Ministar obrazovanja i zasluga Italije Đuzepe Valditara i ministarka prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore Anđela Jakšić-Stojanović potpisali su Memorandum o razumijevanju. Time se, kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, dodatno učvršćuje već bogata i sadržajna saradnja Crne Gore i Italije u oblasti obrazovanja.&nbsp;
- Posjeta Valditare je realizovana u prijateljskoj i partnerskoj atmosferi, potvrđujući čvrste veze i međusobno povjerenje koje karakterišu odnose između Crne Gore i Italije - navedeno je u saopštenju MPNI.
Nakon sastanka u Ministarstvu, delegacije su zajednički posjetile Gimnaziju „Slobodan Škerović“ u Podgorici, gdje su razmijenjena mišljenja o značaju ulaganja u obrazovanje i ohrabrivanju institucionalnih partnerstava.
- Crna Gora i Italija njeguju kontinuiranu saradnju na brojnim poljima od zajedničkog interesa – od ekonomije i odbrane, do kulture, nauke i obrazovanja. U tom kontekstu, Italija ima značajnu ulogu kao snažan zagovornik evropske perspektive Crne Gore, partner koji pruža dosljednu političku podršku i konkretnu pomoć na putu evropske integracije, kao i pouzdan saveznik u okviru NATO saveza. Potpisani Memorandum predstavlja logičan nastavak bilateralnih napora da se prodube veze u oblasti obrazovanja. Cilj Memoranduma jeste unapređenje međuinstitucionalne saradnje, razmjena znanja i dobrih praksi, kao i jačanje kapaciteta kroz promociju jezika, kulture, inovacija i razmjenu stručnjaka i učenika - navedeno je u saopštenju Ministarstva.
Poseban akcenat stavljen je na tehničko i stručno obrazovanje kao značajnu oblast za savremeno društvo i održiv ekonomski razvoj, u kontekstu regionalnih i evropskih politika usmjerenih ka razvoju vještina i jačanju zapošljivosti, posebno među mladima.
Memorandumom se, pojašnjavaju u Ministarstvu, utvrđuju smjernice za realizaciju konkretnih aktivnosti koje će biti sprovođene uz punu koordinaciju i partnerstvo, kroz zajedničke strukture nadzora i evaluacije, u skladu s najboljom međunarodnom praksom.&nbsp;
Jakšić-Stojanović je izrazila zahvalnost Ministarstvu obrazovanja i zasluga Italije na otvorenosti za saradnju, te uvjerenje da će današnji korak dodatno doprinijeti stvaranju novih prilika za učenike, nastavnike, istraživače i obrazovne institucije obje zemlje.
Ministar obrazovanja i zasluga Italije Valditara je sa svoje strane naglasio da potpisani Memorandum jeste još jedan značajan korak u saradnji između Crne Gore i Italije i podvukao da je ta saradnja od koristi za razvoj obje zemlje, jer nudi obrazovanje koje se sve više približava tržištu rada.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Čvršća saradnja Crne Gore i Italije u oblasti obrazovanja

Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, i stalna predstavnica Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, potpisali su Memorandum o razumijevanju kojim se uspostavlja strateški okvir za saradnju u ključnim oblastima – jačanje ljudskog kapitala, digitalna i zelena tranzicija, savremene vještine, nauka i inovacije.
Saradnja je usmjerena na zajedničke prioritete: stvaranje uslova za zadržavanje talenata u zemlji, jačanje inovacionog potencijala, razvoj infrastrukture kao podsticaja za mlade da ostanu i rade u Crnoj Gori, kao i promociju poslova budućnosti.
Univerzitet Crne Gore izražava punu spremnost da kroz svoje resurse i znanje aktivno doprinosi tim ciljevima.
- Univerzitet Crne Gore spreman je da bude partner u projektima koji jačaju vezu između nauke, društva i razvoja. Vjerujemo da kvalitetno obrazovanje, uz savremenu infrastrukturu, može biti ključni faktor u zaustavljanju odliva mozgova i izgradnji održive budućnosti - naglasio je Božović.
UNDP će pružiti ekspertsku podršku u oblasti javnih nabavki, finansijskog upravljanja, jačanja institucija i povezivanja nacionalnog naučnoistraživačkog potencijala sa razvojnim projektima. Saradnja takođe uključuje umrežavanje sa univerzitetima i partnerima širom svijeta.
- „Ovo partnerstvo povezuje snagu nauke sa razvojnim prioritetima Crne Gore. Zajedno doprinosimo zelenoj i digitalnoj tranziciji, osnaživanju mladih i žena u obrazovanju i povezivanju sa globalnim tokovima znanja i inovacija - poručila je Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica UNDP-a.

1250x600

1084x550

Univerzitet Crne Gore i UNDP: Partnerstvo za razvoj ljudskog kapitala, inovacija i zelenu budućnost

U cilju jačanja međunarodne pravosudne saradnje kao jednog od ključnih stubova u borbi protiv svih oblika organizovanog kriminala, između Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore i Generalnog tužilaštva Kraljevine Španije zaključen je Memorandum o razumijevanju.
Memorandum su, tokom bilateralnog susreta u Madridu, potpisali vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković i glavni tužilac Generalnog tužilaštva Kraljevine Španije Alvaro Garcia Ortiz.
- Zaključivanju Memoranduma doprinijelo je obostrano prepoznavanje važnosti jačanja institucionalne saradnje u borbi protiv teškog i organizovanog kriminala - ocijenio je nakon potpisivanja dokumenta VDT Marković.
Bilateralni susret održan je u okviru konferencije o jačanju institucionalne i operativne saradnje između zamalja Zapadnog Balkana i Latinske Amerike koju je organizovao međunarodni programa saradnje, EL PACTO, koji finansira Evropska unija.
Tokom izlaganja na konferenciji, VDT Marković istakao je značaj međuinstitucionalne saradnje za efikasnu borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala i ostvarivanje kvalitetnih rezultata u prekograničnim istragama.
U panel diskusiji organizovanoj u okviru konferencije u Madridu učestvovala je i zamjenica vrhovnog državnog tužioca Jelena Đaletić.

Unapređenje saradnje tužilaštava Crne Gore i Španije

Potpredsjednik Vlade i šef crnogorske diplomatije Ervin Ibrahimović boraviće danas u zvaničnoj posjeti Sjevernoj Makedoniji, na poziv ministra vanjskih poslova i vanjske trgovine te države, Timča Mucunskog.
Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) je saopšteno da će Ibrahimović razgovarati sa najvišim makedonskim zvaničnicima.
Planirano je, kako su najavili iz tog Vladinog resora, i potpisivanje memoranduma o razumijevanju izmađu dva MVP u oblasti diplomatske obuke.
- Posjeta će biti prilika za razmjenu mišljenja o važnosti evropske perspektive regiona, kao i modalitetima dodatnog intenziviranja saradnje na bilateralnom i multilateralnom planu - kaže se u saopštenju.

