Ministar obrazovanja i zasluga Italije Đuzepe Valditara i ministarka prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore Anđela Jakšić-Stojanović potpisali su Memorandum o razumijevanju. Time se, kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, dodatno učvršćuje već bogata i sadržajna saradnja Crne Gore i Italije u oblasti obrazovanja.&nbsp;
- Posjeta Valditare je realizovana u prijateljskoj i partnerskoj atmosferi, potvrđujući čvrste veze i međusobno povjerenje koje karakterišu odnose između Crne Gore i Italije - navedeno je u saopštenju MPNI.
Nakon sastanka u Ministarstvu, delegacije su zajednički posjetile Gimnaziju „Slobodan Škerović“ u Podgorici, gdje su razmijenjena mišljenja o značaju ulaganja u obrazovanje i ohrabrivanju institucionalnih partnerstava.
- Crna Gora i Italija njeguju kontinuiranu saradnju na brojnim poljima od zajedničkog interesa – od ekonomije i odbrane, do kulture, nauke i obrazovanja. U tom kontekstu, Italija ima značajnu ulogu kao snažan zagovornik evropske perspektive Crne Gore, partner koji pruža dosljednu političku podršku i konkretnu pomoć na putu evropske integracije, kao i pouzdan saveznik u okviru NATO saveza. Potpisani Memorandum predstavlja logičan nastavak bilateralnih napora da se prodube veze u oblasti obrazovanja. Cilj Memoranduma jeste unapređenje međuinstitucionalne saradnje, razmjena znanja i dobrih praksi, kao i jačanje kapaciteta kroz promociju jezika, kulture, inovacija i razmjenu stručnjaka i učenika - navedeno je u saopštenju Ministarstva.
Poseban akcenat stavljen je na tehničko i stručno obrazovanje kao značajnu oblast za savremeno društvo i održiv ekonomski razvoj, u kontekstu regionalnih i evropskih politika usmjerenih ka razvoju vještina i jačanju zapošljivosti, posebno među mladima.
Memorandumom se, pojašnjavaju u Ministarstvu, utvrđuju smjernice za realizaciju konkretnih aktivnosti koje će biti sprovođene uz punu koordinaciju i partnerstvo, kroz zajedničke strukture nadzora i evaluacije, u skladu s najboljom međunarodnom praksom.&nbsp;
Jakšić-Stojanović je izrazila zahvalnost Ministarstvu obrazovanja i zasluga Italije na otvorenosti za saradnju, te uvjerenje da će današnji korak dodatno doprinijeti stvaranju novih prilika za učenike, nastavnike, istraživače i obrazovne institucije obje zemlje.
Ministar obrazovanja i zasluga Italije Valditara je sa svoje strane naglasio da potpisani Memorandum jeste još jedan značajan korak u saradnji između Crne Gore i Italije i podvukao da je ta saradnja od koristi za razvoj obje zemlje, jer nudi obrazovanje koje se sve više približava tržištu rada.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Čvršća saradnja Crne Gore i Italije u oblasti obrazovanja

Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, i stalna predstavnica Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, potpisali su Memorandum o razumijevanju kojim se uspostavlja strateški okvir za saradnju u ključnim oblastima – jačanje ljudskog kapitala, digitalna i zelena tranzicija, savremene vještine, nauka i inovacije.
Saradnja je usmjerena na zajedničke prioritete: stvaranje uslova za zadržavanje talenata u zemlji, jačanje inovacionog potencijala, razvoj infrastrukture kao podsticaja za mlade da ostanu i rade u Crnoj Gori, kao i promociju poslova budućnosti.
Univerzitet Crne Gore izražava punu spremnost da kroz svoje resurse i znanje aktivno doprinosi tim ciljevima.
- Univerzitet Crne Gore spreman je da bude partner u projektima koji jačaju vezu između nauke, društva i razvoja. Vjerujemo da kvalitetno obrazovanje, uz savremenu infrastrukturu, može biti ključni faktor u zaustavljanju odliva mozgova i izgradnji održive budućnosti - naglasio je Božović.
UNDP će pružiti ekspertsku podršku u oblasti javnih nabavki, finansijskog upravljanja, jačanja institucija i povezivanja nacionalnog naučnoistraživačkog potencijala sa razvojnim projektima. Saradnja takođe uključuje umrežavanje sa univerzitetima i partnerima širom svijeta.
- „Ovo partnerstvo povezuje snagu nauke sa razvojnim prioritetima Crne Gore. Zajedno doprinosimo zelenoj i digitalnoj tranziciji, osnaživanju mladih i žena u obrazovanju i povezivanju sa globalnim tokovima znanja i inovacija - poručila je Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica UNDP-a.

1250x600

1084x550

Univerzitet Crne Gore i UNDP: Partnerstvo za razvoj ljudskog kapitala, inovacija i zelenu budućnost

U cilju jačanja međunarodne pravosudne saradnje kao jednog od ključnih stubova u borbi protiv svih oblika organizovanog kriminala, između Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore i Generalnog tužilaštva Kraljevine Španije zaključen je Memorandum o razumijevanju.
Memorandum su, tokom bilateralnog susreta u Madridu, potpisali vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković i glavni tužilac Generalnog tužilaštva Kraljevine Španije Alvaro Garcia Ortiz.
- Zaključivanju Memoranduma doprinijelo je obostrano prepoznavanje važnosti jačanja institucionalne saradnje u borbi protiv teškog i organizovanog kriminala - ocijenio je nakon potpisivanja dokumenta VDT Marković.
Bilateralni susret održan je u okviru konferencije o jačanju institucionalne i operativne saradnje između zamalja Zapadnog Balkana i Latinske Amerike koju je organizovao međunarodni programa saradnje, EL PACTO, koji finansira Evropska unija.
Tokom izlaganja na konferenciji, VDT Marković istakao je značaj međuinstitucionalne saradnje za efikasnu borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala i ostvarivanje kvalitetnih rezultata u prekograničnim istragama.
U panel diskusiji organizovanoj u okviru konferencije u Madridu učestvovala je i zamjenica vrhovnog državnog tužioca Jelena Đaletić.

