Najavljena reforma tržišta rada poslužila je kao povod za javni linč ministarke Naide Nišić, pa se, umjesto argumentovane rasprave, svjedočilo brutalnim ličnim uvredama u digitalnom prostoru.
To su saopštile ministarke evropskih poslova Maida Gorčević, prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović i javnih radova Majda Adžović.&nbsp;
- Čvrsto vjerujući da će i ove zakonske izmjene biti još jedan uspješan korak na našem evropskom putu, poručujemo da je politička debata temelj svake demokratije, a da je vokabular ulice sinonim za nesigurno i nerazvijeno društvo - navodi se u saopštenju.
Gorčević, Jakšić Stojanović i Adžović su naveli da, kao koleginice koje svakodnevno svjedoče profesionalizmu i posvećenosti Nišić, najoštrije osuđuju brutalnu salvu uvreda i mizoginih napada kojima je izložena samo zato što savjesno obavlja svoj posao.
- Cilj ove Vlade je jasan - a to je veća sigurnost i zaštita dostojanstva svakog radnika, što na najbolji način dokazuju prethodni potezi koji su osjetno podigli životni standard građana - ističe se u saopštenju.
Gorčević, Jakšić Stojanović i Adžović su pozvale nadležne institucije da hitno preispitaju elemente odgovornosti pojedinaca koji su brutalno vrijeđali i omalovažavali Nišić, jer, kako su istakli, sloboda govora ne smije biti paravan za nasilje u digitalnom prostoru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

MEP: Najavljena reforma tržišta rada poslužila kao povod za javni linč Nišić

Sastanak Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost predstavnika Crne Gore i Evropske komisije (EK) počeće danas u Podgorici.
Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), &nbsp;Pododbor će otvoriti ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, a u ime Evropske komisije, govoriće šef Delegacije Evropse unije u Crnoj Gori Johan Satler.&nbsp;
- Tokom dvodnevnog sastanka, crnogorska strana će predstaviti zapažene rezultate ostvarene od prethodnog sastanka Pododbora, s fokusom na postignuća u oblasti pravosuđa, temeljnih prava, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, suzbijanje pranja novca, sprečavanju trgovine ljudima i u drugim relevantnim oblastima u okviru poglavlja 23 i 24 - navodi se u saopštenju.
Iz MEP-a su kazali da je sastanak prilika da se evropskim partnerima predstave planovi i potencijalni izazovi u smislu sprovođenja budućih reformi u oblastima od značaja.
Sastanku će, kako je najavljeno, prisustvovati i potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica, ministar pravde Bojan Božović, predsjednice Ustavnog i Vrhovnog suda, Snežana Armenko i Valentina Pavličić, vrhovni i specijalni državni tužioci Milorad Marković i Vladimir Novović.
Na sastanku će učestvovati i brojni visoki zvaničnici Evropske komisije, Delegacije EU u Crnoj Gori kao i drugi predstavnici međunarodne zajednice.

Sastanak Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost danas u Podgorici

