Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović kazao je da će uskoro uskoro piti potpisan međunarodni sporazum o priznavanju crnogorskih vozačkih dozvola u Njemačkoj.
- Srećan sam jer sam se deset godina interesovao za ovaj problem. Danas možemo reći da smo blizu potpisivanja međunarodnog sporazuma između dvije države što je značajno za naše ljude tamo - rekao je Ibrahimović, odgovarajući u parlamentu na pitanje poslanika Bošnjačke stranke (BSCG) Amera Smailovića.
Na državi je odgovornost, navodi on, da olakša našim građanima svoj privremeni boravak u toj zemlji.
- I danas šaljemo poruku građanima da brzo mogu da očekuju potpisivanje ugovora, a vjerujem i tokom dolaska mog kolege iz Njemačke Johana Vadefula i vjerujem da ćemo tada poslati snažnu poruku da je Vlada na zadatku kada je u pitanju briga o našim građanima i dijaspori i ljudima na privremenom radu - kazao je Ibrahimović.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Uskoro potpisivanje međunarodnog sporazuma o priznavanju crnogorskih vozačkih dozvola u Njemačkoj

Za sjutra je zakazana sjednica Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Skupštine Crne Gore.
Na dnevnom redu su dva amandmana na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, koje su podnijeli poslanici Gordan Stojović, Slađana Kaluđerović i Bogdan Božović.
- Dnevni red će se dopuniti naknadno pristiglim amandmanima - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Podsjećamo, poslanici Nove srpske demokratije tražili su izmjene i dopune Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš kojim se briše iz člana jedan odredba da je dinastija „detronizovana protivno Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru aktom nasilne aneksije države iz 1918. godine“.
Na dnevnom redu sjutrašnje sjednice Odbora su i Predlog zakona o izmjeni Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, koji je podnijela Vlada Crne Gore, Predlog zakona o izmjeni Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, koji je podnijela Vlada Crne Gore, Predlog zakona o izmjeni Zakona o Državnom tužilaštvu, koji je podnijela Vlada Crne Gore i Amandmani Odbora na Predlog zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Početak zasijedanja zakazan je za 11 sati.&nbsp;

Sjutra sjednica Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu: Raspravljaće i o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš

Demokratska narodna partija (DNP) i Nova srpska demokratija (NSD) zatražili su brisanje člana 1 iz Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njegoš koji se tiče aneksije da bi podržali izmjene i dopune tog akta, dok opozicija podršku uslovljava zadržavanjem termina –nasilna aneksija– u zakonskom tekstu.
Poslanici crnogorskog parlamenta završili su danas raspravu o predlogu izmjena i dopuna Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, a izjasniće se naknadno.
Izmjenama i dopunama tog zakona, koje su podnijeli poslanici Pokreta Evropa sad (PES) Miloš Pižurica i Gordan Stojović, između ostalog, predlaže se brisanje riječi –nasilna– iz formulacije koja se odnosi na aneksiju Crne Gore 1918. godine.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić rekao je da su predlagači sami predložili izmjene i dopune Zakona, nakon razgovora sa princom Nikolom.
– Imaju opoziciju i dio parlamentarne većine koji se spore oko jednog detalja i mislim da je naš poslanički klub dao jedan dobar predlog kako bi se ta većina obezbijedila i kako bi se uradilo ono što je potpuno ispravno – rekao je Mandić.
On je istakao da predlagač sam treba da procijeni kako da dođe do potrebne većine.
– Mi želimo da se taj dvorac vrati potomcima dinastije Petrović Njegoš, ali da bi se to uradilo morate da povučete neki potez – ili ćete da dodate ovo –nasilna– da imate glasanje i taj zakon, ili da maknete i da iz zakona izbacimo istorijski kontekst – rekao je Mandić i dodao da ne vidi zašto, ako se vraća neki dvorac, u Zakonu terba da bude odredište o nekom istorijskom kontekstu.
On je istakao da se predlog izmjena i dopuna zakomplikovao zbog člana 1, koji treba preurediti.
Pižurica je rekao da će kada bude glasanje vidjeti da li će imati potrebnu većinu.
– Još jednom molim da probate da nađete snage da izglasamo Zakon koji će najzad staviti tačku na tešku poziciju koju ima dinastija Petrović Njegoš i da izglasamo zakon koji će da vrati makar dio onoga što naša dinastija zaslužuje – dodao je Pižurica.
On je rekao da je cilj predloga da se Crna Gora dostojanstveno oduži dinastiji Petrović Njegoš, koja je stvarala njenu državnost, međunarodno priznanje i evropski indentitet.
– Ovaj zakon je civilizacijski gest, da se ispravi istorijska nepravda, a da se ne produbljuju nove podjele, njegova suština je da afirmišemo ono špto je najbolji dio naše tradicije, Cnru Goru kao otvoreno društvo i zajednicu svih građana, bez obzira na vjeru, porijeklo ili političko uvjernje – kazao je Pižurica.
On je istakao da zato taj predlog spaja Crnu Goru, umjesto da je dijeli po linijama prošlosti.
Pižurica je, obrazlažući predlog izmjena i dopuna, rekao da se tim predlogom uvodi rodna ravnopravnost, jer nasljednik dinastičke tradicije više nije samo prvorođeno muško dijete, već prvi put to može da bude i žensko dijete.
On je istakao da se predlogom predviđa da se dvorac Kruševac u Podgorici, sa pripadajućim zemljištem, prenese u vlasništvo potomcima dinastije Petrović Njegoš, što je, prema riječima Pižurice, čin istorijskog poštovanja i kulturnog kontinuiteta, a ne privilegije.
– Jasno se propisuje da u slučaju eventualne prodaje jedini kupac može biti Crna Gora, po unaprijed određenoj cijeni. Nema prostora za zloupotrebu i preprodaju, država ostaje krajnji garant i čuvar tog nasljeđa – rekao je Pižurica.
Kako je naveo, zakonom se vraća plac od pet hiljada kvadrata na Cetinju u vlasništvo države, čime se dodatno potvrđuje odgovornost i povjerenje između države i dinastije.
– Ono što je važno, porodica Petrović Njegoš, iako više od decenije čeka da joj se ispune preduzete obaveze, nije pokazala gramzivost, niti tražila više, već vraća imovinu koja je ranije bila dodijeljena, pokazujući time dostojanstvo i odsustvo pohlepe – naglasio je Pižurica.
On je istakao da najviše pažnje u javnosti nije izazvala nijedna od tih stvari, već jedna riječ – –nasilna–.
– Ona je izostavljena, ne zato što želimo da promijenimo istoriju, već zato što želimo da zakon bude terminološki, pravno, istorijski tačan – rekao je Pižurica i naveo da u međunarodnom pravu aneksija znači prisjedinjenje teritorije bez saglasnosti legitimne vlasti ili naroda.
Kako je dodao, aneksija već po definiciji sadrži element nasilja, pa zato govoriti o nasilnoj aneksiji ima smisla samo retorički, ne pravno ili lingvistički.
Pižurica je rekao da je u julu 2010. godine tadašnja Vlada predložila zakon u kojem nije bilo ni pomena riječi aneksija, a kamoli nasilna, a da je tek na insistiranje tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića novim predlogom zakona iz aprila 2011. godine dodat prvi član za koji se on strogo zalagao.
On je rekao da predložene izmjene i dopune imaju podršku i princa Nikole Petrovića.
Stojović je kazao da je Zakon o potomcima dinastije Petrović Njegoš nastao u direktnoj i kontinuiranoj komunikaciji sa predstavnicima te dinasije, uz puno uvažavanje njihovih stavova i osjećaja.
Kako je naveo, ako neko danas ima problem sa dinastijom Petrović Njegoš, onda ima problem sa fundamentom Crne Gore.
– Crna Gora nije nastala juče, ne počinje 21. maja 2006. godine, već traje vjekovima, a Petrovići su tu državu konačno oblikovali, odbranili – istakao je Stojović.
On je istakao da je tužno što se jedan naslijeđeni problem, koji je država bila dužna da riješi, koristi za stvaranje novih razdora.
Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević rekao je da priča o aneksiji i nepravdi koja je nanesena dinastiji Petrović Njegoš ima nekoliko praznina.
– Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) i njena Skupština, na zathjev kralja Aleksandra Karađorđevića, donijela je posebnu odluku o obeštećenju dinasije Petrović Njegoš, sa desetinama miliona franaka, a to su desetine ili stotine miliona EUR u današnjoj vrijednosti, i onda su potomci dinastije Petrović Njegoš kupovali vile po Nici – rekao je Knežević.
On je rekao da su poslanici DNP-a spremni da glasaju za predložene izmjene i dopune Zakona o statusu potomaka dinastije, ako se iz uvoda izbaci anekcija.
– Ne možemo da prihvatimo da je Srbija anektirala Crnu Goru – dodao je Knežević.
Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Nela Savković Vukčević rekla je da bi izostavljanje riječi nasilna značilo po ko zna koji put ogriješiti se o žrtve, koje još nijesu ni prebrojane, jer gomile fascikli i dalje stoje u Državnoj arhivi.
– O tome se nije pričalo, tek poneki dokument, tek poneki komentar u najužem krugu porodice, zato što kad je došlo novo vrijeme za ideju bratstva i jedinstva ova tema takođe bila tema podjela – rekla je Savković Vukčević, navodeći da je to greška i da su podjele nastale 1918. godine kada je napravljen dubok jaz koji se ne može prevazići.
Ona je rekla da je tada zloupotrebom, pod podmuklim nazivom –bratskog ujedinjenja–, Crna Gora ostala bez dinastije, bez imena, jezika, nacije, kulture, svoje crkve.
– Ona je tada nestala, nije više postojala kao subjekt, prvi put u svojoj u istoriji se našla u tom položaju– navela je Savković Vukčević.
Ona smatra da je nasilna anekcija preblag naziv.
– Ako pitate mene to je preblagi naziv, jer se ovdje radilo o istrebljenju svega što se predstavljalo crnogorskim. To piše i u čitulji porodice Mijuškovića, koja kaže da se u posrbljavanju ne vodi računa gdje je rad svim tim nedjelima – istakla je Savković Vukčević.
Ona je Stojoviću rekla da stoji uz bjelaše i četnike.
– Na istoj toj strani ste. Zbog toga je ovdje predsjednik Skupštine četnički vojvoda, zbog toga je amblem simbol okupirane Crne Gore i Vi ste na naličju te istorije–, kazala je Savković Vukčević.
Poslanik PES-a Vasilije Čarapić rekao je da je Stojović uspio da uzdrma sve ono što je bila politika DPS-a bila u prethodnim decenijama.
– Uspio da uzdrma time što je targetirao istinu koju vi pokušavate moleskim radovima da sakrijete. Vi krečite određene segemnte istorije vaše partije, a Stojović je tu da kaže ono što je suština i da to razotkrije – naveo je Čarapić i dodao da je DPS ugrožen djelovanjem Stojovića.
On je istakao da je suština zakona da se Petrovićima izađe u susret, jer ih je DPS prevario.
– DPS je obećao dinastiji Petrović obeštećenje i zeleni dvorac na Cetinju i to nije ispunio i sada imamo situaciju da želimo da se odužimo dinastiji Petrović i da ispravimo nepravdu, jer su prevareni od Mila Đukanovića i DPS-a, jer se nije realizovano ono što im je obećano ovim zakonom – rekao je Čarapić i istakao da će PES, ako dobije podršku, obešteti dinastiju i ispraviti ono što je prema njima skrivljeno.
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović rekao je da danas Skupština ispravlja nepravdu prema dinastiji Petrovića.
– Danas ispravljamo nepravdu i prema jednoj državi koju smo u jednom mračnom času odvojili od svojih svetinja i predali u ruke onih koji su je pretvorili u svoju fotelju, funkciju, mjesto kriminala i korupcije – naveo je Bogdanović.
On je istakao da je vrijeme da se Crna Gora vrati svom narodu, sebi i slavnoj dinastiji Petrović Njegoš.
Poslanik DPS-a Jevto Eraković rekao je da je današnju temu inicirao PES čija je ideja da izostankom jedne riječi iz prethodnog Zakona stvori istorijsku diskusiju.
– Da nije bilo toga, da je neko ponudio da se dinastiji Petrović obezbijede ove nadležnosti kako zakonsko rješenje i propisuje, sigurni budite ovaj zakon bi bio danas usvojen i predstavnici DPS-a bi glasali za ovaj zakon – kazao je Eraković.
Kako je naveo, niko nema pravo da govori da se predlogom o kojem se danas raspravlja ispravlja bilo kakva istorijska nepravda prema Petrovićima.
– Onaj ko zna crnogorsku istoriju zna kakva je veza između Erakovića i Petroviću, prema tome neću više da vas čujem da vi branite Petroviće, jer ovo nije branjenje Petrovića, nego pokušaj mijenjanja crnogorske istorije – naglasio je Eraković.
Poslanik Socijalističke narodne partije Bogdan Božović rekao je da u Zakonu postoje određeni članovi koji duže vremena služe kao tačka sporenja i podjela.
– Možda je trebalo povesti dijalog kako bi se pokušao postići kompromis oko nekih istorijskih događaja koji su bili duže vremena predmet sporenja – naveo je Božović ističući da dinastija Petrović Njegoš zaslužuje duboko poštovanje.
On je naveo da je istorijska uloga dinastije Petrović Njegoš komplementarna sa istorijskom istinom o nacionalnom karakteru Crne Gore.
– To je posebno izraženo krajem 19. i početkom 20. vijeka. Što se tiče politike kralja Nikole, ona se zasnivala kako se tada govorilo na prvjenstvu u srpstvu – dodao je Božović.
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević rekao je da predložene izmjene i dopune u suštinskom smislu nijesu toliko loše i da bi ih podžao da nema izmjena člana 1 i brisanja riječi –nasilna– aneksija.
– Mi ne možemo i nećemo glasati za ovaj predlog, jasno je svima zbog člana 1. Naš stav je jasan da se 1918. godine desila nasilna aneksija Crne Gore – kazao je Zirojević.

