Principi međunarodnog prava važe za sve, uključujući i Sjedinjene Američke Države (SAD).
To je danas izjavio njemački ministar finansija i vicekancelar Lars Klingbajl osvrnuvši se na prijetnje predsjednika Donalda Trampa da bi mogao da preuzme Grenland.
- Isključivo je na Danskoj i Grenlandu da odluče o budućnosti Grenlanda. Teritorijalni suverenitet i integritet moraju se poštovati - rekao je Klingbajl uoči odlaska u Vašington, gdje će učestvovati na sastanku ministara finansija Grupe sedam najrazvijenijih ekonomija (G7).
Eventualno američko vojno preuzimanje ovog arktičkog ostrva bogatog mineralima, koje bi bilo oduzeto Danskoj, dugogodišnjem savezniku, izazvalo bi snažne potrese unutar NATO-a i dodatno produbilo jaz između Trampa i evropskih lidera.
- Bezbjednost na Arktiku jačamo zajedno, kao saveznici u NATO-u, a ne jedni protiv drugih - poručio je Klingbajl.
Sastanak G7 zakazan za ponedjeljak biće fokusiran na pristup ključnim mineralima, u trenutku kada zapadne zemlje nastoje da smanje zavisnost od Kine, imajući u vidu poteze Pekinga da uvede stroge kontrole izvoza rijetkih zemnih elemenata.
Klingbajl je rekao da Njemačka ima snažan interes da proširi međunarodnu saradnju u ovoj oblasti, kako bi ojačala sigurnost snabdijevanja, smanjila zavisnosti i obezbijedila pouzdane ekonomske okvirne uslove.
- Zato je važno da se konsultujemo sa međunarodnim partnerima i - gdje god je to moguće - djelujemo zajednički - rekao je on.
Kina dominira lancem snabdijevanja ključnim mineralima, prerađujući između 47 i 87 odsto bakra, litijuma, kobalta, grafita i rijetkih zemnih elemenata, navodi Međunarodna agencija za energiju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Njemački ministar finansija: Međunarodno pravo važi za sve, uključujući i SAD