Ibrahimović potpisuje memorandum o razumijevanju sa S. Makedonijom u oblasti diplomatske obuke

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) i Alcazar Energy Partners II HoldCo Limited (AEP) sa sjedištem u Londonu, potpisali su danas Memorandum o razumijevanju (MoR), čime je ozvaničen početak pregovora u vezi sa zaključivanjem ugovora o kupoprodaji električne energije iz budućegvjetroparka “Bijela" u opštini Šavnik, čiji je investitor i vlasnik AEP.
Memorandum su u ime EPCG potpisali predsjednik Odbora direktora Milutin Đukanović i izvršni direktor Ivan Bulatović, a u ime AEP partner i koosnivač Markus von Haniel i finansijski direktor Tim Sheahan.
Predsjednik Odbora direktora Milutin Đukanović pozdravio je još jedno strateško partnerstvo naše kompanije sa renomiranim evropskim partnerom, kakav je bez sumnje londonska kompanija ocijenivši da je to još jedan dokaz da smo na dobrom putu da na najbolji način valorizujemo ogroman energetski potencijal naše zemlje u oblasti OIE.
- Drago mi je što smo danas ugostili predstavnike tako renomirane kompanije i vjerujem da ćemo kroz razgovore koji predstoje doći do najboljeg rješenja za obije strane kada je u pitanju valorizacija energije iz vjetroparka “Bijela” - kazao je Đukanović.
Izvršni direktor EPCG, Ivan Bulatović, naglasio je izuzetnu važnost uspostavljanja ovakvih strateških partnerstava za budućnost energetske stabilnosti Crne Gore, koja je ključna za održiv ekonomski razvoj zemlje.
Istakao je da saradnja sa renomiranim međunarodnim partnerima, kao što je Alcazar Energy Partners II HoldCo Limited (AEP), omogućava ne samo modernizaciju sektora, već i ubrzanje tranzicije prema čistijim i održivijim izvorima energije.
- Ovaj Memorandum o razumijevanju predstavlja veoma važan korak u jačanju energetske stabilnosti Crne Gore, jer kroz korišćenje obnovljivih izvora energije, kao što su vjetroelektrane, smanjujemo zavisnost od fosilnih goriva i doprinosimo smanjenju emisije štetnih gasova u atmosferu. Na ovaj način ne samo da ostvarujemo ekološke ciljeve, već i otvaramo nove ekonomske mogućnosti, stvarajući održiva radna mesta i podstičući razvoj novih industrija. Takođe, veliki značaj pripada i pregovorima o Ugovoru o kupoprodaji električne energije - naglasio je Bulatović.
Iz Uprave AEP-a ističuovo partnerstvo predstavlja potvrdu posvećenosti razvoju održivih i finansijski održivih infrastrukturnih projekata na Zapadnom Balkanu.
- Zajedno sa EPCG, fokusirani smo na podršku energetskoj sigurnosti Crne Gore i dugoročnom ekonomskom razvoju kroz vjetropark Bijela, dok istovremeno igramo ključnu ulogu u prelasku zemlje na čistu energiju. Ovo partnerstvo je nastavak dokaza naše posvećenosti razvoju najveće platforme za obnovljive izvore energije na Zapadnom Balkanu - navodi se u poruci jednog od koosnivača AEP-a Daniela Kalderona, koju su tokom razgovora prenijeli predstavnici te kompanije.
Projekat vjetroelektrane, koji je u vlasništvu AEP-a, predviđa instaliranje kapaciteta od 118,8 MW, a cilj ove saradnje je usmjeren na usklađivanje uslova za prodaju proizvedene električne energije EPCG-u.
Ovaj Memorandum predstavlja osnovu za početak pregovora o budućem Ugovoru o kupoprodaji električne energije (PPA), koji bi trebao biti finalizovan u narednom periodu.
Obje strane su se saglasile da, u okviru predviđenog roka od 90 dana od dana potpisivanja, nastoje postići detaljan dogovor o uslovima za zaključivanje PPA-a. Ovaj MoR, iako neobavezujući u pravnom smislu, jasno definiše volju obje strane da nastave sa daljim pregovorima i razvijanjem ovog važnog energetski infrastrukturnog projekta.
Ovaj memorandum predstavlja ključan korak u daljoj energetskoj stabilnosti Crne Gore i razvoju održivih izvora energije, potvrđujući opredjeljenje obje strane za realizaciju dugoročnih projekata od zajedničkog interesa.
Potpisivanju su prisustvovali i tehnički direktor EPCG Ljubiša Đurković, izvršni rukovodioci Direkcije za razvoj i investicije Ivan Mrvaljević i Direkcije za upravljanje energijom Darko Krivokapić te predstavnici AEP-a Daniel Lancha i generalni menadžer za Crnu Goru Marko Radulović.
 
&nbsp;

Početak pregovora o kupoprodaji električne energije iz budućeg vjetroparka “Bijela”

Ministar javne uprave mr Maraš Dukaj boraviće naredna dva dana u Rimu, glavnom gradu Italije.
Dukaj će se sastati s ministrom javne uprave Italije Paolom Zangrilom, povodom potpisivanja Memoranduma o razumijevanju između Ministarstva javne uprave Crne Gore i Odjeljenja za javnu upravu Predsjedništva Savjeta ministara Italije u oblasti reforme javne uprave.
- Svrha ovog memoranduma je promovisanje saradnje i razmjena iskustava u oblasti reforme javne uprave, u cilju osnaživanja bilateralnih odnosa i stvaranja povoljnog terena za buduću razmjenu iskustava i dobrih praksi u ovoj oblasti, kao i uspostavljanja moderne i transparentne javne uprave - kazali su iz Ministarstva javne uprave.
Tokom boravka u Rimu, Dukaj će posjetiti i Agenciju za sajber bezbjednost i razgovarati sa ključnim predstavnicima Agencije. 
- Ovaj susret je prilika za osnaživanje saradnje u oblasti sajber bezbjednosti, a iskustva italijanskih kolega u ovom domenu su posebno značajna u susret uspostavljanju Agencije za sajber bezbjednost u Crnoj Gori - kazali su u MJU.