Podijeljena mišljenja o izmjenama Zakona o statusu potomaka Petrović-Njegoša

Somalijski predsjednik Hasan Šeik Mohamud posjetiće Tursku u utorak, kako bi se sastao s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.
Posjeta dolazi samo nekoliko dana nakon što je Izrael postao prva država koja je priznala separatističku regiju Somalilend, uspostavivši odnose kroz međusobni sporazum postignut tokom vikenda.
Iako je Mohamudovo putovanje bilo zakazano prije najnovijih tenzija izazvanih potezom Izraela, izvori iz Ankare očekuju da će se Erdogan tokom sastanka osvrnuti na jednostranu akciju Izraela.
Izvori upoznati s predstojećom posjetom rekli su za arapske medije da Mohamud namjerava razgovarati o rezultatima seizmičkih istraživanja u kojima su u Somaliji učestvovale turske kompanije.
Očekuje se da će oba predsjednika dati saopštenje o ovom pitanju, nakon prošlosedmičnih izjava turskog ministra energetike Alparslana Bajraktara, koji je rekao da Ankara planira da započne operacije bušenja uz somalijsku obalu 2026. godine. Bajraktarove izjave impliciraju da postoje znaci resursa ugljikovodonika u tom području.
Od 2011. godine, Erdoganova vlada uložila je mnogo novca u Somaliju, osnovavši najveću tursku ambasadu na svijetu u Mogadišu i pruživši više od milijardu dolara humanitarne pomoći kao odgovor na sušu i glad.
Turska takođe upravlja velikom vojnom bazom u Mogadišu, dok turske kompanije upravljaju gradskim aerodromom i lukom. Hiljade somalijskih vojnika obučeno je u Turskoj, kako u zemlji, tako i u bazi Turksom u Mogadišu.
Prošle godine, Turska se obavezala da će štititi somalijske vode u okviru povjerljivog sporazuma o saradnji u oblasti odbrane i energetike, nakon eskalacije tenzija između Mogadiša i Etiopije. Prema ovom sporazumu, turski brod za seizmička istraživanja, u pratnji turskih ratnih brodova, sprovodio je energetska istraživanja uz somalijsku obalu.

