Potpisanim memorandumima u Hagu stvaraju se konkretni institucionalni mehanizmi koji će, naročito Specijalnom državnom tužilaštvu, ali i ostalim državnim tužilaštvima u Crnoj Gori, omogućiti znatno efikasnije vođenje prekograničnih istraga, brže pribavljanje dokaza iz inostranstva i unaprijeđenu operativnu koordinaciju sa partnerskim tužilaštvima. Time se Crnoj Gori otvara put ka intenzivnijem učešću u međunarodnim operacijama, uključujući formiranje zajedničkih istražnih timova i sprovođenje paralelnih istraga u predmetima od posebnog značaja, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT).
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković boravio je u Hagu gdje je, na poziv Eurojust-a učestvovao na visokom međunarodnom skupu koji je okupio generalne tužioce Latinske Amerike i Zapadnog Balkana.&nbsp;
Tokom boravka, VDT Marković potpisao je bilateralne memorandume o razumijevanju sa državnim tužilaštvima Kolumbije, Brazila, Čilea, Urugvaja, Paragvaja, Dominikanske Republike, kao i Zajedničku deklaraciju tužilaštava Zapadnog Balkana, Latinske Amerike i Kolegijuma Eurojust-a, čime se otvara novi okvir saradnje u borbi protiv najtežih oblika kriminala. Događaju je prisustvovala i državna tužiteljka za vezu sa Eurojust-om Jelena Đaletić.
- Sastanci održani 2. i 3. decembra 2025. godine u sjedištu Eurojust-a, predstavljaju jedan od najznačajnijih međunarodnih foruma ove vrste, a Crna Gora u njemu učestvuje kao ravnopravan partner država koje se suočavaju sa sličnim bezbjednosnim izazovima. Upravo zato potpisani memorandumi imaju posebnu težinu - uspostavljaju direktne i sigurne kanale komunikacije, omogućavaju bržu razmjenu ključnih operativnih informacija i otvaraju mogućnost za sprovođenje zajedničkih i koordinisanih istraga u slučajevima gdje kriminalne mreže djeluju istovremeno na teritorijama više država i kontinenata - saopšteno je iz VDT-a.
Kako je navedeno, potpisivanjem Zajedničke deklaracije tužilaštva Zapadnog Balkana i Latinske Amerike i kolegijum Eurojust-a potvrđuju zajedničku posvećenost borbi protiv organizovanog kriminala u oblastima trgovine drogom, trgovine ljudima, sajber kriminala, krijumčarenja migranata, ekološkog kriminala i drugih transnacionalnih krivičnih djela.&nbsp;
- Deklaracija naglašava da se savremene kriminalne mreže mogu suzbijati jedino kroz koordinisan, pravovremen i udružen međunarodni odgovor, te predstavlja važan korak ka stvaranju snažnije, povezanije i operativno usklađene međunarodne tužilačke saradnje - ističe se u saopštenju VDT-a.
Učešćem u panelima, stručnim sesijama i bilateralnim susretima sa kolegama iz Latinske Amerike i Evrope, vrhovni državni tužilac i državna tužiteljka za vezu sa Eurojust-om još jednom su afirmisali posvećenost Crne Gore jačanju međunarodnih pravosudnih veza, unapređenju domaćih kapaciteta i istrajnoj saradnji sa partnerima u borbi protiv najtežih oblika kriminala.&nbsp;
- Time Crna Gora potvrđuje svoju ulogu pouzdanog, aktivnog i odgovornog partnera u međunarodnoj pravosudnoj zajednici - naglašeno je u saopštenju VDT-a.
Ove aktivnosti Tužilaštva su realizovane uz podršku projekata WB CrimJust i EL PACCTO 2.0.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

VDT: Potpisani memorandumi u Hagu omogućite crnogorskim tužilaštvima efikasnije vođenje prekograničnih istraga

