Mentalno zdravlje u Crnoj Gori i dalje nije adekvatno obezbijeđeno kao ljudsko pravo - iako je riječ o jednom od najvećih javnozdravstvenih i društvenih izazova - upozorili su u Akciji za ljudska prava (HRA) povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja.
Svjetska zdravstvena organizacija je u izvještaju <a href="https://www.who.int/publications/i/item/9789240049338" target="_blank">“World Mental Health Report: Transforming Mental Health for All” (2022)</a> objasnila da pravo na mentalno zdravlje znači da svaka osoba treba da ima mogućnost da uživa u životu s emocionalnim blagostanjem, pristupom podršci i uslovima koji omogućavaju dostojanstvo, sigurnost i društvenu uključenost, a Crna Gora se, ukazuju u HRA, i dalje nalazi među zemljama sa najvišom stopom samoubistava u Evropi.
- Tokom 2024. godine registrovana su 83 samoubistva, a u 2025. do sada 52. Istovremeno, sistem podrške ostaje nedovoljno razvijen: nacionalni registar mentalnih poremećaja ne postoji, servisi podrške u zajednici su ograničeni, a broj stručnjaka u ovoj oblasti je nedovoljan. Tako, na primjer, u <a href="https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/741414/svakodnevno-do-20-pacijenata-jedinica-za-mentalno-zdravlje-dz-cetinje-izmedju-dvije-tragedije-pruzila-11444-usluga" target="_blank">Jedinici za mentalno zdravlje na Cetinju svakodnevno pomoć potraži i do 20 osoba</a>, što pokazuje koliko je potreba za podrškom velika - istakli su u HRA.
Revizija Strategije zaštite mentalnog zdravlja u Crnoj Gori 2019 - 2023. pokazala je da 76 odsto planiranih aktivnosti nikada nije sprovedeno, te da sprovedene mjere nijesu dale vidljive rezultate.
- Tokom čitave 2024. godine država je bila bez važećeg strateškog dokumenta, dok je novi Program za unapređenje mentalnog zdravlja za period 2025 -2026. usvojen tek u maju 2025. godine - ukazali su u HRA.
Ova nevladina organizacija poziva nadležne institucije da hitno obezbijede dostupne, besplatne i trajne servise podrške u svim opštinama, zaposle i zadrže stručnjake, primijene postojeće programe i aktivno uključe zajednicu u borbu protiv stigme.
- Zanemarivanje problema mentalnog zdravlja ima ozbiljne posljedice po društvo, uključujući porast samoubistava, nasilja i porodičnih problema koji naročito pogađaju djecu - podvukli su u HRA.
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. oktobra. Uspostavljen je 1992. godine na inicijativu Svjetske federacije za mentalno zdravlje (World Federation for Mental Health - WFMH), uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Cilj ovog dana je da poveća svijest javnosti o značaju mentalnog zdravlja, smanji stigmu prema osobama koje se suočavaju s mentalnim poteškoćama, podstakne vlade i zajednice da unaprijede dostupnost podrške i liječenja, te promoviše mentalno zdravlje kao osnovno ljudsko pravo, jednako važno kao i fizičko zdravlje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mentalno zdravlje i dalje neadekvatno obezbijeđeno kao ljudsko pravo: Prošle godine registrovana 83 samoubistva, ove 52

Izmjene i dopune Zakona o Ministarstvu unutrašnjih poslova koje su predložile Demokrate su njihov politički interes, jer nijesu okončali disciplinske postupke protiv suspendovanih policijskih službenika, ocijenio gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E advokat Veselin Radulović.
Prema svim relevantnim analizama, predložene izmjene i dopune Zakona su neustavne, jer predviđaju retroaktivnost. Tačinije, predviđeno je da se policijskim službenicima koji ne prođu bezbjednosne provjere može uručiti otkaz, čak i onim protiv kojih je pokrenut disciplinski postupak prije usvajanja zakona. 
Radulović kaže da se ne može se retroaktivno propisivati dejstvo, jer to nije u skladu sa Ustavom, a suprotno je i praksi Evropskog suda za ljudska prava.
Prema njegovim riječima disciplinska komisija je suočena sa ozbiljnim problemom, jer je gro policijskih službenika suočeno sa optužbama koje prevazilaze ingerencije disciplinske komisije, pa se zloupotrebom zakonodavne vlasti pokušava doći do izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima.
- Kao advokat imam priliku da branim i zastupam policijske službenike protiv kojih je pokrenut ovaj disciplinski postupak koji se želi obustaviti izmjenama zakona. Mogu vam reći da je MUP, odnosno disciplinska komisija MUP-a u jednom ozbiljnom problemu u tim postupcima koje su pokrenuli. U tim postupcima je nesporno da se policijskim službenicima krše sva osnovna ljudska prava, prava koja moraju imati u bilo kom postupku, pritom je većina njih optužena za veoma ozbiljne stvari. To prelazi dimenzije disciplinskog postupka, ili povrede radne obaveze. Te optužbe koje MUP saopštava tim ljudima prema praksi Evropskog suda za ljudska prava su krivične optužbe - rekao je Radulović.
Izmjenama i dopunama Zakona uvodi se i obaveza odazivanja na poligraf, ali se i minimalizuje uloga Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). Prvobitnim zakonskim testom se određuje da, ukoliko ANB u roku od 90 dana ne odgovori na upit za nekog policijskog službenika, da se računa da ne postoje bezbjednosne smetnje. Sada se to mijenja i u tom slučaju, odgovornost se prebacuje na Komisiju za provjeru podataka koju određuje direktor Uprave policije. Nema, dakle, spoljne kontrole, nego se sve obavlja u zatvorenom krugu Uprave policije
- Kada ANB nije dostavljala te izvještaje u propisanom roku, MUP nije poštovao Zakon, nije polazio od te zakonske pretpostavke da ne postoje bezbjednosne smetnje u tim slučajevima, već je postupak nastavio. Sada se kroz ove izmjene Zakona pokušava otkloniti ta prepreka koju je MUP u ovom momentu, dok važi ovaj tekst zakona ima, jednostavno ANB kao organ koji je jedini i pozvan, kredibilan i sposoban da utvrdi te vrste bezbjednosnih smetnji, potpuno su isključuje iz ovog postupka i propisuje se nešto što vrh bezbjednosnog sektora naziva vetingom - objašnjava Radulović.
Dodaje, da svakako nije riječ o vetingu, već o postupku koji osmišljavaju pokreću i u tim postupcima donose odluku jedni te isti ljudi. 
- Apsolutno je neprihvatljivo i to će, sasvim sam siguran, ako se nastavi sa ovakvim postupcima, uzrokovati brojne štete za policijske službenike i njihove porodice, njihova egzistencija će biti ugrožena zato što će ostati bez posla, ali će sve to na kraju sud poništiti i to ćemo morati svi mi građani da plaćamo iz državnog budžeta, kao i u nekim slučajevima što su se ranije dešavali - istakao je Radulović.
Najavu, nakon sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost o hitnom vetingu u pravosuđu, je podsjeća on, prvi saopštio predsjednik Skupštine Andrija Mandić.
- On je saopštio da je potrebno taj veting u pravosuđu sprovesti do kraja godine. Kao da se radi o nekom jednostavnom prekršajnom ili disciplinskom postupku, pa hajde da ga završimo ovih nekoliko mjeseci do kraja godine. To govori o stepenu ozbiljnosti Andrije Mandića, ali i izvršne vlasti i Vijeća za nacionalnu bezbjednost koji je takođe zauzeo taj stav. Svi koji imaju elementarno znanje o procesu vetinga znaju da se on ne može sprovesti, on se ne može osmisliti za tako kratko vrijeme - naglasio je Radulović.
Kaže da , kada se kod određenih profila ličnosti poklope neznanje i loša namjera, onda se ne mogu očekivati dobri rezultati. Zbog toga bi, dodaje, bilo jako loše da se dozvoli proces vetinga na način kako su to oni zamislili.
Tokom ministarskog sata u Skupštini Crne Gore čelnici bezbjednosnog sektora iznosili su operativne podatke o ubistvima pripadnika OKG-a i nekih bezbjednosnih službenika. To, prema njegovim riječima, mogu uraditi ljudi koji su totalne neznalice. 
- Zabrinjavajuće je da u vrhu bezbjednosnog sektora imamo osobe koje su u stanju da za skupštinskom govornicom, ili bilo gdje drugo javno saopštavaju bilo koje operativne podatke. To može ostaviti nesagledive posljedice, to može ugroziti istrage i bezbjednost određenih ljudi. Nikome elementarno ozbiljnom, ko ima elementarna znanja o bezbjednosnom sektoru i kako on treba da funkcioniše, ne bi palo na pamet da u javnosti saopštava operativne podatke - poručio je Radulović.
U Skupštini i na Vladi se, kako kaže, pravi određena vrsta teatra, a riječ je o ozbiljnim pitanjima, koja bi u ozbiljnim državama morala da prouzrokuju jednu vrstu odgovornosti. 
- Veting, lično mislim da jeste potreban, ali kad vidim kako se ponašaju određeni ljudi, koji vrše vlast mislim da je nama u ovom trenutku potrebnija provjera mentalnog zdravlja tih ljudi koji vode ovu državu, jer ono što oni rade, koliko god grubo zvučalo, meni ne izgleda normalno i ostaviće nesagledive posljedice za sistem, za društvo, za sve građane u Crnoj Gori - zaključio je Radulović.