Predsjednik Somalije putuje u Tursku nakon izraelskog priznanja Somalilanda, očekuje se reakcija Ankare

Ukrajinske Oružane snage su noćas sa 91 bespilotnom letjelicom napale rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina u Novgorodskoj oblasti, a svi poslati dronovi su uništeni, rekao je danas novinarima ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, prenosi agencija TASS.
Nije bilo izvještaja o žrtvama ili šteti nakon napada ukrajinskih dronova.
Lavrov je izjavio da Moskva neće ostaviti napad Kijeva bez odgovora i da su već utvrđeni ciljevi i vrijeme ruske odmazde nakon napada na predsjedničku rezidenciju. Ruski šef diplomatije naglasio je da je ovu akciju sproveo Kijev usred intenzivnih pregovora o rješavanju ukrajinskog sukoba.
Lavrov je ukazao da će pregovaračka pozicija Rusije biti preispitana s obzirom na, kako je naveo, konačni prelazak kijevskog režima na politiku državnog terorizma.
Istovremeno, Lavrov je naglasio da Moskva ne namjerava da se povuče iz procesa pregovora o Ukrajini sa Vašingtonom.
Američki predsjednik Donald Tramp, koji vodi intenzivne mirovne pregovore sa ukrajinskom i ruskom stranom o okončanju rata u Ukrajini, izjavio je juče da je imao veoma dobar telefonski razgovor sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, uoči sastanka na Floridi sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim. Tramp je rekao da su Rusija i Ukrajina „veoma blizu dogovora“.

Lavrov: Kijev dronovima napao Putinovu rezidenciju

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas je usvojilo odluku kojom je legalizovana upotreba kanabisa u medicinske svrhe, piše Klix.
- Nakon godina borbe, opstrukcija, upornosti, konačno! Vijeće ministara je usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe. Kroz glavu mi prolazi prva konferencija u Parlamentu koju smo organizovali i na kojoj smo slušali svjedočanstva ljudi kojima je ulje kanabisa pomoglo. Pred očima su mi suze ljudi koji slušaju njihov vapaj za legalizovanjem lijeka. Prisjećam se svih sastanaka, gostovanja, lobiranja, molbi, svađa, ‘upozorenja’, poruka ljudi u potrebi, vrijedilo je - objavio je Saša Magazinović, bosanskohercegovački političar.
Naveo je da je danas presrećan i zahvalio svima koji su ovih godina učestvovali u borbi koja nije završena.
- Najvažniji korak je napravljen, ali đavo je u detaljima. Nastavljamo dalje, ali sada je mnogo lakše. Hvala punoIrfanu Ribićukoji je bio moj pokretač da se uključim u borbu za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe. Hvala ministarkiDubravki Bošnjakkoja je našla način da zaobiđe opstrukcije i predloži odluku -napisao je Magazinović.
Ova odluka u praksi znači da je sada kanabis po pravilniku iz kolone jedan (strogo zabranjeno), prebačen u kolonu dva (gdje je dozvoljeno korištenje pod strogom kontrolom).
U toj koloni su odavno opijum, morfijum i niz drugih sredstava koji se koriste u medicinske svrhe.