Prioritet Vlade u prva dva kvartala ove godine biće obaveze koje se odnose na zatvaranje preostalih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU), saopšteno danas na prezentaciji Nacrta programa pristupanja Crne Gore EU 2026 – 2027.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), u konsultacijama o tom dokumentu učestvovali su predstavnici Odbora za evropske integracije Skupštine, članovi pregovaračke strukture i nevladinih organizacija.
&nbsp;Državna sekretarka u MEP-u Biljana Papović je pojasnila da Program pristupanja predstavlja najvažniji strateški dokument u pregovaračkom procesu i da obuhvata obaveze za ovu i narednu godinu.
&nbsp;- Pred Crnom Gorom je, shodno dosadašnjoj praksi, veliki broj obaveza u okviru samog dokumenta, ali da je neophodno napraviti jasnu razliku između onih koje proizilaze iz završnih mjerila, odnosno zatvaranja pregovaračkih poglavlja- navela je Papović.
&nbsp;Ona je istakla da su upravo te obaveze prioritet Vlade i pregovaračke strukture u prva dva kvartala 2026. godine, kada je predviđen rok za njihovu realizaciju, a sve u cilju zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine.
&nbsp;Kako je kazala Papović, od ukupno 564 akta, od čega je 490 planirano za 2026. godinu, 122 obaveze direktno su vezane za ispunjenje mjerila i zatvaranje poglavlja, i to 22 strateška akta, 48 zakona i 52 podzakonska akta.
&nbsp;Ona je naglasila da je izuzetno važno da Crna Gora do kraja naredne godine završi pregovarački proces, navodeći da su rokovi kratki.
&nbsp;Papović je, imajući u vidu značaj uloge i djelovanja civilnog društva u procesu pristupanja države EU, pozvala predstavnike nevladinih organizacija da se uključe i doprinesu kako bi se kvalitetno i na vrijeme završio posao.
&nbsp;Vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za pristupanje Crne Gore EU i pravnu tekovinu EU Denis Vukotić je kazao da Program pristupanja predstavlja ključni strateški dokument evropske integracije.
&nbsp;Njime se, kako je pojasnio, definišu obim i dinamika reformi neophodnih za usklađivanje sa pravnom tekovinom Unije i koji se, uslijed kontinuiranog razvoja pravne tekovine EU, ažurira na godišnjem nivou kako bi odražavao najnovije izmjene i osigurao usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa evropskim standardima.
&nbsp;On je pojasnio da je izrada tog dokumenta započeta tokom četvrtog kvartala prošle godine, sa ciljem da se dokument uskladi sa novom pravnom tekovinom EU iz perioda od 1. oktobra 2024. do 31. oktobra 2025, kao i sa dinamikom donošenja nacionalnih zakonodavnih i strateških dokumenata neophodnih za finalizaciju pristupnih pregovora do kraja 2026. godine.
&nbsp;- Priprema Programa pristupanja Crne Gore EU za period 2026–2027 podrazumijevala je detaljnu analizu 2.625 akata Unije, pri čemu su relevantni propisi koji se prenose u nacionalni pravni poredak pretočeni u planske obaveze sadržane u Programu- naveo je Vukotić.
&nbsp;Kako je pojasnio, Program je koncipiran tako da jasno razdvaja aktivnosti koje predstavljaju neposredan preduslov za zatvaranje pregovaračkih poglavlja od onih koje se sprovode u okviru redovnog procesa daljeg usklađivanja sa pravnom tekovinom EU.
&nbsp;- Aktivnosti od ključnog značaja za zatvaranje poglavlja planirane su u prva dva kvartala godine, u skladu sa praksom Evropske komisije prema kojoj sve obaveze moraju biti realizovane najmanje četiri mjeseca prije planiranog zatvaranja pregovaračkih poglavlja- kazao je Vukotić.
&nbsp;Šefica Odsjeka za poljoprivredu i ribarstvo u Ministarstvu evropskih poslova Granica Kovačević Petrić predstavila je statistički aspekt dokumenta, ukazavši na obim obaveza u okviru strateškog i zakonodavnog okvira po godinama, sa posebnim fokusom na pregovaračka poglavlja i institucije sa najvećim brojem planiranih obaveza.
&nbsp;Ona je istakla da je Nacrtom Programa pristupanja najveći broj obaveza planiran u šest pregovaračkih poglavlja: 14 – Saobraćajna politika (81 obaveza); 12 – Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni poslovi (80 obaveza); 1 – Sloboda kretanja robe i Poglavlje 13 sa istim brojem obaveza (55 obaveza); 27 – Životna sredina i klimatske promjene (37 obaveza) i 23 – Pravosuđe i temeljna prava (28 obaveza).
&nbsp;Kovačević Petrić je istakla da su najviše obaveza planirali Ministarstvo poljoprivrede, šumarstava i vodoprivrede (94), Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (80), Ministarstvo finansija (62), Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (41), Ministarstvo ekonomskog razvoja (38) i Ministarstvo saobraćaja (36).