Demokratska narodna partija (DNP) bliža je izlasku iz Vlade nego ostanku. To je rekla potpredsjednica DNP-a i ministarska saobraćaja Maja Vukićević, naglašavajući da to potvrđuju pokrenute partijske inicijative koje će ona i partijski joj kolega u izvršnoj vlasti Milun Zogović, predložiti Vladi na prvoj sljedećoj sjednici, najvjerovatnije u četvrtak naredne sedmice.
- Za ove teme je potreban dijalog i niko nije krenuo da nasilno mijenja Ustav ili državne simbole. Ono što očekujemo je da se dio našeg izbornog programa realizuje, da vidimo da li je to moguće kroz učešće u ovoj Vladi - rekla je Vukićević gostujući u emisiji Reflektor na Televiziji Vijesti.
DNP neće u nedogled čekati odgovor Vlade o prihvatanju njihovih inicijativa o identiteskim pitanjima, srpskom jeziku kao službenom, trobojci, kao narodnoj zastavi i dvojnom državljanstvu.
- Vidjećemo kakav će biti odgovore premijera (Milojka) Spajića, ali svakako inicijative ćemo izložiti i očekujemo da se o njima može diskutovati. Jasno nam je da su ovo pitanja koja traže širi društveni konsenzus. Ne očekujemo da se o njima diskutuje naredne dvije godine ili do početka mandata neke nove Vlade, već da se ona riješe u određenom roku. Koji će to rok biti, vidjet ćemo u narednom periodu, vidjet ćemo kakav će biti odgovor Vlade - kazala je Vukićević.
Za ministarku Vlada nije krvava, kako je to rekao njen šef partije tokom prekida protesta u Botunu.
- Imam mandat od gospodina Kneževića da kažem da on i dalje stoji pri tome da su određeni elementi Vlade, kako on kaže, krvavi. - Šta to znači? - Pa to se odnosi na Upravu policije - navela je ona.
Vukićević odbacije mogućnost da su identitetska pitanja važnija od evropskog puta, ali i od Botunjana, u ovom trenutku. Njihovo uključivanje uz priču o Botunu, ne vidi kao manevar DNP-a da što duže ostane u vlasti.
Ministarka međutim prećutkuje detalje razgovora o Botunu koje su vodili predsjednik Skupštine Andija Mandić, premijer Milojko Spajić i predsjednik DNP-a Milan Knežević, zbog kojih je prekinut protest 31. decembra u Zeti.
- Tu mandat imaju građani Zete i predstavnici Botuna. Oni treba da odrede šta je to što je mjera prihvatljivog za njih - navela je.

Vukićević: DNP bliža izlasku iz Vlade nego ostanku

U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar uglavnom slab, promjenljiv.
Jutarnja temperatura vazduha od minus pet do osam, najviša dnevna od dva do 14 stepeni.

Sjutra promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima

Američki predsjednik Donald Tramp izrazio je u utorak podršku demonstrantima u Iranu, poručivši da je „pomoć na putu“, čime je dodatno pojačao pritisak na vlasti u Teheranu. Njegova poruka dolazi nakon što je ranije zaprijetio uvođenjem carina od 25 odsto zemljama koje nastave poslovanje s Islamskom Republikom Iran.
Tramp je na društvenoj mreži Truth Social pozvao, kako je naveo, „iranske patriote“ da nastave proteste i da „preuzmu“ državne institucije.
- Sačuvajte imena ubica i zlostavljača. Platiće veliku cijenu. Otkazao sam sve sastanke s iranskim zvaničnicima dok ne prestane besmisleno ubijanje demonstranata. Pomoć je na putu - napisao je Tramp.
Organizacije za ljudska prava tvrde da iranske vlasti brutalno guše proteste. Prema njihovim podacima, poginulo je više od 600 ljudi, dok je agencija Rojters, pozivajući se na neimenovanog zvaničnika, objavila da bi broj stradalih mogao iznositi oko 2.000.
Prema navodima organizacija za ljudska prava, među kojima je i Iran Human Rights sa sjedištem u Norveškoj, iranske vlasti se spremaju da pogube prvog antivladinog demonstranta optuženog tokom aktuelnog talasa nemira, što je izazvalo zabrinutost širom svijeta.
Tramp je u ponedjeljak najavio da će svaka zemlja koja posluje s Iranom biti suočena s carinom od 25 odsto na svu trgovinu sa Sjedinjenim Američkim Državama.
- S trenutnim dejstvom, svaka zemlja koja posluje s Islamskom Republikom Iran plaćaće carinu od 25 odsto na sav i svaki posao koji obavlja sa Sjedinjenim Američkim Državama - naveo je Tramp na Truth Socialu.
Carine bi, kako je pojašnjeno, plaćali američki uvoznici robe iz tih zemalja.
Iran, član Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK), već godinama je pod strogim američkim sankcijama. Većinu nafte izvozi u Kinu, dok su među njegovim glavnim trgovinskim partnerima i Turska, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati i Indija.
- Ova naredba je konačna i obavezujuća - poručio je Tramp, bez dodatnih detalja.
Na zvaničnom sajtu Bijele kuće za sada nema dokumentacije o toj mjeri, niti informacija o njenoj pravnoj osnovi, kao ni da li bi carine obuhvatile sve trgovinske partnere Irana.
Kineska ambasada u Vašingtonu oštro je kritikovala Trampov pristup, poručivši da će Kina preduzeti „sve potrebne mjere“ kako bi zaštitila svoje interese, te da se protivi „nezakonitim jednostranim sankcijama i eksteritorijalnoj primjeni jurisdikcije“.
- Stav Kine protiv neselektivnog nametanja carina je dosljedan i jasan. Carinski i trgovinski ratovi nemaju pobjednika, a pritisci i prisila ne mogu riješiti probleme - saopštio je portparol kineske ambasade na mreži Iks.
Japan i Južna Koreja saopštili su da pažljivo prate razvoj situacije. Južnokorejsko ministarstvo trgovine navelo je da će reagovati kada konkretni potezi američke administracije postanu jasni, dok su iz Tokija poručili da će detaljno analizirati moguće posljedice po Japan.
Iran se trenutno suočava s najvećim antivladinim demonstracijama u posljednjih nekoliko godina. Protesti su započeli zbog teške ekonomske situacije, ali su ubrzo prerasli u otvorene pozive na rušenje duboko ukorijenjenog klerikalnog establišmenta.
Organizacija HRANA saopštila je da je od početka protesta 28. decembra potvrđena smrt 599 osoba – 510 demonstranata i 89 pripadnika bezbjednosnih snaga.
Iako vazdušni napadi ostaju jedna od opcija koje SAD razmatraju, „diplomatija je uvijek prva opcija predsjednika“, izjavila je portparolka Bijele kuće Karolin Livit.

