Ekološka inspekcija je, od 1. januara do 30. juna, izvršila ukupno 691 inspekcijski pregled, tokom kojih su utvrđene 244 nepravilnosti, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera. 
 
Iz tog Vladinog resora su rekli da je 295 pregleda bilo planirano kao redovno, 289 je sprovedeno po inicijativi građana i institucija, a 107 je imalo kontrolni karakter. 
 
- Tokom nadzora utvrđene su 244 nepravilnosti. U cilju njihovog otklanjanja, inspektori su izdali 135 ukazivanja i donijeli 63 rješenja- kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je podnijeto 26 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a izdato je i 16 rješenja o novčanom kažnjavanju, u ukupnom iznosu od 29.050 EUR. 
 
- U istom periodu, zbog težih povreda zakona, podnijeto je 26 krivičnih prijava- dodaje se u saopštenju. 
 
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić istakao je da su ti rezultati posebno važni, jer dolaze iz tima sa ograničenim kadrovskim kapacitetima. 
 
- Imamo mali, ali izuzetno posvećen tim od svega sedam inspektora, koji svakodnevno izlaze na teren i radom pokazuju koliko je nadzor važan za zaštitu životne sredine- rekao je Ćulafić. 
 
Kako je naveo, uprkos čestim kritikama i pokušajima da se ospori rad inspekcije, podaci govore suprotno. 
 
- Ekološka inspekcija postupa pravovremeno, odlučno i u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima- rekao je Ćulafić. 
 
U saopštenju MERS-a se navodi da su se nepravilnosti u najvećem broju slučajeva odnosile na obavljanje djelatnosti bez potrebnih dozvola i saglasnosti nadležnih organa, kao i na ispuštanje tehnoloških voda koje nijesu ispunjavale zakonske uslove za ispuštanje u kanalizaciju ili prirodne recipijente. 
 
Iz tog resora su kazali da su, takođe, zabilježeni slučajevi obavljanja djelatnosti u zaštićenim prirodnim dobrima bez odobrenja, držanja zaštićenih vrsta u zatočeništvu bez dozvola ili u neadekvatnim uslovima, kao i ispuštanja gasova iz ložišta i drugih izvora koji nijesu bili u skladu sa zakonskim standardima. 
 
Oni su naveli da je inspekcija utvrdila i nepravilnosti koje se odnose na nepreduzimanje mjera iz Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, nepropisno upravljanje otpadom, nepostupanje po planovima i programima koje su odobrili nadležni organi, kao i nesprovođenje monitoringa segmenata životne sredine. 
 
Iz MERS-a su kazali da su zabilježeni i slučajevi povećanog nivoa buke, kao i nedostavljanja podataka iz katastra zagađivača. 
 
- Dodatno, evidentirani su propusti u oblasti zračenja, uključujući nevršenje zdravstvenih pregleda profesionalno izloženih lica, izostanak dozimetrijskih ispitivanja i mjerenja radne sredine, kao i korišćenje izvora jonizujućeg zračenja bez odgovarajućih rješenja- kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da su nepravilnosti uočene i u vezi sa skladištenjem i prometom hemikalija bez dozvola, kao i zbog nepostupanja u skladu sa obavezama koje se odnose na seveso postrojenja i mjerenje nivoa nejonizujućeg zračenja. 
 
Iz MERS-a su poručili da će ekološka inspekcija nastaviti s intenzivnim nadzorima, s ciljem unapređenja stanja u oblasti zaštite životne sredine, smanjenja rizika po zdravlje građana i obezbjeđivanja poštovanja zakonskih propisa. 
 
Ćulafić je naveo da je, od 1. januara do 31. decembra prošle godine, izvršen ukupno 1.831 inspekcijski pregled. 
 
- Zaštita životne sredine nije stvar izbora, već zakonska i moralna obaveza. Ekološka inspekcija je prva linija odbrane od neodgovornog ponašanja prema prirodi- poručio je Ćulafić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

MERS: Ekološka inspekcija za pola godine izvršila skoro 700 pregleda

Borba protiv ekološkog kriminala, kao savremenog bezbjednosnog izazova, je imperativ, poručeno je sa sastanka ministara unutrašnjih poslova i ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Danila Šaranovića i Damjana Ćulafića i direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. 
 
Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) je saopšteno da je Ćulafić sa Šaranovićem i Šćepanovićem razgovarao o suzbijanju ekološkog kriminala kao novom poglavlju u radu ministarstava zaduženih za oblast ekologije i bezbjednosti u državi. 
 
- Naglašena je redovna komunikacija između rukovodstava MERS-a, Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, kao i fokus na sve oblike kriminaliteta usmjerenog protiv životne sredine, a posebno one oblike koji su dugo vremena bili relativno ili potpuno nezapaženi- kaže se u saopštenju. 
 
Sagovornici su naveli da eksploatacija šljunka, nelegalna i nesavjesna sječa šuma na sjeveru Crne Gore, krađa u nacionalnim parkovima, uništavanje biodiverziteta, nesavjesno i nestatutarno ponašanje i korupcija kao poseban oblik eko kriminala, proizvode nesagledive negativne posljedice po životnu sredinu. 
 
- Stoga je borba protiv ekološkog kriminala imperativ u radu- naglasili su sagovornici. 
 
Šaranović, Ćulafić i Šćepanović su istakli značaj inicijative potpredsjednika Vlade Alekse Bečića za formiranje organizacione jedinice u okviru Sektora za borbu protiv kriminala, odnosno specijalizovanog tima koji će se isključivo baviti borbom protiv ekološkog kriminaliteta. 
 
Ocijenjeno je da bi takva jedinica unaprijedila sistemski odgovor protiv sve izraženijeg savremenog bezbjednosnog izazova, koji nanosi ogromne ekonomske i nemjerljive ekološke štete društvu i prirodi. 
 
- Na kraju sastanka konstatovana je potreba za intenzivnim zajedničkim djelovanjem svih oblika organizovanja državnih organa, ali i informisanjem javnosti i aktivnim uključivanjem nevladinog sektora, kako bi se posvetila puna pažnja toj važnoj temi- navodi se u saopštenju.