Dukaj u Rimu potpisuje Memoranduma o razumijevanju

Potpredsjednik crnogorske vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj kazao je da rekonstrukcije Vlade ili novih dogovora uvijek može biti, te da je Albanski forum sa premijerom Milojkom Spajićem samo programski tu na evropskom putu Crne Gore.
Đeljošaj je oštro odbacio inicijative da se mijenja Zakon o državljanstvu, da bi se dozvolilo dvojno, i upozorio da bi to značilo promjenu nacionalne strukture Crne Gore, koja bi - kako je rekao - naišla na žestok odgovor.
Za izmjene zakona zalažu se predstavnici prosrpske "Koalicije za budućnost Crne Gore" (bivši Demokratski front) koja je dio vladajuće većine, a inicijativu je podržao i premijer Milojko Spajić.
Đeljošaj, koji je i predsjednik Albanske alternative, u intervjuu za Glas Amerike poručio je i da se neće mijenjati Ustav da bi se srpski jezik uveo kao službeni, na čemu takođe insistiraju čelnici bivšeg Demokratskog fronta.
Govoreći o crvenim linijama za učešće njegove stranke u vladi, rekao je da bi to bile odluke koje nisu usklađene sa politikom Evropske unije i Sjedinjenih Država, ali i naglasio da se u Crnoj Gori trenutno stvara ambijent koji bi takođe mogao da bude "crvena linija". Nije isključio ni mogućnost nove rekontrukcije vlade ili "novog dogovora".
Đeljošaj je prethodnih dana u Vašingtonu predvodio delegaciju crnogorske vlade koja je sa zvaničnicima u Stejt departmentu potpisala memorandum o jačanju ekonomske saradnje.
Glas Amerike: Vlada Crne Gore, čiji ste potpredsjednik, izabrana je prije gotovo godinu dana. Kao što znamo, u međuvremenu je rekonstruisana, uz direktno učešće ministara iz bivšeg Demokratskog fronta, sadašnje koalicije "Za budućnost Crne Gore", što je tada zabrinulo i Ameriku i Evropsku uniju zbog proruskih i anti-NATO stavova te koalicije. Da li su njihova strahovanja bila opravdana? Kakva je vaša saradnja sa predstavnicima te koalicije u vladi, imajući u vidu da imate suprotne stavove u pogledu mnogih pitanja, prije svega spoljnopolitčkih?
Đeljošaj: Mi smo prošle godine napravili taj jedan korak koji je kod dosta javnosti, možda i kod partnera gledan sa skepsom. Meni je važno da odluke koje je donijela Vlada Crne Gore, ni jedna nije bila u suprotnosti sa onim što je spoljna politika Crne Gore, usklađena sa Evropskom unijom i našim partnerima, Sjedinjenim Američkim Državama. Sada, da li je bilo puno izjava? Jeste. Da li je bilo puno nekih najava da će se nešto raditi? Bilo je. Ali odlukama ne možemo da prigovorimo, tako da smo u tom dijelu zadovoljni. Da li smo zadovoljni ambijentom koji se kreira, apsolutno da nismo. To nije ono što treba Crnoj Gori. Crna Gora je napravila velike korake prema Evropskoj uniji. Ova vlada je napravila ogroman uspjeh u evropskim integracijama. Svjestan sam da smo toj vladi dali veliki legitimitet, manjinske partije. Taj legitimitet smo dali svjesno, za jedan cilj, a to je da otvorimo put ka EU. Ali legimitet koji uvijek ima svoju crvenu liniju.
Glas Amerike: A koje su to crvene linije?
Đeljošaj: Samo prvo da budem korektan prema kolegama s kojima radimo u vladi i da potenciram da funkcionišemo kolegijalno. Imamo dobru komunikaciju, pokušavamo da ono što su potrebe svakog resora ispunjavamo kolegijalno, bez obzira na naše velike razlike koje isplivavaju možda više u skupštini ili u iznošenju stavova o pitanjima koja možda nisu direktno povezana sa samom vladom. Nećemo kriti naše stavove, vidimo da ih ne kriju ni naši partneri, ali se uvijek nadam da će odluke Vlade Crne Gore, države Crne Gore opstati u onoj liniji u kojoj treba da budu, a to je usklađenost sa EU i SAD.
Glas Amerike: Pomenuli ste crvene linije. Koje su to crvene linije?
Đeljošaj: Crvene linije su odluke Vlade Crne Gore koje nisu usklađene sa spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije, koje neće biti u potpunosti usklađene sa, za mene najznačajnijim partnerom - Sjedinjenim Američkim Državama. Mi smatramo sebe čuvarem da ne dođe do toga, ali to su naše crvene linije. Naravno, ambijent koji sam spomenuo i koji se kreira, i to može u nekom momentu da bude crvena linija. Jer se svaki dan stvara ambijent gdje mi kao ličnosti koje vode neke institucije svakodnevno šaljemo poruke kao da smo partijski aktivisti... Ja sam potpredsjednik vlade. Mogu da budem predsjednik bilo koje političke partije, nacionalne, građanske, ali ja treba da se ponašam i odnosim sa svojim izjavama u skladu sa politikom države Crne Gore. I tačka. Ponekad može biti nedostatak snalaženja kod nekih kolega koje su tek sad dio vlasti. Ali to je nešto što ukazujemo na svakom sastanku i koje mogu biti u nekom trenutku problematične u saradnji ako se sa tim (izjavama) ne prekine. Našim javnim nastupima se kreira percepcija u javnosti, negdje se šalju neke poruke koje građani onda prihvataju. Taj ambijent u društvu nije dobar, jer je Crna Gora građanska država. I samo kao građanska treba da ostane. Gdje su svi zadovoljni i gdje će svi raditi zajedno, bez obzira koje su nacionalnosti, vjeroispovjesti. I da se krećemo ka tome da budemo naredna članica EU.
Glas Amerike: Vi ste tokom sastanka sa zamjenikom pomoćnika američkog državnog sekretara za Zapadni Balkan Aleksandrom Kasanofom upozorili na "potencijalno destabilizujuće aktivnosti kleronacionalističkih struktura čiji cilj je narušavanje evropske perspektive Crne Gore". Na koje ste strukture i aktivnosti konkretno mislili?
Đeljošaj: Mi smo svjesni naših političkih razlika. Naša je politika jasna i ono što zastupamo većinski u vladi je ova građanska, evropska i proamerička politika. Ponudili smo ruku saradnje i strukturama koje nisu bile na toj liniji politike, ne da bi se mi promijenili i nastavili neku drugu politiku, nego da zajednički nađemo model da se ova druga strana privikava na ono što je većinska želja Crne Gore. Jesu li u dovoljnoj mjeri radili na tome do sada, nisu. Da li su ispoštovali ono što su i sami potpisali, nisu. Da li ima intencija da mogu da ugroze put prema EU, trenutno mislim da ne mogu, jer većinska Crna Gora je ta koja želi da ide ka EU. I mislim da imamo snage i kapaciteta da taj put odbranimo. Ali uvijek smo tu da upozorimo, da budemo budni. Mislim da se ono što se uradilo da Crna Gora postane naredna članica EU u zadnjih desetak godina i više, i ovo što je urađeno kada je riječ o članstvu u NATO-u, ne smijemo kao nova generacija da ugrozimo. I bićemo na braniku da sačuvamo to.