Kina je odbacila američke optužbe da vrši ekonomski pristisak i poručila da nove kontrole izvoza materijala rijetkih zemalja predstavljaju legitimna mjeru.&nbsp;
Iz kineskog Ministarstva trgovine su saopštili da su kontrole, uvedene u četvrtak, dio napora Pekinga da ojača svoj sistem kontrole izvoza i bolje zaštiti svjetski mir i regionalnu stabilnost, prenosi SEEbiz.
Mjere, koje sada obuhvataju ne samo materijale rijetkih zemalja već i srodno intelektualno vlasništvo i tehnologije, najavljene su samo nekoliko sedmica prije potencijalnog sastanka između američkog i kineskog predsjednika Donalda Trumpa i Xi Jinpinga.
Iz Ministarstva su objasnili da te kontrole ne predstavljaju zabrane izvoza, te da će zahtjevi koji budu ispunjavali uslove biti odobreni.&nbsp;
- Kina je u potpunosti procijenila potencijalni uticaj ovih mjera na lanac snabdijevanja i uvjerena je da će uticaj biti vrlo ograničen - kazali su iz tog resora.
Nova ograničenja Pekinga takođe zahtijevaju od stranih subjekata da dobiju dozvolu za izvoz proizvoda koji sadrže više od 0,1 odsto rijetkih zemalja domaćeg porijekla ili su proizvedeni korištenjem kineske tehnologije ekstrakcije, rafiniranja, izrade magneta ili recikliranja.&nbsp;
Zahtjevi za predmete koji bi se mogli koristiti u oružju ili drugim vojnim svrhama biće odbijeni.
Ubrzo nakon što je Peking pooštrio kontrolu izvoza materijala rijetkih zemalja, Evropska trgovinska komora u Kini saopštila je da postoji zaostatak u zahtjevima za izvozne dozvole koji čekaju odobrenje, dodajući da nova ograničenja "dodaju dodatnu složenost globalnim lancima snadijevanja rijetkim zemnim elementima".
Kao odgovor na potez Pekinga, Trump je u petak najavio nove carine od 100 odsto na uvoz iz Kine "iznad svih carina koje trenutno plaćaju" počevši od 1. novembra. Trump je takođe rekao da će SAD istog datuma uvesti i kontrolu izvoza na "sav kritični softver".
Berze su pale nakon što je Trump na Truth Socialu rekao da nema šanse da se Kini dopusti da drži svijet „zarobljenim“ svojom politikom o rijetkim zemnim elementima – brišući dva biliona USD tržišne vrijednosti.
Kinesko Ministarstvo trgovine optužilo je SAD za „dvostruke standarde“, ističući da američki kontrolni popis pokriva više od tri hiljade artikala, u poređenju s manje od hiljadu na kineskom popisu.
Kina čini oko 70 odsto globalne ponude i više je puta koristila kritično potrebne minerale kao adut u trgovinskim pregovorima.
Satima nakon pooštravanja kontrola izvoza rijetkih zemnih elemenata, Peking je takođe najavio da će od utorka početi da naplaćuje američkim brodovima koji pristaju u kineske luke, što je odraz nove američke takse za kineske brodove koji dolaze u američke luke, a koja bi trebalo da stupi na snagu istog dana.
SAD čini samo 0,1 odsto globalne brodogradnje, u poređenju s 53,3 odsto za Kinu, prema Centru za strateške i međunarodne studije.
Kinesko Ministarstvo trgovine branilo je svoju recipročnu odluku kao "nužne pasivne obrambene akcije". Iz tog resora su kazali da su američke akcije "ozbiljno narušile atmosferu ekonomskih i trgovinskih pregovora između dvije strane".
Visoki američki i kineski zvaničnici sastali su se u maju u Ženevi na trgovinskim pregovorima, prvima otkako je Trump pokrenuo globalni trgovinski rat. Naknadni sastanak u Londonu u junu doveo je do trgovinskog "okvira", dok su na trećem obje strane signalizirale napredak u pregovorima.
Najnoviji trgovinski sastanci u Madridu u septembru donijeli su "osnovni okvirni konsenzus" o prodaji kineskog TikToka, prije roka za prodaju američkog poslovanja ili zatvaranje aplikacije društvenih medija u zemlji.
Trump i Xi su 19. septembra razgovarali telefonom, ali nijesu finalizovali dogovor o TikToku. Nakon poziva, Trump je objavio da su se on i Xi dogovorili da se sastanu na marginama foruma Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje tokom posljednje sedmice oktobra u Južnoj Koreji.
Dok je Kina ćutala o budućim sastancima, Trump je rekao da će posjetiti tu državu početkom sljedeće godine i da će Xi doći u SAD kasnije.
Međutim, Trump je u petak u objavi na društvenim mrežama zaprijetio da će otkazati nadolazeći sastanak s Xijem nakon najnovijeg kineskog pooštravanja izvoznih ograničenja rijetkih zemalja.

Kina: Naš potez u skladu s međunarodnim pravom

Kancelarija UN za ljudska prava saopštila je danas da je izraelski plan za izgradnju hiljada novih kuća između izraelskog naselja na Zapadnoj obali i blizu Istočnog Jerusalima nezakonit prema međunarodnom pravu, te da bi mogao dovesti obližnje Palestince u rizik od prinudnog iseljenja, što je opisano kao ratni zločin.
Ekstremno desni izraelski ministar finansija Becalel Smotrič je u četvrtak obećao da će gurati unaprijed dugo odlagani projekat naseljavanja, rekavši da će taj potez „sahraniti“ ideju palestinske države.
Portparol kancelarije UN za ljudska prava kazao je da bi plan podijelio Zapadnu obalu na izolovane enklave i da je „ratni zločin da okupaciona sila premješta sopstveno civilno stanovništvo na teritoriju koju okupira“.
Oko 700.000 izraelskih doseljenika živi među 2,7 miliona Palestinaca na Zapadnoj obali i u Istočnom Jerusalimu. Izrael je anektirao Istočni Jerusalim 1980. godine, potez koji većina zemalja ne priznaje, ali formalno nije proširio suverenitet na Zapadnu obalu.
Većina svjetskih sila kaže da širenje naselja podriva održivost rješenja o dvije države jer razbija teritoriju koju Palestinci traže kao dio buduće nezavisne države.
Plan o dvije države predviđa palestinsku državu u Istočnom Jerusalimu, na Zapadnoj obali i u Gazi, koja bi postojala rame uz rame sa Izraelom, koji je osvojio sve tri teritorije u ratu na Bliskom istoku 1967. godine.
Izrael navodi istorijske i biblijske veze sa tim područjem i kaže da naselja pružaju stratešku dubinu i bezbjednost, te da je Zapadna obala „sporna“ a ne „okupirana“.