1250x600

1084x550

Radulović: Potrebna je provjera mentalnog zdravlja ljudi koji vode ovu državu, ono što oni rade ostaviće nesagledive posljedice

Povodom Dana državnosti, 13. jula, nevladina organizacija ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje, uputila je otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću i ministru zdravlja dr Vojislavu Šimunu, u kojem optužuju Vladu za neispunjena obećanja, ignorisanje sistemskih problema i zanemarivanje traume koja je ostala nakon masakra na Cetinju.
Iz ANIME poručuju da se obraćaju iz “stvarnog svijeta”, u kojem građani traže odgovore, a ne PR poruke, i podsjećaju da ni tragedija iz avgusta 2022. nije bila dovoljna da vlast pokrene suštinske reforme u sistemu mentalnog zdravlja.
– Čak ni tragedija na Cetinju, najsnažniji alarm novije crnogorske istorije, nije vas probudila iz fantazije moći i birokratske dremeži. Tada ste obećali reforme i razvoj kapaciteta. Danas, pola godine kasnije, poručujete: patite tiho, jer može biti i gore – navodi se u pismu.
Aktivistkinje podsjećaju da su 16. januara ove godine bile na sastanku sa premijerom i njegovim timom, iznijevši konkretne predloge – od edukacije ministara o traumi, do osnivanja Instituta za traumu. Tada su, tvrde, njihovi predlozi bili načelno prihvaćeni, ali su kasnije u potpunosti ignorisani.
– Na sastanku 18. marta 2025. ispostavile smo predloge za svega tri sata rada. Za realizaciju, rečeno nam je, „nije bilo vremena“. Ostale smo zaboravljene, kao i liječenje trauma.
Najviše kritike upućuju na Program za zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja 2025/26, koji je Ministarstvo zdravlja predstavilo u maju.
– Taj dokument je marketinški proizvod bez reformskih sadržaja i bez stvarnosti. U njemu nema žrtava, nema Cetinja, nema trauma, nema pacijenata, nema savremene psihijatrije ni psihoterapije u Crnoj Gori.
Oštro reaguju i na uslove u Specijalnoj bolnici u Dobroti, koje nazivaju "ravnima izvještajima iz mučionica".
– Stavljate kriminal u bolest. Kriminalizujete mentalno oboljele, otežavajući im svaki izlazak iz 'Dobrote'. To je slika vašeg evropejstva i humanosti. To je vaš uspješan rad za 'Crnu Rupu' – kako, kako kažu, "intimno zovete Crnu Goru".
Članice ANIME zaključuju da je pismo javni podsjetnik da Vlada nije samo zakazala – već je, kako tvrde, “samosvjesno lagala”.
– Naša kolektivna trauma ima bolje pamćenje. Ona se ne da zavesti – ona se mora dugotrajno, strpljivo i povjerenjem liječiti. I imamo strpljenja, ali, nažalost, više ne i povjerenja – poručuju iz ANIME.
Otvoreno pismo potpisuju:
Ljubomirka Ljupka Kovačević
Ervina Dabižinović
Julijana Cicović
Aleksandra Kovačević

ANIMA: Zaboravili ste na Cetinje i na mentalno zdravlje ove zemlje

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša podnio je inicijativu da se održi saslušanje nadležnih povodom problematike mentalnog zdravlja u svijetlu upozoravajućih i zabrinjavajućih nalaza revizije uspjeha Uspješnost realizacije aktivnosti predviđenih Strategijom zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja u Crnoj Gori. 
Mugoša je podsjetio da je navedenom revizijom Državne revizorske institucije (DRI) utvrđeno da je realizacija aktivnosti predviđenih Strategijom zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja na niskom nivou, odnosno da je realizovano svega 15 odsto aktivnosti u odnosu na visok procenat nerealizovanih aktivnosti od 76 odsto i devet odsto djelimično realizovanih. 
- Aktivnosti, koje su ocijenjene kao realizovane nijesu imale značajni efekat na unaprjeđenje mentalnog zdravlja. U maju 2023. je na moju inicijativu održano saslušanje, gdje smo se bavili i mentalnim zdravljem kod djece i donijeli odredjene stavove ali očigledno je vrlo malo uradjeno po tom pitanju - naveo je Mugoša na nalogu X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1894311559360381223&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša traži saslušanje na temu mentalnog zdravlja

