Političko djelo Vidoja Žarkovića ugrađeno je u temelje Crne Gore. Bolje je što ne vidi ponovna nasrtanja na državnost i na crnogorski nacionalni identitet sa istih pozicija sa kojih se krenulo na rušenje Jugoslavije, ocijenio je ugledni kosovski advokat i nekadašnji visoki državni funkcioner iz doba Jugoslavije Azem Vlasi.
Vlasi, koji trenutno boravi u Sjedinjenim Američkim Državama, obratio se pismom Međunarodnom simpozijumu posvećenom životu i djelu Vidoja Žarkovića.
- Kao i vi, imao bih šta da kažem o Vidoju Žarkoviću. Poznavali smo se, a od 1986. do 1988, smo bili članovi Predsjedništva CK SKJ i blisko sarađivali. Po mnogim pitanjima tog burnog vremena dijelili smo slična &nbsp;mišljenja i stavove. Vidoje Žarković je bio političar i državnik jugoslavenskog formata uz to uvijek odan i u službi svojoj Crnoj Gori. Mislili smo da Jugoslavija može opstati kao zajednica ravnopravnih naroda i federalnih &nbsp;jedinica. Vidoje je vjerovao da je to na dobrobit Crne Gore, ja sam vjerovao da je to na dobrobit Kosova, zapravo smo bili uvjereni da je to za dobrobit svih nas zajedno. Međutim, doživjeli smo isto razočarenje - naveo je Vlasi u pismu.
Vlasi dodaje da se nad Jugoslavijom tada nadvila tamna avet velikosrpskog klero-nacionalizma.&nbsp;
- Kad se sa tih pozicija nasrnulo na Kosovo, drugi su još vjerovali da će te mračne snage stati na tome. Komandna struktura JNA kao zajedničke vojske u kojoj su služili mladići iz svih krajeva zemlje svrstala se uz rušitelje SFRJ, uz agresivni velikosrpski nacionalizam - naveo je on u pismu.&nbsp;
Tako je, konstuje Vlasi, raspad Jugoslavije postao neminovan uz velike žrtve i tragedije, a ne civilizacijski i dogovorno. Vidoje Žarković je, ističe on, bio duboko razočaran zbog toga. &nbsp;
- O tome je javno progovorio. Njegova Crna Gora je obnovila nezavisnost. Vidoje, nažalost, to nije dočekao. Ali u njene temelje ugrađeno je i njegovo političko djelo. Ponovna nasrtanja na državnost Crne Gore i na crnogorski nacionalni identitet sa istih pozicija sa kojih se krenulo na rušenje Jugoslavije, kojim sada svjedočimo, bolje je što ne vidi. No, uprkos tome, vjerujem, opstaće Crna Gora na dobrobit crnogorskog i svih drugih naroda i građana koji tu žive - poručio je Vlasi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vlasi: Političko djelo Vidoja Žarkovića ugrađeno je u temelje Crne Gore

