Bavljenje poljoprivredom se isplati, ali je neophodna podrška Evropske unije (EU), saopštio je vlasnik kompanije Agro Ćupić iz Danilovgrada, Nebojša Ćupić.
Da nije bilo te podrške teško bi, kaže, mogli ovo priuštiti.
- Nikada ne bi mogli sami nabaviti mehanizaciju bez podrške EU - rekao je Ćupić, koji je zahvaljujući znanju, radu i EU podršci izgradio ozbiljno gazdinstvo.&nbsp;
Iz Ministarstva evropskih poslova su kazali da je on prije dvije godine otvorio firmu Agro Ćupić, te da se danas uspješno bavi ratarstvom i stočarstvom.
- Trenutno imamo oko 50 grla krupne stoke, oko 100 grla sitne stoke i poljoprivrednu mehanizaciju za obradu zemljišta i ostalih žitarica, kao i košenje trava. Brat i ja smo navikli da radimo od malena, tako da nam to ne predstavlja neki veliki posao i teret. Važno je da čovjek ima volju - poručio je Ćupić.
Njegov radni dan, kako je naveo, počinje u šest sati mužom krava, koja zahvaljujući mehanizaciji traje oko dva sata.&nbsp;
- U periodu od maja do sredine novembra stoku puštamo na ispašu i onda nemamo nikakvih obaveza do 18 sati - rekao je Ćupić i dodao da je proizvodnja organizovana, stabilna i potpuno tržišno održiva.
On smatra da se poljoprivreda isplati.
- Apsolutno se isplati. Znači, ne postoji nikakva računica da se ne isplati. Ne znam u kojem poslu bih mogao da zaradim ovoliko, a da ne moramo da odem iz zemlje - rekao je Ćupić.
On je jedan od poljoprivrednika koji je koristio IPARD - program EU koji državama kandidatima, poput Crne Gore, pruža finansijsku i stručnu podršku kako bi modernizovale poljoprivredu i ruralna područja. Kroz ovaj program, poljoprivrednici mogu da dobiju sredstva za ulaganja u novu mehanizaciju, opremu, objekte, preradu hrane ili razvoj seoskog turizma, uz obavezu da dio investicije sami finansiraju i ispune stroge evropske standarde.&nbsp;
Suština IPARD-a je da pomogne usklađivanje poljoprivredne proizvodnje sa standardima EU i unaprijedi kvalitet života na selu.
- Za prvi IPARD projekat sam konkurisao za veliki traktor sa utovarivačem 2021. godine. Tada su mi osam puta vratili biznis plan, jer nije bio dobro napisan. Ipak, nijesam želio da odustanem i uspio sam da dobijem projekat i kupim taj traktor - rekao je Ćupić.
Nakon prvog, uslijedio je još uspješniji drugi projekat.
- Na sljedeći javni poziv, 2023. godine, konkurisao sam za mehanizaciju i prošao iz prve. Sad sam konkurisao opet, jer nam je potreban veći traktor, pa ćemo vidjeti kako ću proći - naveo je Ćupić.&nbsp;
On je dodao da bez podrške EU ne bi mogao nabaviti potrebnu mehanizaciju.
Iz Ministarstva su saopštili da takva ulaganja pripremaju crnogorske poljoprivrednike za tržište EU, gdje će, nakon što Crna Gora postane članica, imati pristup i mnogo većem fondu, kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP).
ZPP godišnje obezbjeđuje milijarde eura podrške poljoprivrednicima.&nbsp;
Iz Ministarstva su podsjetili da je Crna Gora ove sedmice zatvorila Poglavlje 11, koje se odnosi na poljoprivredu i ruralni razvoj, što znači da je uspješno uskladila zakone, politike i institucije u tom sektoru sa evropskim pravilima. To je, kako su kazali, posebno važno za mlade koji žele da ostanu na selu i razvijaju posao.&nbsp;
- Od članstva Crne Gore u EU očekujem da će sve biti mnogo savremenije, brže i bolje - poručio je Ćupić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ćupić: Poljopvireda se isplati uz podršku EU