Postotak ljudi koji su izvršili suicid u Crnoj Gori govori i da je mentalno zdravlje građana ugroženo, i da često u tim stanjima kada se osoba nađe u nekom osjećaju beznadežnosti, depresivnosti, gubitka osjećaja smisla života, osjećaja da je sama - nema adekvatnu pomoć, i nema vrata na koja treba da pokuca - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, psihološkinja Dijana Milošević.
U Crnoj Gori se na svaka četiri dana dogodi po jedno samoubistvo pokazuju podaci za prošlu godinu, kada su 83 osobe digle ruku na sebe.&nbsp;
Iako se u odnosu na dvije godine ranije bilježi pad u broju suicida i dalje &nbsp;se radi o visokom, i prema ocjeni stručnjaka alarmantnom broju samoubistava u našoj državi.
Podaci su veoma poražavajući, kaže Milošević, i pokazuju da su država i sistem zakazali, ističe ona, po pitanju mentalnog zdravlja.
- U posljednje vrijeme dosta govorimo o mentalnom zdravlju, a sve što više govorimo vidimo koliko je taj period iza nas bio zapostavljen, i koliko sam sistem nije posvećivao dovoljno pažnje ne samo građanima, već i onima koji bi trebalo da pruže adekvatnu i pravu pomoć ljudima kojima je potrebna. Generalno gledano postotak ljudi koji su izvršili suicid u Crnoj Gori govori i da je mentalno zdravlje građana ugroženo, i da često u tim stanjima kada se osoba nađe u nekom stanju beznadežnosti, depresivnosti, gubitka osjećaja smisla života, osjećaja da su sami, a nema adekvatnu pomoć, i nema vrata na koja treba da pokuca, može na kraju da donese i tu pogrešnu odluku da sam sebi presudi, da sam sebi oduzme život - rekla je Milošević.
Rijetko se dešava da osoba iz čista mira oduzme sebi život, objašnjava Milošević i dodaje da često postoje promjene u ponašanju koje ukazuju da osoba funkcioniše, kako kaže, na potpuno drugačiji način, nego što uobičajeno funkcioniše.
- Dolazi do povlačenje unutar sebe, smanjivanje aktivnosti u kojima je prije uživala, i često mogu da se jave suicidalne misli u stvari da osoba čak.drugim ljudima saopštava da možda dođe i taj poriv da oduzme sebi život. Tu je odgovornost svih nas, koji imamo u svom okruženju takvu osobu, da treba da joj priđemo, da ne osudimo, da izbacimo i određene predrasude koje postoje u našem narodu, a to je da aki neko kaže da će se ubiti onda se sigurno neće ubiti, jer često možemo da čujemo kad neko govori da će sebi oduzeti život to samo govori da privlači pažnju - istakla je Milošević.
Mentalno zdravlje, podvlači ona, ne smije da bude tabu tema.
- A svako može u nekom trenutku života doći u psihičku krizu i u tim momentima je jako važno da osoba nije sama. Koliko god da su problemi sa kojima se neka osoba suočava veliki, postoji rješenje, a kao građani treba svima koji imaju neki psihički problem da pošaljemo poruku da nije sramota potražiti pomoć. Čovjek kad osjeti da ima podršku, kad osjeti da nije sam, kad ode na razgovor kod nekoga ko ga razumije, može da se odalji od takve odluke, naročito kada govorimo o samoubistvu, jer ja često govorim da ti ljudi koji su pokušali da izvrše suicid, ili su izvršili suicid su nosili jednu veliku patnju unutar sebe - zaključila je Milošević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSNAQ43Kq0As&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milošević: Mentalno zdravlje ne smije biti tabu tema, nije sramota potražiti pomoć

Niko ne obrati pažnju na mentalno zdravlje u trudnoći, a da ne govorimo kada se radi o periodu nakon porođaja, kada u velikom broju slučajeva dođe do vrlo ozbiljnih psihičkih problema, do takozvanog posttraumatskog stresa nakon porođaja, gdje žena prosto ne rasuđuje - kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, izvršna direktorica SOS Podgorica Biljana Zeković.
Tijelo muške bebe pronađeno je juče ujutru u kanti za smeće u podgoričkom naselju Blok 9. Tijelo novorođenčete pronašao je radnik Čistoće, čisteći korpu za otpatke. Danas se već zna ko je majka, da se porodila kući bez medicinske pomoći, da je i sama u kritičnom zdravstvenom stanju.
Ne dešava se čedomorstvo prvi put, kaže Zeković, već kroz cijelu istoriju čovječanstva, ali je porazno što se dešava danas.
- Sistem, i zdravstveni, i socijalni, i svi drugi, morao je biti na većem nivou, nego što je bio u prošlom vijeku. Meni se čini da je suština problema u tome. Suština problema je u tome što majke u takvoj situaciji apsolutno nemaju nikakvu podršku. Možemo da govorimo o tome koliko treba osuđivati takvo djelo, naravno, kao što i same znate, ono se i krivično goni, i kažnjava kaznama zatvora, međutim, postavlja se pitanje zašto te žene to rade. Mislim da svako od nas, ma koliko laik bio u svijetu medicine, mora da postavi sebi pitanje šta nije u redu sa tom majkom - rekla je Zeković.
Prema njenim riječima, postoji ogroman broj žena koje su u vrlo teškoj situaciji, i materijalnoj, i finansijskoj, i koje su žrtve nasilja i nemaju nikakvu podršku. Sve to, napominje, utiče na njihovo psihičko stanje.&nbsp;
- Sva istraživanja koja su rađena u svijetu pokazuju da su žene koje su počinile takvo djelo, ubile svoje bebe, da je 89 posto tih žena bilo žrtve nasilja u porodici, da su bile žrtve nasilja kao djevojčice, i preko 80 posto pripadaju kategoriji siromašnih žena. Sve to ostavlja vrlo ozbiljne posljedice - kaže Zeković.&nbsp;
Malo se vodi računa o mentalnom zdravlju, poručuje Zeković, posebno o mentalnom zdravlju trudnica i često ogroman broj žena prođe zdravstveni sistem, a da niko ne primijeti da ona ima psihičke probleme.
- Niko ne obrati pažnju na mentalno zdravlje u trudnoći, a da ne govorimo kada se radi o periodu nakon porođaja, kada u velikom broju slučajeva dođe do vrlo ozbiljnih psihičkih problema, do takozvanog posttraumatskog stresa nakon porođaja, gdje žena prosto ne rasuđuje. Kada se dese ovakve situacije onda smo svi spremni da osudimo ženu, da drvlje i kamenje bacimo, a da niko ne razmišlja u kakvom se položaju ta žena našla. Mi o ovoj ženi, koja je počinila ovo djelo, a bilo ih je i prošle godine, i mislim da se svake godine tako nešto desi, znamo samo šta je ona počinila, i da je porođaj bio kući. Kako je to izmaklo iz sistema? Šta se dešavalo sa njom? I njeno zdravlje je ugroženo. Sve su to neki segmenti koji moraju da se razmotre u takvim situacijama, i u skladu sa tim da se odredi kazna koju naš zakon propisuje - zaključila je Zeković.&nbsp;

