramo ostati posvećeni pravednoj tranziciji, te da u tom smislu, Crna Gora razvija Mapu puta za pravednu tranziciju kako bi maksimalno iskoristila prednosti i minimizirala socioekonomske rizike u transformaciji prema zelenoj ekonomiji.<br/>
<br/>
- Vrijeme je najdragocjeniji resurs koji imamo na raspolaganju i svaki dan je ključan u našim kolektivnim naporima ka ekonomiji otpornoj na klimatske promjene - naglasio je Milatović.<br/>
<br/>
On je istakao da je saradnja neophodna u tom poduhvatu.<br/>
<br/>
- Pozivam sve da sa ovog skupa odemo s obnovljenim osjećajem posvećenosti i istinskom odlučnošću za djelovanje, a Crna Gora ostaje čvrsto posvećena postizanju ciljeva karbonske neutralnosti, vođena duhom zajedničkog napora i solidarnosti", zaključio je Milatović.</p>

Milatović: Potrebne hitne akcije protiv klimatakih promjena

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

U Štitaricama opet vijori crnogorska zastava

<p>Jarbol sa crnogorskom zastavom postavljen je danas ispred mjesne crkve u selu Štitarice kod Mojkovca.</p> <p>Dio mještana organizovao se prethodnih dana, skupili su novac za jarbol i danas ga podigli ispred crkve, a na njemu vijori zastava Države Crne Gore.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FBxvf-obNa84&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo pisali, podjele u selu izazvala je Crkva Srbije kada su nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtYM3j3p2A3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Očigledno informisani o ovoj namjeri putem društvenih mreža, veliki broj policijskih službenika iz Bijelog Polja, Mojkovca, Herceg Novog i Berana okupili su se kod groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>Međutim, nije bilo prostora za bilo kakvu intervenciju jer su mještani civilizovano ostvarili zacrtan cilj.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f" data-rendition-name="original" width="666" height="707" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p><b>Svetozar Baković</b>, porijeklom iz mojkovačkog sela Štitarice, poručio je nakon podizanja crnogorske zastave ispred crkve da mještani neće dozvoliti nikom da Crnogorce svede na statističku grešku.&nbsp;</p> <p>- Došao sam da iskažem revolt i nezadovoljstvo postavljanjem zastava tuđe države i tuđe crkve na štitaričko groblje. Ovo je groblje Mjesne zajednice Štitarica, Opštine Mojkovac i groblje crnogorsko. Nikakve Srbije, nikakvih srpskih zemalja, nikakvog <b>Dritana Abazovića</b> i ostalih veleizdajnika - istakao je on nakon što su postavili zastavu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dio mještana mještana skupili novac za jarbol i podigli zastavu ispred crkve"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Baković, inače član SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, i Crkvenog odbora Mojkovac, rekao je da su na tom grobolju, koje je napravljeno prije 128 godina, sahranjeni njihovi preci.</p> <p>- Na natpisu gore piše: "Ovaj sveti hram napravi Opština štitarička pod vladom knjaza Nikole Petrovića Prvog Njegoša, 8. jula 1896. godine". Od tada 128 godina do dana današnjeg niko nije zabo nikakvu zastavu. Prođoše Turci, četnici, Italijani, Njemci - niko nikakvu zastavu ne zabode. Zbode je ova sad grupacija koja već četiri godine zavađa, muti i spaljuje Crnu Goru. U ovom selu nikad nikakvih problema nije bilo, do ovih sad momenata - šta je i kakva im je namjera? Što im gazda kaže, otrpilike, iz Beograda i Podgorice - oni to rade, slijepo slušaju i mislim da to ne vodi dobru - naglasio je Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>U Štitaricama je, kako je rekao, između 50 i 60 kuća koje se ne slažu sa postavljanjem bilo kakvih zastava. Revolt su izrazili postavljanjem crnogorskih zastava na ogradi ispred groblja i na brijestu.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Postavili smo ih namjerno da bi SPC uz svoj nacionalizam pokazala i šovinizam, da ne kažem fašizam. Ako su sjutradan pocijepali crnogorsku zastavu, a ostavili svoju to je odraz šovinizma. Borimo se i izborićemo se protiv toga. Ovo je je trenutno stanje u koje su se mnogi zanijeli i koje žele da iskoriste da plove u mutnom. Vremena prolaze, vjere ostaju.&nbsp;</p> <p>On je iznio podatak da je po popisu iz 1971. godine u ovom selu živjelo 444 stanovnika - 442 su se izjasnili kao Crnogorci, jedan kao Hrvat i jedan je bio neizjašnjenje vjeroispovijesti.</p> <p>- Na popisu 1981. godine 355 je bilo mještana. Od tog broja 350 je bilo Crnogoraca, a pet se nije izjasnilo. Kad sve sagledate, sve što se dešava je od 90-ih godina naovamo. Svakome je jasno da neko želi da nam baci trn u oko, da nas zgazi i svede na statističku grešku. Sa ovog najsvetijeg mjesta im poručujem da u tome neće uspjeti - poručio je Baković.</p>

Tag: medunarodni-krivicni-sud