Crna Gora je završila sve obaveze u pet pregovaračkih poglavlja koja treba da budu zatvorena krajem godine i čeka se ocjena Evropske komisije i članica Evropske unije (EU), kazali su iz Ministarstva evropskih poslova.
&nbsp;U tom resoru očekuju da će rezultati rada Vlade i nadležnih institucija biti jasno prepoznati.
&nbsp;Iz MEP-a su “Vijestima” rekli da vjeruju da je Crna Gora na dobrom putu da na predstojećoj Međuvladinoj konferenciji sa EU zatvori poglavlja “na kojima je intenzivno i predano radila tokom ove godine”.
&nbsp;To su poglavlja 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), 4 (Sloboda kretanja kapitala), 6 (Privredno pravo), 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo).
&nbsp;Na pitanje šta će biti sa poglavljem 31 (Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika), čije zatvaranje je blokirala Hrvatska krajem prošle godine, iz MEP-a su odgovorili da je proces u fazi političkih konsultacija sa Hrvatskom i ishod će zavisiti od njihove procjene.
&nbsp;U MEP-u očekuju Međuvladinu konferenciju sredinom decembra, u skladu sa dinamikom danskog predsjedavanja Savjetom EU.
Oni su istakli su da je urađen veoma obiman i zahtjevan posao na ispunjavanju mjerila u poglavljima koja su planirana za zatvaranje do kraja godine.
Kako dodaju, Ministarstvo evropskih poslova, zajedno sa svim resornim ministarstvima i institucijama koje su nadležne za ova poglavlja, preduzelo je sve aktivnosti kako bi se obaveze u potpunosti realizovale.
&nbsp;- Međutim, važno je naglasiti da finalnu procjenu ispunjenosti mjerila i spremnosti poglavlja za zatvaranje donose Evropska komisija i države članice EU. Naše očekivanje je da će rezultati Vlade i nadležnih institucija biti jasno prepoznati od strane Komisije i država članica- rekli su iz resora ministarke Maide Gorčević.

500x500

1084x550

MEP završio obaveze, čeka se ocjena Evropske komisije i članica EU

Vladavina prava ključni je stub evropskog puta Crne Gore, ne samo kao uslov za pregovore, već i kao temelj vrijednosti koji se gradi za budućnost države, poručila je ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević na &nbsp;današnjem sastanku Savjeta za opšta pitanja EU (GAC), u Briselu, poručeno je iz Ministarstva evropskih poslova.
&nbsp;Iz MEP-a navode da je Savjet, čija je tema bila vladavina prava, a kojim je predsjedavala ministarka za evropske poslove Danske Mari Bjere, ugostio j ministre evropskih poslova Crne Gore, Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije.
&nbsp;Govoreći pred članicama i članovima Savjeta, Gorčević je naglasila da je Crna Gora sa odlučnošću nastavlja da sprovodi reforme u oblasti pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i zaštite osnovnih prava građana.
&nbsp;Ona je podsjetila da su ostvareni mjerljivi rezultati u istragama i optužnicama protiv visokih funkcionera, što, kako je navela, jasno pokazuje da pravda važi jednako za sve, ali i da je porastao broj presuda u oblasti organizovanog kriminala.
&nbsp;To je, prema njenim riječima, notirano i kroz poslednji Non paper za poglavlja 23 i 24.
&nbsp;Gorčević je ukazala na napredak u oblasti oduzimanja nezakonite imovine, ističući da broj slučajeva privremenog i trajnog oduzimanja nezakonite dobiti raste.
&nbsp;Ona je najavila donošenje novog Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom, ukazala je i na uspješne međunarodne operacije u saradnji sa EUROPOL-om, FBI-jem i DEA.
&nbsp;Govoreći o jačanju kapaciteta institucija, Gorčević je navela da je raspisan konkurs za zapošljavanje 815 policijskih službenika, dok su u pravosuđu imenovani novi tužioci i sudije u specijalizovanim tužilaštvima i sudovima, čime je unaprijeđena efikasnost u rješavanju složenih predmeta.
&nbsp;- Vlada je pokrenula izmjenu Ustava kojom se ministar pravde uklanja iz Sudskog savjeta, u skladu sa preporukama evropskih partnera- navela je Gorčević.
&nbsp;On je naglasila reformske rezultate u oblasti izbornog zakonodavstva.
&nbsp;Prema riječima Gorčević, usvajanjem zakona o finansiranju političkih partija i izbornih kampanja, izboru odbornika i poslanika i lokalnoj samoupravi, Crna Gora je &nbsp;potvrdila političku zrelost i posvećenost modernizaciji izbornog sistema, jačanju transparentnosti i povjerenja građana u institucije.
&nbsp;- Naši postupci nisu samo tehničke prirode, već suštinski koraci ka izgradnji društva u kojem pravda, odgovornost i vladavina prava važe jednako za sve” - istakla je Gorčević.
&nbsp;Kako je dodala, Crna Gora ostaje snažno posvećena evropskim vrijednostima.
&nbsp;- I spremna je da, u partnerstvu sa EU i međunarodnim partnerima, izgradi održiv i efikasan sistem upravljanja, sa ciljem da postane punopravna članica evropske porodice do 2028. godine- zaključila je Gorčević.