Zeković: Svi smo spremni da osudimo ženu, a niko ne razmišlja u kakvom je stanju

Nakon nesrećnih događaja koji su zadesili Cetinje, zdravstveni sistem je je donio jednu konkretnu sadržajnu aktivnost, a koja se ticala nekoliko aspekata. Osim dobre koordinacije između zdravstvenih ustanova imali smo jedno adekvatno zbrinjavanje pacijenata i smanjenje bilansa broja žrtava, te nakon toga, brzo prepoznavanje potrebe za reakcijom i tretmanom posttraumatskih dešavanja, poručio je u svom obraćanju ministar zdravlja, dr Vojislav Šimun, na velikoj studentskoj tribini “Mentalno zdravlje i zdravstveni sistem Crne Gore – izazovi i perspektive '' koja je održana danas na Medicinskom fakultetu u Podgorici.&nbsp;
Kako je saopštio, SOS linija za mentalno zdravlje koja je formirana nakon tragedije na Cetinju primila je preko 400 poziva, od čega je bilo 200 direktnih intervencija. On je kazao da 60 odsto ljudi koji su koristili SOS liniju nikad prije toga nije tražilo psihološku pomoć, kao i da je većina korisnika bila starija od 40 godina.
- U saradnji sam Udruženjem psihologa Crne Gore, psihijatara Crne Gore i Kliničkog centra brzo smo podigli sistem, osnažili Centar za mentalno zdravlje Doma zdravlja Cetinje, kako bi građanima Cetinja pružili adekvatnu podršku. Zatim smo otvorili Call centar na nacionalnom nivou i moram napomenuti, da svim ovim aktivnostima moramo obezbijediti kontinuitet. Ove posledice se prvo moraju sanirati, onda moramo raditi na unapređenju mentalnog zdravlja ne samo građana Cetinja nego cijele Crne Gore- kazao je minister Šimun.
Neki od razloga zbog kojeg su se građani javljali su anksioznost i depresija- kazao je ministar.
Jedan od prioriteta njegovog resora, kako je kazao, jeste i formiranje Centra za mentalno zdravlje u okviru Instituta za javno zdravlje (IJZ).
- Telemedicina može biti ohrabrujuća da pacijenti naprave prvi korak, u strategiji digitalizacije zdravstvenog sistema se visoko kotira medju prioritetima- kazao je Šimun.
Prema riječima specijalistkinje psihijatrije, Mirjane Varagić najveći izazov sa kojem se susreću psihijatri jeste diskriminacija i stigmatizacija ljudi sa mentalnim problemima.
- Ne treba se stidjeti mentalnih problema. Ne treba se obraćati ljekarima samo kod ozbiljnih traumatskih dešavanja, već kad primijetimo prve signale i nelagode- kazala je Varagić.
Direktor Kliničkog centra Crne Gore , Aleksandar Radović kazao je da je potrebno da se u medijskom prostoru zaustave laici koji govore o mentalnom zdravlju.
- Kad se desi dogadjaj poput onoga na Cetinju, tada se javi veliki broj senzacionalističkih natpisa, i mi to moramo da popravimo- kazao je Radović. On je kazao da je interesovanje za SOS liniju bilo veliko, kao i da su se gradjani na toj liniji raspitivali gdje u svom gradu mogu potražiti psihološku pomoć.
Radović je poručio da je plan da SOS linija raste i da bude trajno aktivna.

Šimun: SOS linija za mentalno zdravlje primila preko 400 poziva

U svijetlu nedavnih tragičnih događaja, NVO Fondacija Mentorium pokrenula je sveobuhvatni projekat "Transformacija zajednice - Sistematski pristup prevenciji nasilja i podršci mentalnom zdravlju", sa ciljem stvaranja efikasnog i koordinisanog odgovora na izazove sa kojima se crnogorsko društvo suočava, prenosi Antena M.
Projekat, koji se realizuje uz podršku ključnih ministarstava, obuhvata niz aktivnosti usmjerenih na prevenciju nasilja, promociju nenasilne komunikacije, podršku mentalnom zdravlju i izgradnju kulture mira. Među ključnim aktivnostima su:
- Edukativne radionice i programi obuke za stručnjake
- Uspostavljanje sistema za hitne intervencije
- Razvoj digitalnih alata za podršku mentalnom zdravlju
- Organizacija panel diskusija
- Saradnja sa ključnim institucijama
- Fondacija Mentorium je uputila pozive za saradnju Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstvu zdravlja, Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Ministarstvu unutrašnjih poslova, Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, kao i Ministarstvu dijaspore. Trenutno smo u pregovorima sa ovim ministarstvima kako bismo definisali konkretne korake i omogućili početak realizacije projekta. Svako ministarstvo ima jedinstvenu ulogu u doprinosu projektu, od obrazovanja i zdravstva do socijalne zaštite i bezbjednosti- saopštili su iz ove NVO.
Aktivnosti Fondacije Mentorium već uključuju edukativne programe, posjete ranjivim grupama i direktnu podršku zajednicama. Nedavno su članovi Fondacije posjetili dnevne centre "Tisa" i "Oaza" , te Dječiji dom Mladost u Bijelom Polju, pružajući podršku djeci, roditeljima i zaposlenima.

NVO Fondacija Mentorium pokreće inicijativu za prevenciju nasilja i unaprjeđenje mentalnog zdravlja

U Crnoj Gori je od početka godine podnijeto 17 krivičnih prijava protiv 19 osoba zbog krivičnih djela trgovine ljudima, a 30 osoba su identifikovane kao žrtve, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Iz Ministarstva su kazali da i ove godine realizuju niz aktivnosti povodom 18. oktobra – Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima, kako bi informisali javnost o trgovini ljudima kao obliku savremenog ropstva, koji ne poznaje granice i lišava ljude širom svijeta slobode i osnovnih prava, u cilju njihove eksploatacije.
Prema podacima MUP-a/Uprave policije, od početka godine je podnijeto 17 krivičnih prijava protiv 19 osoba zbog krivičnih djela trgovine ljudima, a 30 osoba su identifikovane kao žrtve.&nbsp;
- Najzastupljeniji oblici eksploatacije ostaju prisilni rad i prosjačenje, uz zabilježene slučajeve seksualne eksploatacije i sklapanja nedozvoljenog braka - naveli su iz MUP-a u saopštenju.
Kako su kazali, u svjetlu obilježavanja ovog datuma, u Crnoj Gori je cijeli mjesec oktobar posvećen &nbsp;aktivnostima usmjerenim na prevenciju, edukaciju i zaštitu žrtava, naročito među mlađom populacijom i ranjivim grupama, kroz saradnju sa međunarodnim organizacijama, institucijama i civilnim sektorom.
- Fokus ovogodišnjih aktivnosti stavljen na mlade i vršnjačku edukaciju, a realizovane su obuke za više od 50 nastavnika iz cijele Crne Gore, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i Zavodom za školstvo - rekli su iz MUP-a.&nbsp;
Iz tog resora su dodali da je u petak prvi školski čas u svim osnovnim i srednjim školama bio posvećen temi trgovine ljudima, dok je u Gimnaziji „Slobodan Škerović“ u Podgorici održana debata o tome da li je omladina danas dovoljno informisana i osnažena da se odupre izazovima trgovine ljudima i da li društvene mreže u tome predstavljaju prednost ili rizik.
Uz podršku Međunarodne organizacije za migracije (IOM), sprovedena je kampanja „Tiče te se“, koja, kako su pojasnili iz MUP-a, kroz društvene mreže i javne događaje jača otpornost mladih na različite oblike eksploatacije.&nbsp;
U saopštenju se navodi da je, u okviru iste kampanje, 15. i 16. oktobra na Trgu Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici predstavljen je interaktivni performans „Muzej iznevjerenih obećanja“, koji prikazuje stvarne priče žrtava radne eksploatacije kroz audio-vizuelne i interaktivne elemente.&nbsp;
Iz MUP-a su najavili da će instalacija biti predstavljena i u Baru, kao dio napora da se podigne nivo svijesti i empatije kod građana.
Prema njihovim riječima, naredne sedmice, u saradnji sa Njemačkom organizacijom za međunarodnu saradnju (GIZ), predviđene su aktivnosti sa fokusom jačanja zajedništva djece većinske populacije i djece iz romske i egipćanske zajednice, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana.
- MUP ostaje snažno posvećeno misiji zaštite ljudskih prava, unapređenja multisektorske saradnje i efikasne identifikacije žrtava trgovine ljudima, uz stalno jačanje partnerstva sa svim relevantnim akterima - zaključuje se u saopštenju tog resora.
Evropska komisija je uspostavila 18. oktobar kao Evropski dan borbe protiv trgovine ljudima, sa ciljem skretanja pažnje na žrtve ovog krivičnog djela i podizanja svijesti o jednom od najsurovijih oblika kršenja ljudskih prava.