Vijeće ministara BiH usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe

Američki predsjednik ima povoljne ocjene kod svega oko trećine ljudi koji podržavaju stranke za koje Tramp želi da pobijede na vlasti u Francuskoj i Njemačkoj.
Predsjednik SAD Donald Tramp želi da ojača evropski desničarski populistički pokret, ali bi mogao imati više problema nego što očekuje u pridobijanju evropskih birača.
Lider MAGA (Make America Great Again) pokreta je nepopularan u Evropi, čak i među pristalicama desničarskih populističkih partija koje vidi kao saveznike, prema novoj anketi Politika (POLITICO) sprovedenoj u partnerstvu sa agencijom Public First, u kojoj je ranije ovog mjeseca ispitano više od 10.000 ljudi u pet zemalja. Njegovi najveći fanovi su u Velikoj Britaniji, gde je 50 odsto ispitanika bliskih partiji Reform imalo povoljno mišljenje o Trampu. Međutim, u Francuskoj i Njemačkoj, svega oko trećine ljudi koji su rekli da su podržavali desničarske partije izjavilo je da Trampa vidi u pozitivnom svjetlu.
Rezultati ankete dolaze nakon što je Trampova administracija predstavila novu strategiju nacionalne bezbjednosti usmjerenu na njegovanje „rastućeg uticaja patriotskih evropskih partija“, koje dobijaju sve veću podršku u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, iako to još nije pretočeno u izborne pobjede.
Novi podaci iz ankete Politika predstavljaju potencijalno upozorenje za desničarske populističke partije koje pokušavaju da privuku širu podršku, a istovremeno se približe Trampu, jer su ljudi koji su rekli da bi danas glasali za takve partije imali negativnije mišljenje o Trampu nego oni koji su ih podržavali u prošlosti, u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj.
Američki predsjednik je još nepopularniji u opštoj populaciji. U Francuskoj i Njemačkoj, dvije trećine ispitanika imalo je negativno mišljenje o njemu. U Velikoj Britaniji, 55 odsto je izrazilo negativne stavove - tek nešto više nego u SAD, gde je 50 odsto reklo da ima negativno mišljenje. Tramp je najmanje popularan u Kanadi, gdje je 72 odsto ispitanika imalo negativan stav.
Pristalice „patriotskih“ desničarskih populističkih partija koje američka administracija pominje u svojoj bezbednosnoj strategiji znatno više podržavaju američkog predsjednika nego ostali, ali, što je ključno, čak ni one mu nisu dale snažnu podršku.

Politiko: Tramp nepopularan u Evropi - čak i među pristalicama desničarskog populizma

Hamasovo vojno krilo, brigade Izz ad-Din el-Kasam, danas je imenovalo novog portparola, pri čemu je potvrđena pogibija bivšeg portparola Abu Ubejda u izraelskom napadu na grad Gazu u avgustu.
U snimljenom govoru emitovanom u arapskim medijima, novi portparol je oplakivao pogibiju svog prethodnika Abu Ubejda, opisujući ga kao vođu koji je rukovodio medijskim biroom brigada el-Kasam.
- Danas žalimo za Abu Ubejdom, čije je pravo ime bilo veliki vođa Huthejfa Samir el-Kahlut, koji je preminuo nakon dvije decenije frustriranja neprijatelja - rekao je novi portparol Hamasa.
Novi portparol je takođe potvrdio da su izraelske snage u maju ubile Muhameda el-Sinvara, bivšeg komandanta brigada Izz ad-Din el-Kasam. Potvrđena je i smrt drugih visokih vojnih lidera, uključujući Raeda Saada, koji je ubijen ranije ovog mjeseca.
Abu Ubejda je, osim po svom ratnom nadimku, bio poznat i po svojim televizijskim obraćanjima, u kojima je saopštavao novosti o stanju na bojnom polju, hvalio vojne uspjehe Hamasa i ismijavao Izrael.
Tokom svojih pojavljivanja uvijek je imao lice prekriveno crvenom kefijom, pa se o njegovom privatnom životu malo znalo, zbog čega je u arapskom svijetu dobio nadimak „Maskirani“.
U intervjuu iz 2005. godine otkrio je da je njegovu porodicu cionistička milicija prisilno raselila tokom Nakbe 1948. godine i preselila u neimenovano selo u Pojasu Gaze. U vrijeme intervjua sugerisao je da ima oko 20 godina, što implicira da je rođen sredinom 1980-ih.
Izvori unutar Hamasa naveli su da je samo nekolicina ljudi znala njegov pravi identitet prije njegove smrti. Njegovo prvo veće pojavljivanje desilo se 2006. godine, kada je objavio zarobljavanje izraelskog vojnika Gilada Šalita.