MUP i MERS: Suzbijanje ekološkog kriminala imperativ

Na dijelu Ćemovskog polja, u blizini &nbsp;Stočne pijace, organizovana je akcija čišćenja divlje deponije, gdje se godinama formira jedna od najugroženijih lokacija kada je riječ o odlaganju otpada u Podgorici, a taj prostor biće konačno uređen i opremljen sigurnosnim kamerama, navodi se u saopštenju Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Kako su iz resornog ministarstva poručili, ovaj događaj dio je nacionalne kampanje o zaštiti životne sredine "Čuvaj da te čuva", koju sprovode Delegacija Evropske unije i MERS, istaknuto je u saopštenju.
Ministar Damjan Ćulafić naglasio je važnost kampanje, navodeći da MERS mjesecima aktivno i u kontinuitetu radi na promociji zdrave životne sredine, i ukazuje na značaj prirode koju Crna Gora ima - kampanjama informisanja i edukacije javnosti, obilascima terena, izradom propisa i strategija.
Ćulafić je istakao da je akcija čišćenja važan korak ka rješavanju dugogodišnjeg problema divljih deponija u Podgorici i čitavoj Crnoj Gori, a Državnim planom upravljanja otpadom predviđena je izgradnja regionalnih centara za upravljanje otpadom u Podgorici, Bijelom Polju, Nikšiću i Baru.
- Današnja akcija pokazuje da zajedničkim naporima državnih institucija, lokalnih samouprava, partnera iz akademske zajednice i civilnog sektora možemo napraviti konkretne i vidljive pomake u zaštiti našeg životnog prostora. Ćemovsko polje zaslužuje da bude čisto, a građani treba da znaju da zagađenje nije samo estetski problem – ono utiče i na zdravlje ljudi i ekosistem u cjelini- naglasio je ministar Ćulafić.&nbsp;
Ministar je uputio zahvalnost ambasadoru EU u Crnoj Gori Johanu Satleru i gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću na saradnji i podršci.
Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler kazao je da se današnjom akcijom šalje jasna poruka: kada se svi udružimo – institucije, građani, privreda – čak i višedecenijski ekološki problemi mogu da se riješe.&nbsp;
- Ćemovsko polje nije kraj, već početak. Evropska unija ponosno stoji uz kampanju “Čuvaj da te čuva”, kao dokaz da zajedničkim naporom možemo ne samo mijenjati svijest i navike, već i očistiti i trajno sačuvati prirodu Crne Gore- poručio je ambasador Satler.
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović kazao je da će postavljanje kamera biti ključno rješenje za sprječavanje nesavjesnog ponašanja i sankcionisanje onih koji stvaraju divlje deponije.&nbsp;
- Posebnu zahvalnost dugujemo gospodinu Satleru, koji nam je pomogao da dobijemo saglasnost Agencije za zaštitu ličnih podataka za instalaciju kamera- naveo je Mujović.&nbsp;
On je istakao i izuzetnu saradnju koju sa nivoa Glavnog grada ima sa ministrom Ćulafićem i zahvalio na velikoj podršci sa njegove strane.
Direktorica marketinga kompanije „Voli“ Olivera Lakonić kazala je da “Voli” kroz kampanju “Čuvaj da te čuva” želi da konkretno doprinese zaštiti životne sredine, “ali i da budemo primjer – da podstaknemo i druge kompanije da preuzmu aktivnu ulogu u inicijativama koje su od značaja za društvenu zajednicu.”&nbsp;
- Zajedno uređujemo prostor na Ćemovskom polju, ne samo za danas, već trajno, kompanija “Voli” donira mobilijar i sigurni smo da našim sugrađanima stvaramo novi prostor za ugodne trenutke u prirodi- naglasila je Lakonić.
Predstavnik NVO Mreže „Ozelenimo Crnu Goru“ Vuk Vujisić istakao je da je “vrijeme da očistimo Crnu Goru i procesuiramo odgovorne.”
- Ovo je samo jedna od lokacija koja će se na održiv način uz kamere obezbijediti, ako ovdje možemo uspostaviti red, možemo u cijeloj Crnoj Gori. Vrijeme je da se ujedinimo u misiji evropske i ekološke Crne Gore- istakao je Vujisić.
S obzirom na veliku količinu otpada na lokaciji Ćemovskog polja, akcija čišćenja će biti nastavljena i u narednim danima. Ovaj prostor će biti trajno uređen postavljanjem parkovskog mobilijara, a kako bi se spriječilo ponovno nelegalno odlaganje otpada na ovoj lokaciji biće postavljene nadzorne kamere i table upozorenja, a prostor će nadzirati i obilaziti nadležne komunalne i inspekcijske službe, navodi se u saopštenju.
Iz resornog Ministarstva podsjećaju da je nacionalna kampanja zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“ pokrenuta 5. juna 2025, na Svjetski dan životne sredine, sa ciljem da unaprijedi zaštitu životne sredine kroz niz konkretnih mjera i ekoloških akcija, ali i da podstakne građane da daju lični doprinos zdravijem i čistijem životnom okruženju.&nbsp;
U prvoj fazi kampanje, pokrenuta je online platforma za prijavu ekološkog kriminala <a href="http://www.cuvaj.me/">www.cuvaj.me</a> i previđen niz akcija čišćenja divljih deponija. U narednim fazama, planirana je kampanja daljeg smanjenja upotrebe plastičnih kesa, trajno rješavanje dugogodišnjeg problema odlaganja starih automobilskih guma i edukativne akcije uključivanja mladih i djece školskog uzrasta u zaštitu životne sredine, zaključeno je u saopštenju.

Ćemovsko polje postaje uređen prostor: Biće postavljene i sigurnosne kamere

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera formiralo je Radnu grupu za izradu Predloga zakona o održivom razvoju, u cilju počinjanja procesa izrade sveobuhvatnog zakonodavnog okvira koji će objediniti ekonomske, ekološke i društvene aspekte razvoja Crne Gore. 
 
Iz ovog ministarstva su poručili da izrada tog zakona predstavlja važan korak ka implementaciji ciljeva održivog razvoja (SDGs) i usklađivanju nacionalnih politika sa međunarodnim obavezama koje je Crna Gora preuzela, uključujući Agendu Ujedinjenih nacija 2030, Parisku konvenciju o klimatskim promjenama, Evropski zeleni dogovor i Zelenu agendu za Zapadni Balkan. 
 
Zakon o održivom razvoju, kako ističu, omogućiće institucionalizaciju principa održivosti u pravni sistem Crne Gore, uspostavljanje efikasnih mehanizama koordinacije među institucijama. 
 