I ja ću uvijek sa našim partnerima, koji su nam najviše pomogli na tom putu - a to su sigurno SAD, podijeliti naše zabrinutosti, razgovarati o svim izazovima kako bismo sve prepreke sjutra na našem putu pokušali zajedno da rešavamo. Veoma je važan sada jedan momenat, a to je međuvladina komisija u decembru gdje ćemo vjerujem zatvoriti četiri poglavlja, gdje su ministarstvo kojim ja rukovodim, kolega (Maraš) Dukaj i Ervin Ibrahimović, dali ključni doprinos zajedno sa ministarkom evropskih poslova i premijerom, da dođemo do ispunjavanja uslova za zatvaranje poglavlja. I mislim da će onda biti momenat da vidimo i sa našim partnerima da li smo spremni u ovakvom timu da nastavimo još snažnije prema ispunjavanju standarda EU ili treba učvrstiti taj tim sa još struktura koje su jasnije iskazane prema evropskim vrijednostima.
Glas Amerike: Samo da pojasnimo malo. Strukture koje ste kritikovali, da li tu mislite na pripadnike koalicije "Za budućnost Crne Gore"? I sa kojim bi ste to strukturama jačali proevropsku orijentaciju vlade? Koga vidite kao moguće partnere?
Đeljošaj: Skoro 80 odsto građana Crne Gore želi da ona bude naredna članica Evropske unije. To je ogromna podrška, gdje ne možemo i nećemo dozvoliti da strukture koje imaju manju podršku, taj put ugroze. Najveći problem na tom našem putu i kod naših partnera mogu biti ove strukture koje pominjemo, gdje imamo dijametralno različite stavove, posebno o spoljnoj politici. To je velika razlika i nema potreba da ponavljamo. S druge strane, u tih 80 odsto građana koji žele da idu ka EU je ta snaga koja uvijek može da se nadomjesti kako bismo taj proces završili onako kako i ti građani očekuju, i kako očekuju i naši partneri, i što je jedini mogući put Crne Gore.
Glas Amerike: A te nove strukture, to mislite uvesti kroz neku novu rekonstrukciju vlade ili nove izbore?
Đeljošaj: Mi smo napravili rekonstrukciju drugačije od dogovora. Prema sporazumu, rekonstrukcija je trebalo da se desi sada ili u novembru. Prema sporazumu je bilo da se Demokratski front uključi. U tu prijeveremenu rekonstrukciju, kako je ja zovem, se uključila i Bošnjačka stranka, a ne samo DF kako je bilo predviđeno tim famoznim sporazumom za koji ja kažem da više ne postoji za mene. Samo smo programski tu sa premijerom u našem evropskom putu i sada uvijek može biti rekonstrukcije ili novih dogovora. Da možda partneri koji ne poštuju ono što su potpisali, da se vrate da to poštuju. Uvijek ima raznih mogućnosti. Ali najvažnije je šta žele građani. I mislim da svi mi političari treba sa tim da se uskladimo i da slušamo glas građana i da radimo na tome da bude što veća podrška evropskim integracijama.
Glas Amerike: U Crnoj Gori su objavljeni rezultati popisa poslije kojih dio vladajuće koalicije, predvođen predsjednikom parlamenta Andrijom Mandićem, insistira na tome da se srpski jezik bude uveden kao službeni. Mandić je u jednom intervjuu otišao i korak dalje i rekao da će tražiti da u javnim službama, policiji i vojsci bude procent Srba kakav je bio na popisu. Kako vi to komentarišete?
Đjeljošaj: Ja smatram da je to ponižavajuće za one koje zastupa. Ja iskreno i prije popisa i poslije popisa nisam komentarisao. Za mene je ponižavajuće govoriti nekome kako da se izjasni. Onda još više nakon toga komentarisati kako se neko izjašnjava. To su velike razlike i to su dva svijeta. Ja se u tom svijetu ne snalazim i ne znam kako bih komentarisao. Crna Gora je demokratska država, ima pravo na svoje razmišljanje, na svoj osjećaj... Crna Gora je završila jedan proces, jako uspješno i bez tenzija, imali smo samo neke strukture koje su se uključivale i učile nekog ko je šta. To je bilo ispod nekog nivoa uključivanja. Tako da ovaj dio vidim samo kao nastavak tog folklora.
Snovi su dobri, neka se sanja. Crna Gora ima svoj Ustav, jako dobro uređen i evropski. Teži ka EU. Promjene Ustava, u stvarima kojima se definišu državnost i njen koncept, mislim da su definisane tako da nisu realne da se dese. Mislim da će i ova inicijativa ostati na praznoj priči, na izjavama. Neće biti bitnih promjena. I te stvari najviše štete tom narodu za koga se tako neko zalaže. I to oko zastupljenosti i zapošljavanju, da se targetiraju ljudi, a ne da imamo profesionalnost, znanje, iskustvo... To možda da ste u opoziciji i pokušavate nešto, ali su ovo ljudi koji su sada u vlasti i pričaju sa istim žargonom kao opozicija, čak možda sa jačim, to mi je neshvatljivo. I te strukture nemaju neku podršku građana. Ja sam malo analizirao izbore u Podgorici i ako pogledamo ukupno biračko tijelo, upisano, koji imaju mogućnost da glasaju, oni su na nekih desetak odsto. Pola nije ni izašlo. Nije to neka podrška koja može da poteže ovako velike promjene koje se pominju. To vidim samo kao pokušaje da se nešto kaže.
Glas Amerike: Osim te inicijative, postoje i one da se izmijeni zakon o državljanstvu da bi se dozvolilo dvojno, zatim da se usvoji zakon o stranim agentima po ugledu na ruski. Koliko te inicijative produbljuju postojeće podjele u Crnoj Gori i s obzirom na to da dolaze iz dijela vladajuće većine, da li će vas navesti da preispitate učešće u vladi?
Đeljošaj: Biću jasan. Mislim da su to stvari koje su onako da se ne vidi, ali su potezi kako bi se usporio evropski put Crne Gore. I vrijeme kad je najavljen zakon o stranoj agenturi. I neke druge izjave o nekim procesima koji su daleko otišli. Mislim da neće u tome uspjeti. Ponavljam, 80 odsto građana su za Evropsku uniju. Zakon o državljanstvu će biti iste sudbine. Kada je riječ o zakonu o državljanstvu, ja sam neđe i reagovao, jer je gospodin Mandić, praveći svoje kalkulacije, pominjao i nekoliko puta Albance. Ja sam mislio da će prestati. I onda sam mu rekao da o tome nema potrebe da brine. Ima ko da brine.
Da ne uvlači u svoje projekte koji bi značili promjenu nacionalne strukture jedne države. Da u tome ne želimo da učestvujemo. Da su Albanci građani Crne Gore, doživljavaju je kao svoju državu. Rade u Crnoj Gori, daju svoj doprinos i nikada nećemo podržati projekte koji su u suprotnosti sa rezolucijama Ujedinjenih nacija da se promijeni nacionalna struktura jedne države. I ne samo da je crvena linija, nego je to linija koja bi dovela do velikog razdvajanja u Crnoj Gori, kada bi neko krenuo u to. I naravno ne samo kod mene, nego u političkom subjektu, narodu kojem pripadam imao bi žestoki odgovor, kad bi se krenulo o zakonu o državljanstvu što ima samo jedan cilj, a to je da se promijeni nacionalna struktura Crne Gore. Crna Gora je opstala kakva jeste, imamo rezultate i idemo dalje. Bićemo na braniku da se to odbrani, na koji god način bude trebalo.
