Udruženje psihijatara Crne Gore saopštilo je da je duboko zabrinuto zbog porasta straha, nesigurnosti i netrpeljivosti u društvu nakon nedavnih događaja, upozoravajući da takva atmosfera može imati dugoročne posljedice po mentalno zdravlje građana.
- Kada se pojedinačni incident koristi kao povod za usmjeravanje bijesa i sumnje na čitave zajednice, to postaje ozbiljan rizik za mentalno zdravlje svih građana - poručuju iz Udruženja.
Psihijatri navode da su strah i ljutnja razumljive emocije, naročito u uznemirujućim okolnostima, ali upozoravaju da se one ne smiju pretvarati u govor mržnje ili pozive na nasilje, jer to dodatno produbljuje podjele u društvu.
“- skustvo istorije nas uči da se iza navodnih poziva na zaštitu nacije često krije dehumanizacija i stvaranje neprijatelja od ljudi koji ovdje žive i rade. Takve poruke narušavaju bezbjednost, dostojanstvo i mentalno zdravlje ne samo onih koji su im meta, već i svih ostalih građana koji žive u atmosferi straha i podjela - navodi se u saopštenju.
Udruženje je naglasilo da nasilje i govor mržnje nikada ne smiju biti predstavljeni kao opravdana reakcija, jer ne rješavaju probleme, već ih produbljuju, uništavaju povjerenje i stvaraju nove traume.
- Pozivamo institucije da odlučno i profesionalno zaštite sve građane, uz puno poštovanje ljudskih prava. Pozivamo medije i javne ličnosti da ne učestvuju u raspirivanju tenzija, već da doprinesu smirenju situacije tačnim informacijama i odgovornim pristupom - poručili su iz Udruženja psihijatara Crne Gore.
U zaključku se ističe da je mentalno zdravlje javno dobro koje treba čuvati zajednički – kroz solidarnost, uvažavanje i međusobnu brigu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Udruženje psihijatara: Atmosfera straha i mržnje ozbiljan rizik za mentalno zdravlje građana

Mentalno zdravlje u Crnoj Gori i dalje nije adekvatno obezbijeđeno kao ljudsko pravo - iako je riječ o jednom od najvećih javnozdravstvenih i društvenih izazova - upozorili su u Akciji za ljudska prava (HRA) povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja.
Svjetska zdravstvena organizacija je u izvještaju <a href="https://www.who.int/publications/i/item/9789240049338" target="_blank">“World Mental Health Report: Transforming Mental Health for All” (2022)</a> objasnila da pravo na mentalno zdravlje znači da svaka osoba treba da ima mogućnost da uživa u životu s emocionalnim blagostanjem, pristupom podršci i uslovima koji omogućavaju dostojanstvo, sigurnost i društvenu uključenost, a Crna Gora se, ukazuju u HRA, i dalje nalazi među zemljama sa najvišom stopom samoubistava u Evropi.
- Tokom 2024. godine registrovana su 83 samoubistva, a u 2025. do sada 52. Istovremeno, sistem podrške ostaje nedovoljno razvijen: nacionalni registar mentalnih poremećaja ne postoji, servisi podrške u zajednici su ograničeni, a broj stručnjaka u ovoj oblasti je nedovoljan. Tako, na primjer, u <a href="https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/741414/svakodnevno-do-20-pacijenata-jedinica-za-mentalno-zdravlje-dz-cetinje-izmedju-dvije-tragedije-pruzila-11444-usluga" target="_blank">Jedinici za mentalno zdravlje na Cetinju svakodnevno pomoć potraži i do 20 osoba</a>, što pokazuje koliko je potreba za podrškom velika - istakli su u HRA.
Revizija Strategije zaštite mentalnog zdravlja u Crnoj Gori 2019 - 2023. pokazala je da 76 odsto planiranih aktivnosti nikada nije sprovedeno, te da sprovedene mjere nijesu dale vidljive rezultate.
- Tokom čitave 2024. godine država je bila bez važećeg strateškog dokumenta, dok je novi Program za unapređenje mentalnog zdravlja za period 2025 -2026. usvojen tek u maju 2025. godine - ukazali su u HRA.
Ova nevladina organizacija poziva nadležne institucije da hitno obezbijede dostupne, besplatne i trajne servise podrške u svim opštinama, zaposle i zadrže stručnjake, primijene postojeće programe i aktivno uključe zajednicu u borbu protiv stigme.
- Zanemarivanje problema mentalnog zdravlja ima ozbiljne posljedice po društvo, uključujući porast samoubistava, nasilja i porodičnih problema koji naročito pogađaju djecu - podvukli su u HRA.
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. oktobra. Uspostavljen je 1992. godine na inicijativu Svjetske federacije za mentalno zdravlje (World Federation for Mental Health - WFMH), uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Cilj ovog dana je da poveća svijest javnosti o značaju mentalnog zdravlja, smanji stigmu prema osobama koje se suočavaju s mentalnim poteškoćama, podstakne vlade i zajednice da unaprijede dostupnost podrške i liječenja, te promoviše mentalno zdravlje kao osnovno ljudsko pravo, jednako važno kao i fizičko zdravlje.