MUP: Od početka godine identifikovano 30 žrtava trgovine ljudima

Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je, povodom nesreće koja se dogodila u Sremskoj Mitrovici, u kojoj su tri osobe poginule, a više povrijeđeno, da treba ispitati sve okolnosti, jer je vozač u 69. godini dobio produženje ljekarskog uvjerenja – neograničeno i da je, prema informacijama saobraćajne policije, kriv zbog neprilagođene brzine.
- Tri osobe su izgubile život. Bilo je ukupno više od 80 putnika, mislim da je 57 povrijeđeno, još sedam ili osam osoba trenutno je u teškom stanju, ali su za sada stabilni. Dakle, ovo je teška nesreća. Kako su mi rekli iz saobraćajne policije – krivac je vozač, neprilagođena brzina. Naravno, to je sada stvar za analizu - kazao je Dačić za TV Prva.
Dodao je da treba analizirati i to kolika bi trebalo biti starosna granica za profesionalne vozače, te ispitati sve okolnosti nesreće.
- Mislim, to ništa ne znači za putnike, za porodice koje su izgubile svoje najmilije, ali treba ispitati sve okolnosti, jer on je u 69. godini dobio dozvolu, produženje ljekarskog uvjerenja da je sposoban za taj posao – kako su mi rekli – neograničeno. Kako i zašto, neka to utvrdi istraga - dodao je Dačić.

Dačić: Vozač je krivac za nesreću kod Sremske Mitrovice

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović ponovo je zloupotrijebila položaj i pretvorila se u staljinističku progoniteljku, tužiteljku i presuditeljku kritičkim medijima u Crnoj Gori.&nbsp;
U izjavi za RTV Nikšić, ministarka Vujović je zastrašujućom, lažnom - tvrdnjom da je Specijalno državno tužilaštvo konstatovalo da je sedam crnogorskih medija ,,dio te jedne hijerarhije“ i da su mediji učestvovali ,,u raspirivanju vjerske mržnje“ - grubo obmanula crnogorsku javnost i sramno politizovala ministarsku funkciju.&nbsp;
Istovremeno, ministarka Vujović je pokazala da iza tužilačkog progona i kriminalizacije kritičkih medija i pokušaja gušenja slobode govora stoje politički interesi stranke Demokatska Crna Gora čija je ministarka Vujović član.&nbsp;
Stavovi ministarke kulture i medija duboko su suprotstavljeni temeljnim vrijednostima Evropske unije. Tokom nedavnog boravka u Crnoj Gori predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen jasno je naznačila da je sloboda medija kamen temeljac EU. Identičan stav i zaštitu vrijednosti građanskog društva iskazao je i njegova ekselencija, ambasador Johan Satler u ime Delegacije Evropopske unije u Crnoj Gori.&nbsp;
Zbog drastičnog kršenja demokratskih standarda, politizacije ministarske funkcije, glavni urednici crnogorskih medija zahtijevaju od predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića da - ukoliko zaista baštini temeljne vrijednosti građanskog društva - bez odlaganja i trulih političkih kompromisa, razriješi dužnosti ministarku kulture i medija Tamaru Vujović.&nbsp;
U međuvremenu, urednici targetiranih crnogorskih medija preduzeće sve pravne radnje kako bi zaštitili vlastiti integritet i egzistenciju od beskrupuloznih napada i staljinističkog progona pojedinih političara iz vladajuće parlamentarne večine.&nbsp;
Jasmina Muminović (Portal Standard)
Rosanda Mučalica (Portal Analitika)
Danica Nikolić (M portal)
Ana Šofranac (Portal ETV)
Darko Šuković (Antena M)
Draško Đuranović (Televizija E)

Premijer Spajić da bez odlaganja smijeni ministarku kulture i medija Vujović!