Unapređenje saradnje tužilaštava Crne Gore i Španije

Potpredsjednik Vlade i šef crnogorske diplomatije Ervin Ibrahimović boraviće danas u zvaničnoj posjeti Sjevernoj Makedoniji, na poziv ministra vanjskih poslova i vanjske trgovine te države, Timča Mucunskog.
Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) je saopšteno da će Ibrahimović razgovarati sa najvišim makedonskim zvaničnicima.
Planirano je, kako su najavili iz tog Vladinog resora, i potpisivanje memoranduma o razumijevanju izmađu dva MVP u oblasti diplomatske obuke.
- Posjeta će biti prilika za razmjenu mišljenja o važnosti evropske perspektive regiona, kao i modalitetima dodatnog intenziviranja saradnje na bilateralnom i multilateralnom planu - kaže se u saopštenju.

Ibrahimović potpisuje memorandum o razumijevanju sa S. Makedonijom u oblasti diplomatske obuke

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) i Alcazar Energy Partners II HoldCo Limited (AEP) sa sjedištem u Londonu, potpisali su danas Memorandum o razumijevanju (MoR), čime je ozvaničen početak pregovora u vezi sa zaključivanjem ugovora o kupoprodaji električne energije iz budućegvjetroparka “Bijela" u opštini Šavnik, čiji je investitor i vlasnik AEP.
Memorandum su u ime EPCG potpisali predsjednik Odbora direktora Milutin Đukanović i izvršni direktor Ivan Bulatović, a u ime AEP partner i koosnivač Markus von Haniel i finansijski direktor Tim Sheahan.
Predsjednik Odbora direktora Milutin Đukanović pozdravio je još jedno strateško partnerstvo naše kompanije sa renomiranim evropskim partnerom, kakav je bez sumnje londonska kompanija ocijenivši da je to još jedan dokaz da smo na dobrom putu da na najbolji način valorizujemo ogroman energetski potencijal naše zemlje u oblasti OIE.
- Drago mi je što smo danas ugostili predstavnike tako renomirane kompanije i vjerujem da ćemo kroz razgovore koji predstoje doći do najboljeg rješenja za obije strane kada je u pitanju valorizacija energije iz vjetroparka “Bijela” - kazao je Đukanović.
Izvršni direktor EPCG, Ivan Bulatović, naglasio je izuzetnu važnost uspostavljanja ovakvih strateških partnerstava za budućnost energetske stabilnosti Crne Gore, koja je ključna za održiv ekonomski razvoj zemlje.
Istakao je da saradnja sa renomiranim međunarodnim partnerima, kao što je Alcazar Energy Partners II HoldCo Limited (AEP), omogućava ne samo modernizaciju sektora, već i ubrzanje tranzicije prema čistijim i održivijim izvorima energije.
- Ovaj Memorandum o razumijevanju predstavlja veoma važan korak u jačanju energetske stabilnosti Crne Gore, jer kroz korišćenje obnovljivih izvora energije, kao što su vjetroelektrane, smanjujemo zavisnost od fosilnih goriva i doprinosimo smanjenju emisije štetnih gasova u atmosferu. Na ovaj način ne samo da ostvarujemo ekološke ciljeve, već i otvaramo nove ekonomske mogućnosti, stvarajući održiva radna mesta i podstičući razvoj novih industrija. Takođe, veliki značaj pripada i pregovorima o Ugovoru o kupoprodaji električne energije - naglasio je Bulatović.
Iz Uprave AEP-a ističuovo partnerstvo predstavlja potvrdu posvećenosti razvoju održivih i finansijski održivih infrastrukturnih projekata na Zapadnom Balkanu.
- Zajedno sa EPCG, fokusirani smo na podršku energetskoj sigurnosti Crne Gore i dugoročnom ekonomskom razvoju kroz vjetropark Bijela, dok istovremeno igramo ključnu ulogu u prelasku zemlje na čistu energiju. Ovo partnerstvo je nastavak dokaza naše posvećenosti razvoju najveće platforme za obnovljive izvore energije na Zapadnom Balkanu - navodi se u poruci jednog od koosnivača AEP-a Daniela Kalderona, koju su tokom razgovora prenijeli predstavnici te kompanije.
Projekat vjetroelektrane, koji je u vlasništvu AEP-a, predviđa instaliranje kapaciteta od 118,8 MW, a cilj ove saradnje je usmjeren na usklađivanje uslova za prodaju proizvedene električne energije EPCG-u.
Ovaj Memorandum predstavlja osnovu za početak pregovora o budućem Ugovoru o kupoprodaji električne energije (PPA), koji bi trebao biti finalizovan u narednom periodu.
Obje strane su se saglasile da, u okviru predviđenog roka od 90 dana od dana potpisivanja, nastoje postići detaljan dogovor o uslovima za zaključivanje PPA-a. Ovaj MoR, iako neobavezujući u pravnom smislu, jasno definiše volju obje strane da nastave sa daljim pregovorima i razvijanjem ovog važnog energetski infrastrukturnog projekta.
Ovaj memorandum predstavlja ključan korak u daljoj energetskoj stabilnosti Crne Gore i razvoju održivih izvora energije, potvrđujući opredjeljenje obje strane za realizaciju dugoročnih projekata od zajedničkog interesa.
Potpisivanju su prisustvovali i tehnički direktor EPCG Ljubiša Đurković, izvršni rukovodioci Direkcije za razvoj i investicije Ivan Mrvaljević i Direkcije za upravljanje energijom Darko Krivokapić te predstavnici AEP-a Daniel Lancha i generalni menadžer za Crnu Goru Marko Radulović.
 