610x380

500x500

Mentalno zdravlje i dalje neadekvatno obezbijeđeno kao ljudsko pravo: Prošle godine registrovana 83 samoubistva, ove 52

Izmjene i dopune Zakona o Ministarstvu unutrašnjih poslova koje su predložile Demokrate su njihov politički interes, jer nijesu okončali disciplinske postupke protiv suspendovanih policijskih službenika, ocijenio gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E advokat Veselin Radulović.
Prema svim relevantnim analizama, predložene izmjene i dopune Zakona su neustavne, jer predviđaju retroaktivnost. Tačinije, predviđeno je da se policijskim službenicima koji ne prođu bezbjednosne provjere može uručiti otkaz, čak i onim protiv kojih je pokrenut disciplinski postupak prije usvajanja zakona. 
Radulović kaže da se ne može se retroaktivno propisivati dejstvo, jer to nije u skladu sa Ustavom, a suprotno je i praksi Evropskog suda za ljudska prava.
Prema njegovim riječima disciplinska komisija je suočena sa ozbiljnim problemom, jer je gro policijskih službenika suočeno sa optužbama koje prevazilaze ingerencije disciplinske komisije, pa se zloupotrebom zakonodavne vlasti pokušava doći do izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima.
- Kao advokat imam priliku da branim i zastupam policijske službenike protiv kojih je pokrenut ovaj disciplinski postupak koji se želi obustaviti izmjenama zakona. Mogu vam reći da je MUP, odnosno disciplinska komisija MUP-a u jednom ozbiljnom problemu u tim postupcima koje su pokrenuli. U tim postupcima je nesporno da se policijskim službenicima krše sva osnovna ljudska prava, prava koja moraju imati u bilo kom postupku, pritom je većina njih optužena za veoma ozbiljne stvari. To prelazi dimenzije disciplinskog postupka, ili povrede radne obaveze. Te optužbe koje MUP saopštava tim ljudima prema praksi Evropskog suda za ljudska prava su krivične optužbe - rekao je Radulović.
Izmjenama i dopunama Zakona uvodi se i obaveza odazivanja na poligraf, ali se i minimalizuje uloga Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). Prvobitnim zakonskim testom se određuje da, ukoliko ANB u roku od 90 dana ne odgovori na upit za nekog policijskog službenika, da se računa da ne postoje bezbjednosne smetnje. Sada se to mijenja i u tom slučaju, odgovornost se prebacuje na Komisiju za provjeru podataka koju određuje direktor Uprave policije. Nema, dakle, spoljne kontrole, nego se sve obavlja u zatvorenom krugu Uprave policije
- Kada ANB nije dostavljala te izvještaje u propisanom roku, MUP nije poštovao Zakon, nije polazio od te zakonske pretpostavke da ne postoje bezbjednosne smetnje u tim slučajevima, već je postupak nastavio. Sada se kroz ove izmjene Zakona pokušava otkloniti ta prepreka koju je MUP u ovom momentu, dok važi ovaj tekst zakona ima, jednostavno ANB kao organ koji je jedini i pozvan, kredibilan i sposoban da utvrdi te vrste bezbjednosnih smetnji, potpuno su isključuje iz ovog postupka i propisuje se nešto što vrh bezbjednosnog sektora naziva vetingom - objašnjava Radulović.
Dodaje, da svakako nije riječ o vetingu, već o postupku koji osmišljavaju pokreću i u tim postupcima donose odluku jedni te isti ljudi. 
- Apsolutno je neprihvatljivo i to će, sasvim sam siguran, ako se nastavi sa ovakvim postupcima, uzrokovati brojne štete za policijske službenike i njihove porodice, njihova egzistencija će biti ugrožena zato što će ostati bez posla, ali će sve to na kraju sud poništiti i to ćemo morati svi mi građani da plaćamo iz državnog budžeta, kao i u nekim slučajevima što su se ranije dešavali - istakao je Radulović.
Najavu, nakon sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost o hitnom vetingu u pravosuđu, je podsjeća on, prvi saopštio predsjednik Skupštine Andrija Mandić.
- On je saopštio da je potrebno taj veting u pravosuđu sprovesti do kraja godine. Kao da se radi o nekom jednostavnom prekršajnom ili disciplinskom postupku, pa hajde da ga završimo ovih nekoliko mjeseci do kraja godine. To govori o stepenu ozbiljnosti Andrije Mandića, ali i izvršne vlasti i Vijeća za nacionalnu bezbjednost koji je takođe zauzeo taj stav. Svi koji imaju elementarno znanje o procesu vetinga znaju da se on ne može sprovesti, on se ne može osmisliti za tako kratko vrijeme - naglasio je Radulović.
Kaže da , kada se kod određenih profila ličnosti poklope neznanje i loša namjera, onda se ne mogu očekivati dobri rezultati. Zbog toga bi, dodaje, bilo jako loše da se dozvoli proces vetinga na način kako su to oni zamislili.
Tokom ministarskog sata u Skupštini Crne Gore čelnici bezbjednosnog sektora iznosili su operativne podatke o ubistvima pripadnika OKG-a i nekih bezbjednosnih službenika. To, prema njegovim riječima, mogu uraditi ljudi koji su totalne neznalice. 
- Zabrinjavajuće je da u vrhu bezbjednosnog sektora imamo osobe koje su u stanju da za skupštinskom govornicom, ili bilo gdje drugo javno saopštavaju bilo koje operativne podatke. To može ostaviti nesagledive posljedice, to može ugroziti istrage i bezbjednost određenih ljudi. Nikome elementarno ozbiljnom, ko ima elementarna znanja o bezbjednosnom sektoru i kako on treba da funkcioniše, ne bi palo na pamet da u javnosti saopštava operativne podatke - poručio je Radulović.
U Skupštini i na Vladi se, kako kaže, pravi određena vrsta teatra, a riječ je o ozbiljnim pitanjima, koja bi u ozbiljnim državama morala da prouzrokuju jednu vrstu odgovornosti. 
- Veting, lično mislim da jeste potreban, ali kad vidim kako se ponašaju određeni ljudi, koji vrše vlast mislim da je nama u ovom trenutku potrebnija provjera mentalnog zdravlja tih ljudi koji vode ovu državu, jer ono što oni rade, koliko god grubo zvučalo, meni ne izgleda normalno i ostaviće nesagledive posljedice za sistem, za društvo, za sve građane u Crnoj Gori - zaključio je Radulović.