Upotreba psihoaktivnih supstanci među maloljetnicima predstavlja kompleksan problem kojim Crna Gora, s obzirom na rasprostranjenost, treba ozbiljno da se pozabavi, poručio je ekspert za suzbijanje narkomanije Dušan Raspopović.
On je u intervjuu Roditelji pitaju, koji Udruženje Roditelji realizuje sa agencijom MINA, ukazao na pomjeranje granice starosti korisnika psihoaktivnih supstanci, navodeći da su droge ranije koristile uglavnom osobe u dobi od 25 do 30 godina.&nbsp;
Raspopović je rekao da zavisnici i njihove porodice pomoć potraže obično nakon deset ili 15 godina.
„Vrlo su rijetke situacije da se neko javi odmah u startu. Obično se to skriva i pokušava riješiti unutar porodice, kruga prijatelja, i tako prolaze decenije“, dodao je Raspopović.
Servisi podrške, kako je ukazao, uglavnom se svode na psihološke i pedagoške službe u školama i psihologe u domovima zdravlja ili Kliničkom centru.&nbsp;
Raspopović je rekao da je zavisnost, prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, hronična recidivirajuća bolest, što znači da nije jednostavno izaći iz tog problema ako se odmah ne zatraži pomoć.
„Djeci često bude mali džeparac koji su dobili od roditelja za užinu. To su ti neki signali koje treba ispratiti, ili nestanak nekih stvari iz kuće koje se prodaju, ili mijenjaju za supstance. Kad se sve to iscrpi, onda se prelazi u svijet kriminala“, naveo je Raspopović.&nbsp;
On je kazao da se teško može desiti da porodica ne primijeti da postoje neki problemi u ponašanju, koji su, kako je dodao, prvo upozorenje.
Raspopović je rekao da su, osim promjene raspoloženja, prvi znaci koji ukazuju da problem postoji - slabiji uspjeh u školi, nezainteresovanost, pospanost, slabija potreba za hranom.
„Zašto ne uraditi test, ako se sumnja? Postoje brzi testovi kojih ima u apotekama, ali i u Kancelariji za prevenciju bolesti zavisnosti Glavnog grada, gdje su besplatni i mogu se uzeti svakog radnog dana“, naveo je Raspopović.
On je kazao da neke osobe čak četvrt vijeka koriste psihoaktivne supstance.
„Tu se postavlja pitanje gdje smo bili sve to vrijeme. Te porodice su finansijski iscrpljene, razorene, a često se dešavaju i razvodi. I kada dođemo do toga da nemamo više kud, onda zatražimo pomoć“, istakao je Raspopović.
On je poručio da nije pristalica prebacivanja odgovornost na bilo koga, ali da je porodica ta koja treba da se brine o maloljetniku.
„Da ta mlada osoba živi zdravo, da ima planove, da se bavi sportom i zdravim stilovima života, da ima normalna razmišljanja koja su vezana za život i njegovu perspektivu“, dodao je Raspopović.&nbsp;
On je kazao da razumije da su roditelji preopterećeni poslom, obavezama i obezbjeđivanjem egzistencije za porodicu, ali da dobrobit maloljetnika mora biti na prvom mjestu.
„Bolest zavisnosti je jedina bolest gdje pacijent ne želi da ide kod doktora i ima averziju od liječenja. Zašto? Zbog straha od apstinencijalnog sindroma, od prestanka uživanja supstanci“, dodao je Raspopović.
On je poručio da je potrebno više preventivnih i edukativnih aktivnosti kako bi roditelji bili informisani o svim postojećim izazovima.
Raspopović je kazao da se najviše koristi marihuana, a u posljednje vrijeme sintetičke droge - ekstazi.
„Iskustva ukazuju da čak poslije prve zlopotrebe tih sintetičkih droga mogu da ostanu trajne posljedice po centralni nervni sistem, zato što se nikad ne zna kakve su te supstance“, rekao je Raspopović.&nbsp;
On je upozorio da su, nažalost, cijene značajnog dijela droga pristupačne.
Raspopović je ukazao da se sintetičke droge proizvode u ogromnim količinama, kao i da ih je lakše krijumčariti, čak i napraviti.
„Tako da je vrlo zabrinjavajuće što u posljednje vrijeme vidimo da je sve više mladih ljudi ušlo u svijet zavisnosti“, naveo je Raspopović.
Prema njegovim riječima, evidentno je da sve više mladih ispoljava agresiju, bilo da je to vršnjačko nasilje u školi, na ulici, u kvartu, ili nasilje prema prosvjetnim radnicima.
„Ovo je jedan kompleksan problem kojim država treba ozbiljno da se pozabavi, i to sa najvećeg nivoa. Uvijek se bavimo nekim velikim politikama, a ne vidimo, nažalost, šta se dešava od nas“, istakao je Raspopović.
On je rekao da je godinama govorio i apelovao na to da policijski službenici budu rapoređeni u blizini školskih dvorišta.&nbsp;
Raspopović je ukazao i na porast broja krivičnih djela koja izvršavaju maloljetnici.&nbsp;
„Imali smo nedavno u medijima informaciju da je 18-godišnjak uhvaćen sa velikom količinom marihuane u Kolašinu“, naveo je Raspopović.&nbsp;
On smatra da bi, u cilju suzbijanja upotrebe psihoaktivnih supstanci, trebalo oformiti tim koji bi činili, osim policijskih službenika, i predstavnici iz sektora prosvjete, zdravstva, Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, Zajednice opština.&nbsp;
Raspopović je dodao da Crna Gora nema sud za maloljetnike, što nije slučaj u nekim država regiona, koje imaju i poseban rehabilitacioni centar za maloljetne osobe.&nbsp;
„Ovo što se dešava na crnogorskim ulicama, vrlo je zabrinjavajuće kada su maloljetnici u pitanju“, rekao je Raspopović i upozorio da razne kriminalne strukture vrbuju maloljetnike, jer znaju koja je starosna granica za krivičnu odgovornost maloljetnih osoba.
On smatra da podizanje starosne granice - da krivično odgovorni budu oni koji su mlađi od 14 godina, ne bi riješilo sve probleme.&nbsp;
„Nije cilj staviti nekoga iza rešetaka, jer kad pošaljete nekoga na izdržavanje zatvorske kazne, taj neko treba da ima kvalitetan rehabilitacioni tretman. Poenta je u povratku normalnom načinu života“, istakao je Raspopović.
U srži cijele misije, kako je kazao, je preventivno djelovanje i obezbjeđivanje toga da porodica i pojedinci imaju kome da se obrate i gdje da zatraže pomoć.
Raspopović je kao pozitivan primjer istakao Glavni grad i Kancelariju za prevenciju bolesti zavisnosti.
„Uspostavljena je SOS linija koja nije vezana samo za Glavni grad, jer zovu i građani iz drugih gradova Crne Gore. Psiholog iz ustanove Kakaricka gora dva puta sedmično dolazi u Kancelariju i prima porodice ili ljude koji imaju problem“, naveo je Raspopović, dodajući da realizuju saradnju i sa Domom zdravlja Podgorica.&nbsp;
On je upozorio i da se, u odnosu na prethodni period, ogroman broj djevojaka suočava sa problemom upotrebe psihoaktivnih supstanci, alkohola, kockom.

Raspopović: Država ozbiljno da se pozabavi upotrebom psihoaktivnih supstanci među maloljetnicima