&nbsp;

Početak pregovora o kupoprodaji električne energije iz budućeg vjetroparka “Bijela”

Ministar javne uprave mr Maraš Dukaj boraviće naredna dva dana u Rimu, glavnom gradu Italije.
Dukaj će se sastati s ministrom javne uprave Italije Paolom Zangrilom, povodom potpisivanja Memoranduma o razumijevanju između Ministarstva javne uprave Crne Gore i Odjeljenja za javnu upravu Predsjedništva Savjeta ministara Italije u oblasti reforme javne uprave.
- Svrha ovog memoranduma je promovisanje saradnje i razmjena iskustava u oblasti reforme javne uprave, u cilju osnaživanja bilateralnih odnosa i stvaranja povoljnog terena za buduću razmjenu iskustava i dobrih praksi u ovoj oblasti, kao i uspostavljanja moderne i transparentne javne uprave - kazali su iz Ministarstva javne uprave.
Tokom boravka u Rimu, Dukaj će posjetiti i Agenciju za sajber bezbjednost i razgovarati sa ključnim predstavnicima Agencije. 
- Ovaj susret je prilika za osnaživanje saradnje u oblasti sajber bezbjednosti, a iskustva italijanskih kolega u ovom domenu su posebno značajna u susret uspostavljanju Agencije za sajber bezbjednost u Crnoj Gori - kazali su u MJU.