1250x600

1084x550

Radulović: Potrebna je provjera mentalnog zdravlja ljudi koji vode ovu državu, ono što oni rade ostaviće nesagledive posljedice

Povodom Dana državnosti, 13. jula, nevladina organizacija ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje, uputila je otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću i ministru zdravlja dr Vojislavu Šimunu, u kojem optužuju Vladu za neispunjena obećanja, ignorisanje sistemskih problema i zanemarivanje traume koja je ostala nakon masakra na Cetinju.
Iz ANIME poručuju da se obraćaju iz “stvarnog svijeta”, u kojem građani traže odgovore, a ne PR poruke, i podsjećaju da ni tragedija iz avgusta 2022. nije bila dovoljna da vlast pokrene suštinske reforme u sistemu mentalnog zdravlja.
– Čak ni tragedija na Cetinju, najsnažniji alarm novije crnogorske istorije, nije vas probudila iz fantazije moći i birokratske dremeži. Tada ste obećali reforme i razvoj kapaciteta. Danas, pola godine kasnije, poručujete: patite tiho, jer može biti i gore – navodi se u pismu.
Aktivistkinje podsjećaju da su 16. januara ove godine bile na sastanku sa premijerom i njegovim timom, iznijevši konkretne predloge – od edukacije ministara o traumi, do osnivanja Instituta za traumu. Tada su, tvrde, njihovi predlozi bili načelno prihvaćeni, ali su kasnije u potpunosti ignorisani.
– Na sastanku 18. marta 2025. ispostavile smo predloge za svega tri sata rada. Za realizaciju, rečeno nam je, „nije bilo vremena“. Ostale smo zaboravljene, kao i liječenje trauma.
Najviše kritike upućuju na Program za zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja 2025/26, koji je Ministarstvo zdravlja predstavilo u maju.
– Taj dokument je marketinški proizvod bez reformskih sadržaja i bez stvarnosti. U njemu nema žrtava, nema Cetinja, nema trauma, nema pacijenata, nema savremene psihijatrije ni psihoterapije u Crnoj Gori.
Oštro reaguju i na uslove u Specijalnoj bolnici u Dobroti, koje nazivaju "ravnima izvještajima iz mučionica".
– Stavljate kriminal u bolest. Kriminalizujete mentalno oboljele, otežavajući im svaki izlazak iz 'Dobrote'. To je slika vašeg evropejstva i humanosti. To je vaš uspješan rad za 'Crnu Rupu' – kako, kako kažu, "intimno zovete Crnu Goru".
Članice ANIME zaključuju da je pismo javni podsjetnik da Vlada nije samo zakazala – već je, kako tvrde, “samosvjesno lagala”.
– Naša kolektivna trauma ima bolje pamćenje. Ona se ne da zavesti – ona se mora dugotrajno, strpljivo i povjerenjem liječiti. I imamo strpljenja, ali, nažalost, više ne i povjerenja – poručuju iz ANIME.
Otvoreno pismo potpisuju:
Ljubomirka Ljupka Kovačević
Ervina Dabižinović
Julijana Cicović
Aleksandra Kovačević

ANIMA: Zaboravili ste na Cetinje i na mentalno zdravlje ove zemlje

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša podnio je inicijativu da se održi saslušanje nadležnih povodom problematike mentalnog zdravlja u svijetlu upozoravajućih i zabrinjavajućih nalaza revizije uspjeha Uspješnost realizacije aktivnosti predviđenih Strategijom zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja u Crnoj Gori. 
Mugoša je podsjetio da je navedenom revizijom Državne revizorske institucije (DRI) utvrđeno da je realizacija aktivnosti predviđenih Strategijom zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja na niskom nivou, odnosno da je realizovano svega 15 odsto aktivnosti u odnosu na visok procenat nerealizovanih aktivnosti od 76 odsto i devet odsto djelimično realizovanih. 
- Aktivnosti, koje su ocijenjene kao realizovane nijesu imale značajni efekat na unaprjeđenje mentalnog zdravlja. U maju 2023. je na moju inicijativu održano saslušanje, gdje smo se bavili i mentalnim zdravljem kod djece i donijeli odredjene stavove ali očigledno je vrlo malo uradjeno po tom pitanju - naveo je Mugoša na nalogu X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1894311559360381223&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša traži saslušanje na temu mentalnog zdravlja