MEP: Prioritet Vlade zatvaranje preostalih poglavlja, da se uključi i civilni sektor

Bavljenje poljoprivredom se isplati, ali je neophodna podrška Evropske unije (EU), saopštio je vlasnik kompanije Agro Ćupić iz Danilovgrada, Nebojša Ćupić.
Da nije bilo te podrške teško bi, kaže, mogli ovo priuštiti.
- Nikada ne bi mogli sami nabaviti mehanizaciju bez podrške EU - rekao je Ćupić, koji je zahvaljujući znanju, radu i EU podršci izgradio ozbiljno gazdinstvo.&nbsp;
Iz Ministarstva evropskih poslova su kazali da je on prije dvije godine otvorio firmu Agro Ćupić, te da se danas uspješno bavi ratarstvom i stočarstvom.
- Trenutno imamo oko 50 grla krupne stoke, oko 100 grla sitne stoke i poljoprivrednu mehanizaciju za obradu zemljišta i ostalih žitarica, kao i košenje trava. Brat i ja smo navikli da radimo od malena, tako da nam to ne predstavlja neki veliki posao i teret. Važno je da čovjek ima volju - poručio je Ćupić.
Njegov radni dan, kako je naveo, počinje u šest sati mužom krava, koja zahvaljujući mehanizaciji traje oko dva sata.&nbsp;
- U periodu od maja do sredine novembra stoku puštamo na ispašu i onda nemamo nikakvih obaveza do 18 sati - rekao je Ćupić i dodao da je proizvodnja organizovana, stabilna i potpuno tržišno održiva.
On smatra da se poljoprivreda isplati.
- Apsolutno se isplati. Znači, ne postoji nikakva računica da se ne isplati. Ne znam u kojem poslu bih mogao da zaradim ovoliko, a da ne moramo da odem iz zemlje - rekao je Ćupić.
On je jedan od poljoprivrednika koji je koristio IPARD - program EU koji državama kandidatima, poput Crne Gore, pruža finansijsku i stručnu podršku kako bi modernizovale poljoprivredu i ruralna područja. Kroz ovaj program, poljoprivrednici mogu da dobiju sredstva za ulaganja u novu mehanizaciju, opremu, objekte, preradu hrane ili razvoj seoskog turizma, uz obavezu da dio investicije sami finansiraju i ispune stroge evropske standarde.&nbsp;
Suština IPARD-a je da pomogne usklađivanje poljoprivredne proizvodnje sa standardima EU i unaprijedi kvalitet života na selu.
- Za prvi IPARD projekat sam konkurisao za veliki traktor sa utovarivačem 2021. godine. Tada su mi osam puta vratili biznis plan, jer nije bio dobro napisan. Ipak, nijesam želio da odustanem i uspio sam da dobijem projekat i kupim taj traktor - rekao je Ćupić.
Nakon prvog, uslijedio je još uspješniji drugi projekat.
- Na sljedeći javni poziv, 2023. godine, konkurisao sam za mehanizaciju i prošao iz prve. Sad sam konkurisao opet, jer nam je potreban veći traktor, pa ćemo vidjeti kako ću proći - naveo je Ćupić.&nbsp;
On je dodao da bez podrške EU ne bi mogao nabaviti potrebnu mehanizaciju.
Iz Ministarstva su saopštili da takva ulaganja pripremaju crnogorske poljoprivrednike za tržište EU, gdje će, nakon što Crna Gora postane članica, imati pristup i mnogo većem fondu, kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP).
ZPP godišnje obezbjeđuje milijarde eura podrške poljoprivrednicima.&nbsp;
Iz Ministarstva su podsjetili da je Crna Gora ove sedmice zatvorila Poglavlje 11, koje se odnosi na poljoprivredu i ruralni razvoj, što znači da je uspješno uskladila zakone, politike i institucije u tom sektoru sa evropskim pravilima. To je, kako su kazali, posebno važno za mlade koji žele da ostanu na selu i razvijaju posao.&nbsp;
- Od članstva Crne Gore u EU očekujem da će sve biti mnogo savremenije, brže i bolje - poručio je Ćupić.