 Zakon će, dodaju iz MERS-a, omogućiti i podršku razvoju zelene ekonomije i društvene odgovornosti i promociju obrazovanja za održivi razvoj i unapređenje radnih i socijalnih prava. 
 
- Poseban značaj ovog zakona ogleda se u njegovom doprinosu borbi protiv siromaštva i nezaposlenosti, podsticanju socijalne inkluzije, ravnopravnosti i zaštite ljudskih prava, čime se stvaraju uslovi za dugoročno održiv i ravnomjeran razvoj društva- rekli su iz MERS-a. 
 
Iz Ministarstva su pojasnili da Radna grupa okuplja predstavnike relevantnih institucija, stručnjake iz oblasti održivog razvoja, akademske zajednice, nevladinog sektora, kako bi se obezbijedila široka uključenost i međusektorski pristup u izradi zakona. 
 
- Ministarstvo poziva sve zainteresovane strane da aktivno doprinesu ovom važnom procesu, jer je održivi razvoj zajednička odgovornost i investicija u budućnost Crne Gore- zaključuje se u saopštenju.

MERS: Formirana Radna grupa za izradu Predloga zakona o održivom razvoju

Vlada je usvojila Plan prilagođavanja na klimatske promjene za period od ove do 2035. godine, saopštili su iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS), navodeći da taj dokument predstavlja važan korak u jačanju otpornosti Crne Gore na posljedice klimatskih promjena., saopšteno je iz ovog Ministarstva.
Iz MERS-a su kazali da je usvojen i akcioni plan za period od ove do 2027 godine.
- Taj strateški dokument predstavlja važan korak u jačanju otpornosti Crne Gore na posljedice klimatskih promjena i unapređenju institucionalnih kapaciteta za efikasno djelovanje u narednoj deceniji- navodi se u saopštenju.
Resorni ministar Damjan Ćulafić ukazao je da klimatske promjene nepovratno mijenjaju planetu i ozbiljno ugrožavaju zdravlje ljudi i ekosistema, kao i ekonomiju i prirodne resurse.
- Suočavanje sa jednom od najvećih prijetnji današnjice znači izgradnju otpornosti prilagođavanjem na neizbježne promjene i preduzimanjem koraka za zaštitu naše budućnosti- rekao je Ćulafić.
Prema njegovim riječima, s obzirom na to da je ta oblast dio pregovaračkog Poglavlja 27 - Životna sredina i klimatske promjene, izrada dokumenta je među prioritetnim aktivnostima za ispunjavanje mjerila iz tog poglavlja, kako bi se stvorili uslovi za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju.
Ćulafić je podsjetio da je MERS pristupio izradi Plana u skladu sa preuzetim međunarodnim i nacionalnim obavezama, sadržanim u Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC), Protokolu iz Kjota i Pariskom sporazumu, kao i obavezama definisanim članom 9 Zakona o zaštiti od negativnog uticaja klimatskih promjena i Programom pristupanja Crne Gore EU.
On je dodao da je izrada dokumenta realizovana kroz projekat „Povećanje kapaciteta Crne Gore za integrisanje rizika od klimatskih promjena u planiranje“, kojeg je finansirao Zeleni klimatski fond.
Plan prilagođavanja, kako je rekao Ćulafić, ima za cilj smanjenje negativnih uticaja klimatskih promjena na društvo, privredu i životnu sredinu, kroz niz konkretnih mjera koje obuhvataju sektore poljoprivrede, voda, zdravstva i turizma, kao i horizontalne teme poput rodne ravnopravnosti i socijalne inkluzije.
- Za svaki sektor izvršena je analiza ranjivosti i institucionalnih kapaciteta, a na toj osnovi definisan je skup konkretnih mjera koje treba sprovesti u narednoj deceniji- dodao je Ćulafić.
On je naveo da je za svaku prioritetnu mjeru dat pregled sa jasnim koracima implementacije, vremenskim okvirima, odgovornim institucijama i mogućnostima finansiranja.
Ćulafić je kazao da, osim toga, Plan uspostavlja mehanizme za praćenje, izvještavanje i reviziju.
- Ujedno, ovaj dokument predstavlja osnovu za dalje apliciranje prema međunarodnim fondovima, čime se otvara prostor za dodatna finansijska sredstva koja će podržati implementaciju mjera- rekao je Ćulafić.
On je istakao da Plan prilagođavanja nije samo dokument, već opredjeljenje Crne Gore da hrabro odgovori na izazove klimatskih promjena.
Ćulafić je poručio da, kroz zajednički rad institucija, lokalnih zajednica i međunarodnih partnera, stvaraju temelje za sigurniju i otporniju budućnost.
- Samo kroz pravovremenu i koordinisanu akciju možemo sačuvati prirodu, unaprijediti kvalitet života i osigurati prosperitet Crne Gore u vremenu koje dolazi- naveo je Ćulafić.

