Međunarodni monetarni fond (MMF) podigao je prognozu rasta svjetske ekonomije u ovoj godini, istakavši prilagođavanje firmi i privrede ublaženim američkim carinama i kontinuirana ulaganja u vještačku inteligenciju.
Svjetska ekonomija bi, prema najnovijim MMF-ovim prognozama, u ovoj godini trebalo da poraste 3,3 odsto. U oktobru je MMF prognozirao rast aktivnosti 3,1 odsto.
Tempo rasta trebalo bi da se zadrži na nivou iz prošle godine, uz blago podignutu procjenu prošlogodišnje stope rasta, za 0,1 procentni poen, prenosi Hina.
MMF očekuje ravnomjeran rast i u narednoj godini, po stopi od 3,2 odsto.
- Smatramo da je rast svjetske ekonomije i dalje prilično otporan - rekao je novinarima glavni ekonomista MMF-a Pjer-Olivije Gurinšas.
On je dodao da su prognoze za prošlu i ovu godinu bolje nego što su bile u oktobru 2024. godine, prije pobjede Donalda Trampa na američkim predsjedničkim izborima.
- Dakle, moglo bi se reći da se svjetska ekonomija oporavlja od trgovinskih i carinskih poremećaja iz prošle godine i postiže bolje rezultate nego što smo očekivali, prije nego što je sve počelo - napomenuo je Gurinšas.
Firme su se, prem njegovim riječima, prilagodile višim američkim carinama preusmjeravanjem lanaca snabdijevanja, a Vlade su neke namete snizile trgovinskim sporazumima. Kina je pak preusmjerila izvoz na druga tržišta.
U eurozoni u cjelini, ekonomska aktivnosti trebalo bi ove godine da porasti 1,3 odsto, pokazuju podaci MMF-a.
MMF zimi i ljeti objavljuje samo prognoze za vodeće svjetske ekonomije, grupe i regije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Međunarodni monetarni fond podigao prognozu rasta svjetske ekonomije

Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje rast crnogorske ekonomije u ovoj godini 3,2 odsto, preporučujući nadležnima u državi da implementiraju svježe mjere kako bi obuzdali rashode i povećali prihode.
- Ako bi to uradili, to bi pomoglo da se fiskalna pozicija uskladi sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti Crne Gore. Dodatno, ovo bi bilo konzistentno sa aspiracijama Crne Gore da se pridruži eurozoni nakon pristupanja Evropskoj uniji, koje je ciljano za 2028 - navodi se u završnoj izjavi Misije MMF-a, u okviru redovnih godišnjih konsultacija po članu IV Statuta Fonda.
Kako se dodaje, na osnovu projekcija iz osnovnog scenarija, ekonomski rast projektovan je na 3,2 odsto u ovoj godini i u velikoj mjeri je zasnovan na preliminarnim indikacijama umjerene ljetnje turističke sezone.
- U ovom trenutku se predviđa da će rast u periodu od 2026-2030 ostati na sličnim nivoima, što se poklapa sa trenutnom potencijalnom stopom rasta ekonomije. Očekuje se da će ukupna inflacija ostati povišena ove godine, sa mjesečnim prosjekom od četiri odsto, usporavajući prema dva odsto na srednji rok - navodi se u izjavi.
Ekonomski rast je došao na umjereni nivo na 3,2 odsto u prošloj godini, a posljednji podaci ukazuju na to da se kreće oko istog nivoa u prvoj polovini ove godine.
- Ovi trendovi upućuju na to da je ekonomija sada konvergirala ka svom produktivnom potencijalu - dodaje se u izjavi.
Završna izjava Misije, predstavljena je danas na zajedničkoj konferenciji za medije Centralne banke (CBCG), Ministarstva finansija i MMF-a.
Šef Misije MMF-a za Crnu Goru, Srikant Seshadri, kazao je da se ekonomski uslovi mijenjaju.
- Nakom pandemije, ekonomija se sada konvergira na trenutni produktivni kapacitet koji je negdje oko 3,5 odsto - rekao je Seshadri.
On je naveo da su kratkoročni prioriteti da fiskalnu politiku treba ponovo kalibrirati, kako bi se prilagodila ekonomskim okolnostima koje se mijenjaju
Dugorični prioritet je da se otključa potencijal crnogorske ekonomije, da se ekonomija diverzifikuje mimo turizma, da se otvori talenat radne snage, posebno žena, i da se unaprijedi kvalitet javnih investicija.
- Moraju se izbalansirati javne investicije i odgovoriti na rastuće pritiske na javnu potrošnju. Ohrabren sam koracima koje je Vlada preuzela da ispuni ove izazove - dodao je Seshadri.
Guvernerka CBCG, Irena Radović, kazala je da je ova Misija potvrdila da je crnogorski bankarski sistem snažan, otporan i stabilan.
- Ono što je evidentno u nalazima Misije je da crnogorske banke posluju sa visokim nivoom kapitala, likvidnosti, i kvaliteta aktive - rekla je Radović.
Ona je konstatovala da je bankarski sistem Crne Gore, nesporno, najzdraviji sektor crnogorske ekonomije i jedan od ključnih pokretača ekonomskog rasta.
Radović je kazala da je posebno raduje što je Misija MMF-a u svojim nalazima značajan naglasak stavio na modernizaciju platnog sistema i na dvije važne reforme koje implementira CBCG.
Ministar finansija, Novica Vuković, saopštio je da je izvještaj MMF-a važan dokument za Crnu Goru, jer dolazi od najznačajnijeg međunarodnog finansijskog partnera i sadrži i pohvale i preporuke i upozorenja.
- Ono što je najvažnije jeste činjenica da su nalazi Misije jasna potvrda stabilnosti našeg sistema i pravca kojim idemo - rekao je Vuković.
On je kazao da su stope rasta ekonomije znak njenog sazrijevanja, jer rast više ne počiva na kratkoročnim fiskalnim stimulansima, već na stabilnim osnovama tržišta, investicija i održive potrošnje.
Vuković je poručio da Crna Gora ima stabilnu i rastuću ekonomiju, zdrav bankarski sektor, istorijski nisku nezaposlenost, snažnu fiskalnu disciplinu i jasnu posvećenost reformama.
MMF preporučuje ograničenje rasta zarada u javnom sektoru, eliminaciju neproduktivnih poreskih olakšica i štednju prihoda od koncesione naknade za aerodrome.
- Preporuke MMF-a vidimo kao potvrdu da smo na pravom putu i kao partnerstvo koje nas vodi ka našem najvažnijem cilju – održivim javnim finansijama i punopravnom članstvu Crne Gore u EU do 2028. godine - rekao je Vuković.
Komentarišući preporuku MMF-a oko ograničavanja zarada u javnom sektoru, Seshadri je objasnio da se ne misli na pojedinačne zarade, već na ograničavanje stope rasta ukupnog fonda zarada.
- Recimo, ako država potroši određeni procenat budžeta na zarade, da rast toga fonda zarada treba da bude ograničen - rekao je Seshadri.
Preporuka MMF-a Vladi je da se u naredne tri godine ne dozvoli da stopa rasta ukupnog fonda zarada u javnom sektoru pređe ukupnu stopu inflacije.
Vuković je na to pitanje dodao da je kroz sprovedene mjere pobojšan standard građana.
Na pitanje da li je MMF ocjenjivao posljedice Evrope sad 2, odnosno značajnog smanjenja doprinosa za penzioni sistem, Seshadri je odgovorio da je ta reforma uticala na trendove u bankarskom sektoru, jer je primjetna veća voljnost banaka da pozjame novac ljudima kojima to ranije nijesu htjeli da urade.
MMF je projektovao pad prihoda od doprinosa za socijalno osiguranje od usvajanja Evrope sad 2 na 1,6 procenata BDP-a.
Vlada, kako je podsjetio, sa druge strane pokušava da uvede mjere na prihodnoj strani, koji bi trebalo da nadoknade te gubitke koji su bili predviđeni i projektovani.
On je kazao da MMF previđa deficit između 3,5 i 3,7 odsto BDP-a, dok Ministarstvo finansija predviđa 3,5 odsto.
Vuković je rekao da su reforme Evropa sad 1 i 2 su smanjile isplatu zarada na ruke i povećale zaposlenost i generisale više prihoda po osnovu poreza na dohodak.
Na pitanje da li se može govoriti o nezavisnosti CBCG ako se uzme u obzir da je parlamentarna većina odbila da imenuje dva viceguvernera koja je predložila Radović, Vuković je odgovorio da on lično i Vlada apeluju da se taj proces završi u ovoj godini.
Seshadri je kazao da mora da bude očuvana operativna nezavisnost CBCG.
- CBCG obavlja brojne funkcije koje zahtijevaju vrlo specijalizovane vještine. Naći i identifikovati prave aplikante koji će moći da rezultiraju korist CBCG i finansijsku stabilnost, je od apsolutnog značaja - rekao je Seshadri.
Radović je kazala da se, na njen zahtjev, sastala sa dijelom poslaničkih klubova, ali da je tražila od predsjendika Skupštine da sa svim poslaničkim klubovima obezbijedi sastanak, na kojem će ona predstaviti kandidtate za viceguvernere.