Ćupić: Poljopvireda se isplati uz podršku EU

Crna Gora je završila sve obaveze u pet pregovaračkih poglavlja koja treba da budu zatvorena krajem godine i čeka se ocjena Evropske komisije i članica Evropske unije (EU), kazali su iz Ministarstva evropskih poslova.
&nbsp;U tom resoru očekuju da će rezultati rada Vlade i nadležnih institucija biti jasno prepoznati.
&nbsp;Iz MEP-a su “Vijestima” rekli da vjeruju da je Crna Gora na dobrom putu da na predstojećoj Međuvladinoj konferenciji sa EU zatvori poglavlja “na kojima je intenzivno i predano radila tokom ove godine”.
&nbsp;To su poglavlja 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), 4 (Sloboda kretanja kapitala), 6 (Privredno pravo), 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo).
&nbsp;Na pitanje šta će biti sa poglavljem 31 (Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika), čije zatvaranje je blokirala Hrvatska krajem prošle godine, iz MEP-a su odgovorili da je proces u fazi političkih konsultacija sa Hrvatskom i ishod će zavisiti od njihove procjene.
&nbsp;U MEP-u očekuju Međuvladinu konferenciju sredinom decembra, u skladu sa dinamikom danskog predsjedavanja Savjetom EU.
Oni su istakli su da je urađen veoma obiman i zahtjevan posao na ispunjavanju mjerila u poglavljima koja su planirana za zatvaranje do kraja godine.
Kako dodaju, Ministarstvo evropskih poslova, zajedno sa svim resornim ministarstvima i institucijama koje su nadležne za ova poglavlja, preduzelo je sve aktivnosti kako bi se obaveze u potpunosti realizovale.
&nbsp;- Međutim, važno je naglasiti da finalnu procjenu ispunjenosti mjerila i spremnosti poglavlja za zatvaranje donose Evropska komisija i države članice EU. Naše očekivanje je da će rezultati Vlade i nadležnih institucija biti jasno prepoznati od strane Komisije i država članica- rekli su iz resora ministarke Maide Gorčević.

1084x550

MEP završio obaveze, čeka se ocjena Evropske komisije i članica EU

Vladavina prava ključni je stub evropskog puta Crne Gore, ne samo kao uslov za pregovore, već i kao temelj vrijednosti koji se gradi za budućnost države, poručila je ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević na &nbsp;današnjem sastanku Savjeta za opšta pitanja EU (GAC), u Briselu, poručeno je iz Ministarstva evropskih poslova.
&nbsp;Iz MEP-a navode da je Savjet, čija je tema bila vladavina prava, a kojim je predsjedavala ministarka za evropske poslove Danske Mari Bjere, ugostio j ministre evropskih poslova Crne Gore, Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije.
&nbsp;Govoreći pred članicama i članovima Savjeta, Gorčević je naglasila da je Crna Gora sa odlučnošću nastavlja da sprovodi reforme u oblasti pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i zaštite osnovnih prava građana.
&nbsp;Ona je podsjetila da su ostvareni mjerljivi rezultati u istragama i optužnicama protiv visokih funkcionera, što, kako je navela, jasno pokazuje da pravda važi jednako za sve, ali i da je porastao broj presuda u oblasti organizovanog kriminala.
&nbsp;To je, prema njenim riječima, notirano i kroz poslednji Non paper za poglavlja 23 i 24.
&nbsp;Gorčević je ukazala na napredak u oblasti oduzimanja nezakonite imovine, ističući da broj slučajeva privremenog i trajnog oduzimanja nezakonite dobiti raste.
&nbsp;Ona je najavila donošenje novog Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom, ukazala je i na uspješne međunarodne operacije u saradnji sa EUROPOL-om, FBI-jem i DEA.
&nbsp;Govoreći o jačanju kapaciteta institucija, Gorčević je navela da je raspisan konkurs za zapošljavanje 815 policijskih službenika, dok su u pravosuđu imenovani novi tužioci i sudije u specijalizovanim tužilaštvima i sudovima, čime je unaprijeđena efikasnost u rješavanju složenih predmeta.
&nbsp;- Vlada je pokrenula izmjenu Ustava kojom se ministar pravde uklanja iz Sudskog savjeta, u skladu sa preporukama evropskih partnera- navela je Gorčević.
&nbsp;On je naglasila reformske rezultate u oblasti izbornog zakonodavstva.
&nbsp;Prema riječima Gorčević, usvajanjem zakona o finansiranju političkih partija i izbornih kampanja, izboru odbornika i poslanika i lokalnoj samoupravi, Crna Gora je &nbsp;potvrdila političku zrelost i posvećenost modernizaciji izbornog sistema, jačanju transparentnosti i povjerenja građana u institucije.
&nbsp;- Naši postupci nisu samo tehničke prirode, već suštinski koraci ka izgradnji društva u kojem pravda, odgovornost i vladavina prava važe jednako za sve” - istakla je Gorčević.
&nbsp;Kako je dodala, Crna Gora ostaje snažno posvećena evropskim vrijednostima.
&nbsp;- I spremna je da, u partnerstvu sa EU i međunarodnim partnerima, izgradi održiv i efikasan sistem upravljanja, sa ciljem da postane punopravna članica evropske porodice do 2028. godine- zaključila je Gorčević.