MERS: Važan korak u jačanju otpornosti Crne Gore na posljedice klimatskih promjena i unapređenju institucionalnih kapaciteta

Crna Gora je snažno opredijeljenja za sprovođenje ambicioznih klimatskih politika, poručio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić.
On se, kako je saopšteno iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS), u okviru Konferencije Ujedinjenih nacija o okeanima u Nici, danas sastao sa koordinatorkom UNEP/MAP (Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu / Mediteranski akcioni plan), Tatjanom Hemom.
Iz MERS-a su kazali da taj Vladin resor i UNEP/MAP blisko sarađuju na sprovođenju Barselonske konvencije i njenih protokola, s ciljem zaštite morske i obalne životne sredine Mediterana.
- Kako klimatske promjene imaju sve veći uticaj na morsku sredinu, Ćulafić je istakao snažno opredjeljenje Crne Gore za sprovođenje ambicioznih klimatskih politika - kaže se u saopštenju.
Ćulafić je kazao da je Crna Gora ažurirala svoj Nacionalno utvrđeni doprinos (NDC) i da se obavezala na smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte za 55 odsto do 2030. godine, odnosno za 60 odsto do 2035.
- Usvojili smo Četvrti nacionalni izvještaj o klimatskim promjenama, dok su u toku aktivnosti na donošenju Zakona o klimatskim promjenama i Plana prilagođavanja klimatskim promjenama za period 2025–2035 - istakao je Ćulafić.
On je dodao da je otpočeta i izrada Strategije niskokarbonskog razvoja, u saradnji sa Svjetskom bankom, koja će biti strateški okvir za postizanje klimatske neutralnosti.
Iz MERS-a su naveli da je tokom razgovora bilo riječi i o mogućnosti otvaranja kancelarije UNEP-a u Crnoj Gori, kao i o pristupanju Crne Gore LIFE program.
Hema je istakla pozitivne primjere projekata koji su realizovani u okviru LIFE programa i pohvalila rad MERS-a i njegovog tima.
- Na kraju je pozdravila prisustvo ministra na Konferenciji Ujedinjenih nacija o okeanima i uputila mu poziv za učešće na predstojećoj Konferenciji o klimatskim promjenama (COP), koja će se održati u Egiptu u decembru ove godine - kaže se u saopštenju.

Ćulafić: Crna Gora opredijeljena za sprovođenje ambicioznih klimatskih politika

Premijer Milojko Spajić komentarisao je današnju sječu borova i čempresa u Zagoriču poručujući da je obeshrabrujuća poruka da nam treba i lična i ekološka svijest.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-desetine-borova-i-cempresa-posjeceno-u-zagoricu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ekološka inspekcija o posječenim borovima i čempresima u Zagoriču - privatnik nije u obavezi da sprovede procjenu uticaja na životnu sredinu. Ovakva pomalo obeshrabrujuća poruka nosi sljedeći zaključak - osim bolje regulative i jače kontrole od strane države kroz inspekcije - potrebna je i ekološka svijest naših ljudi da se promijeni - naveo je Spajić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmers-povodom-sjece-borova-i-cempresa-u-zagoricu-lokacija-nije-dio-park-sume-gorica-ne-podlijeze-procjeni-uticaja-na-zivotnu-sredinu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Privatno zemljište koje nije u zaštićenoj zoni, kako je dodao, ne podliježe državnoj kontroli.
- Promjena načina razmišljanja je proces koji može trajati i decenijama, ali treba što više ukazivati na to da bi se stvari što prije pokrenule sa ekološke mrtve tačke - napisao je Spajić.