Glas Amerike: Sa Sjedinjenim Državama ste potpisali Memorandum o razumjevanju čiji je cilj, kako je saopšteno, jačanje ekonomske saradnje. Da li će to dovesti do toga da američke kompanije budu prisutnije u Crnoj Gori, u kojim sektorima i da li ima nekih konkretnih inicijativa posle ove runde ekonomskih dijaloga sa američkim zvaničnicima i ekspertima?
Đeljošaj: Ja mislim da je ovo jedan novi početak odnosa Crne Gore sa SAD, mi smo imali i imamo odlične odnose. Imali smo veliku podršku SAD da Crna Gora postane NATO članica, tu smo sada partneri. Ovo je sad neko novo poglavlje, a to je razvoj ekonomije. Naš krajnji cilj je veća prisutnost američkih investicija u Crnoj Gori. Imali smo na visokom nivou sastanak, potpisali smo sporazum i želimo da vrlo brzo vidimo realizaciju tog sporazuma. Ako se odmah na početku može nešto vidjeti jeste da smo odmah imali sa biznis kompanijama jedan sastanak, gdje je bilo jedno veliko interesovanje kompanija renomiranih iz Sjedinjenih Američkih Država koje žele da investiraju u Crnu Goru i koje vide Crnu Goru, posebno nakon sporazuma, kao destinaciju gdje mogu svoj novac da investiraju, vide kao državu gdje postoji sigurnost kao NATO članica, a nadamo se sjutra kao i članica EU, tako da ovo vidimo kao novi početak naših odnosa, ali u ekonomiji, ne samo u onome što je bilo političko, vojno. Sada je tu i ekonomija, to je nešto što je veoma značajno za Crnu Goru i radujemo se dolasku investicija iz Amerike, ne samo zbog investicija i novca koji će investirati u našu državu, nego i vrijednosti koje će donijeti te investicije sa tim kapitalom koji će doći u Crnu Goru.
Glas Amerike: Ako nije prerano govoriti, možete li mi konkretno reći, o kojim investicijama je riječ, za koje su to sektore zainteresovane američke kompanije?
Đeljošaj: Da počnemo od energetike, sajber bezbjednosti, turizam, infrastruktura, ovo su bila četiri stuba neka koji su bili fokusirani tokom pripreme sporazuma, memoranduma koji smo potpisali, a i prisustvo sinoć kompanija iz ovih sektora. Još je tu bilo i sektora i drugih industrija i vojne industrije i drugih sfera, ali ovo je taj glavni fokus gdje se pokazuje interesovanje američkih kompanija za Crnu Goru.
Glas Amerike: Kada bi se mogla očekivati konkretizacija tih interesovanja?
Đeljošaj: Ne zavisi sve samo od nas, mi nastavljamo tu komunikaciju, imamo veliku podršku američke ambasade u Podgorici, i naše ovdje tokom ovog ekonomskog dijaloga. Sve ove radne grupe iz svih ovih sektora koje smo imali ukazuje na to da ćemo i da možemo očekivati realizaciju i nekih investicija sa američkim partnerima brzo, a nadam se da možemo započeti nešto i sledeće godine. Ne možemo pričati o rokovima, ipak to su investicije kompanija koje nisu odavde, i njihova je odluka kada će da počnu investicije, ali sigurno je da je ova naša posjeta i ovaj memorandum koji smo potpisali jedan korak bliže svemu onome ko je imao plan investirati u Crnoj Gori.
Glas Amerike: U Vašingtonu boravite dvije nedelje uoči predsjedničkih izbora u Americi. Da li njihov ishod može na bilo koji način da utiče ekonomsku saradnju dvije zemlje i njihove ukupne odnose?
Đjeljošaj: Političari u Crnoj Gori i svugdje su prolazni. Države i njihova prijateljstva i savezništva opstaju. Mislim da će tako biti između Crne Gore i SAD. Mi smo saveznici u NATO-u, prijatelji, partneri, nastavićemo tako bez obzira ko bude na rukovodećim pozicijama u Crnoj Gori i SAD.
Glas Amerike: Kada je riječ o ekonomskoj situaciji u Crnoj Gori, znamo da se povećavaju plate. Iz Svjetske banke je nedavno saopšteno da će to vjerovatno imati blaži uticaj na inflaciju. Da li građani, uprkos povećanju plata, mogu da podnesu i blaži rast inflacije, posebno imajući u vidu da je Crna Gora, uz Srbiju - prema izvještaju Svjetske banke, do jula bila iznad regionalnog prosjeka po stopi inflacije?
Đeljošaj: Do kraja mjeseca očekujemo uvećane plate za naše građane po programu Evropa sad 2. Znajući kad to dolazi, na vrijeme smo reagovali, kroz program ograničavanja cijena koji je počeo početkom septembra. Imamo već prve analize koje je radio MONSTAT da je inflacija u septembru bila najniža u poslednje dvije tri godine. Isto očekujemo u oktobru i akciju smo limitirali vremenski do 31. januara, ne slučajno već planski, da prođe nekoliko mjeseci dok bude počela implementacija većih plata. Tako da ćemo svaki mjesec pratiti dešavanja na tržištu i izvještaje MONSTAT-a. Za početak, zadovoljni smo inputima iz septembra . Očekujemo da ćemo moći da zadržimo nivo inflacije tako da građani neće osjetiti i da će povećanja plata dovesti do boljeg standarda. I da neće inflacija to povećanje da ugrozi.
Glas Amerike: Stopa inflacije je jedno pitanje, dok je drugo pitanje faktičko stanje u prodavnicama gdje su cijene i dalje visoke. Da li povećanje zarada dovoljno da nadomjesti rast troškova koji su se povećavali prethodnih godina i trenutno su visoki?
Đeljošaj: To su bila globalna kretanja gdje Crna Gora nema toliko razvijenu ekonomiju da bude imuna da se inflacija ne uvozi. Mi zavismo puno od uvoza, tako da taj dio ne možemo kontrolisati u velikoj mjeri, nego samo pratimo kretanja i imamo mjere na raspolaganju, kao što je bila akcija limitiranja cijena, gdje smo zaustavili rast cijena i inflaciju, čak imamo deflaciju u septembru. Nastavićemo narednih mjeseci da pratimo stanje i očekujem da rast cijena ne ugrozi porast plata. Ja ne očekujem da može biti rasta cijena jer mi smo barem do 31. januara sve limitirali, tako ako bude potrebe nastavićemo tu akciju.
Glas Amerike: Da li se može očekivati i pad nekih cijena?
Đeljošaj: Limitirali smo marže. Izvještaj iz septembra jeste da su neke cijene pale, pogotovo prehrambena industrija, minus 1,7 odsto. Pratićemo narednih mjeseci. Ponoviću da je Crna Gora jako uvozno limitirana, tako da što se tiče cijena imamo ovu mogućnost limitiranja marži, a ne toliko mogućnost uticaja na same cijene i proizvodne kapacitete koje imaju u drugim državama za robu koju mi uvozimo.