Gorčević: Postupci Vlade nijesu samo tehničke prirode, već suštinski koraci ka izgradnji pravednog i odgovornog društva

Politikološkinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica, Nikoleta Đukanović, komentarisala je odluku Evropske komisije da umjesto 18 miliona eura, Crnoj Gori isplati 10, zbo, kako se u obrazloženju EK navodi ''polovično ispunjenih obaveza iz Plana rasta'', dok sa druge strane Vlada i MEP to prikazuju kao uspjeh. 
- Evo kako Vlada Crne Gore i MEP (dez)informišu javnost- kazala je Đukanović i na svom X nalogu uporedila izjave iz Vlade Crne Gore, u kojoj se ova odluka EK posmatra kao rezultat uspješnih reformi, i zvanično obrazloženje EK.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikoletaDj_%2Fstatus%2F1961435007215362546&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ova sredstva rezultat su sprovedenih reformi poput uvođenja javnog registra državnih preduzeća, veće transparentnosti međunarodnih sporazuma, energetskih sertifikata, digitalizacije javnih usluga i usvajanja EU-usklađenih propisa. Isplata ove tranše predstavlja jasan signal da Crna Gora ostvaruje mjerljive rezultate i efikasno koristi evropska sredstva u cilju razvoja i integracije u EU, za bolji i kvalitetniji život svojih građana- poručili su iz Vlade Crne Gore.
S druge strane, iz Evropske komisije poruka je drugačija.
- Zbog polovično ispunjenih obaveza iz Plana rasta, EK Crnoj Gori isplatila 10 od 18 miliona eura- poručeno je iz EK.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzbog-neispunjenih-obaveza-iz-plana-rasta-brisel-isplatio-crnoj-gori-10-od-18-miliona-eura&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đukanović: Vlada i MEP (dez)informišu javnost, obaveze prema EK polovično ispunjene