Postotak ljudi koji su izvršili suicid u Crnoj Gori govori i da je mentalno zdravlje građana ugroženo, i da često u tim stanjima kada se osoba nađe u nekom osjećaju beznadežnosti, depresivnosti, gubitka osjećaja smisla života, osjećaja da je sama - nema adekvatnu pomoć, i nema vrata na koja treba da pokuca - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, psihološkinja Dijana Milošević.
U Crnoj Gori se na svaka četiri dana dogodi po jedno samoubistvo pokazuju podaci za prošlu godinu, kada su 83 osobe digle ruku na sebe.&nbsp;
Iako se u odnosu na dvije godine ranije bilježi pad u broju suicida i dalje &nbsp;se radi o visokom, i prema ocjeni stručnjaka alarmantnom broju samoubistava u našoj državi.
Podaci su veoma poražavajući, kaže Milošević, i pokazuju da su država i sistem zakazali, ističe ona, po pitanju mentalnog zdravlja.
- U posljednje vrijeme dosta govorimo o mentalnom zdravlju, a sve što više govorimo vidimo koliko je taj period iza nas bio zapostavljen, i koliko sam sistem nije posvećivao dovoljno pažnje ne samo građanima, već i onima koji bi trebalo da pruže adekvatnu i pravu pomoć ljudima kojima je potrebna. Generalno gledano postotak ljudi koji su izvršili suicid u Crnoj Gori govori i da je mentalno zdravlje građana ugroženo, i da često u tim stanjima kada se osoba nađe u nekom stanju beznadežnosti, depresivnosti, gubitka osjećaja smisla života, osjećaja da su sami, a nema adekvatnu pomoć, i nema vrata na koja treba da pokuca, može na kraju da donese i tu pogrešnu odluku da sam sebi presudi, da sam sebi oduzme život - rekla je Milošević.
Rijetko se dešava da osoba iz čista mira oduzme sebi život, objašnjava Milošević i dodaje da često postoje promjene u ponašanju koje ukazuju da osoba funkcioniše, kako kaže, na potpuno drugačiji način, nego što uobičajeno funkcioniše.
- Dolazi do povlačenje unutar sebe, smanjivanje aktivnosti u kojima je prije uživala, i često mogu da se jave suicidalne misli u stvari da osoba čak.drugim ljudima saopštava da možda dođe i taj poriv da oduzme sebi život. Tu je odgovornost svih nas, koji imamo u svom okruženju takvu osobu, da treba da joj priđemo, da ne osudimo, da izbacimo i određene predrasude koje postoje u našem narodu, a to je da aki neko kaže da će se ubiti onda se sigurno neće ubiti, jer često možemo da čujemo kad neko govori da će sebi oduzeti život to samo govori da privlači pažnju - istakla je Milošević.
Mentalno zdravlje, podvlači ona, ne smije da bude tabu tema.
- A svako može u nekom trenutku života doći u psihičku krizu i u tim momentima je jako važno da osoba nije sama. Koliko god da su problemi sa kojima se neka osoba suočava veliki, postoji rješenje, a kao građani treba svima koji imaju neki psihički problem da pošaljemo poruku da nije sramota potražiti pomoć. Čovjek kad osjeti da ima podršku, kad osjeti da nije sam, kad ode na razgovor kod nekoga ko ga razumije, može da se odalji od takve odluke, naročito kada govorimo o samoubistvu, jer ja često govorim da ti ljudi koji su pokušali da izvrše suicid, ili su izvršili suicid su nosili jednu veliku patnju unutar sebe - zaključila je Milošević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSNAQ43Kq0As&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milošević: Mentalno zdravlje ne smije biti tabu tema, nije sramota potražiti pomoć