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić podnio je 7. oktobra krivičnu prijavu protiv specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. &nbsp; Prema navodima prijave u koju su Televizija E i Portla ETV imali uvid, Katnić tvrdi da je tužilac Šoškić manipulisao navodnim dokazima iz žute koverte koja je bila u kancelariji specijalnog državnog tužioca Saše Čađenovića. &nbsp; ,,SLUČAJ ASAD” I POKUŠAJ TERORIZMA 2016. GODINE Iz koverte na kojoj je pisalo ,,Asad škart”, prema prijavi Katnića, tužilac Šoškić je nezakonito dostavio 30, marta 2023. godine Tužilačkom savjetu određene, svjesno selektovane, papire vezane za potencijalno svjedočenje bivšeg operativca CIA Džozefa Asada. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718104_90aab08e9610fff02aeeb28513c5a55bf9805e958594cfa2250af4dc51dabbc7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101718104_90aab08e9610fff02aeeb28513c5a55bf9805e958594cfa2250af4dc51dabbc7" data-rendition-name="original" width="670" height="450" loading="lazy" alt="ĆUTANJE JE ZLATO: Džozef Asad, bivši operativac CIA "> <figcaption>ĆUTANJE JE ZLATO: Džozef Asad, bivši operativac CIA(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nekadašnji agent CIA je bio involviran u slučaj pokušaja terorizma 16. oktobra 2016. godine, a njegova grupa je – kako se navodilo u Naredbi za istragu SDT iz vremena Milivoja Katnića - tog jutra ušla u Crnu Goru preko graničnog prelaza Božaj. Nakon prvih hapšenja srpskih državljana, petočlana ekipa u kojoj je bio Asad napustila je crnogorsku teritoriju. &nbsp; U sklopu istrage o pokušaju terorizma Katnić i Čađenović su pokušali da Asada nagovore na svjedočenje, ali do saslušanja na kraju nije došlo jer se američki državljanin pozvao na Peti amandman Ustava SAD. U američkom zakonodavstvu postoji odredba prema kojoj se osoba pozvana da odgovara pred zakonom može opredjeliliti na ćutanje, ukoliko ona sama, ili njena odbrana misli da je to u njenom najboljem interesu. &nbsp;&nbsp; Korišćenje papira iz takozvane ,,žute koverte” Katnić smatra nezakonito pribavljenim dokazima koji su poslužili Specijalnom državnom tužilaštvu za otvaranje još jedne istrage. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718104_5b73e2fffbdc5bfb902bf095b60ab20b7b89491aec12d77a350e90b02be1b5a8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101718104_5b73e2fffbdc5bfb902bf095b60ab20b7b89491aec12d77a350e90b02be1b5a8" data-rendition-name="original" width="3569" height="2016" loading="lazy" alt="KATNIĆEVE OPTUŽBE: Naslovnica krivične prijave protiv Miloša Šoškića"> <figcaption>KATNIĆEVE OPTUŽBE: Naslovnica krivične prijave protiv Miloša Šoškića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  NEZAKONITO KORIŠĆENJE SPISA &nbsp; -Tužilac Miloš Šoškić je naredio je da mu se ovi službeni spisi ostave, te da se računar koji je koristio Saša Čađenović koji je bio na zaduženje kod tužiteljke Jelene Protić, oduzme i dostavi službeniku tužilaštva Balši Saviću da izvrši pretres ovog računara iako je znao da je sve ovo protivzakonito – piše, između ostalog, u krivičnoj prijavi Milivoja Katnića. &nbsp;&nbsp; Bivši glavni specijalni tužilac navodi da je tužilac Miloš Šoškić 9. decembra 2022. godine sudiji za istrage Višeg suda u Podgorici podnio zahtjev za donošenje naredbe za pretres stana i kancelarije tužioca Saše Čađenovića. &nbsp; Istog dana sudija za istrage usvojio je zahtjev tužioca ali pretres kancelarije, prema mišljenju Katnića, nije urađen u skladu sa zakonom. -Pet paketa službene dokumentacije ostalo je nepopisano, niti je privremeno oduzeto. Nije oduzet ni računar koji je koristio Saša Čađenović. Tužilac Šoškić prekoračio je granice službenog ovlašćenja koje ima u ovom predmetu kao postupajući tužilac i da bi pomogao nepoznatim osobama okupljenim oko Andrije Mandića i Milana Knežević, stvarao je privid da je na zakonit način došao do dokaza protiv Čađenovića i mene u krivičnom predmetu koji se protiv nas sada vodi pred Specijalnim tužilaštvom od 21. januara 2025. godine, a taj je predmet zadužio specijalni tužilac Vukas Radonjić – ističe Katnić u prijavi. DOSTAVA DOKUMENATA ADVOKATIMA &nbsp; U obrazloženju Katnić dalje naglašava da tužilac Šoškić sa jasnom namjerom nije, prilikom pretresa službenih prostorija koje je koristio Čađenović decembra 2022. godine naredio policajcima da oduzmu sve službene spise i računuar. &nbsp; To nije učinio ni kasnije. Šoškić je, prema stavu Katnića, neovlašćeno pregledao službenu dokumentaciju i spise predmeta koje je sačinjavao Čađenović, da bi u spisima navodno pronašao žutu kovertuu kojoj su bila tri lista papira sa pitanjima Džozefu Asadu na našem i engleskom jeziku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718108_1f862caf0770f873b91255a079c4b7565e630a16e653b25d24085f136a2d540d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025101718108_1f862caf0770f873b91255a079c4b7565e630a16e653b25d24085f136a2d540d" data-rendition-name="original" width="4000" height="2418" loading="lazy" alt="HOĆE LI BITI REAKCIJE SDT-A: Posljednja stranaka Katnićeve krivične prijave "> <figcaption>HOĆE LI BITI REAKCIJE SDT-A: Posljednja stranaka Katnićeve krivične prijave(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Nakon ovoga tužilac Šoškić vrši nezapamćenu zloupotrebu, pa u očiglednom dogovoru sa advokatom Mirojem Jovanovićem i Dušanom Radosavljevićem ove dokaze neovlašćeno dostavlja nenadležnom Tužilačkom savjetu. Da je ovo uradio neovlašćeno i protivzakonito, proizilazi iz izjašnjenja glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića – tvrdi Katnić. &nbsp;&nbsp; Prema navodima iz prijave, Katnić smatra da je Šoškić u dogovoru sa advokatima Jovanovićem i Radosavljevićem te dokaze nezakonito dostavio Tužilačkom savjetu. Tu tvrdnju temelji na činjenici da su advokati 21. januara 2022. godine Apelacionom sudu dokaze iste sadržine dostavili kao pritužbu na njegov i rad Čađenovića. ŠOŠKIĆ FALSIFIKOVAO SKAJ PREPISKE?! U prijavi od 7. oktobra Milivoje Katnić optužuje specijalnog tužioca Miloša Šoškića i da je prekoračio granice svog službenog ovlašćenja kada je Skaj komunikacije koje su se obavljale između Radoja Zvicera, Ljuba Milovića, Petra Lazovića i drugih dostavio portalu ,,Libertas” iako je te prepiske morao čuvati kao službenu tajnu. &nbsp; -Komunikacije je uredništvo portala ,,Libertas“ objavljivalo na svojoj elektronskoj stranici u više nastavaka i to danima 03. 05, 16. 05, 28. 07, 05. 09. 2022. godine koje nijesu objavljivane u svom originalnom obliku već u izmijenjenom, kako ih je očigledno izmijenjenog oblika i dostavio tužilac Šoškić – navodi Katnić u prijavi. Nije ovo prva zvanična pritužba Katnića na nezakonito postupanje specijalnog tužioca Šoškića koji bivšeg glavnog tužioca tereti za udruživanje u kriminalnu organizaciju, zajedno sa Zoranom Lazovićem i Sašom Čađenovićem. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718108_a9f6d8c79a89fbf41b5cfd1a12ca2dadb74ea3a9d88a2b00eec6a4077af01de7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025101718108_a9f6d8c79a89fbf41b5cfd1a12ca2dadb74ea3a9d88a2b00eec6a4077af01de7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="PRIJAVE KOJE SDT ZA SADA NE ISPUTIJE: Tabla Specijalnog državnog tužilaštva"> <figcaption>PRIJAVE KOJE SDT ZA SADA NE ISPUTIJE: Tabla Specijalnog državnog tužilaštva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  BROJNE PRIJAVE - BEZ REAKCIJE SDT-A Istini za volu, Čađenović je tek nakon šest mjeseci dodat u grupu koja do tada nije brojila tri člana, što je uslov za postupanje SDT-a po Krivičnom zakoniku. &nbsp; Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji se nalazi u pritvoru, podnio je maja 2024. godine krivičnu prijavu protv specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog toga što je, kako piše u krivičnoj prijavi, zloupotrijebio službeni položaj, jer nije po službenoj dužnosti gonio sadašnjeg ministra odbrane Dragana Krapovića zbog pranja novca u vrijednosti od više od dva miliona eura. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Do sada se Specijalno državno tužilaštvo nije izjašnjavalo o prijavi protiv Krapovića, ali nema reakcije i na prijavu koja je ranije podnijeta protiv Olivere Injac, prethodne ministarke odbrane Crne Gore, kao i protiv Filipa Adžića, jedno vrijeme koordinatora rada Ministarstva odbrane. &nbsp;Odlukama sadašnjeg i dva bivša ministra odbrane Crne Gore, zaposlenima u Ministarstvu nezakonito je podijeljeno više od 3,2 miliona eura, utvrdila je svojevremno budžetska inspekcija Ministarstva finansija. &nbsp; Uprkos tom nalazu državne institucije, nije zabilježena reakcija SDT-a na čijem je čelu Vladmir Novović. &nbsp;&nbsp; No, protiv Jelene Perović, bivše direktorice ASK-a, Specijalno državno tužilaštvo je samoinicijativno reagovalo i podnijelo krivičnu prijavu zbog navodno nezakonite isplate varijabila od – 60 hiljada eura. &nbsp;&nbsp; Možda i ovi detalji ukazuju kakva će biti sudbina nove krivične prijave protiv specijalnog tužioca Miloša Šoškića. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Katnić: Šoškić je zloupotrijebio položaj i manipulisao ,,žutom kovertom”

Administrator naloga Radosav Vrbica saopštio je na društvenim mrežama da je ponovo dobio poziv da se javi u podgorički Centar bezbjednost, ovog puta zbog prijave poslanice Pokreta Evropa sad (PES) Jelene Nedović povodom njegove objave na Instagramu.
Minulih dana njemu su oduzeti telefon i lap top, a nekoliko dana kasnije, satima je bio u Specijalnom državnom tužilaštvu kako bi prisustvovao pregledanju tih uređaja.
- Opet su me tražila dva policajca, da se javim u Centar bezbjednosti - saopštio je on danas na Fejsbuku.
No, poziv je, kako je naknadno saopštio, uslijedio nešto drugačijim povodom..&nbsp;
- Ovo nijeste očekivali - u pitanju je prijava Jelene Nedović zbog objave na Instagramu - istakao je on.
Kako se može vidjeti sa njegovog naloga na toj mreži, on je prije pet dana 'okačio' fragment razgovora poslanice Evrope sad emitovanog na TV programu, pri čemu je dodao poruku "presmiješno". Nedović je u tom dijelu TV gostovanja govorila o anegdoti vezanoj za proslavu porodične slave.