Nastavlja se targetiranje i čistka nepodobnog kadra u Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Ono što je počeo kadar Nove srpske demokratije Dejan Vukšić, što je radio i Boris Bato Milić, sada sprovodi Ivica Janović, čovjek za kojeg je lobirao, a kasnije ga i odabrao za direktora Agencije, PES Milojka Spajića. &nbsp; Na meti Janovića i novopostavljene ekipe iz vrha ANB-a posebno su oni koji su svojevremeno bili na pozicijama u Agenciji i za koje je zaključeno da su, citiramo ocjenu, ,,afirmisali prethodnu vlast na čelu sa DPS-om”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224190240_ccaa47c30e23c6b97bc6c334f13bd32448f51f6b4fe78cfbe8b39009f961962d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260224190240_ccaa47c30e23c6b97bc6c334f13bd32448f51f6b4fe78cfbe8b39009f961962d" data-rendition-name="original" width="623" height="550" loading="lazy" alt="POLITIKA IZNAD INTERESA BEZBJEDNOSTI: Dejan Vukšić i Boris Milić"> <figcaption>POLITIKA IZNAD INTERESA BEZBJEDNOSTI: Dejan Vukšić i Boris Milić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  DISCIPLINSKI POSTUPAK &nbsp; Zanimljivo, u ovim čistkama vrlo su aktivne nekadašnje pristalice DPS-a koje su se, nakon avgusta 2020. godine, &nbsp;priklonile PES-u kako bi dobili značajne pozicije u menadžmentu ANB-a. I sada su na meti neke njihovi doskorašnje kolege. -U posljednjih dvadesetak dana preduzete su aktivnosti prema operativcu M.G. (identitet poznat redakciji) &nbsp;prema kojem je ekspresno sproveden disciplinski postupak i izrečena mjera prestanka radnog odnosa, samo zbog toga što je oštro negodovao na odluku o njegovom premještanju sa radom iz Podgorice u Nikšić – ističe izvor ETV iz Agencije. &nbsp; Naglašava da je - kada mu je saopšteno da je raspoređen na rad u Nikšiću – operativac M.G. žustro i emotivno negodovao, pa je direktor ANB-a Janović zatražio da se pokrene hitni disciplinski postupak. &nbsp; -Potom je dat i nalog Sektoru za kontraobavještajnu zaštitu (KOZ) koji je svojim izvještajem podržao Janovićevu želju da se mora najoštrije kazniti službenik – zaključuje naš sagovornik. &nbsp;&nbsp; Prema informacijama Televizije E, direktor ANB-a Janović se izuzeo iz disciplinskog postupka i obavijestio funkcionera ANB-a Nebojšu Nedovića da ga mijenja u postupku. I sve je brzo sprovedeno: pet članova Disciplinske komisIje je glasalo da se službeniku M.G. uruči otkaz, dok je samo jedan član bio protiv. &nbsp; METODE ODSTRIJELA &nbsp; Premještaj iz jednog u drugi grad odavno je metoda vrha ANB-a da se obračunava sa ,,nepodobnim službenicima”. Tako su, kada je čelnik ANB-a bio Dejan Vukšić, pojedini službenici dobijali premještaj iz Podgorice u Rožaje, sve sa namjerom da se natjeraju da sami napušte službu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224190240_f93b55dc60591211a12d636a3880757627ea48edb38f4731972b44075bf0286f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260224190240_f93b55dc60591211a12d636a3880757627ea48edb38f4731972b44075bf0286f" data-rendition-name="original" width="768" height="458" loading="lazy" alt="STALNA META POLITIKE: Agencija za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>STALNA META POLITIKE: Agencija za nacionalnu bezbjednost(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ista je praksa, istina u nešto manjem obimu, bila i za vrijeme dok je Agencijom rukovodio Boris Bato Milić, a očito je i Ivica Janović pribjegao sličnom metodu rada. &nbsp; I dok se vode obračuni sa onima za koje se sumnja da su bili bliski staroj DPS vlasti, dovodi se novi kadar. Ali, opet po političkom kriterijumu. Izvori iz Agencije ističu da je od dolaska na čelo ANB-a Ivica Janović zaposlio skoro dvadesetak novih službenika, uglavnom kadar PES-a, među kojima ima i onih koji su navršili 50 godina života i ne odgovaraju stvarnim kadrovskim potrebama ANB-a. &nbsp; -Za osposbljavanje novozaposlenih lica iz operativnog sastava potrebno je oko pet godina obuke i zajedničkog rada sa iskusnijim pripadnicima da bi se stvorile pretpostavke za samostalan rad. Većina novozaposlenih, biskih PES-u, uopšte nije prošlo obuke i riječ je o partijskih uhljebima – kazao je izvor iz Agencije. &nbsp; ISTA PRAKSA, TREĆI PUT &nbsp; U namjeri da poboljša sliku o Agenciji, ali i da nekako ublaži medijske kritike, Janović se – kažu izvori naše redakcije - odlučio da logistički pomogne serijal tekstova o zelenašenju koji duže od dvadeset dana izlazi u dnevnom listu ,,Vijesti”. U tom cilju su redakciji dostavljeni operativni podaci sa kojima ANB raspolaže, iako to ne bi smjelo biti prkasa rada Agencije. Svi dogovori o ustupanju materijala ,,Vijestima” su, kako ističe izvor iz ANB-a, vođeni u jednom lokalu na Starom Aerodromu. &nbsp; Kada su počele prijetnje sudskim procesima zbog objavljivanja identiteta ljudi koji nijesu sudski procesuirani, pojedini članovi menadžmenta ANB-a su plasirali priču da podatke plasiraju pripadnici operativnog sastava. &nbsp; Informacije koje su saopštene Televiziji E upućuju na zaključak da se dolaskom Ivice Janovića nije promijenila praksa uplitanja dnevne politike i partijskih interesa u rad Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; Jedino se valja nadati da se neće ponoviti ponižavajuća greška iz doba Dejana Vukšića, kada je poslanicima u Odboru za bezbjednost otkriven identitet dvojice operativaca CIA koji su djelovali, u saradnji sa našom službom, na teritoriji Crne Gore. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Janović ,,čisti” ANB od politički nepodobnih operativaca