Dukaj u Rimu potpisuje Memoranduma o razumijevanju

Potpredsjednik crnogorske vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj kazao je da rekonstrukcije Vlade ili novih dogovora uvijek može biti, te da je Albanski forum sa premijerom Milojkom Spajićem samo programski tu na evropskom putu Crne Gore.
Đeljošaj je oštro odbacio inicijative da se mijenja Zakon o državljanstvu, da bi se dozvolilo dvojno, i upozorio da bi to značilo promjenu nacionalne strukture Crne Gore, koja bi - kako je rekao - naišla na žestok odgovor.
Za izmjene zakona zalažu se predstavnici prosrpske "Koalicije za budućnost Crne Gore" (bivši Demokratski front) koja je dio vladajuće većine, a inicijativu je podržao i premijer Milojko Spajić.
Đeljošaj, koji je i predsjednik Albanske alternative, u intervjuu za Glas Amerike poručio je i da se neće mijenjati Ustav da bi se srpski jezik uveo kao službeni, na čemu takođe insistiraju čelnici bivšeg Demokratskog fronta.
Govoreći o crvenim linijama za učešće njegove stranke u vladi, rekao je da bi to bile odluke koje nisu usklađene sa politikom Evropske unije i Sjedinjenih Država, ali i naglasio da se u Crnoj Gori trenutno stvara ambijent koji bi takođe mogao da bude "crvena linija". Nije isključio ni mogućnost nove rekontrukcije vlade ili "novog dogovora".
Đeljošaj je prethodnih dana u Vašingtonu predvodio delegaciju crnogorske vlade koja je sa zvaničnicima u Stejt departmentu potpisala memorandum o jačanju ekonomske saradnje.
Glas Amerike: Vlada Crne Gore, čiji ste potpredsjednik, izabrana je prije gotovo godinu dana. Kao što znamo, u međuvremenu je rekonstruisana, uz direktno učešće ministara iz bivšeg Demokratskog fronta, sadašnje koalicije "Za budućnost Crne Gore", što je tada zabrinulo i Ameriku i Evropsku uniju zbog proruskih i anti-NATO stavova te koalicije. Da li su njihova strahovanja bila opravdana? Kakva je vaša saradnja sa predstavnicima te koalicije u vladi, imajući u vidu da imate suprotne stavove u pogledu mnogih pitanja, prije svega spoljnopolitčkih?
Đeljošaj: Mi smo prošle godine napravili taj jedan korak koji je kod dosta javnosti, možda i kod partnera gledan sa skepsom. Meni je važno da odluke koje je donijela Vlada Crne Gore, ni jedna nije bila u suprotnosti sa onim što je spoljna politika Crne Gore, usklađena sa Evropskom unijom i našim partnerima, Sjedinjenim Američkim Državama. Sada, da li je bilo puno izjava? Jeste. Da li je bilo puno nekih najava da će se nešto raditi? Bilo je. Ali odlukama ne možemo da prigovorimo, tako da smo u tom dijelu zadovoljni. Da li smo zadovoljni ambijentom koji se kreira, apsolutno da nismo. To nije ono što treba Crnoj Gori. Crna Gora je napravila velike korake prema Evropskoj uniji. Ova vlada je napravila ogroman uspjeh u evropskim integracijama. Svjestan sam da smo toj vladi dali veliki legitimitet, manjinske partije. Taj legitimitet smo dali svjesno, za jedan cilj, a to je da otvorimo put ka EU. Ali legimitet koji uvijek ima svoju crvenu liniju.
Glas Amerike: A koje su to crvene linije?
Đeljošaj: Samo prvo da budem korektan prema kolegama s kojima radimo u vladi i da potenciram da funkcionišemo kolegijalno. Imamo dobru komunikaciju, pokušavamo da ono što su potrebe svakog resora ispunjavamo kolegijalno, bez obzira na naše velike razlike koje isplivavaju možda više u skupštini ili u iznošenju stavova o pitanjima koja možda nisu direktno povezana sa samom vladom. Nećemo kriti naše stavove, vidimo da ih ne kriju ni naši partneri, ali se uvijek nadam da će odluke Vlade Crne Gore, države Crne Gore opstati u onoj liniji u kojoj treba da budu, a to je usklađenost sa EU i SAD.
Glas Amerike: Pomenuli ste crvene linije. Koje su to crvene linije?
Đeljošaj: Crvene linije su odluke Vlade Crne Gore koje nisu usklađene sa spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije, koje neće biti u potpunosti usklađene sa, za mene najznačajnijim partnerom - Sjedinjenim Američkim Državama. Mi smatramo sebe čuvarem da ne dođe do toga, ali to su naše crvene linije. Naravno, ambijent koji sam spomenuo i koji se kreira, i to može u nekom momentu da bude crvena linija. Jer se svaki dan stvara ambijent gdje mi kao ličnosti koje vode neke institucije svakodnevno šaljemo poruke kao da smo partijski aktivisti... Ja sam potpredsjednik vlade. Mogu da budem predsjednik bilo koje političke partije, nacionalne, građanske, ali ja treba da se ponašam i odnosim sa svojim izjavama u skladu sa politikom države Crne Gore. I tačka. Ponekad može biti nedostatak snalaženja kod nekih kolega koje su tek sad dio vlasti. Ali to je nešto što ukazujemo na svakom sastanku i koje mogu biti u nekom trenutku problematične u saradnji ako se sa tim (izjavama) ne prekine. Našim javnim nastupima se kreira percepcija u javnosti, negdje se šalju neke poruke koje građani onda prihvataju. Taj ambijent u društvu nije dobar, jer je Crna Gora građanska država. I samo kao građanska treba da ostane. Gdje su svi zadovoljni i gdje će svi raditi zajedno, bez obzira koje su nacionalnosti, vjeroispovjesti. I da se krećemo ka tome da budemo naredna članica EU.
Glas Amerike: Vi ste tokom sastanka sa zamjenikom pomoćnika američkog državnog sekretara za Zapadni Balkan Aleksandrom Kasanofom upozorili na "potencijalno destabilizujuće aktivnosti kleronacionalističkih struktura čiji cilj je narušavanje evropske perspektive Crne Gore". Na koje ste strukture i aktivnosti konkretno mislili?
Đeljošaj: Mi smo svjesni naših političkih razlika. Naša je politika jasna i ono što zastupamo većinski u vladi je ova građanska, evropska i proamerička politika. Ponudili smo ruku saradnje i strukturama koje nisu bile na toj liniji politike, ne da bi se mi promijenili i nastavili neku drugu politiku, nego da zajednički nađemo model da se ova druga strana privikava na ono što je većinska želja Crne Gore. Jesu li u dovoljnoj mjeri radili na tome do sada, nisu. Da li su ispoštovali ono što su i sami potpisali, nisu. Da li ima intencija da mogu da ugroze put prema EU, trenutno mislim da ne mogu, jer većinska Crna Gora je ta koja želi da ide ka EU. I mislim da imamo snage i kapaciteta da taj put odbranimo. Ali uvijek smo tu da upozorimo, da budemo budni. Mislim da se ono što se uradilo da Crna Gora postane naredna članica EU u zadnjih desetak godina i više, i ovo što je urađeno kada je riječ o članstvu u NATO-u, ne smijemo kao nova generacija da ugrozimo. I bićemo na braniku da sačuvamo to.
I ja ću uvijek sa našim partnerima, koji su nam najviše pomogli na tom putu - a to su sigurno SAD, podijeliti naše zabrinutosti, razgovarati o svim izazovima kako bismo sve prepreke sjutra na našem putu pokušali zajedno da rešavamo. Veoma je važan sada jedan momenat, a to je međuvladina komisija u decembru gdje ćemo vjerujem zatvoriti četiri poglavlja, gdje su ministarstvo kojim ja rukovodim, kolega (Maraš) Dukaj i Ervin Ibrahimović, dali ključni doprinos zajedno sa ministarkom evropskih poslova i premijerom, da dođemo do ispunjavanja uslova za zatvaranje poglavlja. I mislim da će onda biti momenat da vidimo i sa našim partnerima da li smo spremni u ovakvom timu da nastavimo još snažnije prema ispunjavanju standarda EU ili treba učvrstiti taj tim sa još struktura koje su jasnije iskazane prema evropskim vrijednostima.
Glas Amerike: Samo da pojasnimo malo. Strukture koje ste kritikovali, da li tu mislite na pripadnike koalicije "Za budućnost Crne Gore"? I sa kojim bi ste to strukturama jačali proevropsku orijentaciju vlade? Koga vidite kao moguće partnere?
Đeljošaj: Skoro 80 odsto građana Crne Gore želi da ona bude naredna članica Evropske unije. To je ogromna podrška, gdje ne možemo i nećemo dozvoliti da strukture koje imaju manju podršku, taj put ugroze. Najveći problem na tom našem putu i kod naših partnera mogu biti ove strukture koje pominjemo, gdje imamo dijametralno različite stavove, posebno o spoljnoj politici. To je velika razlika i nema potreba da ponavljamo. S druge strane, u tih 80 odsto građana koji žele da idu ka EU je ta snaga koja uvijek može da se nadomjesti kako bismo taj proces završili onako kako i ti građani očekuju, i kako očekuju i naši partneri, i što je jedini mogući put Crne Gore.
Glas Amerike: A te nove strukture, to mislite uvesti kroz neku novu rekonstrukciju vlade ili nove izbore?
Đeljošaj: Mi smo napravili rekonstrukciju drugačije od dogovora. Prema sporazumu, rekonstrukcija je trebalo da se desi sada ili u novembru. Prema sporazumu je bilo da se Demokratski front uključi. U tu prijeveremenu rekonstrukciju, kako je ja zovem, se uključila i Bošnjačka stranka, a ne samo DF kako je bilo predviđeno tim famoznim sporazumom za koji ja kažem da više ne postoji za mene. Samo smo programski tu sa premijerom u našem evropskom putu i sada uvijek može biti rekonstrukcije ili novih dogovora. Da možda partneri koji ne poštuju ono što su potpisali, da se vrate da to poštuju. Uvijek ima raznih mogućnosti. Ali najvažnije je šta žele građani. I mislim da svi mi političari treba sa tim da se uskladimo i da slušamo glas građana i da radimo na tome da bude što veća podrška evropskim integracijama.
Glas Amerike: U Crnoj Gori su objavljeni rezultati popisa poslije kojih dio vladajuće koalicije, predvođen predsjednikom parlamenta Andrijom Mandićem, insistira na tome da se srpski jezik bude uveden kao službeni. Mandić je u jednom intervjuu otišao i korak dalje i rekao da će tražiti da u javnim službama, policiji i vojsci bude procent Srba kakav je bio na popisu. Kako vi to komentarišete?