Gorčević: Postupci Vlade nijesu samo tehničke prirode, već suštinski koraci ka izgradnji pravednog i odgovornog društva

Politikološkinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica, Nikoleta Đukanović, komentarisala je odluku Evropske komisije da umjesto 18 miliona eura, Crnoj Gori isplati 10, zbo, kako se u obrazloženju EK navodi ''polovično ispunjenih obaveza iz Plana rasta'', dok sa druge strane Vlada i MEP to prikazuju kao uspjeh. 
- Evo kako Vlada Crne Gore i MEP (dez)informišu javnost- kazala je Đukanović i na svom X nalogu uporedila izjave iz Vlade Crne Gore, u kojoj se ova odluka EK posmatra kao rezultat uspješnih reformi, i zvanično obrazloženje EK.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikoletaDj_%2Fstatus%2F1961435007215362546&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ova sredstva rezultat su sprovedenih reformi poput uvođenja javnog registra državnih preduzeća, veće transparentnosti međunarodnih sporazuma, energetskih sertifikata, digitalizacije javnih usluga i usvajanja EU-usklađenih propisa. Isplata ove tranše predstavlja jasan signal da Crna Gora ostvaruje mjerljive rezultate i efikasno koristi evropska sredstva u cilju razvoja i integracije u EU, za bolji i kvalitetniji život svojih građana- poručili su iz Vlade Crne Gore.
S druge strane, iz Evropske komisije poruka je drugačija.
- Zbog polovično ispunjenih obaveza iz Plana rasta, EK Crnoj Gori isplatila 10 od 18 miliona eura- poručeno je iz EK.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzbog-neispunjenih-obaveza-iz-plana-rasta-brisel-isplatio-crnoj-gori-10-od-18-miliona-eura&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đukanović: Vlada i MEP (dez)informišu javnost, obaveze prema EK polovično ispunjene