Đeljošaj: Uvijek može biti rekonstrukcije Vlade, mijenjanje Zakona o državljanstvu naišlo bi na žestok odgovor

Mitropolit Srpske pravoslavne crkve Pahomije Gačić doživio je saobraćajnu nezgodu u blizini Preševa, potvrđeno je za portal InfoVranjske.rs.
Do nesreće je došlo dok se mitropolit vraćao sa bogosluženja u selu Reljan, nadomak Preševa. U vozilu se, pored njega, nalazio i njegov najbliži saradnik Branimir Stojančić.
Prema dostupnim informacijama, Pahomije nije zadobio ozbiljne tjelesne povrede.
Podsjetimo, vladika Pahomije je u više navrata bio optuživan za seksualno zlostavljanje maloljetnika, ali nikada nije pravosnažno osuđen. Sudski procesi protiv njega vođeni su u periodu od 2003. do 2006. godine, ali su završeni oslobađajućim presudama ili obustavom postupaka zbog zastarjelosti.
Njegovo nedavno unapređenje u čin mitropolita izazvalo je ogorčenje u dijelu javnosti, naročito među organizacijama koje se bave zaštitom djece i ljudskih prava.

Pahomije doživio saobraćajnu nezgodu kod Preševa

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je večeras da su se zvaničnici Tajlanda i Kambodže složili da se sastanu i razgovaraju o prekidu vatre, jer su dvije zemlje u sukobu od četvrtka oko graničnog spora.
- Složili su se da se odmah sastanu i brzo postignu sporazum o prekidu vatre - napisao je američki predsjednik na svojoj društvenoj mreži Truth Social poslije razgovora.
Dugotrajni granični spor između dvije zemlje prerastao je u četvrtak u sukobe u kojima su učestvovali ratni avioni, tenkovi, kopnene trupe i artiljerija. U tom sukobu je poginulo 33 ljudi.
- Tajland, kao i Kambodža, želi trenutni prekid vatre i mir - dodao je američki predsjednik.
Dugotrajni granični spor između dvije zemlje prerastao je u četvrtak u sukobe u kojima su učestvovali ratni avioni, tenkovi, kopnene trupe i artiljerija.

Tramp: Zvaničnici Kambodže i Tajlanda pristali da razgovaraju o prekidu vatre

Izrael je saopštio da je spreman da uspostavi humanitarne koridore radi omogućavanja dopremanja pomoći konvojima Ujedinjenih nacija u Gazu.
Izraelska vojska je u subotu objavila da će takođe dozvoliti nastavak vazdušnog desanta humanitarne pomoći za stanovništvo u Gazi. Prve pošiljke, kako se navodi, sastoje se od sedam paleta sa brašnom, šećerom i konzerviranom hranom, koje su obezbijedile međunarodne organizacije.
Ova objava dolazi u jeku rastućeg međunarodnog pritiska na Izrael, dok humanitarne organizacije upozoravaju na sve prisutniju glad u enklavi, uz izvještaje o ljudima koji umiru od neuhranjenosti.
<h2>Još jedno demantovanje iz Tel Aviva</h2>
Izrael je saopštio da je „započeo niz mjera usmjerenih na poboljšanje humanitarnog odgovora u Pojasu Gaze“ i da je spreman da sprovodi humanitarne pauze u gusto naseljenim područjima.
Istovremeno, izraelske vlasti su odbacile tvrdnje o namjernom izgladnjivanju stanovništva Gaze, ocjenjujući ih kao lažne, uprkos sve većem broju nezavisnih izvještaja koji govore suprotno.
Navodi se i da je nastavljeno snabdijevanje električnom energijom za postrojenja za desalinizaciju u Gazi, koja bi trebalo da obezbijede vodu za oko 900.000 stanovnika.
<h2>Međunarodni apel</h2>
Ujedinjene nacije, brojne humanitarne organizacije, kao i neki od najbližih saveznika Izraela, pozvali su tu zemlju da omogući nesmetan i potpun pristup pomoći za civile u Gazi.
Izrael, međutim, navodi da je odgovornost za distribuciju pomoći na terenu isključivo na UN-u i međunarodnim organizacijama, te da je na njima da osiguraju da pomoć ne završi u rukama Hamasa, prenosi BBC.
Uprkos ovim tvrdnjama, Izrael je još početkom marta potpuno obustavio isporuku pomoći Gazi, a dodatna ograničenja uvedena su u maju.
<h2>Raste broj žrtava</h2>
Prema podacima Ministarstva zdravstva u Gazi, koje funkcioniše pod upravom Hamasa, više od 125 ljudi, uključujući 85 djece, preminulo je od posljedica neuhranjenosti.
Izraelci tvrde da su „tokom rata pustili dovoljno hrane“ i da za patnju civila isključivu krivicu snosi Hamas.

Izrael pod pritiskom: Otvorićemo humanitarne koridore za Gazu, tvrdnje da izgladnjujemo narod su lažne

U Kokotima je večeras došlo do lančanog sudar u kojem je učestvovalo šest vozila, saopšteno je iz Operativno – komunikacionog centra Uprave policije.
U nezgodi su, kako navode, &nbsp;lakše povrijeđene dvije osobe.
Saobraćaj nije zaustavljen, ali se otežano odvija zbog naizmjeničnog propuštanja vozila.
Iiz pravca Cetinja je formirana dugačka kolona.

Lančani sudar u Kokotima: Povrijeđene dvije osobe

Uzalud konvencije, zakoni, Ustav koji je decidiran - majka i dijete uživaju posebnu zaštitu. Strah i stres, emocionalnu bol juče su u dva navrata doživjele majka i dijete, petogodišnja djevojčica zbog nesposobnosti crnogorskih institucija da postupaju sa izraženim senzibilitetom i na način primjeren đetetu u slučajevima koji se tiču porodičnih odnosa. Podgoričanka koja odbija da bivšem suprugu preda njihovu kćerku, u vremenskim intervalima kako je to naloženo sudskom odlukom, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavlja i ona odbija da ide kod njega, a zbog čega je pokrenula i sudski spor zbog nasilja nad đetetom, juče je podnijela krivičnu prijavu policiji protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, piše u prijavi, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – ističe se u prijavi. Oko podne su pozvonili i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – piše u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5" data-rendition-name="original" width="1000" height="569" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>TEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN SUDIJA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  Usljed stresa, kako je istakla u prijavi, osjetila jak bol u stomaku, a u petom je mjesecu rizične trudnoće i prokrvarila je, zbog čega se morala javiti ginekologu. Čiji izvještaj je dostavila policiji. Sutkinja Hrković je, kako piše, ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. U prijavi je napisala da je popodne sa kćerkom pošla u Centra za socijalni rad, kako je od nje tražila sutkinja, te da djevojčica kada je ugledala „oca doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući. - Zatečena sam onim što smo kćerka i ja doživjele. Izvršitelj Kaluđerović je bio toliko nasilan. Stavio je nogu na prag vrata, gurnuo ih i djelimično ušao u stan – uprkos tome što sam trudna i izričito rekla da se ne slažem s ulaskom. Nije htio da se skloni sa vrata i gurao ih je da ih ja, iako imam pravo na to, ne zatvorim. Tom prilikom sam zadobila i udarac u ruku, a sama situacija nasilnog ponašanja i prekoračenja ovlašćenja su prouzrokovali kontrakcije i krvarenje u ionako već rizičnoj trudnoći o kojoj su oni odavno obavješteni – ogorčena je sagovornica Portala ETV. Smatra i da su „nezvani gosti“ stavili saksiju na kameru na ulaznim vratima, vjerovatno prije nego su pozvonili, što je, kaže, tek kasnije primijetila. Kategorična je da njena kćerka odbija kontakt s ocem, ističući da je juče u Centru za socijalni rad, kada ga je ugledala, doživjela „težak emocionalni ispad - plakala je, vrištala, tresla se i na kraju i urinirala, pokazujući jasan strah od njega“. Naša sagovornica je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako kaže, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je rekla da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. - Ignorisanje emocionalnog stanja djeteta i nastavak postupanja uprkos njenoj traumi predstavlja kršenje Konvencije o pravima djeteta, ali i člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na porodični život. Dokle će organi u Crnoj Gori zloupotrebljavati službeni položaj i sprovoditi nasilje nad nama, štiteći lice za koje postoji osnovana sumnja da je nasilan i pored toliko presuda i toliko aktivnih postupaka za nasilje? Dokle će institucije ignorisati patnju i traumu petogodišnje djevojčice – ogorčena je mlada Podgoričanka. Ona je pozvala institucije - zaštitnika ljudskih prava, Vrhovni sud, Ministarstvo pravde, Delegaciju EU, Ombudsmana za djecu, nevladine organizacije da reaguju. - Da se zaustavi institucionalno nasilje koje trpimo moja kćerka i ja – poručila je ona. Sagovornica Portala ETV tvrdi da njen bivši suprug ima „dobre veze u vlasti i u sudu“, a što, prema njenim riječima potvrđuje i činjenica da su se iz predmeta pred Osnovnim sudom u Podgorici, a koji se odnose na njihov slučaj, povukla već dvojica sudija, odnosno tražili su izuzeće jer su u prijateljskim odnosima sa njim. Kako smo ranije pisali, mlada Podgoričanka odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Ona zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom.