Ljudi poput Vidoja Žarkovića Crnoj Gori potrebniji su sada možda više nego ikada u njenoj modernoj istoriji. U situaciji kada imamo brutalne nasrtaje na državne institucije i lokalne samouprave, koje su pod snažnim političkim i finansijskim uticajem drugih država i njihovih autokratskih režima, i koji su se &nbsp;usudili da pokušaju da izvrše restauraciju davno poraženih političkih programa i ideologija, u kojima Crnu Goru ne gledaju kao državu nego je posmatraju isključivo kao teritoriju, negirajući njeno autentično nacionalno biće i sadržaje što &nbsp;je nepobitna karakteristika Crne Gore vjekovima, ocijenio je bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić.
U Podgorici je danas održan Međunarodni simpozijum „Vidoje Žarković, život i djelo“, a kako nije mogao prisustvovati događaju, Mesić je uputio pismo koje je pročitano na skupu.
- Veseli me, da se organizuje današnji simpozijum, jer bez podsjećanja na istoriju, posebno na ljude, koji su je obilježili u najpozitivnijem značenju te riječi - naveo je Mesić u pismu.
Mesić je istakao da je Vidoje Žarković bio sinonim jednom vremena. To je, kako je rekao, potrebno posebno isticati i naglašavati zbog današnje situacije ne samo u Crnoj Gori nego uopšte u regiji i svijetu. &nbsp;&nbsp;
- Humanističke ideje, borba za slobodu, nezavisnost naroda, univerzalna jednakost i pravda i beskompromisna borba protiv fašizma su osobine koje su krasile Vidoja &nbsp;Žarkovića - ocijenio je Mesić.
On je konstatovao da Crna Gora proživljava najturbulentnije razdoblje od njene nezavisnosti i samostalnosti. Napadi na njenu nezavisnost i samostalnost su, smatra on, svakodnevni.
- Žele se afirmisati poražene politike i ideologije, koje su usmjerena ka samom negiranju bića Crne Gore i u suprotnosti su sa njenim temeljnim vrijednostima kao što je antifašizam, građansko društvo, multietničnost te se želi negirati postojanje crnogorske nacije. Za sve ono za šta se u svom životu i političkom djelovanju zalagao Vidoje Žarković može se uklopiti u strateška opredjeljenja Crne Gore, a to je članstvo u &nbsp;Evropskoj uniji i njena evropska perspektiva - istakao je Mesić.
Konstanta u političkom djelovanju Vidoja Žarkovića, kaže, bila je &nbsp;državotvornost, ravnopravnost, sveopšti razvoj, cjelovit i inkluzivan pristup &nbsp;ukrašen humanističkim idejama i okrenutost ka budućnosti. &nbsp;
- Zato nisam slučajno rekao da je Crnoj Gori u ovom trenutku potreban Vidoje Žarković i njegove ideje i pogledi više nego ikada. Duboko sam uvjeren da Crna Gora ima mnogo više ljudi poput Vidoja nego onih koji predstavljaju njegovu suštu suprotnost. Budimo ustrajni u stvaranju ujedinjene Evrope kao kontinente trajnog mira i dugoročne stabilnosti - poručio je Mesić.
<h2>EU zajednički dom</h2>
On je poručio da je Evropska unija naš zajednički dom, a NATO je zajednički sigurnosno-odbrambeni kišobran.&nbsp;
- Upravo to naglašavam danas, ovdje u Crnoj Gori zbog svih nasrtaja na nju i zbog toga što se žele anulirati sva ona dostignuća u proteklih nekoliko decenija, posebno njena nezavisnost i samostalnost i multietnički karakter - naglasio je Mesić.
On je poručio da je arhitektura granica u regionu završena.&nbsp;
- Niko nikada nije napao državu članicu NATO-a, a Crna Gora je članica NATO-a i duboko inkorporirana u sistem zapadnih vrijednosti i integracija. Raditi protiv Crne Gore i njenog bića je uzaludan posao. Oni neće uspjeti u svojim nakanama sve dok postoje novodobni Vidoje Žarkovići i sljedbenici njegovih nastojanja i vrijednosti u Crnoj Gori - poručio je Mesić.
<h2>Moramo se suočiti sa "redizajniranim" izazovima</h2>
Prema njegovim riječima, potreba za djelovanjem i prisutnošću međunarodne zajednice u regionu još postoji - ne samo na Kosovu, nego i u Bosni i Hercegovini.&nbsp;
- Još uvijek moramo biti spremni da se suočimo sa novim izazovima, u stvari starim izazovima, koji su redizajnirani u nove. Iako je arhitektura granica u regionu završena proglašenjem nezavisnosti Kosova još uvijek postoje prijetnje i opasnosti od velikodržavnih projekata. Mir i stabilnost moraju biti naše demokratske svetinje, koje moraju osigurati prosperitet svih nas - ocijenio je Mesić.
Najbolji odgovor na sve izazove i prijetnje je, smatra on, evroatlantska perspektiva zemalja regije.&nbsp;

Mesić: Afirmišu se ideologije usmjerene ka negiranju bića CG, više nego ikad zemlji potreban jedan Vidoje Žarković