MMF: Obuzdati rashode i povećati prihode

Podaci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) još jednom ukazuju na neophodnost sprovođenja istinskih strukturnih reformi utemeljenih na ozbiljnim analizama i sa jasnim održivim projekcijama, diverzifikacije ekonomije i poboljšanja njene konkurentnosti, kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) i predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša.
Mugoša je, povodom današnjeg nalaza Misije MMF-a, kazao da je sve na šta su dobronamjerno ukazivali u njegovoj partiji potvrđeno i u ocjenama MMF-a, EBRD-a, Svjetske banke, Evropske komisije.&nbsp;
- Na naše argumente se ne može odgovarati floskulama i statističkim manipulativnim i površnim tumačenjima, &nbsp;jer je realno stanje nezadovoljavajuće i u brojnim segmentima zabrinjavajuće. Usporavanje rasta ekonomije, inflacija znatno iznad one u EU, najveći do sada spoljnotrgovinski deficit, pad kvaliteta stranih direktnih investicija, rast deficita (tekućeg računa i opšteg nivoa države), problematika deficita Fonda PIO, pogrešne odluke vezane za turistički sektor, neadekvatan odnos prema poboljšanju konkurentnosti i produktivnosti i mnoge druge stvari… - istakao je on.
Prema njegovim riječima, insistiranje na ekonomskoj logici utemeljenoj na administrativnom rastu potrošnje, bez suštinske racionalizacije neproduktivnih rashoda, i ogromnom zaduživanju ne vodi ka stabilnosti i održivosti finansijskog sistema. 
&nbsp;

1084x550

Mugoša o nalazu MMF-a: Potvrđeno sve na šta smo ukazivali, na argumente se ne može odgovarati floskulama