Spajić o sječi borova i čempresa: Obeshrabrujuća poruka da nam treba i lična ekološka svijest

Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera su saopštili da lokacija u Zagoriču na kojoj su posječene desetine borova i čempresa nije dio park šume Gorica, te da ne podliježe procjeni uticaja na životnu sredinu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-desetine-borova-i-cempresa-posjeceno-u-zagoricu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Po njihovom nalogu je, kažu, na lice mjesta izašao ekološki inspektor.
- Inspektor je utvrdio da je na osnovu akta Agencije za zaštitu životne sredine broj 03-UPI-1947/2 od 05.11.2024. godine, utvrđeno da realizacija ovog projekta ne podliježe obavezi sprovođenja procjene uticaja na životnu sredinu, budući da je planirana površina poslovnog dijela objekta manja od 1.000 m², što je u skladu sa važećom Uredbom o projektima za koje se vrši procjena uticaja. Prema dostupnim podacima predmetna lokacija se ne nalazi u granicama zaštićenog područja prirode „Park šuma Gorica" - istakli su u MERS.
Inspekcijski nadzor je izvršio, dodaju, i šumarski inspektor koji će takođe u okviru svojih nadležnosti i shodno zakonu sačiniti zapisnik.
- Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera ostaje posvećeno očuvanju prirodnih resursa i sprovođenju zakonskih obaveza u ovoj oblasti - zaključili su u saopštenju.

MERS povodom sječe borova i čempresa u Zagoriču: Lokacija nije dio park šume Gorica, ne podliježe procjeni uticaja na životnu sredinu

Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su danas izmjene i dopune Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, kojima se prvi put eksplicitno definiše zabrana svakog oblika nasilja u obrazovnim ustanovama i utvrđuje obaveza pokretanja prekršajnog ili krivičnog postupka protiv počinioca. 
 
Izmjene i dopune Zakona su usvojene glasovima 59 poslanika, nije bilo protiv i uzdržanih. 
 
Tim aktom je propisano da nastavniku protiv kojeg je podnijeta prijava za seksualno uznemiravanja učenika ili zaposlenog, direktor može privremeno zabraniti izvođenje obrazovno-vaspitnog rada do okončanja postupka. 
 
Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju se institucionalno uređuje karijerno, odnosno profesionalno usmjeravanje, kao i oblast koja se odnosi na onlajn /online/ nastavu u slučaju prekida obrazovno-vaspitnog rada. 
 
Takođe, novim rješenjem je propisana obaveza da za direktora vaspitno-obrazovne ustanove bude izabran isključivo prvorangirani kandidat, nakon sprovedenih provjera, kao i da direktoru ustanove radni odnos miruje ne samo tokom prvog, već i za vrijeme drugog mandata. 
 
Izmjenama Opšteg zakona predviđeni su kriterijumi za zapošljavanje nastavnika, mogućnost za procjenu kvaliteta njihovog rada, te definisano da građani Evropske unije mogu da zasnuju radni odnos kao nastavnici pod istim uslovima kao crnogorski državljani. 
 
Novim zakonskim rješenjem definišu se i prava, obaveze i odgovornost roditelja.