Niko ne obrati pažnju na mentalno zdravlje u trudnoći, a da ne govorimo kada se radi o periodu nakon porođaja, kada u velikom broju slučajeva dođe do vrlo ozbiljnih psihičkih problema, do takozvanog posttraumatskog stresa nakon porođaja, gdje žena prosto ne rasuđuje - kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, izvršna direktorica SOS Podgorica Biljana Zeković.
Tijelo muške bebe pronađeno je juče ujutru u kanti za smeće u podgoričkom naselju Blok 9. Tijelo novorođenčete pronašao je radnik Čistoće, čisteći korpu za otpatke. Danas se već zna ko je majka, da se porodila kući bez medicinske pomoći, da je i sama u kritičnom zdravstvenom stanju.
Ne dešava se čedomorstvo prvi put, kaže Zeković, već kroz cijelu istoriju čovječanstva, ali je porazno što se dešava danas.
- Sistem, i zdravstveni, i socijalni, i svi drugi, morao je biti na većem nivou, nego što je bio u prošlom vijeku. Meni se čini da je suština problema u tome. Suština problema je u tome što majke u takvoj situaciji apsolutno nemaju nikakvu podršku. Možemo da govorimo o tome koliko treba osuđivati takvo djelo, naravno, kao što i same znate, ono se i krivično goni, i kažnjava kaznama zatvora, međutim, postavlja se pitanje zašto te žene to rade. Mislim da svako od nas, ma koliko laik bio u svijetu medicine, mora da postavi sebi pitanje šta nije u redu sa tom majkom - rekla je Zeković.
Prema njenim riječima, postoji ogroman broj žena koje su u vrlo teškoj situaciji, i materijalnoj, i finansijskoj, i koje su žrtve nasilja i nemaju nikakvu podršku. Sve to, napominje, utiče na njihovo psihičko stanje.&nbsp;
- Sva istraživanja koja su rađena u svijetu pokazuju da su žene koje su počinile takvo djelo, ubile svoje bebe, da je 89 posto tih žena bilo žrtve nasilja u porodici, da su bile žrtve nasilja kao djevojčice, i preko 80 posto pripadaju kategoriji siromašnih žena. Sve to ostavlja vrlo ozbiljne posljedice - kaže Zeković.&nbsp;
Malo se vodi računa o mentalnom zdravlju, poručuje Zeković, posebno o mentalnom zdravlju trudnica i često ogroman broj žena prođe zdravstveni sistem, a da niko ne primijeti da ona ima psihičke probleme.
- Niko ne obrati pažnju na mentalno zdravlje u trudnoći, a da ne govorimo kada se radi o periodu nakon porođaja, kada u velikom broju slučajeva dođe do vrlo ozbiljnih psihičkih problema, do takozvanog posttraumatskog stresa nakon porođaja, gdje žena prosto ne rasuđuje. Kada se dese ovakve situacije onda smo svi spremni da osudimo ženu, da drvlje i kamenje bacimo, a da niko ne razmišlja u kakvom se položaju ta žena našla. Mi o ovoj ženi, koja je počinila ovo djelo, a bilo ih je i prošle godine, i mislim da se svake godine tako nešto desi, znamo samo šta je ona počinila, i da je porođaj bio kući. Kako je to izmaklo iz sistema? Šta se dešavalo sa njom? I njeno zdravlje je ugroženo. Sve su to neki segmenti koji moraju da se razmotre u takvim situacijama, i u skladu sa tim da se odredi kazna koju naš zakon propisuje - zaključila je Zeković.&nbsp;