Kancelarija UN za ljudska prava saopštila da je izraelski plan naseljavanja suprotan međunarodnom pravu

Visoki komesar Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) Filipo Grandi izjavio je danas u Bejrutu da je Izrael vazdušnim napadima na Liban prekršio međunarodno humanitarno pravo, jer su mete bili civili i civilna infrastruktura, prenijela je agencija Rojters.
Grandi je pozvao sve strane da se obustave sukobi u Libanu i Pojasu Gaze. Visoki komesar UNHCR-a boravi u Libanu da bi pomogao da se obezbijedi smještaj za više od 1,2 miliona raseljenih ljudi nakon što je Izrael pojačao vazdušne napade i počeo kopnenu operaciju u Libanu.
Grandi je rekao da ga je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) obavijestila da je Izrael izvršio teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava ciljanjem zdravstvenih ustanova u različitim lokacijama u Linabu.
- Borbe su dovele do toga da oko 220.000 ljudi pređe u Siriju, od kojih su 70 odsto Sirijci i 30 odsto Libanci - naveo je Grandi.
Istakao je da je sada otežan prelazak ljudi iz Libije u Siriju nakon što je Izrael u petak bombardovao put koji vodi do graničnog prelaza Masna.
Više od 2.000 ljudi je ubijeno, a gotovo 10.000 je ranjeno u Libanu za gotovo godinu borbi sa Izraelom. Većina je, kako je saopštilo libansko Ministarstvo zdravlja, poginula u protekle dvije sedmice. Izrael je saopštio da je u sukobu sa libanskom militantnom grupom Hezbolah poginulo oko 50 civila i vojnika.
Hezbolah je i militantna organizacija i politička partija koja kontroliše značajan dio južnog Libana. Sjedinjene Američke Države su ga označile kao terorističku organizaciju, dok je na crnoj listi Evropske unije samo oružano krilo Hezbolaha, ne i politička partija. Hezbolah je od početka rata u Gazi podržavao Hamas, a uživa podršku Irana.