Radosava Vrbicu opet zvali u CB Podgorica: Jelena Nedović ga prijavila zbog objave na Instagramu

Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore obezbijedilo je da se nastavi otkup mlijeka i mliječnih prerađevina kroz izvoz u zemlje regiona i prodaju preko domaćih trgovina, čime je zaustavljeno uništavanje viška proizvoda, na koji su crnogorski farmeri bili prinuđeni jer su mljekare obustavile otkup.
- Cjelokupnu količinu otkupljenog mlijeka prerađivači će imati priliku da izvezu u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, sa čijim institucijama i kompanijama smo postigli dogovor, a tržišne viškove finalnog proizvoda kroz trgovačke lance u Crnoj Gori - objavilo je Ministarstvo.
Problem je nastao kada je dio prerađivača saopštio stočarima, da obustavljaju otkup mlijeka zbog tržišnog viška izazvanog neograničenim uvozom.
Tako je farmerska porodica Dumnić iz Nikšića bila primorana 12. oktobra da prospe tri i po tone sirovog mlijeka jer nije imala gdje da ga skladišti.
- Mljekara nije mogla plasira naš domaći proizvod na tržište zbog ogromnog uvoza gotovih proizvoda. I obavijestili su nas da ne mogu da otkupe mlijeko. Tako smo morali da prospemo mlijeko - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Marko Dumnić.
On je jedan od najvećih proizvođača mlijeka u Crnoj Gori.
<h2>Otkup mlijeka "čuva" farmere</h2>
Da i drugi farmeri imaju veliki problem sa otkupom mlijeka potvrđuje Goran Mugoša iz Podgorice koji dnevno proizvodi 350 litara mlijeka.
Kako navodi za RSE, potrošači više kupuju uvozno mlijeko od domaćeg, jer je bolje plasirano u trgovinama. On sumnja da je posrijedi i interes uvozničkog lobija.
- Njih interesuje da više uvoze jer imaju višu zaradu nego kad prodaju naše domaće mlijeko. A od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo - kaže Mugoša.
Ukoliko ne bude otkupa mlijeka, Mugoša je najavio da će svoj proizvod dijeliti zainteresovanim građanima i njime hraniti druge domaće životinje:
- To mlijeko će popiti telad, a daćemo i poklonićemo narodu - dodaje Mugoša.
A prema riječima Marka Dumnića, nemaju samo problem proizvođači već i mljekare koje ga otkupljuju i prerađuju:
- Meni su iz mljekare rekli da će je ugasiti ako država nešto ne preduzme. Oni traže od države da oslobodi tržište od uvoza, odnosno da se dâ prostora domaćem proizvodu. Takođe traže i dozvolu za izvoz sirovog mlijeka - rekao je Dumnić.
<h2>Privremeno ili trajno rješenje?</h2>
Dogovorom Ministarstva sa domaćim trgovcima i inostranim kompanijama o otkupu, problem je trenutno riješen, ali država treba da traži sistemsko rješenje, ocjenjuje za RSE Milutin Đuranović, predsjednik Odbora poljoprivrede Privredne komore.
- Treba nam dugoročno rješenje za situaciju kada uvoz mlijeka raste, a otkup u Crnoj Gori pada. Moramo tražiti veća budžetska sredstva jer je u ovom trenutku ta podrška ispod jedan posto - kaže Đuranović.
Dodaje da je za prvih osam mjeseci uvoz mlijeka porastao za 8,2 posto.
Istovremeno u prvih pola godine, otkup je pao za 3,8 posto.
On navodi da je doprinos poljoprivrede u bruto društvenom proizvodu države između osam i deset posto, a da država u poljoprivredu vraća mnogo manje.
"EU daje i preko 40 posto zajedničkog budžeta za poljoprivredu", kaže Đuranović.
<h2>Opozicija kritikuje Vladu</h2>
Opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS)je kritikovala odnos Ministarstva prema proizvođačima mlijeka.
- Uvoz hrane raste svakodnevno, dok domaći prerađivači ne mogu da prodaju sopstvene zalihe. Postavlja se pitanje šta radi Ministarstvo - saopštili su iz DPS.
A opozicioni Pokret URA je pozvao Vladu da zaštiti domaće proizvođače uvođenjem dodatnih taksi na uvoznu robu:
- Crna Gora mora da ima strategiju kako da zaštiti domaću proizvodnju, koja tone usljed trgovinskog disbalansa. Na sve to imamo letargičan odnose Vlade Crne Gore prema farmerima i domaćoj proizvodnji - naveli su iz GP URA.
<h2>Svake godine novi problem farmera</h2>
U aprilu ove godine formirana je Radna grupa za sistemsko rješavanje problema u sektoru mljekarstva.
Tada je definisano da će se raditi na problemu sa ograničenim pristupom tržištu domaćih proizvođača i sa damping (ispod tržišnih) cijenama proizvoda iz uvoza.
Problem sa otkupom je samo jedan u nizu s kojim su se suočili proizvođači mlijeka. Tokom prošle godine sektor stočarstva je bio na udaru Kju groznice koji je pogodio farme na području Nikšića i Danilovgrada.
Ranije su proizvođači protestovali zbog niske otkupne cijene, kada su ispred Ministarstva poljoprivrede ostavili bidone sa mlijekom.
U pregovaračkom procesu za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, Poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj - koje je otvoreno 2016 još uvijek nije zatvoreno.
Vlada se nada da će ga privremeno zatvoriti do kraja 2025. godine.
Crna Gora je usvojila Plan implementacije za uspostavljanje Agencije za plaćanja i Integrisani administrativni i kontrolni sistem jula ove godine , što je jedno od ključnih mjerila za Poglavlje 11.
Istovremeno parlament je usvojio zakon koji uređuje mjere podrške poljoprivredne politike, ruralnog razvoja i politike ribarstva.

Mugoša: Od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo

Vanraspravno vijeće donijelo je odluku o pritvoru za Miloša Medenicu, sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, kojeg SDT tereti da je bio na čelu kriminalne grupe koja se bavila švercom cigareta i droge, ali sutkinja nije saopštila detalje odluke.
U nastavku suđenja sutkinja Vesna Kovačević saopštila je da je vanraspravno vijeće donijelo odluku o pritvoru ali da je ne može saopštiti i da će biti uručena odbrani i optuženom Medenici.
U nastavku suđenju preslušani su tajno snimljeni razgovori između dvije sutkinje Vrhovnog suda i NN osoba.
U razgovorima sutkinja Vrhovnog suda &nbsp;Rada Kovačević i Vesna Begović tvrde da na njih niko nije mogao uticati.
Optužena Medenica kazala je da je jasno proizilazi da ona nije počinila krivično djelo ali da se sa sinom našla na optužnici.
- I samo što je moj sin danas je došao sa lisicama iako je prošlo tri godine a nije donijeta prvostepena presuda. Da li očekujem pravdu ili je za mene rezervisana nepravda - kazala je optužena Medenica.
Dodala je da će se &nbsp;boriti i da neće odustati.

Tag: mentalno-zdravlje