Proljećni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke počeće sjutra u Vašingtonu i trajaće do 26. aprila.
Glavne teme biće globalni izazovi kao što su usporavanje ekonomskog rasta, dužničke krize, klimatske promjene i trgovinske tenzije, prenose Nezavisne novine.
Proljećni sastanak u Vašingtonu okuplja guvernere centralnih banaka, ministre finansija i razvoja, članove parlamenta, rukovodioce privatnog sektora, predstavnike organizacija civilnog društva i akademike kako bi razgovarali o pitanjima od globalnog značaja.
Diskutovaće se o svjetskoj ekonomskoj perspektivi, iskorjenjivanju siromaštva, ekonomskom razvoju i efikasnosti pomoći. MMF će u utorak u devet sati po lokalnom vremenu, objaviti svjetske ekonomske izglede, publikaciju koju pruža sveobuhvatnu analizu globalne ekonomske situacije.
Analizu će predstaviti glavni ekonomista MMF-a Pjer Olivije Gurinša, zamjenica direktora MMF-a Petja Kojeva-Bruks i direktorka odjeljanja istraživanja MMF-a Deniz Igan.
Ova publikacija, koja se koristi kao dokumentacija za sastanke Međunarodnog monetarnog i finansijskog komiteta, objavljuje se dva puta godišnje, obično u aprilu i oktobru.
MMF je predstavio novi vodič za restrukturiranje državnih dugova, razvijen u saradnji sa Svjetskom bankom, G20 i drugim akterima, kako bi pomogao zemljama sa neodrživim dugovima da preduzmu proaktivne mjere.
Zbog rastućih trgovinskih tenzija, posebno uvođenja američkih tarifa, MMF će značajno smanjiti svoje prognoze globalnog rasta za ovu godinu, iako se ne očekuje globalna recesija. Svjetska banka i MMF razmatraće pitanja finansiranja tranzicije ka niskougljeničnoj ekonomiji i prilagođavanje na klimatske promjene, uz inicijative poput partnerstva sa Afričkom razvojnom bankom za povezivanje 300 miliona ljudi na električnu energiju do 2030. godine.

Počinje proljećni sastanak MMF-a i Svjetske banke

Vlada je fokusirana na promovisanje uravnoteženog i održivog rasta, podsticanje projekata u oblasti energetike, kao i sprovođenje reformi u vezi sa klimatskim promjenama i razvojem zelene ekonomije - saopštio je ministar finanija Novica Vuković na sastanku sa predstavnicima Svjetske banke u okviru godišnjeg zasijedanja sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).
Dalja ulaganja u obnovljive izvore energije i infrastrukturu ojačaće, poručuje on, poziciju Crne Gore kao regionalnog energetskog čvorišta i njeno vodeće mjesto u Evropi po učešću u proizvodnji energije iz energije vjetra.
Predstavnici crnogorske delegacije, koju su Vašingtonu predvodili Vuković i guvernerka Centralne banke Irena Radović, razgovarali su sa potpredsjednicom SB za Evropu i Centralnu Aziju, Antonellom Bassani i izvršnim direktorom Eugenom Rhuggenaathom.
Vuković je kazao da se intenzivno radi na proširivanju privredne i izvozne osnove Crne Gore, kao i omogućavanju dodatnog priliva stranih direktnih investicija, što će uticati i na ubrzanje integracioniog puta države.
On je poručio i da Vlada ostaje fokusirana na sprovođenje širokog spektra reformskih mjera i zakona kako bi se stvorio institucionalni okvir za ispunjavanje preostalih poglavlja za pristupanje EU.
Vuković se zahvalio predstavnicima SB na kontinuiranoj partnerskoj podršci, naglasivši vażnost usvojenog Partnerskog okvira za Crnu Goru za period od naredne do 2029. godine u iznosu od 350 milionaUSD, koji je u skladu sa težnjama za inkluzivnim rastom, zelenom ekonomijom, snažnim upravljanjem i napretkom ka integraciji u EU.
U kontekstu saradnje sa SB, Vuković je naveo zajednički projekat Reforme poreske uprave (RARP), vrijedan 18,8 miliona eura, koji je jedan od najznačajnih u oblasti unapređenja i reforme javnih finansija. Taj projekat će, prema njegovim riječima, pomoći smanjenju sive ekonomije i budžetskog deficita, ali i podizanju svijesti građana o važnosti uzimanja računa i boljoj kontroli komercijalnih transakcija između poreskih obveznika.
Radović je sagovornicima predstavila aktuelne pokazatelje poslovanja bankarskog sektora u Crnoj Gori, koji potvrđuju stabilnost i otpornost sistema.
Ona se zahvalila na saradnji i dodala da su programi tehničke pomoći SB pružili značajnu podršku CBCG u sprovođenju aktivnosti usmjerenih na modernizaciju platnih sistema i unapređenje institucionalnih kapaciteta.
- Novousvojenim Partnerskim okvirom predviđen je nastavak saradnje u tim i drugim oblastima, čime se stvaraju preduslovi za dalja unapređenja ključnih segmenata finansijskog sistema, što je od velikog značaja za ekonomski razvoj i integraciju Crne Gore u evropske tokove - ocijenili su sagovornici.
Na sastanku sa regionalnom direktoricom SB za Zapadni Balkan Xiaoqing Yu, razgovarano je o strateškim inicijativama modernizacije platnih sistema. Sastanak je bio fokusiran na korake ka implementaciji SEPA platnog sistema i razvijanju savremenog sistema za instant plaćanja - TIPS klona.
Radović je navela važnost implementacije tih inovativnih rješenja za unapređenje efikasnosti platnog sistema i podršku ekonomskom razvoju.
Ona je prisustvovala i sastanku koji je organizovao direktor Sektora za Evropu u MMF-u, Alfred Kammer, za guvernere centralnih banaka i ministre finansija, na kojem su predstavljene regionalne ekonomske perspektive i izazovi za naredni period.