Izvršna sutkinja, sudski izvršitelj i socijalna radnica pokušali nasilno da odvedu dijete od majke

Kada Aleksandar Vučić razvlači onaj svoj cinični osmijeh, znajte da negdje država pada u ruke "srpskog sveta". Ili barem pokušava da padne. To više nije osmijeh samo zlog političara – to je osmijeh izopačenog trgovca suverenitetima, tapkaroša nacionalnih identiteta, ocvalog stratega koji u džepu stalno nosi nacrt "srpskog sveta". A kad taj osmijeh krene ka Crnoj Gori, znajte da se sprema invazija. Ne tenkovima, ta su vremena prošla, već mantijama, litijama i, naravno, s Andrijom Mandićem.
Jer Crna Gora je sljedeća ratna stečevina "srpskog sveta" – ako se sve bude odvijalo po Vučićevom planu.
<h3>SVE POČINJE OSMIJEHOM, A ZAVRŠAVA MANTIJOM</h3>
Vučić nije zaboravio 2006. godinu, kada je Crna Gora rekla „ne“ svetosavskom snu o Velikoj Srbiji. Nije zaboravio ni 2020, kada su litije prodrle u javni prostor kao političko oružje, da bi mu se potom vratile kao bumerang – u vidu studentskih protesta pod beogradskim balkonima. Nije zaboravio – ali, još važnije – nije oprostio.
Danas, 2025. godine, Crna Gora je zrela. Nažalost, zrela za potpuno političko preuzimanje od strane jurišnika "srpskog sveta". Nema više Đukanovića, nema snažnog građanskog fronta, nema političkih bedema, nema ljevice, a ni NVO sektora, koji je nekad bio brana neočetništvu. Ostala je samo ćirilična tišina. U tu tišinu Srpska pravoslavna crkva ulazi kao vlasnik (podsjetimo se Temeljnog ugovora, kojim je postala pravni vlasnik gotovo kompletnog duhovnog nasljeđa Crne Gore), dok se Vučićev plan preoblikovanja države – po uzoru na Srbiju – već odvija, tiho i precizno, kao podmazan.
Dakle, "srpski svet" više nije teorija zavjere ni pijani četnički san. To je operativna doktrina Beograda prema državama sa većinskim ili manjinskim srpskim stanovništvom. Crna Gora je sljedeći cilj.
<h3>CRKVA DOLAZI TIHO, SA OSMIJEHOM</h3>
Nema više tenkova, naravno. Ovo je „soft“ verzija velikosrpskog imperijalizma. Osvajanje kroz liturgiju, ćirilicu i sektaško svetosavlje. Naravno, začinjeno litrama sirove putinofilije. SPC već vodi kampanju – koncerti, promocije „duhovnih vrijednosti“, televizijski nastupi, kojekakvi laureati koji niču kao pečurke poslije kiše – a svima im je zajednički imenitelj: "srpski svet". Kad ih slušate, rekli biste da žele ljubav, mir i pomirenje. I, naravno, borbu protiv korupcije. Ali iza tih mantija i kandila stoji politička mašinerija – ekspozitura Vučićevog kabineta.
Vučiću ne treba ni dolazak u Podgoricu – on je već tamo. Kroz vladike, propagandiste, medije i „bratsku pomoć“.
<h3>JESENJI PLAN: SPAJIĆ KAO FIKUS, MANDIĆ KAO VLAST</h3>
Plan je kristalno jasan: Mandić "nudi" Spajiću još četiri godine premijerske funkcije – pod uslovom da pola Vlade preuzme Koalicija za budućnost Crne Gore. Uz to, SPC dobija još veći institucionalni prostor, a projekat „velikosrpskog rebrendiranja Crne Gore“ ide dalje – sve do izmjena Ustava, zastave, himne i službenog jezika.
To nije demokratski proces. To je perfidni, puzajući državni udar. U kravati i pod krstom.
<h3>MEDOJEVIĆEV KABARE KAO PARAVAN</h3>
U međuvremenu, vjerni Mandićev pomoćnik Nebojša Medojević zabavlja javnost jeftinim predstavama. Izmišlja koalicije, optužuje sve za izdaju, dok prikriva glavnu igru: Vučićevo preuzimanje Crne Gore, uz Mandićevu vjernu logistiku.
Sve to je igrokaz, dimna zavjesa. Jer kada preuzimaš državu, najvažnije je da javnost to ne shvati – dok ne bude kasno. Mada, u ovoj otupjeloj javnosti, možda čak i ne treba poseban plan. Neočetnicima je sve servirano.
<h3>KO JE DANAS CRNOGORAC? ONAJ KO SE SJEĆA GRAĐANSKE DRŽAVE</h3>
Biti Crnogorac danas ne znači imati pasoš ni izvod iz matične knjige rođenih. Danas to znači – sjećati se. Sjećati se ko si, odakle si, i šta ti pripada. Sjećati se da Crna Gora nije nastala dekretom, već otporom. Nije je donijela nijedna litija, već referendum. A prije toga – partizanski, a ne četnički pokret. I da je nijedna mantija nije branila, već narod koji je rekao: „Nismo ni Srbija, ni Albanija, ni dio ičijeg ‘sveta’. Svoji smo.“
Eh, nekad bilo!
Danas, kad ti isti ljudi gledaju kako im SPC piše zakone, a Beograd imenuje ministre – sjećanje postaje čin političkog otpora.
<h3>EVROPSKI PUT KAO NEPRIJATELJ</h3>
Vučiću ne treba Crna Gora koja ide ka EU, s planom da do 2028. postane članica. Njemu treba Crna Gora kao balkanska Bjelorusija – poslušna, destabilizovana, pokorena, satelitska. Zato je cilj jeseni da se pregovori s EU uspore, institucije popune „svojima“, a reforme zamrznu.
Ako Crna Gora ostane na evropskom putu – Vučićev san o regionalnoj dominaciji pada. Zato sada aktivira sve: od Crkve do „kvazicrnogoraca“ – Srbijanaca s crnogorskim biračkim pravom.
<h3>SVESRPSKI SABOR – SABLAST POD KRINKOM BRATSTVA</h3>
Vučićeva ideja "svesrpskog sabora" nije kulturni forum, već političko sredstvo dominacije. Ko nije u saboru – protiv je. Ko se ne uklapa – izdajnik je. Ko ne pjeva „Tamo daleko“ – gubi posao, identitet i građanska prava.
U tom „saboru“ nema mjesta za Bošnjake, Hrvate, Albance, pa ni za suverene Crnogorce. Tu država postaje etnički čist entitet. Sve ostalo je – prepreka.
<h3>RJEŠENJE? GRAĐANSKI OTPOR. PAMĆENJE. USTAV.</h3>
Rješenje nije u novim liderima, ni u povratku starih. Od tih utopija nema ništa! Rješenje je u građanskom jedinstvu. U otporu koji kaže: „Ovo je naša država – i ne damo je!“
Crna Gora nije savršena. Griješila je. Dabome! Ali to ne znači da mora kleknuti pred tuđom ideologijom. Jer kad jednom klekne – više se ne diže.
Rješenje je u ljudima koji se ne boje da kažu „ne“. Koji ne priznaju autoritet mantije ni Vučićev hatišerif iz Beograda, već poštuju sopstveni Ustav. Koji ne biraju vlast po krštenici, već po programu. Koji ne razmišljaju u kategorijama bratstva i krvi, već pravde i budućnosti.
<h3>ZAVRŠNA RIJEČ: NE DAJ SE, CRNA GORO!</h3>
Ne daj da ti mijenjaju ime. 
Ne daj da ti prepravljaju istoriju. 
Ne daj da ti krstom zamijene zakon. 
Ne daj da ti govore kojim si jezikom govorila. 
Ne daj da ti otimaju himnu i Ustav iz usta.
Jer kad ti uzmu jezik, zastavu i vjeru u sebe – uzeli su ti sve.
Digni glas dok još možeš da govoriš. 
Glasaj dok još imaš pravo glasa.
Budi Crna Gora – prije nego što te pretvore u "srpsku pokrajinu na moru s posebnim osjećajem za svetosavlje".
I ne zaboravi: Aleksandar Vučić ne dolazi s vojskom. Dolazi s osmijehom i mantijom. A iza njega – tama.
Vučićeva jesenja ofanziva dolazi. 
A jedini ko je može zaustaviti – to su građani Crne Gore. 
Ako ih još ima!