Udruženje Pivljana u Podgorici, Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore organizuje međunarodni simpozijum „Vidoje Žarković, život i djelo“ koji će se održati sjutra u Podgorici - u hotelu Hilton sa početkom u 10 sati.
Na prvoj sesiji tematskih radova govoriće: doc. dr Dragan V. Žarković, general major Dragutin Drakić, Milan Kučan, prof. dr Živko Andrijašević, Branislava Žarković i akademik Radovan Radonjić.
Na drugoj sesiji, panel diskusiji, učestvovaće: Milan Kučan, Milo Đukanović, Radovan Radonjić...
Učesnici međunarodnog simpozijuma biće: dr Damjan Šećković, dr Adnan Prekić, Jovanka Babić, dr Tatjana Koprivica, Aleksandar Popov, dr Dragan Žarković, me Milojica Drakić, prof. dr Mirosav Doderović, prof. dr Dragutin Papović, mr Jadranka Selhamović, dr Nebojša Čagorović i Vladimir Šibalić, mr Zlatoje Martinov, akademik Goran Sekulović, Snežana Rakonjac, dr Slavko Burzanović. Učestvovaće i admiral u penziji Mihailo Žarković, prof. dr Šerbo Rastoder, akademik Zlatko Bulić, Radoš Šućur, akademik Nenad Vuković, dr Milivoj Bešlin, Vlado Keković, Marko Špadijer, akademik Blagota Eraković, Radmilo Žarković, Slavko Žarković, Jelena Marković, Milinko Bojat, Stevo Vučinić, prof. dr Husnija Kamberović, Nenad Čanak, mr Miluša Bakrač i Azem Vlasi.
Organizatori su objasnili da je cilj simpozijuma da se osvijetli život i djelo Vidoja Žarkovića, koji spada u najistaknutije političke, partijske i državne funkcionere Crne Gore i SFRJ od sredine šezdesetih do kraja osamdesetih godina dvadesetog vijeka.
- Jedan je od najmlađih učesnika NOR-a kao četrnaestogodišnjak. Član je KPJ od 1943. godine. Obavljao je najodgovornije funkcije u Vojsci, Crnoj Gori i Jugoslaviji. Pamtimo ga kao čovjeka izuzetnih ljudskih i moralnih kvaliteta koji je svoj život posvetio najhumanijim idealima čovječanstva, boreći se za slobodu, nezavisnost naroda, univerzalnu jednakost, pravdu i promociju antifašizma. Dao je značajan doprinos međunarodnom ugledu i razvoju Jugoslavije, Crne Gore i posebno njegove Pive - naveli su organizatori.
U Organizacionom odboru su: doc. dr Dragan V. Žarković, Dragan S. Žarković, Miodrag Bakrač, Radoš Šućur i akademik Zlatko Bulić.
U Naučnom odboru su: prod. Dr Radenko Pejović, akademik Nenad Vuković, akademik Zuvdija Hodžić. Prof. dr Živko Andrijašević, Slobodan Delić, doc. dr Dragan Žarković i mr Milojica Dakić.
Moderator panela biće dr Adnan Prekić, a voditeljica programa Snežana Buzan.

1250x600

1084x550

Međunarodni simpozijum „Vidoje Žarković, život i djelo“ sjutra u Podgorici

Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) i Džudo savez Crne Gore ozvaničili su nastavak saradnje potpisivanjem sponzorskog ugovora kojim je CEDIS postao zvanični sponzor Evropskog seniorskog prvenstva u džudou, saopšteno je iz CEDIS-a.&nbsp;
Ovo prestižno takmičenje, kako su saopštili, održaće se u Podgorici od 23. do 27. aprila, a očekuje se dolazak više od 1.500 sportista, trenera, sudija i sportskih zvaničnika iz gotovo svih evropskih zemalja.
Ugovor, vrijedan 4.500 eura, potpisali su izvršni direktor CEDIS-a Vladimir Ivanović i predsjednik Džudo saveza Crne Gore Jovica Rečević.
Kako se navodi, CEDIS ovim partnerstvom nastavlja višegodišnju podršku crnogorskom džudou.
- Partnerstvo sa Džudo savezom Crne Gore i podrška organizaciji ovako značajnog sportskog događaja za nas ima poseban značaj. Evropsko prvenstvo u džudou nije samo sportski izazov, već i prilika da Crna Gora pokaže svoje organizacione kapacitete, ali i vrijednosti koje njegujemo, predanost, disciplinu i zajedništvo. Ovo je samo nastavak podrške crnogorskom džudou koju pružamo već godinama, a posebno nam je drago što smo dio ovog velikog takmičenja - istakao je izvršni direktor CEDIS-a, Vladimir Ivanović.
Predsjednik Džudo saveza Crne Gore, Jovica Rečević zahvalio se je na povjerenju i podršci.
- Evropsko prvenstvo u džudou predstavlja najveći sportski događaj ikada održan u Crnoj Gori. Na ovom prestižnom takmičenju učestvuje čak 48 evropskih zemalja, sa preko 450 takmičara, među kojima je 25 osvajača olimpijskih, 30 svjetskih i 50 evropskih medalja. Saradnja sa kompanijom CEDIS traje već duži niz godina i izuzetno nam je važno što se ta podrška nastavlja i u momentu kada organizujemo najveći događaj u istoriji crnogorskog džudo sporta. Ova sponzorska pomoć ima višestruki značaj, ne samo u finansijskom smislu, već i kao potvrda da nas društveno odgovorni partneri prepoznaju kao vrijedne saradnike. Uvjereni smo da ćemo zajedno uspješno predstaviti Crnu Goru u najboljem svjetlu - kazao je Rečević.
CEDIS, kako dodaju, kao jedan od vodećih lidera za razvoj crnogorskog društva, godinama pruža nesebičnu podršku raznovrsnim potrebama zajednice u kojoj posluje u skladu sa sopstvenim mogućnostima.&nbsp;
- Podrška mladim sportistima, ne predstavlja samo ulaganje u sport već u cjelokupnu zajednicu. Vrijednost ugovora o sponzorstvu, koji su zaključeni samo tokom prethodne godine, premašuje 80 hiljada eura - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