Usvojene izmjene Opšteg zakona o obrazovanju

Virpazar je i ove ljetnje sezone, ponovo, žrtva neodgovornog odnosa i nebrige od strane JP Nacionalnih parkova koji gazduju Skadarskim jezerom, a pod čijom ingerencijom je i Virpazar, kao jedna od najpopularnijih turističkih destinacija u Baru, ocijenio je predsjednik Opštinskog odbora DPS u tom gradu Mladen Đuričić. &nbsp;
- Već godinama upozoravamo i apelujemo na nadležne u Nacionalnim parkovima da se pozabave rješavanjem cijelog dijapazona problema koji šalju lošu sliku iz Virpazara, ali očigledno bez ikakvog efekta. Nakon haosa sa privremenim objektima, javnim parkiralištima kojih je, nakon intervencije Nacionalnih parkova sve manje i manje, u odnosu na posljednje informacije koje su se mogle vidjeti u javnosti, a koje se odnose na angažovanje privatne agencije za obezbjeđenje od strane Nacionalnih parkova u Virpazaru, izražavamo zabrinutost zbog mogućeg narušavanja turističkog ambijenta i neugodnosti koje su doživjeli posjetioci u Virpazaru – kaže Đuričić.
Prema njegovim riječima, na sve to ukazuju i mještani Virpazara koji su, kako kaže, &nbsp;direktni svjedoci ovakvih ponašanja i koji godinama apeluju na brojne probleme, poput hroničnog manjka parking mjesta, na koje su Nacionalni parkovi ostali i gluvi i nijemi, jer im je jedina politika „naplati što možeš, pa okreni glavu“.
- Imajući u vidu da je riječ o prostoru od posebnog prirodnog i turističkog značaja, očekujemo od JP Nacionalni parkovi da sa posebnom pažnjom i jasno informiše javnost o aktivnostima koje sprovodi, naročito kada se radi o angažovanju trećih strana za poslove kontrole i obezbjeđenja. Dodatno su zabrinjavajući navodi da su zaposleni u agenciji neovlašćeno kontrolisali kretanje turista u Virpazaru na šta očekujemo odgovor i objašnjenje budući da se radi o vrlo ozbiljnim tvrdnjama koje mogu ugroziti turistički imidž našeg grada – navodi Đuričić.
On podsjeća da su za nadzor nad zakonitošću rada i ponašanja na terenu nadležni inspekcijski organi, i da se u svim postupanjima mora poštovati zakonom utvrđena nadležnost i pravni okvir, i zabrinjavajuće je ukoliko to nekome nije jasno.
- Očekujemo odgovorno, transparentno i promptno objašnjenje od strane JP Nacionalni parkovi Crne Gore povodom ovih informacija kako se ne bi prouzrokovala dalja šteta turističkoj privredi i ugledu koji Bar pažljivo gradi godinama unazad – zaključio je Đuričić.

Đuričić: Virpazar ponovo žrtva neodgovornog odnosa i nebrige

Janko Ljumović, Marijana Camović-Veličković i Nikola Tatar izabrani su danas, na sjednici Skupštine, za članove Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG). 
 
 Podršku poslanika za članstvo u Savjetu Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) nijesu dobili Dragoljub Vuković i Niko Martinović. 
 
 Evropska komisija je u nedavnom non-pejperu poručila da je hitno potrebno da Skupština imenuje nove članove Savjeta AMU, kako bi se obezbijedilo njegovo puno funkcionisanje i nezavisnost. 
 
 Za izbor Vukovića i Martinovića danas je glasalo 12 poslanika, nijedan nije bio protiv, ali su 44 parlamentarca bila uzdržana. 
 
 Vukovića su za članstvo u Savjetu AMU predložile nevladine organizacije iz oblasti medija, dok je Martinović bio kandidat Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. 
 
 Skupština je danas izabrala poslanika Građanskog pokreta URA Zorana Mikića za člana Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu. 
 
 On je izabran i za člana Anketnog odbora koji će se baviti slučajevima navodno politički motivisanih ubistava i napada na novinare i druge slobodne intelektualce.

Izabrana tri člana Savjeta RTCG

Modna kreatorka Sanja Bobar nam je ispričala jednu šaljivu anegdotu iz svog ateljea. Da li i vi volite da čujete mišljenje drugih kada se radi o odjevnim kombinacijama?
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDMvVMbIIvvK%2F%3Futm_source%3Dig_web_copy_link&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Modna pitalica iz ateljea Sanje Bobar: Da li biste vi rekli istinu?