Đjeljošaj: Ja smatram da je to ponižavajuće za one koje zastupa. Ja iskreno i prije popisa i poslije popisa nisam komentarisao. Za mene je ponižavajuće govoriti nekome kako da se izjasni. Onda još više nakon toga komentarisati kako se neko izjašnjava. To su velike razlike i to su dva svijeta. Ja se u tom svijetu ne snalazim i ne znam kako bih komentarisao. Crna Gora je demokratska država, ima pravo na svoje razmišljanje, na svoj osjećaj... Crna Gora je završila jedan proces, jako uspješno i bez tenzija, imali smo samo neke strukture koje su se uključivale i učile nekog ko je šta. To je bilo ispod nekog nivoa uključivanja. Tako da ovaj dio vidim samo kao nastavak tog folklora.
Snovi su dobri, neka se sanja. Crna Gora ima svoj Ustav, jako dobro uređen i evropski. Teži ka EU. Promjene Ustava, u stvarima kojima se definišu državnost i njen koncept, mislim da su definisane tako da nisu realne da se dese. Mislim da će i ova inicijativa ostati na praznoj priči, na izjavama. Neće biti bitnih promjena. I te stvari najviše štete tom narodu za koga se tako neko zalaže. I to oko zastupljenosti i zapošljavanju, da se targetiraju ljudi, a ne da imamo profesionalnost, znanje, iskustvo... To možda da ste u opoziciji i pokušavate nešto, ali su ovo ljudi koji su sada u vlasti i pričaju sa istim žargonom kao opozicija, čak možda sa jačim, to mi je neshvatljivo. I te strukture nemaju neku podršku građana. Ja sam malo analizirao izbore u Podgorici i ako pogledamo ukupno biračko tijelo, upisano, koji imaju mogućnost da glasaju, oni su na nekih desetak odsto. Pola nije ni izašlo. Nije to neka podrška koja može da poteže ovako velike promjene koje se pominju. To vidim samo kao pokušaje da se nešto kaže.
Glas Amerike: Osim te inicijative, postoje i one da se izmijeni zakon o državljanstvu da bi se dozvolilo dvojno, zatim da se usvoji zakon o stranim agentima po ugledu na ruski. Koliko te inicijative produbljuju postojeće podjele u Crnoj Gori i s obzirom na to da dolaze iz dijela vladajuće većine, da li će vas navesti da preispitate učešće u vladi?
Đeljošaj: Biću jasan. Mislim da su to stvari koje su onako da se ne vidi, ali su potezi kako bi se usporio evropski put Crne Gore. I vrijeme kad je najavljen zakon o stranoj agenturi. I neke druge izjave o nekim procesima koji su daleko otišli. Mislim da neće u tome uspjeti. Ponavljam, 80 odsto građana su za Evropsku uniju. Zakon o državljanstvu će biti iste sudbine. Kada je riječ o zakonu o državljanstvu, ja sam neđe i reagovao, jer je gospodin Mandić, praveći svoje kalkulacije, pominjao i nekoliko puta Albance. Ja sam mislio da će prestati. I onda sam mu rekao da o tome nema potrebe da brine. Ima ko da brine.
Da ne uvlači u svoje projekte koji bi značili promjenu nacionalne strukture jedne države. Da u tome ne želimo da učestvujemo. Da su Albanci građani Crne Gore, doživljavaju je kao svoju državu. Rade u Crnoj Gori, daju svoj doprinos i nikada nećemo podržati projekte koji su u suprotnosti sa rezolucijama Ujedinjenih nacija da se promijeni nacionalna struktura jedne države. I ne samo da je crvena linija, nego je to linija koja bi dovela do velikog razdvajanja u Crnoj Gori, kada bi neko krenuo u to. I naravno ne samo kod mene, nego u političkom subjektu, narodu kojem pripadam imao bi žestoki odgovor, kad bi se krenulo o zakonu o državljanstvu što ima samo jedan cilj, a to je da se promijeni nacionalna struktura Crne Gore. Crna Gora je opstala kakva jeste, imamo rezultate i idemo dalje. Bićemo na braniku da se to odbrani, na koji god način bude trebalo.
Glas Amerike: Sa Sjedinjenim Državama ste potpisali Memorandum o razumjevanju čiji je cilj, kako je saopšteno, jačanje ekonomske saradnje. Da li će to dovesti do toga da američke kompanije budu prisutnije u Crnoj Gori, u kojim sektorima i da li ima nekih konkretnih inicijativa posle ove runde ekonomskih dijaloga sa američkim zvaničnicima i ekspertima?
Đeljošaj: Ja mislim da je ovo jedan novi početak odnosa Crne Gore sa SAD, mi smo imali i imamo odlične odnose. Imali smo veliku podršku SAD da Crna Gora postane NATO članica, tu smo sada partneri. Ovo je sad neko novo poglavlje, a to je razvoj ekonomije. Naš krajnji cilj je veća prisutnost američkih investicija u Crnoj Gori. Imali smo na visokom nivou sastanak, potpisali smo sporazum i želimo da vrlo brzo vidimo realizaciju tog sporazuma. Ako se odmah na početku može nešto vidjeti jeste da smo odmah imali sa biznis kompanijama jedan sastanak, gdje je bilo jedno veliko interesovanje kompanija renomiranih iz Sjedinjenih Američkih Država koje žele da investiraju u Crnu Goru i koje vide Crnu Goru, posebno nakon sporazuma, kao destinaciju gdje mogu svoj novac da investiraju, vide kao državu gdje postoji sigurnost kao NATO članica, a nadamo se sjutra kao i članica EU, tako da ovo vidimo kao novi početak naših odnosa, ali u ekonomiji, ne samo u onome što je bilo političko, vojno. Sada je tu i ekonomija, to je nešto što je veoma značajno za Crnu Goru i radujemo se dolasku investicija iz Amerike, ne samo zbog investicija i novca koji će investirati u našu državu, nego i vrijednosti koje će donijeti te investicije sa tim kapitalom koji će doći u Crnu Goru.
Glas Amerike: Ako nije prerano govoriti, možete li mi konkretno reći, o kojim investicijama je riječ, za koje su to sektore zainteresovane američke kompanije?
Đeljošaj: Da počnemo od energetike, sajber bezbjednosti, turizam, infrastruktura, ovo su bila četiri stuba neka koji su bili fokusirani tokom pripreme sporazuma, memoranduma koji smo potpisali, a i prisustvo sinoć kompanija iz ovih sektora. Još je tu bilo i sektora i drugih industrija i vojne industrije i drugih sfera, ali ovo je taj glavni fokus gdje se pokazuje interesovanje američkih kompanija za Crnu Goru.
Glas Amerike: Kada bi se mogla očekivati konkretizacija tih interesovanja?
Đeljošaj: Ne zavisi sve samo od nas, mi nastavljamo tu komunikaciju, imamo veliku podršku američke ambasade u Podgorici, i naše ovdje tokom ovog ekonomskog dijaloga. Sve ove radne grupe iz svih ovih sektora koje smo imali ukazuje na to da ćemo i da možemo očekivati realizaciju i nekih investicija sa američkim partnerima brzo, a nadam se da možemo započeti nešto i sledeće godine. Ne možemo pričati o rokovima, ipak to su investicije kompanija koje nisu odavde, i njihova je odluka kada će da počnu investicije, ali sigurno je da je ova naša posjeta i ovaj memorandum koji smo potpisali jedan korak bliže svemu onome ko je imao plan investirati u Crnoj Gori.
Glas Amerike: U Vašingtonu boravite dvije nedelje uoči predsjedničkih izbora u Americi. Da li njihov ishod može na bilo koji način da utiče ekonomsku saradnju dvije zemlje i njihove ukupne odnose?
Đjeljošaj: Političari u Crnoj Gori i svugdje su prolazni. Države i njihova prijateljstva i savezništva opstaju. Mislim da će tako biti između Crne Gore i SAD. Mi smo saveznici u NATO-u, prijatelji, partneri, nastavićemo tako bez obzira ko bude na rukovodećim pozicijama u Crnoj Gori i SAD.
Glas Amerike: Kada je riječ o ekonomskoj situaciji u Crnoj Gori, znamo da se povećavaju plate. Iz Svjetske banke je nedavno saopšteno da će to vjerovatno imati blaži uticaj na inflaciju. Da li građani, uprkos povećanju plata, mogu da podnesu i blaži rast inflacije, posebno imajući u vidu da je Crna Gora, uz Srbiju - prema izvještaju Svjetske banke, do jula bila iznad regionalnog prosjeka po stopi inflacije?
Đeljošaj: Do kraja mjeseca očekujemo uvećane plate za naše građane po programu Evropa sad 2. Znajući kad to dolazi, na vrijeme smo reagovali, kroz program ograničavanja cijena koji je počeo početkom septembra. Imamo već prve analize koje je radio MONSTAT da je inflacija u septembru bila najniža u poslednje dvije tri godine. Isto očekujemo u oktobru i akciju smo limitirali vremenski do 31. januara, ne slučajno već planski, da prođe nekoliko mjeseci dok bude počela implementacija većih plata. Tako da ćemo svaki mjesec pratiti dešavanja na tržištu i izvještaje MONSTAT-a. Za početak, zadovoljni smo inputima iz septembra . Očekujemo da ćemo moći da zadržimo nivo inflacije tako da građani neće osjetiti i da će povećanja plata dovesti do boljeg standarda. I da neće inflacija to povećanje da ugrozi.
Glas Amerike: Stopa inflacije je jedno pitanje, dok je drugo pitanje faktičko stanje u prodavnicama gdje su cijene i dalje visoke. Da li povećanje zarada dovoljno da nadomjesti rast troškova koji su se povećavali prethodnih godina i trenutno su visoki?
Đeljošaj: To su bila globalna kretanja gdje Crna Gora nema toliko razvijenu ekonomiju da bude imuna da se inflacija ne uvozi. Mi zavismo puno od uvoza, tako da taj dio ne možemo kontrolisati u velikoj mjeri, nego samo pratimo kretanja i imamo mjere na raspolaganju, kao što je bila akcija limitiranja cijena, gdje smo zaustavili rast cijena i inflaciju, čak imamo deflaciju u septembru. Nastavićemo narednih mjeseci da pratimo stanje i očekujem da rast cijena ne ugrozi porast plata. Ja ne očekujem da može biti rasta cijena jer mi smo barem do 31. januara sve limitirali, tako ako bude potrebe nastavićemo tu akciju.
Glas Amerike: Da li se može očekivati i pad nekih cijena?
Đeljošaj: Limitirali smo marže. Izvještaj iz septembra jeste da su neke cijene pale, pogotovo prehrambena industrija, minus 1,7 odsto. Pratićemo narednih mjeseci. Ponoviću da je Crna Gora jako uvozno limitirana, tako da što se tiče cijena imamo ovu mogućnost limitiranja marži, a ne toliko mogućnost uticaja na same cijene i proizvodne kapacitete koje imaju u drugim državama za robu koju mi uvozimo.