CEDIS sponzor Evropskog prvenstva u džudo

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Zoja Bojanić-Lalović je ukazala da bi davanjem mišljenja o inicijativi za uvođenje vjeronauke u škole kršili Ustav.
- Kršimo Ustav u kontinuitetu, a po mom mišljenju je ovo vrhunac kršenja Ustava jer ne možemo dovoditi u istu ravan religijsko obrazovanje i ljudska prava. Stoga bih voljela da mi objasnite koja je razlika i da li želite religijsku nastavu ili obrazovanje o religijama. Velika je razlika i kada iznosite praksu evropskih zemalja: razlika je u vjeroispovijednim i nevjeroispovjednim predmetima koji upravo imaju za cilj razvoj tolerancije, multikultularnosti i prihvatanje različitosti. To su predmeti koji podrazumijevaju upoznavanje sa religijama. To je obrazovanje o religijama. Vjeroispovjedni su religijsko obrazovanje - navela je Bojanović-Lalović.
Nemojmo, poručuje ona, neznanje da plasiramo kao tezu.
- Crna Gora je sekularna država i u skladu sa osnovnim ciljem da naše obrazovanje mora biti sekularno, multikultularno, tako fokusirano na rad sa učenicima da kod njih razvijamo kritičko i naučno mišljenje. Zato u našem sistemu postoji predmet koji se zove Istorija religije (za deveti razred) i Religija jedan za opšte gimnazije koju biraju hoće li izučavati u prvom ili drugom razredu, i Religija dva koju biraju hoće li izučavati u trećem ili četvrtom razredu - ukazala je Bojanić-Lalović.
To je, kako je rekla, obavezni izborni predmet - što znači služi za dopunu maturskog standarda.
- Kada kažete da to nije isto, ja sam samo nekoliko citata izdvojila iz onoga što stoji na sajtu Zavoda za školstvo: Predmet Istorija religije daje pregled porijekla, razvoje i širenja vjerovanja religija s posebnim naglaskom na tri monoteističke religije. Poznavanje istorije religije i vjerovanja nije samo dio obrazovanja nego neophodno za razumijevanje svijeta punog različitosti i sopstvenog identiteta u njemu - navela je Bojanić-Lalović.
Ona je tražila da joj se objasni razlika između vjeronauke i istorije religije.
- Filozofija i religija još od antičkog perioda, znate da se baš ne razumiju. I jedna i druga tragaju za istinom, ali je jedna vidi u Bogu, a druga u nečem drugom - ukazala je ona.
Neznanje, kako je podvukla, sa ovog Odbora ne smije da ode kao teza.
Rekla je da je zanima stav kolega iz Pokreta Evropa sad (PES), pošto je resorna ministarka iz njihove partije Anđela Jakšić-Stojanović iznijela stav da vjeronauci nije mjesto u obrazovnom sistemu.
- Moja inicijativa ka mom klubu biće da ovo pitanje proslijedimo Ustavnom sudu, upravo zahvaljujući praksama država koje su pokušale da uvedu vjeronauku u škole ali im to nije dozvolio Ustav. Takva je Slovenija - jasna je Bojanić-Lalović.
<h2>Obradović: Vjeronauka bi bila prirodna u školama jer se bavi onim na što smo zaboravili u trci za slobodama i ljudskim pravima - osnovnim stvarima koje su nas krasile kao tradicionalno društvo</h2>
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Vaso Obradović ocijenio je, tokom rasprave o elektronskoj inicijativi za uvođenje vjeronauke u škole, da suviše dramatizujemo stvari koje su normalne.
- Da su normalne pokazuje da se kao izborni ili obavezni predemet u većini zemalja EU izučava vjeronauka. Moje mišljenje je da bi savremeni obrazovni sistem kao izborni školski predmet trebalo da sadrži vjeronauku i da bi ona kao takva bila prirodna jer se bavi onim što nam poprilično nedostaje jer u svoj toj trci za slobodama i ljudskim pravima zaboravljamo te osnovne stvari koje smo kao tradicionalno društvo posjedovali, koje su nas krasile, pod znacima navoda odvajale od drugih naroda, a to su ta duhovna, morala crta i kulturni aspekt. Sve te naše osobine su građene i proistekle iz vjerskih pitanja - rekao je Obradović.
On je rekao da su u suštini sve ljudske slobode i prava proistekle iz tih zbivanja.
- A kao korijen im se može posmatrati osnovna ljudska sloboda se bavi slobodom, tj. da upražnjava vjeru - rekao je Obradović.
<h2>Bojović: NVO da pošalju pismo zemljama EU i zapadne demokratije</h2>
Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Dragan Bojović poručio je da podržava elektronsku inicijativu o uvođenju vjeronauke u škole koju danas razmatra Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport.
Ukupno 114 nevladinih organizacija i devet građanskih aktivista stalo je u odbranu sekularnog javnog obrazovanja u Crnoj Gori i uputili su Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport spisak peticije kojom se protive uvođenju vjeronauke u škole.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fukupno-114-nvo-i-devet-aktivista-stalo-u-odbranu-sekularnog-obrazovanja-odboru-dostavljen-spisak-potpisnika-inicijative-protiv-uvodenja-vjeronauke-u-skole&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bojović ih je zamolio da ovo pismo adresiraju na države Evropske unije (EU) i zapadne demokratije.
- I neka njima objasne što je sekularna država. Činjenica je da u većini tih zemalja vjeronauka postoji u određenom obliku. U Njemačkoj je redovni dio nastave i garantovana je Ustavom, i u Austriji.. U Švajcarskoj u kantonima postoji takođe - može da se bira alternativa etika.. U Belgiji i Grčkoj. Čak i u određenim regijama u Francuskoj postoji mogućnost izbora. Sekularnost ne znači borbeno protivljene vjeri i religiji, niti suspendovanje religije i vjerskih zajednica. Podrazumijeva obezbjeđivanje pune slobode vjeroispovijesti ili nevjerovanja svima. to je anglosaksonski model - naveo je Bojović.
Vaspitanje je, kaže on, u borbi za ljudska prava zaboravljeno.
- Počeli smo da nekako gubimo i na nivou znanja kvalitet. Sve ovo može da pomogne - rekao je on.
Vaso Obradović je rekao da je saglasan sa Bojovićem.
<h2>Rovčaninu uvođenje vjeronauke nije nespojivo sa sekularizmom</h2>
Predsjednik Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Nikola Rovčanin poručio je, nakon što je na dnevni red usvojena inicijativa za uvođenje vjeronauke u škole, poručio da smatra da ova inicijativa nije nespojiva sa sekularnom državom.
- Jer sekularizam ne nalaže ateizam nego neutralnost - jer država u njemu ne brani određena uvjerenja - rekao je Rovčanin na početku sjednice.
Ova peticija pokrenuta je 11. marta, a Rovčanin kaže da se ovom odboru generalni sekretar Skupštine već 25. marta obratio sa dopisom u kojem ih je obavijestio da je elektronska peticija dosegla neophodnih šest hiljada potpisnika.
- Mi kao Odbor smo dužni da od obavještenja i dobijanja dopisa zakažemo i održimo sjednicu u roku od 20 dana. Danas je taj dan. Vodio sam račuina da se ova sjednica održi nakon realizovanih izbora u Nikšiću i Herceg Novom. Otvoreno je bilo pitanje da li ovaj odbor može da preuzme ovakvu aktivnost, ali smatram da ovaj Odbor treba da poštuje neposredne inicijative. Ovo je jedina peticija koja je dosegla šest hiljada potpisa - rekao je Rovčanin.
Ova sjednica je, kaže, zakazana da bi se Odbor upoznao sa samom incijativom.
- Sljedeća procedura koja je propisana jeste da Odbor treba nakon upoznavanja sa inicijativom, treba da je uputi Vladi na mišljenje, a Vlada je dužna da da mišljenje u roku od 45 dana - rekao je on.