Zeković: Svi smo spremni da osudimo ženu, a niko ne razmišlja u kakvom je stanju

Nakon nesrećnih događaja koji su zadesili Cetinje, zdravstveni sistem je je donio jednu konkretnu sadržajnu aktivnost, a koja se ticala nekoliko aspekata. Osim dobre koordinacije između zdravstvenih ustanova imali smo jedno adekvatno zbrinjavanje pacijenata i smanjenje bilansa broja žrtava, te nakon toga, brzo prepoznavanje potrebe za reakcijom i tretmanom posttraumatskih dešavanja, poručio je u svom obraćanju ministar zdravlja, dr Vojislav Šimun, na velikoj studentskoj tribini “Mentalno zdravlje i zdravstveni sistem Crne Gore – izazovi i perspektive '' koja je održana danas na Medicinskom fakultetu u Podgorici.&nbsp;
Kako je saopštio, SOS linija za mentalno zdravlje koja je formirana nakon tragedije na Cetinju primila je preko 400 poziva, od čega je bilo 200 direktnih intervencija. On je kazao da 60 odsto ljudi koji su koristili SOS liniju nikad prije toga nije tražilo psihološku pomoć, kao i da je većina korisnika bila starija od 40 godina.
- U saradnji sam Udruženjem psihologa Crne Gore, psihijatara Crne Gore i Kliničkog centra brzo smo podigli sistem, osnažili Centar za mentalno zdravlje Doma zdravlja Cetinje, kako bi građanima Cetinja pružili adekvatnu podršku. Zatim smo otvorili Call centar na nacionalnom nivou i moram napomenuti, da svim ovim aktivnostima moramo obezbijediti kontinuitet. Ove posledice se prvo moraju sanirati, onda moramo raditi na unapređenju mentalnog zdravlja ne samo građana Cetinja nego cijele Crne Gore- kazao je minister Šimun.
Neki od razloga zbog kojeg su se građani javljali su anksioznost i depresija- kazao je ministar.
Jedan od prioriteta njegovog resora, kako je kazao, jeste i formiranje Centra za mentalno zdravlje u okviru Instituta za javno zdravlje (IJZ).
- Telemedicina može biti ohrabrujuća da pacijenti naprave prvi korak, u strategiji digitalizacije zdravstvenog sistema se visoko kotira medju prioritetima- kazao je Šimun.
Prema riječima specijalistkinje psihijatrije, Mirjane Varagić najveći izazov sa kojem se susreću psihijatri jeste diskriminacija i stigmatizacija ljudi sa mentalnim problemima.
- Ne treba se stidjeti mentalnih problema. Ne treba se obraćati ljekarima samo kod ozbiljnih traumatskih dešavanja, već kad primijetimo prve signale i nelagode- kazala je Varagić.
Direktor Kliničkog centra Crne Gore , Aleksandar Radović kazao je da je potrebno da se u medijskom prostoru zaustave laici koji govore o mentalnom zdravlju.
- Kad se desi dogadjaj poput onoga na Cetinju, tada se javi veliki broj senzacionalističkih natpisa, i mi to moramo da popravimo- kazao je Radović. On je kazao da je interesovanje za SOS liniju bilo veliko, kao i da su se gradjani na toj liniji raspitivali gdje u svom gradu mogu potražiti psihološku pomoć.
Radović je poručio da je plan da SOS linija raste i da bude trajno aktivna.