Đeljošaj: Uvijek može biti rekonstrukcije Vlade, mijenjanje Zakona o državljanstvu naišlo bi na žestok odgovor

Žičara Kotor-Lovćen završila je još jednu turističku sezonu, tokom koje je prevezeno više od 400.000 putnika iz svih krajeva svijeta, saopštio je za RTV Cetinje izvršni direktor kompanije, Marko Kus.
Kako ističe, nastavljen je trend velikog interesovanja i rast broja posjetilaca, što potvrđuje da je žičara postala jedna od najznačajnijih turističkih atrakcija u Crnoj Gori.
- Raduje nas što se ljudi vraćaju, preporučuju žičaru svojim prijateljima i porodici. To nam pokazuje da je projekat zaživio na pravi način - &nbsp;kazao je Kus.
Žičara je ove godine radila od 25. aprila do početka novembra. Osim ukupnog broja gostiju, iz kompanije posebno izdvajaju podatak da je više od 30.000 djece uzrasta do 12 godina iskoristilo mogućnost besplatne vožnje.
Kus navodi da je interesovanje ostalo snažno tokom cijelog perioda, uključujući i posljednje sedmice rada.
- Tokom oktobra i početka novembra interesovanje je bilo veoma veliko. Posjetioci često kažu da su došli da “uhvate još jedan krug”. Posljednji dani uvijek proteknu u lijepom raspoloženju - dodaje on.
Na pitanje RTV Cetinje da li je bilo većih izazova u organizaciji rada ili održavanju sistema, direktor je odgovorio da nije bilo takvih situacija, te da su svakog dana bili potpuno posvećeni tome da posjetiocima pruže kvalitetno, sigurno i prijatno iskustvo. Naglasio je da je bezbjednost apsolutni prioritet.
- To potvrđuje i vježba evakuacije sprovedena uoči otvaranja sezone, u saradnji sa Direktoratom za zaštitu i spašavanje, Gorskom službom spašavanja i kotorskim vatrogascima - kazao je on.
Napominje da je vježba realizovana korišćenjem specijalizovanog evropskog sistema za spuštanje putnika, usklađenog sa CEN standardima i Uredbom (EU) 2016/424, jedinog takve vrste u Crnoj Gori i jednog od rijetkih u regionu.
Prema njegovim riječima, među najznačajnijim gostima tokom sezone bili su predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen i kralj Jordana Abdullah II, tokom zvaničnih posjeta Crnoj Gori. Žičara je ugostila i brojna sportska i kulturna imena, među kojima su i mlade vaterpolo selekcije U16 i U18, koje su osvojile medalje na evropskim prvenstvima u Istanbulu i Oradei.
Žičara, kako za RTV Cetinje objašnjava Cus, predstavlja primjer održive i dugoročno vrijedne investicije koja povezuje prirodne ljepote, kulturno nasljeđe i savremenu turističku ponudu Crne Gore.
- Posebno nas raduje kada vidimo da naši građani dovode svoje goste iz regiona i svijeta i kada vidimo ponos na njihovim licima. To je potvrda da radimo nešto dobro i što ostavlja značajan trag - rekao je direktor.
Kus poručuje da je ponuda dodatno unaprijeđena u odnosu na prošlu sezonu, a dio novih sadržaja izazvao je izuzetno pozitivne reakcije posjetilaca. Paralelno se radi na razvoju novih projekata.
- Od 2026. godine planiramo atrakcije koje će biti jedinstvene u ovom dijelu Evrope i dodatno obogatiti ponudu - ističe on.
Otvaranje naredne sezone očekuje se krajem aprila, kao i ove godine, ukoliko budu povoljni vremenski uslovi. Do tada slijede intenzivne pripreme i unaprjeđenje operativnog rada.