Bojanić-Lalović: Iniciraću da se pitanje uvođenja vjeronauke u škole proslijedi Ustavnom sudu, davanjem mišljenja kršimo Ustav

Od momenta kada je objavljeno da je Mohamed Alabar, milijarder iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), zainteresovan za ulcinjsku Veliku plažu krenula je političko-medijska kampanja kojom se zastupaju interesi ovog biznismena.
I dok su predstavnici vlasti legitimno krenuli da vode debatu i zastupaju ideju velike investicije, pojedini mediji su izvještavali na način koji ostavlja utisak da se radi o promovisanju davanja Velike plaže Alabaru, pri čemu su pojedini prilozi i članci bili oblikovani tako da podsjećaju na novinarske ili autorske tekstove, iako sadrže karakteristike promotivnog sadržaja. Osim napomene da li je u pitanju plaćeni sadržaj.
Promovisanje Alabara, logično, započeo je premijer Milojko Spajić, i to nakon što su se Ulcinjani i mještani drugih primorskih gradova pobunili zbog činjenice da su arapske pare „uletjele“ na tendere za zakup kupališta na Velikoj Plaži. Kompanija iza koje stoji Alabar dobila je tada na tenderu većinu kupališta plaćajući višestruko više od lokalnih ponuđača. Tada je premijer na, kako je naveo, „vanserijskoj sesiji izdignutoj iznad politike“ obavijestio Ulcinjane da će Alabar ipak odustati od zakupa kupališta kako bi ih prepustio lokalcima, ali i bacio „bombu“ od tridisetak milijardi za stotinak godina rentanja Velike plaže.
Ko je umro i jesmo li se obrukali pred šeicima? Crnoj Gori ne bi bilo prvi put da na vijek nekome izda dio svoje teritorije. Svaku od takvih investicija pratila su politička prepucavanja opozicije i vlasti, debata u medijima. Ipak, čini se da je situacija sa Alabarom drugačija pa je i konstruktivna rasprava o ovoj investiciji utihnula i prešla na teren rasprave ko je u Emiratima preselio na ahiret, ko je otišao ili nije otišao na hatar (saučešče) i je li nam se zamjerilo. Da li je sve u skladu sa zakonom pitaju uglavnom iz civilnog sektora dok iz partija koje u parlamentu treba da odluče o ovom pitanju stidljivo najavljuju podršku uz – konsenzus, koji se u Skupštini Crne Gore rijetko viđa.
<h2>Topla ljudska priča</h2>
Prateći političku kampanju mediji su otišli i korak dalje. Naročito Pobjeda koja je od promocije investitora, milijardera, napravila toplu ljudsku priču. U izvještaju sa ESG Adria Samita, koji osim naznake – „promo“ sadrži sve ostale elemente oglašavanja, Pobjeda piše kako je „jedan od najuticajnijih arapskih preduzetnika današnjice, osnivač i predsjednik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar, održao snažno i inspirativno izlaganje na ESG samitu u Tivtu, u Porto Montenegru“ gdje je „umjesto o luksuzu i betonu, govorio o ljudima, prirodi i zajednicama – stavljajući humanost i održivost ispred profita“. Njegova je poruka, kaže Pobjeda, bila „kristalno jasna“ – ovaj milijarder je u poslu stvaranja srećnih života.
Ukrašavanje Alabarove samopromocije na ESG Adria samitu epitetima „inspirativno“ i „humano“ nije kraj. Pobjeda u nastavku promovisanja Alabara publici donosi tužnu priču o skromnom dječaku Mohamedu, sinu kamiondžije, koji je sve stvorio samo da bi brinuo o majci. Pa kako mu onda ne dati plažu na skoro sto godina?
Političari koji traže mane i izvještaji koji „kasne“ Isti list nas u još jednoj priči u kojoj se Alabarova investicija predstavlja kao jedino rješenje za Crnu Goru uvodi tvrdnjom da investitori odlaze iz Crne Gore razočarani i da „najava interesovanja globalnog giganta EMAAR za ulaganje u Ulcinj može biti tačka preokreta za cijeli jug zemlje – ali i za crnogorski turizam u cjelini“.
Jedna od sagovornica „podsjeća da je Alabar nedavno, govoreći o zemljama Zapadnog Balkana, izjavio da je to ,,nova Evropa“, kojoj predstoji snažan ekonomski rast, naglašavajući prednosti zemalja koje imaju izlaz na more kao što su turistički potencijal i prelijepe obale i prirodne ljepote uopšte.