UNHCR: Izrael vazdušnim napadima na Liban prekršio međunarodno pravo

Pretvaranje običnih, ličnih telekomunikacionih uređaja u bombe i ciljanje na hiljade Libanaca koji koriste pejdžere, voki-tokije i drugu elektronsku opremu predstavlja kršenje međunarodnih propisa o ljudskim pravima, rekao je visoki komesar UN za ljudska prava Folker Tirk.
Tirk je na hitnom sastanku Savjeta bezbjednosti UN u petak rekao da mora da se sprovede nezavisna i transparentna istraga o napadima u Libanu u utorak i srijedu gdje su te naprave eksplodirale, ubivši 37 ljudi i ranivši više od 3.400, za šta je osumnjičen Izrael.
Turk je rekao da su eksplozije ne samo prekršile međunarodno pravo o ljudskim pravima, već i ključne principe međunarodnog humanitarnog prava u ratu koji nalažu razlikovanje civila i boraca, proporcionalnost i mjere predostrožnosti.
Međunarodno pravo takođe zabranjuje upotrebu mina koje izgledaju bezopasno, rekao je i dodao da je „ratni zločin činjenje nasilja radi terora među civilima“.
Liban je okrivio Izrael za napade koji su izgleda bili usmjereni na borce libanskog Hezbolaha s kojim Izrael ratuje, ali su mnoge žrtve civilne, uključujući djecu.
Prije sastanka Savjeta bezbjednosti, novinari su ambasadora Izraela pri UN Denija Danona pitali o spekulacijama da Izrael stoji iza eksplozija.
- Ne komentarišemo konkretne napade, ali mogu vam reći da ćemo učiniti sve što možemo da ciljamo te teroriste kako bismo smanjili civilne žrtve - odgovorio je on.
Libanski ministar spoljnih poslova Abdalah Buhabib je optužio Izrael da miniranjem i detoniranjem ličnih telekomunikacionih uređaja teroriše cjelokupno stanovništvo Libana – na ulicama, na pijacama, u prodavnicama i u njihovim domovima gdje su ti podmetnuti uređaji eksplodirali.
Buhabib je insistirao na tome da je Izrael ne samo napao, već je rekao Savjetu bezbjednosti da postoje „zvanične izjave“ i tvit savjetnika premijera Benjamina Netanjahua „koji je nedavno obrisan, a pokazuje odgovornost Izraela i hvali rezultate tog napada“.
Najvjerovatnije je mislio na obrisani tvit Netanjahuovog savjetnika Topaza Lukea koji je navodno retvitovao post koji ukazuje da je Izrael izveo te napade u Libanu i susjednoj Siriji.
Izraelski ambasador Danon je kritikovao libanskog ministra što nikada nije pomenuo Hezbolah i rekao da je narod Libana „zarobljen u stisku ove terorističke organizacije“.
Pomoćnica generalnog sekretara UN za politička pitanja Rozmeri Dikarlo je upozorila Savjet bezbjednosti da eksplozije, kao i više od 11 mjeseci krvoprolića u Gazi, uz skoro svakodnevnu razmjene vatre preko granice Izraela i Libana, predstavljaju ozbiljan rizik za bezbjednost i stabilnost regiona Bliskog istoka.

UN: Pretvaranje običnih uređaja u bombe krši međunarodno pravo

Povodom nedavnog slučaja teškog kršenja prava na privatnost i lično dostojanstvo putem digitalnih kanala, organizacije civilnog sektora upozoravaju da ovakvi oblici postupanja predstavljaju ozbiljno narušavanje osnovnih ljudskih prava, lične bezbjednosti i mentalnog zdravlja, sa dugoročnim posljedicama ne samo po pojedince, već i po povjerenje u institucije i društvene vrijednosti u cjelini.
Kako se navodi u saopštenju, Krivični zakonik Crne Gore, član 175a, jasno propisuje krivičnu odgovornost za neovlašćeno činjenje dostupnim trećim licima sadržaja sa seksualno eksplicitnim elementima, kao i za prijetnje takvim postupanjem. Za zloupotrebu informaciono-komunikacionih tehnologija u svrhu širenja takvog sadržaja predviđena je kazna zatvora do tri godine, odnosno do četiri godine ukoliko je učinilac službeno lice ili je sadržaj učinjen dostupnim većem broju lica.
Posebno se naglašava da krivičnu odgovornost snose ne samo osobe koje prvi put objave sporni sadržaj, već i svi koji ga dalje dijele i prosljeđuju.
Organizacije civilnog sektora pozivaju sve aktere u javnom prostoru – institucije, medije, onlajn platforme i građane – da doprinesu stvaranju ambijenta u kojem se štite dostojanstvo, bezbjednost i pravo na privatnost, umjesto da se podstiču stigmatizacija, govor mržnje i dodatna viktimizacija.
Poseban apel upućen je onlajn medijima i digitalnim platformama da odgovorno moderiraju komentare i uklanjaju sadržaje koji sadrže govor mržnje, prijetnje i ponižavanje, jer takvi sadržaji ne predstavljaju slobodu izražavanja, već produžetak digitalnog nasilja.
Civilni sektor najavljuje da će pažljivo i kontinuirano pratiti postupanje nadležnih državnih organa – tužilaštva, policije i sudova – kako bi se obezbijedilo da slučaj bude riješen zakonito, nepristrasno i u razumnom roku, uz punu zaštitu prava i bezbjednosti oštećene osobe.
– Očekujemo od države odlučnu i hitnu reakciju, koja će jasno obeshrabriti ponavljanje ovakve primitivne i surove prakse – poručuje se u saopštenju.
Saopštenje potpisuju: 
 NVO Juventas, 
 Centar za ženska prava, 
 Udruženje LBTQ žena Stana, 
 SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, 
 Asocijacija Spektra, 
 Udruženje Roditelji, 
 Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, 
 Akcija za ljudska prava, 
 Sigurna ženska kuća, 
 Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro, 
 ERA LGBTI Equal Rights Association for the Western Balkans and Türkiye.