Vuković: Vlada je fokusirana na promovisanje uravnoteženog i održivog rasta, podsticanje projekata u oblasti energetike

Vlada Crne Gore se zadužila oko 200 miliona eura da bi finansirala redovnu potrošnju, iako su u Fiskalnoj strategiji najavljena i planirana zaduženja isključivo za kapitalne investicije, i to je nesrazmjer između onoga što je predviđeno tom strategijom i onoga što Vlada u ovom trenutku radi - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, doktor ekonomskih nauka Jovan Rabrenović.
&nbsp;Samom najavom programa Evropa sad 2, kako kaže, uzdrmalo se tržište i krenulo sa nerealnim povećanjem cijena, a o tome imamo i, dodaje on, stav MMF-a koji navodi da će ovo povećanje zarada doprinijeti inflaciji, da će javni dug prelaziti 100 posto BDP-a u 2029.godini.&nbsp;
Vlada je juče donijela odluku o novom zaduženju od 200 miliona eura, sa kamatama, iako to nije planirano Fiskalnom strategijom.&nbsp;
- U Fiskalnoj strategiji su najavljena zaduženja, isključivo za investicije. Za kapitalne investicije su planirana zaduženja, nijesu za tekuću potrošnju. To je ono što čini neki nesrazmjer u onome kako je Fiskalna strategija predviđena i u onome što Vlada u ovom trenutku radi. Naravno, oni kažu da na taj način žele da osiguraju stabilnost finansija za iduću godinu, jer iduće godine očekuje nas oko milijardu eura, koje moramo da vratimo povjeriocima, po osnovu starih kredita, a mi smo se u međuvremenu zadužili dodatno, pa nijesmo smanjili taj dug koji smo imali, bio je na kraju prošle godine 4 milijarde, nego smo ga povećali. Tako, mi umjesto da ga smanjujemo mi ga povećavamo, pritom ne povećavamo ga za finansiranje kapitalnih projekata, za nešto što je neophodno ovoj državi, nego povećavamo ga za potrošnju - rekao je Rabrenović.&nbsp;
Mi ćemo se moći zadužiti da bi finansirali redovnu potrošnju, poput isplata penzija, poručuje, i u budućnosti, ako to sjekira građane, samo je pitanje pod kojim uslovima će to zaduživanje biti, velika je vjerovatnoća da će to biti znatno više kamatne stope.
- Penzioneri će imati penzije! Pitanje je da li će im se uvećavati penzije i ko će od tih penzija moći da živi. Vidite li kolika je stopa inflacije, takva da je tesko održivo. Crna Gora teško može da isprati ovu stopu inflacije koju ima bez sopstvene proizvodnje, koja bi na neki način vodila računa da bude kontra teža ovom silnom uvozu i cijenama koje su takve kakve su, za koje kažu da su dio nekih trgovinskih kartela i svega onoga što ide uz to…Definitivno je problem da sa ovako smišljenom strategijom, ako postoji, turizma, mi nemamo budućnosti. Crna Gora je bila dominantno, i to ponavljam stalno, aviodestinacija. Kod nas je najveći broj turista dolazio upravo preko Montenegro airlines-a i drugih, najčešće low cost kompanija. Mi smo imali preko 60 posto turista koji su dolazili u Crnu Goru avionima. Mi sada nemamo to - zaključio je Rabrenović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGVLOWANXGBQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rabrenović: Evropa sad 2 će pospješiti inflaciju, to je i stav MMF-a