„Alabar je istakao da njegova ulaganja, iako motivisana profitom, imaju za cilj i doprinos lokalnoj zajednici, stvaranje dugoročne ekonomske vrijednosti i promociju zemlje na međunarodnoj mapi. Naglasio je važnost saradnje sa državom kao partnerom, što je Crna Gora već pokazala kroz projekat Porto Montenegro iz 2007. godine. Uspješne investicije zahtijevaju sinergiju između investitora, lokalne zajednice i države“, kaže ona. Dodaje i da „trenutnim polemikama i populističkim izjavama gubimo investitore i njihovo interesovanje čime se oni okreću drugim destinacijama“.
Druga sagovornica je, piše Pobjeda, „takođe mišljenja da bi propuštanje ove prilike bilo ozbiljna greška.
U članku se navodi i da je „Ulcinj okružen je zapuštenim prostorom punim šiblja i suve trave“ što neodoljivo podsjeća na retoriku korištenu u Srbiji kada se zbog izgradnje Beograda na vodi rušilo u Savamali a tamošnje vlasti govorile da se u srušenim objektima skupljaju zmije, pacovi i narkomani. U tekstu se, svakako, ne pominje da je značajan dio tog „šiblja i suve trave“ zaštićeno podučje. Pobjeda Alabarovu investiciju promoviše i kroz kolumne u kojima se UAE predstavljaju i kao bezbjednosni partneri. Ipak, promocija kroz kolumnu kao izraz nečijeg ličnog stava je legitimna, za razliku od članaka koji se publici predstavljaju autorski, a liče na marketing. Insinuacije da je Alabarova investicija presudna za Crnu Goru sadrži i tekst objavljen u „Danu“ gdje se poručuje da odnos prema ovom milijarderu pokazuje ozbiljnost države, ali se ipak dodaje i da on ne smije biti predstavljen ni kao spasitelj ni prijetnja već kao partner. „ali samo ako zna šta partnerstvo znači: otvorenost, dogovor i zaštitu javnog interesa“.
<h2>Je li moguće da Javni servis zna da je Alabar zgrožen?</h2>
Ono što RTCG jeste učinio, a što je u interesu javnosti, jeste debatna emisija gdje su neistomišljenici otvoreno razmijenili argumente. Ipak, tokom trajanja debate, autor emisije je u nekoliko navrata iznosio „informacije iz kompanije EagleHills“ navodeći da je „Alabar zgrožen načinom na koji se predstavlja u javnosti u Crnoj Gori“.
Promocija Alabara, u smislu njegovog poslovanja sa članicama EU, zabilježena je i na portalu Javnog servisa. RTCG izvještava kako „Alabar ulaže tri milijarde eura u srcu EU“. U tekstu se piše o potpisivanju dogovora o saradnji Alabara i predsjednika Gradskog vijeća Rige Vilnisa Kirsisa o razvijanju naselja Andrejsala gdje bi milijarder trebalo da uloži više od tri milijarde eura u narednih 15 godina. Ništa sporno, dok ne shvatite da je taj dogovor potpisan prošle godine, a portal RTCG-a o njemu piše sada.
<h2>Kako je Đoković „činio uslugu“ građanima Crne Gore</h2>
PR kampanja kompanije Aman i njenog ambasadora, tenisera Novaka Đokovića, takođe je nedavno plasirana kao intervju iako je više imala elemente oglašavanja. Najbolji svjetski teniser je u intervjuima za Vijesti i RTCG govorio kako će iskoristiti svoj uticaj da riješi spor između države i Amana zbog kojeg je Sveti Stefan zatvoren, dok su poruke i izjave vezane za tenis bile u drugom planu. Takođe, nigdje nije navedeno da je u pitanju PR kampanja i lobiranje za privatnu kompaniju, a teniser je svoje razgovore sa premijerom Spajićem i zastupanje privatne kompanije predstavio kao „rad za opšti interes“.
Đoković u intervjuima jeste predstavljen kao globalni ambasador Amana, iako pojedini djelovi razgovora i njegovih poruka ostavljaju utisak kao da on čini uslugu građanima Crne Gore, iako je on zvanični promoter ove kompanije.
Iako činjenica da se Đoković sastao sa premijerom povodom rješavanja spora između države i privatne kompanije govori da se radi o lobiranju, slavnog tenisera nema u registru lobista Crne Gore.