Iza demonstranata u Iranu ostao je pravi haos – spaljeno turbe, uništene desetine vozila hitnih službi i demolirana javna imovina, dok vlasti ističu da su protesti prerasli u oružanu pobunu dirigiranu iz inostranstva.
Iranska državna televizija objavila je snimke na kojima se vidi vandalizovano i zapaljeno turbe vjerskog velikodostojnika Sajida Mahmuda u gradu Dezfulu, u pokrajini Huzestan.
Prema izvještajima zvaničnika, ovo je samo jedan u nizu napada na vjerske i javne objekte tokom proteklih noći.
<h2>Bilans uništenja i napadi na vatrogasce</h2>
Gradonačelnik Teherana iznio je šokantne podatke o razmjerama materijalne štete, tvrdeći da cilj demonstranata nije bio samo protest, već stvaranje slike potpunog bezvlašća.
- Napali su bolnice, dva medicinska centra, 26 banaka, 25 džamija, baze Basija (paravojne formacije) i policijske objekte kako bi proširili haos - izjavio je gradonačelnik.&nbsp;
Posebno zabrinjava podatak da je zapaljeno 48 vatrogasnih vozila, uključujući osam teških kamiona, a vatrogasci su napadani dok su pokušavali da ugase požare.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclashreport%2Fstatus%2F2009560208729895135%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009560208729895135%7Ctwgr%5Ed5b4e481e1a48e475527acb06af62c7896b7d617%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kao odgovor na eskalaciju, Sekretarijat Vrhovnog vijeća za nacionalnu bezbjednost Irana izdao je oštro saopštenje u kojem se navodi da snage bezbjednosti i pravosuđe „neće imati nimalo popuštanja prema saboterima“.
U saopštenju se ističe da su nedavni događaji, iako započeti kao protest zbog nestabilnosti tržišta, preuzeti od strane „cionističkog režima i SAD-a“. Vijeće navodi da nijedan patriota ne bi dozvolio paljenje nacionalnih simbola poput zastave ili skrnavljenje spomena na generala Kasema Sulejmanija.
- Snage bezbjednosti su tu da spriječe nesigurnost. Oni koji imaju ekonomske primjedbe ne čine djela koja dodatno pogoršavaju ekonomsku štetu - stoji u saopštenju, uz napomenu da je cilj neprijatelja destabilizacija zemlje kroz „hibridni rat“.
<h2>Hapšenja agenata</h2>
Iranske bezbjednosne službe saopštile su da su razbile nekoliko naoružanih terorističkih ćelija. U Teheranu je, prema navodima zvaničnika, uhapšen operativac Mosada koji je putem društvenih mreža primao instrukcije iz Njemačke za regrutovanje mladih i dokumentovanje nereda.
U gradu Borujerdu neutralisana je četvoročlana naoružana grupa koja je, prema policijskim navodima, pripremala operaciju „pod lažnom zastavom“ – planirali su da ubijaju civile kako bi za njihovu smrt okrivili državu. Zaplijenjeno je oružje, municija i oprema za izradu eksploziva.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclashreport%2Fstatus%2F2009571324864463229%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009571324864463229%7Ctwgr%5Ed5b4e481e1a48e475527acb06af62c7896b7d617%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Takođe, u Teheranu je uhapšeno 40 osoba zbog korišćenja alata vještačke inteligencije (AI) za kreiranje lažnih fotografija i video-snimaka (deepfake), kako bi se stvorio privid masovnijeg haosa nego što je stvarno stanje na terenu.
Neredi su odnijeli i ljudske živote. Najmanje četiri policajca su poginula („stradali kao šehidi“, prema terminologiji iranskih medija) u odvojenim incidentima. U pokrajini Sistan i Beludžistan, pripadnici grupe Jaish al-Adl ubili su policajca Mahmuda Hagihata, dok su u gradu Lordeganu, u sukobu s demonstrantima naoružanim vojnim puškama, poginula dva policajca, a 30 ih je ranjeno.
Dodatno, pet osoba je poginulo tokom napada na policijsku stanicu u gradu Chenaranu, gdje su napadači pokušali da preskoče zidove objekta.
Dok iranski zvaničnici priznaju legitimnost ekonomskih prigovora građana, za nagli pad vrijednosti valute i rast troškova života direktno krive američke sankcije. Istovremeno, optužuju bivše i sadašnje američke zvaničnike, uključujući Donalda Trampa i Majka Pompea, za otvoreno podsticanje nasilja i podršku separatističkim grupama.

Iza demonstranata u Iranu ostao haos: Spaljeno turbe na istoku zemlje, uništene desetine vozila

Vlasnik bara "Le Konstelasion" u švajcarskom alpskom ski-centru Kran-Montana, Žak Moreti, uhapšen je po nalogu švajcarskog tužilaštva zbog sumnje da postoji opasnost od bjekstva.
Takođe, švajcarske vlasti odredile su mu danas, 9. januara, pritvor.
Javno tužilaštvo navelo je rizik od bjekstva kao opravdanje za ovu mjeru, prenosi sajt "24heures" .
Da je menadžer bara "Konstelasion" u Kran-Montani, gdje se dogodio požar, stavljen u pritvor, saznaje i francuski BFM TV iz obavještenih izvora.
Vlasnici bara u Kran-Montani, Žak i Džesika Moreti, danas, 9. januara, su se prvi put pojavili pred istražnim sudijom u Sionu kao osumnjičeni zbog požara koji je 1. januara oduzeo živote 40 ljudi, uključujući 21 osobu mlađu od 18 godina.
Oni su dali izjave u kancelariji Ministarstva pravde kantona Vale, uz pratnju tri advokata.
Prema informacijama iz istrage, osumnjičeni se terete za ubistvo iz nehata, izazivanje požara i tjelesne povrede izazvane nepažnjom.
Danas je širom Švajcarske proglašen Nacionalni dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve požara u Kran Montani.