Tramp poručio demonstrantima u Iranu: Pomoć je na putu

Žiri je objavio najuži izbor za NIN-ovu nagradu koji čini šest romana, među kojima se nalazi i knjiga „Razgovori s Vješticom“, u izdanju kuće Sumatra, autora Vladimira Vujovića iz Bara.
Osim njegovog romana, u najužem izboru su i: „Karota“ Darka Tuševljakovića (Laguna), „Balada o ubici i ubici i ubici“ Dalibora Pejića (Geopoetika), „Frau Beta“ Laure Barne (HERAedu), „Besmrtne ludosti gospođe Kubat“ Milana Tripkovića (Akademska knjiga) i „Opatija Svetog Vartolomeja“ Miloša Perišića (No rules publishing).
To je odlučio žiri u sastavu: predsjednik Aleksandar Jerkov i članovi Adrijana Marčetić, Jelena Mladenović, Vladimir Gvozden i Mladen Vesković.
Podsjetimo, od ukupno 195 naslova koji su bili u konkurenciji žiri je prethodno, krajem decembra, u širem izboru izdvojio 39 romana, potom je početkom januara izdvojeno 13 romana, a u najužem izboru sada ih je šest.
Razgovori s autorima iz najužeg izbora biće objavljeni u štampanom izdanju nedeljnika NIN koje izlazi 15. januara.

Žiri objavio šest potencijalnih dobitnika NIN-ove nagrade: Vladimir Vujović u najužem izboru

Kolumne

Dosta je laži Crkve Srbije i Andrije Mandića

Kneževićev rat za Botun: ,,Neki ćete da poginete, a neki ćemo da se vratimo...”

Hronika

Policija ćuti o zastrašujućim prijetnjama

Delić: Satanizuju me neistinama da sam ubio Gorana Žugića, neistina je i da sam prodao ili prenosio drogu

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation

Tag: memorandumi

VDT: Potpisani memorandumi u Hagu omogućite crnogorskim tužilaštvima efikasnije vođenje prekograničnih istraga

Vukićević: DNP bliža izlasku iz Vlade nego ostanku

Sjutra promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima

Tramp poručio demonstrantima u Iranu: Pomoć je na putu

Žiri objavio šest potencijalnih dobitnika NIN-ove nagrade: Vladimir Vujović u najužem izboru

PRATITE TVe UŽIVO