Šimun: SOS linija za mentalno zdravlje primila preko 400 poziva

U svijetlu nedavnih tragičnih događaja, NVO Fondacija Mentorium pokrenula je sveobuhvatni projekat "Transformacija zajednice - Sistematski pristup prevenciji nasilja i podršci mentalnom zdravlju", sa ciljem stvaranja efikasnog i koordinisanog odgovora na izazove sa kojima se crnogorsko društvo suočava, prenosi Antena M.
Projekat, koji se realizuje uz podršku ključnih ministarstava, obuhvata niz aktivnosti usmjerenih na prevenciju nasilja, promociju nenasilne komunikacije, podršku mentalnom zdravlju i izgradnju kulture mira. Među ključnim aktivnostima su:
- Edukativne radionice i programi obuke za stručnjake
- Uspostavljanje sistema za hitne intervencije
- Razvoj digitalnih alata za podršku mentalnom zdravlju
- Organizacija panel diskusija
- Saradnja sa ključnim institucijama
- Fondacija Mentorium je uputila pozive za saradnju Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstvu zdravlja, Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Ministarstvu unutrašnjih poslova, Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, kao i Ministarstvu dijaspore. Trenutno smo u pregovorima sa ovim ministarstvima kako bismo definisali konkretne korake i omogućili početak realizacije projekta. Svako ministarstvo ima jedinstvenu ulogu u doprinosu projektu, od obrazovanja i zdravstva do socijalne zaštite i bezbjednosti- saopštili su iz ove NVO.
Aktivnosti Fondacije Mentorium već uključuju edukativne programe, posjete ranjivim grupama i direktnu podršku zajednicama. Nedavno su članovi Fondacije posjetili dnevne centre "Tisa" i "Oaza" , te Dječiji dom Mladost u Bijelom Polju, pružajući podršku djeci, roditeljima i zaposlenima.

NVO Fondacija Mentorium pokreće inicijativu za prevenciju nasilja i unaprjeđenje mentalnog zdravlja

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Ministar vanjskih poslova Irana pozvan u Davos pa mu je povučena pozivnica zbog odgovora na proteste

Čileanski predsjednik Gabrijel Borić proglasio je vanredno stanje u dvije regije na jugu zemlje, dok su razorni šumski požari prisilili najmanje 20 hiljada ljudi na evakuaciju i odnijeli najmanje 18 života.
Prema podacima čileanske šumarske agencije CONAF, vatrogasci su se u nedjelju ujutro borili sa 24 aktivna požara širom zemlje, pri čemu su najveći bili u regionima Nubl i Bio Bio, gdje je vlada proglasila vanredno stanje. Te regije nalaze se oko 500 kilometara južno od glavnog grada Santijaga.
- S obzirom na ozbiljne šumske požare koji su u toku, odlučio sam da proglasim stanje katastrofe u regijama Nubl i Bio Bio. Svi resursi su na raspolaganju - naveo je Borić u objavi na mreži Iks (X), prenosi Rojters.
Požari su do sada zahvatili gotovo 8,5 hiljada hektara u te dvije regije, ugrožavajući više zajednica u tom području, zbog čega su vlasti izdale naredbe za evakuaciju.
Čileanska agencija za katastrofe saopštila je da je gotovo 20 hiljada ljudi evakuisano, a najmanje 250 domova uništeno.
Vlasti kažu da su nepovoljni uslovi, poput jakih vjetrova i visokih temperatura, pomogli širenju šumskih požara i otežali vatrogascima kontrolu nad njima.

Tag: mentalno-zdravlje