Civilni sektor traži odgovornost i zaštitu privatnosti nakon teškog digitalnog nasilja

Obrazovanje nije privilegija, već osnovno pravo i temelj svakog demokratskog i prosperitetnog društva. Ono mora biti usmjereno na razvoj znanja i vještina, kao i valorizaciju potencijala mladih, kako bi bili osnaženi da aktivno učestvuju u društvu i grade svoju budućnost, saopštila je generalna sekretarka Mreže za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG), Marija Boljević.
Ona je rekla da MOACG cijeni napore Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) i posvećenost resorne ministarke i njenog tima u unapređenju obrazovnog sistema. Dodala je da započete reforme, unapređenje zakonodavnog okvira i veći fokus na kvalitet obrazovanja predstavljaju važne pomake i dobru osnovu za dalji razvoj sistema.
- Poseban akcenat treba staviti na jačanje građanskog obrazovanja i kritičkog mišljenja, kako bi mladi bili osposobljeni da donose informisane odluke, razumiju svoja prava i odgovornosti i aktivno doprinose zajednici. Jednako je važno da obrazovni sistem prati potrebe tržišta rada i mladima omogući sticanje praktičnih i primjenjivih vještina - navela je Boljević.
U tom procesu, dodaje ona, neformalno obrazovanje predstavlja neophodnu dopunu formalnom sistemu, jer mladima pruža prostor za razvoj samopouzdanja, mekih vještina i kompetencija koje im olakšavaju ulazak i bolje pozicioniranje na tržišu rada.
- Kao organizacija koja svakodnevno radi sa mladima širom Crne Gore, Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG) poručuje da mladi imaju ideje i potencijal, te da im je potrebno obrazovanje koje ih osnažuje, prepoznaje njihov trud i talente, a ne sistem koji ih ograničava. Bez mladih u centru obrazovnih politika nema napretka, a bez kvalitetnog obrazovanja nema budućnosti - saopštila je Boljević.

Boljević: Jačati građansko obrazovanje i kritičko mišljenje

U Beogradu je u centru grada održan skup podrške studentskom pokretu u organizaciji formalnih i neformalnih organizacija koje podržavaju studentski pokret. Skup je održan u “formatu otvorenog sajma” i na njemu se nisu obraćali govornici.
Povod za održavanje skupa je obilježavanje prve godišnjice organizovane podrške srpske IT zajednice studentskom pokretu.
U okviru skupa organizovanim pod nazivom “Zajedno uz studente”, postavljeni su štandovi zborova građana, aktivista, a svoj štand postavili su i studenti koji su predvodili antivladine proteste u Srbiji u posljednjih više od godinu dana, prenosi RSE.
Okupljeni su u 11.52 održali akciju 16-minutne tišine za žrtve pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.
Na svom štandu, studenti su organizovali prikupljanje potpisa za zahtjev da se u Srbiji raspišu vanredni parlamentarni izbori.
Sa tim zahtjevom, studenti koji su više mjeseci blokirali fakultete u gradovima širom Srbije, insistirajući na odgovornosti za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu, izašli su u maju 2025.
Izbori bi, prema najavama predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, trebalo da budu održani tokom ove godine. On je tokom prethodnih nekoliko mjeseci više puta mijenjao stav o održavanju vanrednih izbora i pomjerao mogući rok kada bi oni mogli biti raspisani.
Skup podrške studentima u Beogradu održan je u vrijeme kada je jedan broj studenata u Novom Sadu ušao u bojkot nastave zbog dešavanja na Filozofskom fakultetu u tom gradu, nakon što je vanrednoj profesorki Filozofskog fakulteta Jeleni Kleut uručeno rješenje o prestanku radnog odnosa čime je i formalno ostala bez posla.
Tome je prethodila odluka Senata Univerziteta u Novom Sadu da ona ne bude izabrana u zvanje redovne profesorke. Kleut se žalila tu na odluku, ali je prošireni sastav Senata odbio njen prigovor.
Policija je 21. januara izbacila studente sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, koji su se tamo okupili protestujući protiv odluke Senata Univerziteta da Jelena Kleut ne bude izabrana u zvanje redovnog profesora. Studenti i građani su optužili policiju za prekomjernu upotrebu sile, što policija negira.