Kus: Nove atrakcije žičare Kotor-Lovćen stižu 2026.

Opštinski odbor Demokratske partije socijalista (DPS) Budva čestitao je građanima 22. novembar - Dan opštine.
U toj partiji su rekli da je Budva, zahvaljujući bogatom kulturnom i istorijskom nasljeđu, doprinosu brojnih generacija građana, danas grad razvojnih prilika i najljepši spoj modernog i tradicionalnog.
Budva je, ističu, prepoznata ne samo po svojim prirodnim i kulturnim vrijednostima, već i po ljudima koji svojim radom, trudom i zalaganjem doprinose njenom razvoju i napretku.
- Ovaj poseban praznik koji Budva danas obilježava prilika je za podsjećanje na ispisane najsvjetlije stranice grada Budve, koje su neodvojivi dio slavne i slobodarske crnogorske istorije. Budva je dala ogroman doprinos u Narodno oslobodilačkoj borbi, a na sadašnjim i budućim pokoljenjima je zadatak da čuvaju tekovine svijetle istorije - navedeno je u čestitki budvanskog DPS-a.
Podsjećaju da su u Narodnooslobodilačkoj borbi građani Budve dali nemjerljiv doprinos pobjedi nad fašizmom, a na tim čvrstim temeljima obnovljena je i nezavisnost Crne Gore.
U DPS-u Budva ističu da ovaj dan treba da nas podsjeća na sve vrijednosti koje zajedno baštinimo.
- Neka nas ovaj praznik inspiriše da nastavimo zajednički da gradimo Budvu kao moderan, uređen i prosperitetan grad, u kojem će svaka generacija osjećati pripadnost. Sa željom da se Budva svakim danom sve više razvija, i da uvijek bude na krovu Evrope gdje istinski i pripada, čestitamo vam 22. novembar – Dan opštine Budva - poručuju iz budvanskog DPS-a.

DPS Budva: Nastavimo da gradimo moderan, uređen i prosperitetan grad, u kojem će svaka generacija osjećati pripadnost

Naoružani napadači oteli su 303 učenika i 12 nastavnika oteli tokom napada na školu St. Mary’s, katoličku ustanovu u sjevernom i centralnom dijelu nigerijske države Niger, saopštila je Hrišćanska asocijacija Nigerije.
Još je rečeno da je 88 drugih učenika takođe zarobljeno nakon što su pokušali da pobjegnu tokom napada. Učenici su bili i muškog i ženskog pola i imali su između 10 i 18 godina.
Otmica u školi u udaljenoj zajednici Papiri u državi Niger dogodila se četiri dana nakon što je 25 učenika oteto u sličnim okolnostima u susjednoj državi Kebi, u gradu Maga.
Još nijedna grupa nije preuzela odgovornost za otmice, a vlasti su saopštile da su taktičke jedinice raspoređene zajedno s lokalnim lovcima kako bi spasili djecu.
Bulus Dauwa Yohanna, predsjednik lokalnog ogranka Hrišćanske asocijacije Nigerije, odbacio je kao netačnu tvrdnju državne vlade da je škola ponovo otvorena uprkos ranijoj direktivi da se škole u tom dijelu države Niger privremeno zatvore zbog bezbjednosnih prijetnji.
- Nijesmo dobili nikakvo obavještenje. Mora da je riječ o naknadnoj misli i pokušaju prebacivanja krivice - rekao je, pozivajući porodice da ostanu smirene i da se mole.
Otmice u školama postale su obilježje nesigurnosti u najmnogoljudnijoj afričkoj državi, a naoružane grupe često smatraju škole strateškim metama kako bi privukle veću pažnju.
UNICEF je prošle godine saopštio da samo 37 odsto škola u deset država pogođenih sukobima ima sisteme ranog upozoravanja za detekciju prijetnji.