Nove prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) nagovještavaju tešku budućnost za svjetsku ekonomiju, obilježenu slabim rastom, eskalacijom trgovinskih napetosti i velikom zaduženošću, izjavila je danas direktorka MMF Kristalina Georgijeva.
- Nisam previše pesimistična, jer ako pogledamo kretanje svjetske privrede istina je da bi moglo biti bolje, ali i mnogo gore - rekla je Georgijeva tokom rasprave u sjedištu MMF-a uoči sastanaka koji se održavaju naredne nedjelje Vašingtonu.
Globalna trgovina više nije motor rasta kao što je nekad bila, ali nije postala ni teret, rekla je šefica MMF-a, ističući da su decenije međuzavisnosti ipak bile brana talasu trgovinskih ograničenja, koji je krenuo nakon pandemije kovida.
Sve izraženiji protekcionizam i sve veća trgovinska ograničenja štete globalnoj ekonomiji, ograničavaju rast trgovine i koče već oslabljenu svjetsku privredu, kazala je Georgijeva, kojoj je ovog mjeseca počeo drugi petogodišnji mandat na čelu MMF.
Među rijetkim dobrim vijestima izdvojila je posustajanje inflacije i povratak stabilnih cijena, uz uredno poboljšanje situacije na tržištu rada u Sjedinjenim Državama i Evropi. Sjedinjene Države nisu u recesiji, iako su kamatne stope u protekla tri ciklusa izazvale značajno slabljenje ekonomske aktivnosti, i očekuje se da će broj nezaposlenih ostati relativno nizak, rekla je.
Kina usporava, Indija ubrzava, američkoj ekonomiji ide prilično dobro, ali Evropa može bolje, poručila je Georgijeva.
- Naše prognoze ukazuju na tešku kombinaciju slabog rasta i velike zaduženosti, odnosno na tešku budućnost - rekla je Georgijeva, ukazujući na mješovite ekonomske prognoze za glavne svjetske igrače.
Rast u cjelini neće biti dovoljan da se iskorijeni siromaštvo u svijetu, da se otvori potreban broj radnih mjesta ili generišu poreski prihodi potrebni za servisiranje ogromnog duga i finansiranje ulaganja, ocijenila je direktorka MMF-a.
Tvrdokorno visoke cijene nesrazmjerno pogađaju siromašne, a sukob na Bliskom istoku mogao bi eskalirati i destabilizovati regionalne ekonomije i globalna tržišta robe, upozorila je i dodala da brine i povećanje vojne potrošnje, jer smanjuje raspoloživa sredstva za druge prioritete, uključujući pomoć zemljama u razvoju.
Izgledi su sumorni, ali može se napraviti dosta toga da se podstakne rast, smanji dug i izgradi otpornija ekonomija, naglasila je, istakavši da države mogu sarađivati kako bi sačuvale prednosti trgovine, osigurale fiskalni prostor za zelenu tranziciju i ukinule subvencije za fosilna goriva.

Nove prognoze MMF nagovještavaju tešku budućnost za svjetsku ekonomiju

Eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla bi da proizvede značajne ekonomske posljedice po regionalnu i globalnu ekonomiju, dok bi cijene robe ostale ispod maksimuma iz prošle godine, saopšteno je iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). 
 