"Pobjeda" od promocije Alabara napravila toplu ljudsku priču

Tivćanin Rade Arsić (59), koji je uhapšen zbog sumnje da je utajio poreze i doprinose i budžet države oštetio za 311.165 eura, pušten je da se brani sa slobode.
- Postupajući tužilac, nakon saslušanja, osumnjičenom R.A. nije odredio zadržavanje jer je ocijenio da u konkretnom slučaju ne postoje razlozi za njegovo zadržavanje shodno odredbama Zakonika o krivičnom postupku - kazali su Libertasu u kotorskom tužilaštvu, po čijem nalogu je Arsić uhapšen 11. aprila.
Arsić je, sumnjaju u policiji, krivično djelo utaja poreza i doprinosa počinio tako što, kao izvršni direktor i osnivač preduzeća "Cattaro Company Group", nije prikazivao prihode ostvarene po više osnova, a u cilju izbjegavanja poreskih dažbina.
To je, navodno, radio kontinuirano tokom 2019, 2020, 2021, 2022, 2023. i 2024. godine.
- Po osnovu neobračunatih i neplaćenih poreskih obaveza, poreza na prihod od imovine i imovinskih prava, kao i poreza na prihod od kapitala za sebe i prijavljeno preduzeće, on je osumnjičen da je pribavio protivpravnu imovinsku korist od &nbsp;311.165,82 eura, a na direktnu štetu budžeta Crne Gore - naveli su ranije iz policije.
Arsić je kum bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice.
Ona je optužena, pored ostalog, da je uticala na koleginicu, takođe optuženu Milicu Vlahović-Milosavljević, da odredi privremenu mjeru kojom je spriječena naplata potraživanja ruske firme od njenog kuma Arsića.
I Medenica i suspendovana sudija Vlahović-Milosavljević na suđenju su negirale da su radile protivzakonito.