Uhapšen vlasnik bara u Švajcarskoj u kojem je poginulo 40 ljudi

U Baru je proteklih dana nevrijeme uzrokovalo probleme.
Visoki talasi su na šetalište kralja Nikole izbacili otpad, pijesak i grane.
Odmah su se u akciju dali radnici tamošnjeg Komunalnog, koji su za relativno kratko vrijeme ukolinili nanose, tako da je šetalište danas bezbjedno za prolaznike.

Bar: Visoki talasi na šetalište izbacili otpad i pijesak

Obaveznu MMR vakcinu protiv tri zarazne bolesti (male boginje, rubeola i zauške) u Crnoj Gori nije primilo 31.409 djece od jedne do 18 godina.
Prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), oni nijesu primili nijednu dozu ove vakcine. Posebno zabrinjava podatak da je na početku 2026. godine nevakcinisano svako drugo dijete predškolskog uzrasta.
– Trenutni obuhvat prvom dozom vakcine protiv morbila, zauški i rubele (MMR) u Crnoj Gori kod djece predškolskog uzrasta iznosi 49,5 odsto, kod djece u osnovnoj školi 87,1 odsto, a u srednjoj školi 91,4 odsto. Ukupan broj djece uzrasta od 1 do 18 godina koja nisu primila nijednu dozu MMR vakcine iznosi 31 409. Obuhvati drugom dozom vakcine protiv morbila, zauški i rubele i dalje su znatno ispod zadovoljavajućih 95 odsto – konstatovano je u izvještaju Instituta za javno zdravlje, gdje su navedeni podaci do 31. decembra 2025.
Epidemiolozi poručuju da je vakcinacija najbolja zaštita od morbila (male boginje).
– Vakcina je bezbjedna i djelotvorna, a naročito je važno pravovremeno primanje vakcine. Potpuna vakcinacija podrazumijeva primanje dvije doze vakcine, pri čemu u redovnim okolnostima prvu dozu treba dati što prije nakon navršenih godinu dana života, a drugu prilikom sistematskih pregleda pred polazak u školu, objasnili su iz IJZCG.
Oni u kontinuitetu pozivaju roditelje da vakcinišu djecu bez odlaganja, a da nevakcinisanu djecu ne šalju u kolektive kao što su predškolske ustanove, igraonice, rođendaonice, sportsko-rekreativni objekti, kao ni na izlete, ekskurzije…
– Osobama koje nisu potpuno vakcinisane protiv morbila (dvije doze vakcine), ili nemaju dokaz da su preležale ovu bolest, savjetuje se da izbjegavaju posjete oblastima sa registrovanim slučajevima obolijevanja u zemlji i inostranstvu, kao i prisustvo masovnim događajima, prije svega u zatvorenom prostoru. Na taj način mogu smanjiti rizik od infekcije i zaštititi svoje zdravlje i zdravlje svojih bližnjih – ponavljaju iz iz IJZCG.
Prema njihovim podacima, od marta do 31. decembra prošle godine nije registrovan nijedan slučaj morbila u Crnoj Gori. U prva tri mjeseca prošle godine registrovano je 12 oboljelih.
Poslednji potvrđeni slučaj obolijevanja od morbila laboratorijski je dijagnostikovan 25. marta 2025. godine u laboratoriji IJZCG, i to kod osobe starosti 52 godine sa prebivalištem u Gusinju. Epidemiološkim istraživanjem nije utvrđena povezanost ovog slučaja sa prethodno prijavljenim slučajevima morbila u zemlji.
U 2024. godini registrovano je 35 slučajeva morbila.

Tag: mep