- Potencijal za dalju eskalaciju sukoba povećava rizike i neizvjesnost i mogao bi imati značajne ekonomske posljedice za region i šire. MMF nastavlja da sa pažnjom i zabrinutošću prati situaciju u južnom Libanu - rekla je portparolka MMF-a Julie Kozack, prenosi Capital.ba. 
 
MMF je, prema njenim riječima, uputio saučešće porodicama poginulih u sukobima. 
 
Kozack je dodala da je prerano za predviđanje konkretnih uticaja na globalnu ekonomiju, ali i dodala da su ekonomije u regionu već pretrpjele velike posljedice, posebno u Gazi, gdje se civilno stanovništvo ”suočava sa teškim socioekonomskim uslovima, humanitarnom krizom i nedovoljnom isporukom pomoći”. 
 
Prema procjenama MMF, bruto domaći proizvod (BDP) Pojasa Gaze opao je 86 odsto u prvoj polovini godine, dok je u okupiranoj Zapadnoj obali vjerovatno opao 25 odsto u istom periodu, uz izglede za dalje pogoršanje. 
 
Izraelski BDP smanjen je oko 20 odsto u četvrtom kvartalu prošle godine nakon početka sukoba, a došlo je do samo djelimičnog oporavka u prvoj polovini ove. 
 
Glavni način na koji bi sukobi na Bliskom istoku mogli da utiču na globalnu ekonomiju su kroz povećanje cijena roba, uključujući naftu i žitarice, kao i kroz povećane troškove transporta, pošto transportni brodovi izbjegavaju da plove kroz Crveno more, navela je Kozack. 
 
Ona je dodala da je Liban 2022. postigao sporazum sa MMF-om o potencijalnom programu zajma, ali nije bilo dovoljno napretka u potrebnim reformama. 
 
- Spremni smo da poradimo sa Libanom u vezi sa mogućim programom finansiranja kada situacija bude odgovarajuća za to, ali bi bilo neophodno da se preduzmu neke akcije i da se preduzmu odlučne političke mjere - saopštila je Kozack.

MMF: Eskalacija na Bliskom istoku mogla bi značajno uticati na globalnu ekonomiju

Međunarodni monetarni fond (MMF) odlučio je da dok ne sakupi sve relevantne informacije odloži konsultacije sa ruskim vlastima, u okviru godišnjeg pregleda ruske ekonomije, rečeno je agenciji Tass u pres službi te finansijske organizacije.
Izvršni direktor MMF-a u Rusiji Aleksej Možin rekao je da je posjeta misije Fonda, koja je trebalo da učestvuje u konsultacijama sa ruskim vlastima, odložena na neodređeno vrijeme, a kao razlog je naveo „tehničku nespremnost misije da sprovede konsultacije“.
Istovremeno, kazao je Možin, „Rusija je svjesna da su zvanični predstavnici niza evropskih zemalja javno izrazili neprihvatljivost obnavljanja saradnje MMF i Rusije i održavanja konsultacija“.
Dodao je da je Rusija „uvijek izražavala spremnost da prihvati misiju Fonda“ i da ispuni sve obaveze u skladu sa statutom MMF.
Kako je ranije objasnila zvaničnica MMF-a Džuli Kozak, odluka o nastavku konsultacija donijeta je u vezi sa stabilizacijom ekonomske situacije u Rusiji. Ona je naglasila da je planirana posjeta misije u skladu sa redovnim obavezama Fonda, kao i obavezama Rusije kao članice.
Prema izvorima Blumberga, misija Fonda trebalo je da stigne u Rusiju 1. oktobra, a prije toga je MMF pokušao da ubijedi Rusiju da se sastanci održe u trećoj zemlji.
Posljednji put je misija MMF bila u Rusiji u novembru 2019. godine, a nakon toga su dvije godine sastanci održavani onlajn, da bi konsultacije bile obustavljene 2022. zbog rata u Ukrajini.

MMF odložio odlazak u Rusiju

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: medunarodni-monetarni-fond