Za <a href="https://www.antenam.net/clanak/il-po-mami-il-po-tati">Antenu M </a>piše: Jadranka Selhanović
Što je ovo? Ovoga bivalo nije. Nikad i niđe. Evo, ispade, da državom Crnom Gorom upravljaju samo oni kojima Crna Gora nije matična država. A to, nekako, dođe da im Crna Gora nije ni keva, ni mater, ni nene. Pogotovo nije im majka. To ne smiješ ni pomenut. Kakva majka! Ko im to reče, taj je asimilator. Koji hoće sve da otme.
Pa, sad raščivijaj, junače. Njihov odnos prema državi. Utvrdi, objasni, u kojem su srodstvu. Jesu li ikakva svojta ili nijesu? Ili, makar dalji rođaci? Dolaze li što po “ tatinoj liniji“? “ Po maminoj“, evo tvrde, nijesu ništa.

Il’ po mami, il’ po tati...

U Budilniku na Televiziji E govorimo o izazovima na tržištu rada – zašto domaće radne snage nema dovoljno i na koji način demografski pad i migracije utiču na sve veći uvoz stranih radnika u Crnu Goru?
Analiziramo i izmjene Zakona o radu , dok traju pregovori sa Evropskom komisijom, pitamo zbog čega dio nevladinog sektora izražava zabrinutost zbog predloženih rješenja po pitanju bolovanja za majke i očeve?&nbsp;
Biće riječi i o tome sto je tokom prošle godine blokirano više od 450 nelicenciranih sajtova za priređivanje igara na sreću.
Donosimo i odgovore na pitanje kakve prilike Podgorici donosi prestižna titula Evropske prijestonice mladih za 2028. &nbsp;

''Budilnik'' na TV E: Zašto domaće radne snage nema dovoljno i kakve prilike donosi Podgorici titula Evropske prijestonice mladih