Hamas imenovao novog glasnogovornika pokreta, zvanično potvrđena pogibija Abu Obeide

Agencija UN-a za palestinske izbjeglice (UNRWA) objavila je tragične podatke o posljedicama oluje Bajron koja je pogodila Gazu u proteklim danima i uništila više od 42.000 šatora, pogodivši 235.000 osoba.
- Mjeseci rata i raseljavanja primorali su ljude u Gazi da žive među urušenim ruševinama, u improvizovanim skloništima ili u krhkim šatorima. Iako je oluja Bajron, koja je pogodila Gazu od 10. decembra, bila prirodna nepogoda, njene posljedice su izazvane ljudskim djelovanjem - navela je UNRWA.
Procjenjuje se da je 17 zgrada urušeno, a više od 42.000 šatora ili improvizovanih skloništa pretrpjelo potpunu ili djelimičnu štetu u periodu između 10. i 17. decembra, što je, prema podacima Shelter Clustera u Gazi, pogodilo najmanje 235.000 ljudi.
Gazu je i proteklog vikenda pogodilo teško zimsko nevrijeme koje je višestruko uvećalo već ogromne patnje stanovništva izazvane izraelskom invazijom i blokadom.
Najmanje 15 osoba, uključujući tri bebe, umrlo je ovog mjeseca od hipotermije nakon kiša i naglog pada temperatura, saopštile su vlasti u Gazi.
Radnici hitnih službi upozorili su da se ne boravi u oštećenim zgradama zbog rizika od urušavanja, ali, s obzirom na to da je veći dio teritorije pretvoren u ruševine nakon neumornog i kontinuiranog izraelskog bombardovanja, mogućnosti za smještaj su izuzetno ograničene.
Procjene Ujedinjenih nacija iz jula pokazuju da je skoro 80 odsto zgrada u Gazi uništeno ili oštećeno. Od početka primirja između Izraela i Hamasa, ubijeno je 414 ljudi, a 1.142 su ranjene, dok je ukupan broj poginulih Palestinaca dostigao najmanje 71.266, prema podacima Ministarstva zdravlja.
Humanitarne organizacije upozoravaju da isporuke pomoći u Gazu značajno zaostaju za količinama predviđenim primirjem. Izraelsko vojno tijelo nadležno za nadzor humanitarne pomoći saopštilo je da je u protekloj sedmici u Gazu ušlo 4.200 kamiona s pomoći, zajedno sa sanitarnom opremom i zimskim potrepštinama, ali je odbilo da navede tačan broj isporučenih šatora.
Humanitarne organizacije naglašavaju da postojeće zalihe ne mogu zadovoljiti ogromne potrebe.
Od stupanja na snagu primirja, u Gazu je ušlo približno 72.000 šatora i 403.000 cerada, prema podacima Shelter Clustera, međunarodne humanitarne koalicije koju predvodi Norveški savjet za izbjeglice.
- Ljudi u Gazi preživljavaju u krhkim, vodom natopljenim šatorima i među ruševinama. U ovome nema ničeg neizbježnog. Isporuka pomoći nije dozvoljena u obimu koji je potreban - poručio je Filip Lazarini, generalni komesar UN-ove agencije za pomoć palestinskim izbjeglicama, na društvenim mrežama.

Tag: medunarodni-sporazum

Uskoro potpisivanje međunarodnog sporazuma o priznavanju crnogorskih vozačkih dozvola u Njemačkoj

Sjutra sjednica Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu: Raspravljaće i o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš

Podijeljena mišljenja o izmjenama Zakona o statusu potomaka Petrović-Njegoša

Predsjednik Somalije putuje u Tursku nakon izraelskog priznanja Somalilanda, očekuje se reakcija Ankare

Lavrov: Kijev dronovima napao Putinovu rezidenciju

PRATITE TVe UŽIVO