Nepoznata grupa napala školu u Nigeriji: Oteto 303 djece i 12 nastavnika

Ostrvo Maryam, ambiciozni projekat kompanije Eagle Hills u partnerstvu sa Sharjah Investment and Development Authority (Shurooq), postaje simbol modernog urbanog razvoja u Sharjahu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Ovo ostrvo spaja luksuzno stanovanje, turizam, poslovne sadržaje i rekreaciju, stvarajući jedinstvenu urbanu zajednicu uz obalu. <h2>SHARJAH KAO INSPIRACIJA</h2> Mohamed Alabbar, osnivač i predsjednik Eagle Hills-a, istakao je viziju Sharjaha kao inspiraciju za projekte poput Ostrva Maryam. - Za nas, Sharjah je simbol tradicionalnih i nacionalnih vrijednosti, koji predstavlja naše korijene i arapsku kulturu. To je mjesto tolerancije i gostoprimstva - poručio je Alabbar, prenosi sajtu Zawya.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025100316100_e609e1ddb8647cb27314a459604e382e8e4934a66450db8b17438e63d0da2b9f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025100316100_e609e1ddb8647cb27314a459604e382e8e4934a66450db8b17438e63d0da2b9f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Mohamed Alabar"><figcaption>Mohamed Alabar(Photo: 2BS Forum)</figcaption></figure>  Kako je dodao, partnerstvo Eagle Hillsa sa Shurooq-om pokazuje njihovu posvećenost održivom razvoju Sjevernih Emirata. - Ovaj projekat, kao i svi naši prethodni, ali i budući, ponudiće lokalnoj zajednici potpuno novi nivo života i iskustava … privući veći broj posjetilaca, ojačati ekonomiju i povećati investicije - naglasio je Alabbar. <div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDHqdhJkMyG4%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>MODERNA ZAJEDNICA UZ OBALU</h2> Ostrvo Maryam spaja stambene, poslovne i turističke sadržaje u harmoniji sa prirodnim okruženjem. Promenada uz more proteže se gotovo kilometar i pruža jedinstven ambijent za šetnju, opuštanje i porodične aktivnosti. Zeleni parkovi, dječija igrališta, biciklističke staze i prostrani trgovi kreiraju osjećaj otvorenog, funkcionalnog i prijatnog urbanog prostora. Stambeni kompleksi, kako se ističe na sajtu gulfnews, su dizajnirani sa naglaskom na luksuz i komfor. Od prostranih stanova sa panoramskim pogledom na obalu do savremeno uređenih zajedničkih prostora poput bazena, spa centara i teretana, svaki detalj je pažljivo planiran. Kompleksi poput Shams, Noor i Aysha Residences omogućavaju stanovnicima da uživaju u privatnosti, ali i u aktivnom društvenom životu unutar zajednice. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDfLric0oKtQ&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>TURIZAM I POSLOVNA DINAMIKA</h2> Ostrvo Maryam je više od stambenog kompleksa – ono je destinacija koja privlači turiste i poslovne posjetioce. Hoteli sa 4 i 5 zvjezdica pružaju luksuzni smještaj, navodi se na zvaničnom sajtu Ostrva, dok restorani i kafići nude raznovrsnu gastronomsku ponudu koja zadovoljava i najistančanije ukuse. Souq (pijaca), inspirisan tradicionalnom arapskom arhitekturom, donosi autentičan kulturni doživljaj, dok marina sa modernim vezovima pruža mogućnosti za nautičke aktivnosti i rekreaciju, navodi na sajtu Zawya- Sportski sadržaji, tereni i prostrane promenade omogućavaju stanovnicima i posjetiocima da uživaju u aktivnom životu na otvorenom, što doprinosi zdravom i dinamičnom životnom stilu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112211110_6e21cc12c6efb66369f2659f044244c68794f57dd5d86fbfedb7c4f5e4eb245f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112211110_6e21cc12c6efb66369f2659f044244c68794f57dd5d86fbfedb7c4f5e4eb245f" data-rendition-name="original" width="817" height="503" loading="lazy" alt="zgrade"></figure>  <h2>VIZIJA ODRŽIVOG RAZVOJA</h2> Alabbarova filozofija jasno reflektuje ideju održivog urbanog razvoja. - Naš cilj nije samo gradnja, već kreiranje prostora koji oplemenjuje život zajednice, poštuje kulturni identitet i nudi kvalitetan stil života - kazao je ranije medijima Alabbar. Ostrvo Maryam, kako stoji na sajtu sharjah24.ae, balansira tradiciju i moderni urbanizam, stvarajući integrisanu zajednicu u kojoj stanovanje, posao, turizam i rekreacija funkcionišu u harmoniji. Za Sharjah, projekat predstavlja model budućih urbanih inicijativa, gdje luksuz i održivost idu ruku pod ruku. <div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDPdwtR-E_bk%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>DUGOROČNI ZNAČAJ I EKONOMSKI POTENCIJAL</h2> Ostrvo Maryam doprinosi jačanju Sharjaha kao urbanog i turističkog centra u UAE. Projekt je strateški važan jer stvara nove prilike za investicije, podstiče turizam i unapređuje ekonomiju regiona. Već sada ostrvo privlači pažnju stranih investitora i lokalne zajednice, dok završetak preostalih faza do 2026. godine obećava da će Ostrvo Maryam postati referentna tačka za buduće mješovite projekte u regiji, piše na sajtu Zawya.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112211110_147e4f691e3fa8813ba43067904fdc2bf70162f639c191e8923c64e508d091d7.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025112211110_147e4f691e3fa8813ba43067904fdc2bf70162f639c191e8923c64e508d091d7" data-rendition-name="original" width="795" height="523" loading="lazy" alt="insta"></figure>  Ostrvo Maryam predstavlja spoj tradicije, luksuza i moderne urbane vizije. Iako se radovi još privode kraju, ostrvo već sada nudi stambene, turističke i rekreacione sadržaje koji redefinišu standard života u Sharjahu. Projekt ne samo da stvara novu urbanu destinaciju, već i postavlja model održivog razvoja u regionu, balansirajući kulturni identitet, ekonomski potencijal i visok nivo kvaliteta života.

Ostrvo Maryam – Vizija Mohameda Alabbara za novo urbano srce Sharjaha

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: memorandum-o-razumijevanju