Evropski čelnici obećali su da neće napustiti Ukrajinu dok ruska invazija ulazi u petu godinu, ali su podjele među državama članicama Evropske unije zasjenile godišnjicu izbijanja najvećeg rata na kontinentu u posljednjim decenijama.
Mađarska i Slovačka blokirale sankcije i pomoć Ukrajini
Mađarska i Slovačka blokirale su 20. paket sankcija Evropske unije protiv Rusije, kao i plan finansijske pomoći Ukrajini od 90 milijardi eura. Očekivalo se da će paket, koji uključuje 60 milijardi eura za ukrajinsku vojsku, dobiti formalno odobrenje nakon što su ga čelnici EU podržali u decembru.
Međutim, Mađarska je, uz podršku Slovačke, stavila veto na te mjere, navodeći kao razlog prekid isporuke ruske nafte naftovodom „Družba“ kroz Ukrajinu.
Budimpešta optužuje Kijev da iz političkih razloga blokira gasovod, dok ukrajinski zvaničnici tvrde da su poremećaji od kraja januara uzrokovani ruskim bombardovanjem.
Zelenski poziva saveznike da pojačaju pritisak na Moskvu
Predsjednik Volodimir Zelenski, suočen sa sve većim pritiskom Sjedinjenih Američkih Država da obezbijedi mirovni sporazum, više puta je pozvao saveznike Kijeva da pooštre sankcije Moskvi i pošalju više oružja, jer ruski predsjednik Vladimir Putin ne pokazuje znakove da planira da okonča rat.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta doputovali su u Kijev vozom, a pridružilo im se nekoliko lidera država članica, uključujući hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, kao i čelnike Danske, Švedske i Finske, dok se pojedini zapadni lideri nijesu pridružili.
Čelnici koji su bili u Kijevu sastali su se u formatu takozvane „koalicije voljnih“, a britanski premijer Kir Starmer učestvovao je putem video-veze.
Britanija uvela najveći paket sankcija od početka rata
Britanija je u utorak sankcionisala naftovodnog giganta Transnjeft i još gotovo 300 ruskih entiteta, u onome što je opisala kao svoj najveći paket mjera od prvih mjeseci rata.
- Kada govorimo o pregovorima, postoji jedna osoba koja stoji na putu napretka u tim razgovorima, a to je Putin i niko osim Putina- rekao je Starmer.
Njemački kancelar Fridrih Merc, koji se takođe pridružio sastanku na daljinu, kazao je da je ključno „presušiti rusko ratno finansiranje“ usvajanjem 20. paketa sankcija EU protiv Moskve.
- Moramo biti veoma jasni. Ovaj rat će se završiti tek kada Putin shvati da ne može pobijediti- rekao je Merc.
Fon der Lajen je u Kijevu kazala da će EU ispuniti svoje obećanje o zajmu od 90 milijardi eura za Ukrajinu, „na ovaj ili onaj način“.
Zelenski traži datum ulaska u EU, raskol oko Ukrajine veći nego ikad
U obraćanju Evropskom parlamentu putem video-veze iz Kijeva, Zelenski je pozvao 27 država članica EU da nastave da brane evropski način života, dodajući da će članstvo Ukrajine u EU biti garancija buduće bezbjednosti te zemlje nakon potpisivanja mirovnog sporazuma.
Zelenski je u istom obraćanju zatražio od Evropske unije da odredi datum pristupanja njegove države.
- Važno nam je da imamo jasan datum našeg pristupanja Evropskoj uniji, bez čega će Vladimir Putin nalaziti načine da blokira ulazak Ukrajine decenijama- rekao je Zelenski obraćajući se putem video-veze poslanicima Evropskog parlamenta, koji su se okupili na vanrednoj plenarnoj sjednici povodom četvrte godišnjice početka ruske invazije na njegovu zemlju.
Ipak, jasno je da je na četvrtu godišnjicu rata raskol u EU oko Ukrajine veći nego ikada. Mađarska i Slovačka blokiraju sve što mogu, pa čak i otvoreno iskazuju animozitet prema Ukrajini. U EU se mogu nadati promjeni vlasti u Mađarskoj, ali čak i ako bi do nje došlo, ostaje pitanje Slovačke, kao i to da li su sve ostale članice saglasne sa brzim ulaskom Ukrajine u EU. Zbog toga je priča o pridruživanju te zemlje Evropskoj uniji i dalje krajnje neizvjesna.
Evropska unija u međuvremenu razmatra načine da Ukrajini pruži makar određene pogodnosti članstva prije nego što sprovede brojne ekonomske, demokratske i pravosudne reforme neophodne za punopravno članstvo.
Kremlj: Ratni ciljevi još nijesu postignuti
Kremlj je u međuvremenu priznao da Rusija nije ostvarila svoje ratne ciljeve.
- Ciljevi još nijesu u potpunosti postignuti, pa se specijalna vojna operacija nastavlja- saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov za državnu novinsku agenciju TASS, koristeći ruski naziv za rat protiv Ukrajine.
Peskov je kazao da Rusija ostaje otvorena za diplomatsko rješenje, ali je insistirao da su njeni uslovi dobro poznati, optužujući Zapad da želi da „uništi“ Rusiju dok sukob ulazi u petu godinu.

Tag: mep