U Beogradu održan skup podrške studentima

Fenomen virdžina na Balkanu je decenijama istraživan kao etnološki kuriozitet ili istorijska nužnost, ali u tekstu Dušana Jankovića i izvedbi Marte Ćeranić, on postaje duboko intimna, univerzalna priča o potiskivanju sopstvenog identiteta. Radi se o monodrami ,,Virdžina“, koja je posljednji put izvedena 22. januara, u sali Dodesta KIC-a ,,Budo Tomović“.
Kroz intimnu ispovijest, predstava demistifikuje fenomen virdžine i izvodi ga iz etnografskog okvira u univerzalnu priču o potisnutim željama, porodičnim pritiscima i tihom poricanju koje se prenosi s generacije na generaciju.
U svojoj prvoj monodrami, koju u razgovoru za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/zene-imaju-aktivnu-ulogu-u-sprovodenju-patrijarhata">Pobjedu,</a>opisuje kao najtežu pozorišnu formu, Ćeranić ne igra muškarca, već ženu kojoj je identitet nametnut prije nego što je uspjela da spozna sebe. Kroz razgovor o „neizgovorenom“, patrijarhalnim obrascima koji i dalje pulsiraju u savremenom crnogorskom društvu i važnosti pronalaženja mjere, glumica nas vodi iza kulisa uloge koja je od nje zahtijevala apsolutnu unutrašnju transformaciju.
Lik virdžine je biće kojem je društvo nametnulo identitet i ulogu prije nego što je uopšte mogla da spozna sebe. Koliko je za Vas, kao glumicu, bilo izazovno da u sebi pronađete taj prostor potisnute ženstvenosti i kako ste gradili lik koji mora da ,,ubije“ sopstvenu autentičnost da bi ispunio očekivanja zajednice?
ĆERANIĆ: Prvo je bio veliki izazov to što igram monodramu, prvi put. Smatram da je monodrama najteža forma u pozorištu. Suština je da, kao i u životu, tako i na sceni na kraju imate jedino sebe i možete se osloniti jedino na sebe. Nema nikog drugog, niti će se pojaviti neko ko će vam pomoći ako nešto krene kako ne treba. U tom smislu ova forma kao i sama tema jesu ono što moramo da riješimo sa sobom.
Kada je konkretno virdžina u pitanju, tu se ne radi samo o potiskivanju ženstvenosti. To je onaj posljednji sloj uloge koji se vidi na prvi pogled, nije nevažan ali nije presudan, jer ja ne igram muškarca. Ja igram ženu koju su drugi proglasili muškarcem. To je najveći trik ove teme, jer ljudi očekuju da vide muškarca iako znaju kada su kupili kartu šta je i ko je virdžina. Moja virdžina je sve ono naše potisnuto, sve želje i potrebe koje smo od rođenja potiskivali ili maskirali da bi bili prihvatljivi nekom drugom. Za ovih mojih 40 godina života i sama sam često mislila da sam neke stvari prihvatila i prevazišla, kad ono međutim! Sačekaju me nakon nekog vremena opet, pa vidim da nijesam. I eto, odatle dolazi ova monodrama, iz prihvatanja sebe, drugih, sebe u tuđim očima, svojih potreba, želja, ljubavi i života.
Spomenuli ste u ranijem intervjuu da ste gradili lik virdžine „apsolutno iznutra“ i bez klasičnih pozorišnih pomagala, te da ne igrate muškarca nego samu virdžinu. Na koji način ste radili na toj unutrašnjoj transformaciji i koliko je bilo zahtjevno?