Vučić kreće na Crnu Goru, ne tenkovima, nego osmijehom i mantijom. Vrijeme je da ta zemlja digne glas, dok još može

Tokom današnjeg ročišta pred Višim sudom, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je ukazao na to da poslanik Demokrata Momčilo Leković direktno iz poslaničkih klupa prijeti sudijama vetingom, utičući na taj način na proces suđenja, zbog čega je branilac Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović, pozvao Demokrate da prisustvuju suđenju i upoznaju se sa predmetom, a potom razmisle da li mi na isti način komentarisali postupak.
Piperović je istakao da je tokom današnjeg ročišta Katnić otkrio skrivene poruke, koje je predložio da se zavedu kao dokazi.&nbsp;
- Vidjeli ste koliku hrpu novih dokaza je predložio. Jedan dio toga je dostavljen tužiocu na izjašnjenje i ja mislim da ovo postaje već neprijatno slušati. Toliko neprijatno da ja predlažem, naravno taj predlog neće niko usvojiti, ali ja ga predlažem u kondicionalu, recimo da se neko sjeti ili da neko predloži da na sledećem pretresu u septembru mjesecu dođu svi poslanici iz redova Demokrata- kazao je Piperović, pozivajući ministre potpredsjednike, lica iz bezbjednosti, a koji pripadaju ovoj partiji, da dođu i ‘’in vivo’’ vide u čemu se tu radi, kako je sve i zbog čega smišljeno.
Piperović je Demokratama poručio da će se na taj način neposredno uvjeriti što sve stoji u tom predmetu, a što oni, ne znajući, koriste da blate Lazovića i neke druge ljude, da neke druge ljude nazivaju advokatima mafije, da ispredaju priče o mnogo ljudi koje nemaju veze sa mozgom, bildujući sudije da, i oni su živi ljudi, neko ovako ili onako, iz straha ovoga ili onoga, i potvrdi optužnicu i produži pritvor i sve drugo što šteti pravima, što vide prava ličnosti nekih ljudi.
- Dakle, evo javno pozivam neka dođe recimo, neka dođu dva poslanika koji su najratoborniji u smislu da ako nema njih poginu pravda u Crnu Goru. Neka dođu, ja ću da sredim sa policijom da sjednu u prva dva reda, prve dvije stolice i da samo slušaju, da ništa ne pričaju. I kad izađu da nam kažu što su čuli i kako to njima izgleda. Je l’ to fer ponuda?- ponudio je Piperović.
 
 Poručio je Demokratama, za koje je kako kaže, čuo da su vrli pravnici, da dođu i neposredno se uvjere u to šta priča on, šta kaže Lazović, šta kaže Katnić, šta kaže tužilac Šoškić, šta pitaju sudije, šta pitaju branioci, šta kažu optuženi, šta će da kažu svjedoci.&nbsp;
 
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DI4CBCEgnw7I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- To će biti zanimljivo. Dakle, da se neposredno uvjere šta je u predmetu. To je poenta - šta je u predmetu. Na čem’ njima to liči, kako to izgleda, i najvažnije može li uopšte da to postoji u pravnom poretku kao neki akt koji je važan, po kome se sudi. Evo neka dođu. Ne znam ko im je predavao krivično pravo, vjerovatno neki poznati stručnjak, vidim da su vični, izvolite, dođite pa pričajte- rekao je advokat Piperović.
Na kraju, Piperović je pozvao i zainteresovane iz PES-a da takođe prisustvuju suđenju, a potom da iznesu svoje mišljenje.
 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDMibg_Hoxx2%2F%3Figsh%3DcGJ1OW83aXI2dTcz&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Piperović uputio poziv Demokratama da dođu na suđenje: Upoznajte se sa predmetom, pa onda pričajte

Ni slutio Dior nije, 
kad je iste kreirao 
da je ovim papučama 
velju dramu režirao.
Sinonim za diktaturu 
lanac na slobodu riječi 
postadoše papučice 
model koji komleks liječi.
Ćuti tamo, glas ne puštaj 
poručuju papučice, 
stil, glamur i obrazovanje 
opisujuć' od vlasnice.
Na nogama dok se cakle 
možeš da ih gledaš samo 
i no koment, podanici 
to je za elitu samo.
Pa u takvim papučama 
kada se po Gradu gazi 
nobles, nobles, uzvikuju 
kad ih sretneš dobro pazi.
Čuvaj nogom đe ćeš stati 
skreni pogled kad su blizu, 
crvenu ne prelazi crtu 
ne traži im analizu.
Što te briga kol'ko para 
vlasnica je za njih dala 
nijeste isti - ti i ona 
biti Živka nije šala.
Zato kad se sa njom sretneš 
u kolonu hrabro stani, 
i ne gledaj u papuče, 
policija čast im brani!

Tag: memorandum-o-razumijevanju