Rade Arsić pušten na slobodu

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, jedan od ključnih ljudi u akciji čišćenja politički nepodobnih policijskih starješina, poslovao je prošle godine sa preduzećem ,,Marsin”, čiji je osnivač i izvršni direktor Viktor Siništaj. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250326180348_90d7e521f6e498eb9e85562b9df416285a2601d7ccb11b609c790c626292a99c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250326180348_90d7e521f6e498eb9e85562b9df416285a2601d7ccb11b609c790c626292a99c" data-rendition-name="original" width="1169" height="998" loading="lazy" alt="DOKAZ POSLOVANJA: Šukovićeva prijava ASK-u"> <figcaption>DOKAZ POSLOVANJA: Šukovićeva prijava ASK-u(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U vanrednom izvještaju predatom Agenciji za sprječavanje korupcije, Šuković je prijavio ugovor o komisionoj prodaji od 7. maja 2024. godine u iznosu od 23.500 eura. Kupovina džipa reno ,,kadjar”, prijavljena je shodno zakonu. &nbsp; Ipak, činjenica je da je načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja poslovao sa osobom koja je svojevremeno bila osuđena - za pripremu oružane pobune u slučaju poznatom kao ,,Orlov let”. &nbsp; SUDSKI POSTUPCI Upravo je vlasnik kompanije ,,Marsin” Viktor Siništaj 2008. godine odlukom Višeg suda u Podgorici osuđen kao član sedamnaestočlane grupe. &nbsp; Siništaj je odslužio kaznu, a kasnije se žalio Evropskom sudu u Strazburu. &nbsp; Septembra 2021. godine Anton Siništaj je dobio spor sa državom Crnom Gorom, o čemu je javnost obavijestila tadašnja zastupnica Crne Gore Valentina Pavličić. &nbsp; &nbsp;Iako nije poništena osnovna presuda, Anton Siništaj je danas slobodan čovjek i njegova kompanija legalno posluje. I nije bila, koliko je poznato, predmet bilo kakve istraga.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250326180352_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250326180352_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2" data-rendition-name="original" width="1000" height="636" loading="lazy" alt="SELEKTIVNO POSTUPANJE: Vukas Radonjić i Vladimir Novović"> <figcaption>SELEKTIVNO POSTUPANJE: Vukas Radonjić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAČELNIK POD SPECIJALNOM ZAŠTITOM No, Predrag Šuković se nalazi na čelu Specijalnog policijskog odjeljenja koje djeluje po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva. U nadležnosti SDT-a je, između ostalog, je i gonjenje učilaca za krivična djela – terorizma. Tu bi činjenicu morao da Šuković ima na umu i kada privatno posluje. &nbsp;Izvjesno je, međutim, da se Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović neće baviti poslovnim kontaktima Šukovića. Jer je čelnik SDT-a Vladimir Novović već više puta demonstrirao selektivno djelovanje, obojeno dnevnom politikom. To je posredno dokazano i koliko juče. Portparol SDT-a Vukas Radonjić, na upit ETV, zvanično je obavijestio da je specijalno tužilaštvo - nakon samo devet dana istrage februara 2024. godine - odbacilo krivičnu prijavu protiv Predraga Šukovića za famoznu kupovinu stana u Budvi. &nbsp;&nbsp; &nbsp;BIZNIS - BEZ KAZNE &nbsp;Da podsjetimo: bračni par Šuković je 2020. godine kupio za 60.000 eura stan u Budvi - plaćajući gotovinom. Dvije godine kasnije, isti stan je prodat za 140.000 eura - opet u kešu. &nbsp; &nbsp;Odakle toliko gotovine kada Predrag Šuković te godine prijavljuje mjesečnu platu od oko 1.500 eura? Da li je poslovanje sa kumom - kasnije uhapšenim zbog šverca narkotika – dostojno funkcije načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja? Da li je Šukovićevo savjetovanje Mila Božovića, optuženog za šverc kokaina, službena obaveza Šukovića ili pak klasična zloupotreba položaja? Na kraju: je li Predrag Šuović platio 15 odsto poreza na 80.000 eura kapitalne dobiti za prodaju nekretnine? &nbsp; &nbsp;Sva ta pitanja, očito, nijesu interesovala Specijalno tužilaštvo. Ostala je misterija i kako je to izviđaj tužilaštva u slučaju Predraga Šukovića završen za devet dana, kada je ministar pravde Milović saslušan tek nakon 18. februara... &nbsp; Ipak, jedno, nakon svega, nije misterija. Jasno je da je aktuelni načelnik Specijalnog policisjkog odjeljenja pod specijalnom zaštitom. Zato nije čudo što su baš Predraga Šukovića upravo Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović izabrali da bude koordinator akcije političkih čistki u crnogorskoj policiji. &nbsp; Specijalni zadatak za specijalnog načelnika koji se očito specijalno trudi da opravda povjerenje.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fspecijalni-poslovi-specijalnog-nacelnika-sukovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šuković poslovao sa osuđenikom za pripremu oružane pobune?!

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: medunarodni-simpozijum