ĆERANIĆ: Bilo je super zahtjevno i u nekim trenucima teško. Kao i sve u životu – najteže, a najljepše je naći mjeru. Mjera je sve. Jedino čime sam se vodila i jedino što je važno jeste da dok gledate da to sa mnom i proživite. Da mi vjerujete i da vas takne. Za to treba imati osjećaj za mjeru, da nije ničega previše a da je dovoljno. Životno iskustvo koje sada imam mi je značajno pomoglo da razumijem neke situacije i pojave. Sigurna sam da sam ranije počela da radim na ovoj ulozi da to ne bi bilo to. Prosto nekim stvarima treba vrijeme. Sada potpuno sigurno stojim iza toga što sam uradila, to je to.
U opisu predstave se navodi da monodrama istražuje ,,neizgovoreno“ i ono što se krije u sjenkama muške odjeće. Koji su najteži unutrašnji monolozi koje Vaša junakinja vodi sa sobom, a koje društvo onog vremena (a možda ni današnjeg) nije željelo ili smjelo da čuje?
ĆERANIĆ: Specifičan je taj naš odnos prema roditeljima. Taj odnos u kojem oni griješe iz potrebe da zadovolje potrebu ,,sela“ a onda htjeli vi to ili ne uvlače i vas u situaciju da cijeli jedan život prođe, a da ne izgovorite da su pogriješili. Iz poštovanja im ne govorite da griješe, a vidite i znate da griješe. Živite pogrešno, a ćutite jer će se uvrijediti ako im kažete da uviđate da griješe. To guši i razbolijeva. I pojedinca i porodicu i društvo. I to nije poštovanje a nametalo nam se da jeste. Znači poštovanje nije uslovno rečeno ,,gušenje“ drugog, već sloboda i ljubav.
U „Virdžini“ se bavite posljedicama patrijarhalnog poretka koji je u određenom istorijskom trenutku u Crnoj Gori ženama nametao tuđe odluke o identitetu i tijelu - koliko mislite da se taj obrazac danas promijenio i gdje patrijarhat i dalje najupornije opstaje u savremenom crnogorskom društvu?
ĆERANIĆ: Mislim da patrijarhat opstaje i da je vrlo aktuelan, nažalost. Međutim, mislim da i žene imaju vrlo aktivnu ulogu u sprovođenju istog - nekad potpuno svjesno, nekada ne. Isto tako mislim da je poricanje svega ovoga i bježanje u krajnost apsolutnog feminizma zapravo nešto slično periodu o kom govorimo, samo druga krajnost. Tako, opet dolazim do zaključka da u svemu i za sve treba imati mjeru. Na kraju, poruka i moja želja za savremeno crnogorsko društvo jeste da budu i žive hrabro, punim plućima i cijelim svojim bićem ono što stvarno jesu bez straha od tuđih očekivanja… Jer očekivanja jesu neprijatelj iskustva.
<h3>Virdžina je sama po sebi filozofija</h3>
Publika na Balkanu fenomen virdžina često posmatra kroz prizmu etnologije ili istorijske nužnosti. Međutim, tekst Dušana Jankovića teži dekonstrukciji te slike. Na koji način Vaša monodrama „izvodi“ virdžinu iz okvira društvenog fenomena i pretvara je u živu, intimnu ispovijest žene od krvi i mesa?
ĆERANIĆ: Tako što nema nikakve mistifikacije događaja ili situacija. Posebno su ljudima s ovih prostora bliske situacije i replike koje mogu da čuju. Sigurna sam da svi koji su već gledali ovu predstavu makar jednom u životu su makar u prolazu čuli ili vidjeli nešto od ovoga. Tema je već toliko velika i slojevita da bi bila šteta dodatno opterećivati publiku nekim umjetničarenjem i filozofiranjem. Virdžina sama po sebi je već cijela jedna filozofija. Pogrešna, ali naša.

Tag: medunarodno-pravo