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice i vlasnica firme „GP Contour“, ponovo je u žiži javnosti, i to zbog poslovanja njene firme. Na društvenim mrežama ovih dana bukti rasprava nakon što su se pojavili podaci o poslovanju njene firme, ali i cijeni modnih detalja koje nosi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Sve je počelo kada je Mujović podnijela prijavu protiv novinarke TV E, Vesne Rajković Nenadić, zbog Facebook objave u kojoj se pominju papuče brenda Dior, koje ona nosi. Korisnici društvenih mreža tvrde da one koštaju oko 750 eura – što je, ispostavlja se, znatno više od prosječne mjesečne plate u firmi čija je vlasnica Danijela Mujović. &nbsp; Prema javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, a objavili su ih i korisnici na X-u, zaposleni u GP Contour tokom prošle godine primali su prosječnu neto platu od oko 470 eura. To je značajno ispod trenutnog zakonskog minimalca u Crnoj Gori, koji iznosi 600 eura. &nbsp; U firmi su, prema tim podacima, prošle godine radila četiri zaposlena, a prijavljeni dnevni pazar, kako navode na mreži X, a pozivajući se na podatke sa sajta CompanyWall, iznosio je svega 200 eura. Ovi brojevi dodatno podstiču sumnje javnosti i sve češće pozive nadležnim institucijama da ispitaju zakonitost poslovanja. &nbsp; - Kako je moguće da radnike plaća ispod svakog zakonskog minimuma i kako je uopšte našla četvoro ljudi koji su pristali da rade za tu platu?“ – pita se jedan od korisnika mreže X, čije su objave izazvale lavinu komentara. &nbsp; Pitanja se nižu: Da li se izdaju fiskalni računi? Da li su radnici prijavljeni na puni iznos zarade? Koliki je stvarni promet firme? &nbsp; Posebnu pažnju javnosti privukla je i informacija da je stalna imovina kompanije Danijele Mujović u 2024. godini porasla za 44.000 eura u odnosu na godinu ranije. U isto vrijeme, plate zaposlenih su – smanjene. Sve to dolazi u trenutku kada životni troškovi rastu, a prosječne plate na državnom nivou bilježe uzlazni trend. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e" data-rendition-name="original" width="1206" height="1299" loading="lazy" alt="Company Wall Mujović"> </figure>  Na društvenim mrežama se nižu komentari da finansijski pokazatelji firme ne ulivaju povjerenje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4" data-rendition-name="original" width="1206" height="1842" loading="lazy" alt="Company Wall Danijela Mujović"> </figure>  Na sajtu CompanyWall, kompanija Danijele Mujović nalazi se u kategoriji kompanija koje najgore posluju u okviru djelatnosti kojom se bave.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmimformer1%2Fstatus%2F1948978685307982329%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dior na nogama, minimalac za radnike: Finansijska bajka Danijele Mujović

U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje izvršni direktor, funkcioner Demokrata Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora, funkcioner Demokratske narodne partije Zoran Lakušić nastavljaju sa čistkom, pa je juče uručen otkaz bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću. Na društvenoj mreži Fejsbuk Ognjenović je juče napisao da mu je uručen otkaz, optuživši menadžment kompanije da djeluje kao organizovana kriminalna grupa. Tvrdi i da lider DNP Milan Knežević stoji uz njih. OKG „Sestre“ Ponovio je da Radović „ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor“ i da je „zbog toga pokrenuo odmazdu prema kolegi Vladimiru Ružičiću“ i njemu. Optužio je troje kolega da godinama „izvlače“ novac iz Regionalnog vodovoda „kroz razne komisije, trajne varijabile, po 3 puta stambene kredite i ostalo“. - Lakušiću smo smetali jer smo ukazivali na nezakonite radnje koje je preduzimao od kojih je najsvježije otkrivena nezakonito umanjenje naknade na štetu RV a u korist investitora (do sada otkriveno oko 55.000 eura)... – napisao je on, pored ostalog. Ognjenović skupinu koju je okrivio za otkaze njemu i Ružičiću naziva „OKG 'Sestre'“ (po vodoizvorištu Bolje sestre) i ističe da su im otkaze dali nezakonito. - ...na mjesto šefa Pravne službe dovela Bojanu Rajković Demokrate Budva koja je politikolog, a lažno se predstavlja da je dipl. pravnik, nezakonito u Revizorski odbor imenovala lica koja nemaju odgovarajuću struku (na čelo postavila Marka Milačića - Prava Crna Gora koji je politikolog) itd. Za sve ovo i još mnogo toga, podnijete su krivične prijave, pa će gospoda imati priliku da pokažu svoje pravničko znanje pred nadležnim organima – napisao je Ognjenović, između ostalog.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje"> <figcaption>PROBLEMI SE GOMILAJU: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je 27. juna da je nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu Vladimiru Ružičiću uručen otkaz. Radović ga je, prethodno smijenio 10. marta i onda pokrenuo disciplinski postupak, kao i protiv Ognjenovića. - Problemi su počeli od momenta kada je konstatovano da Krsto Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora s obzirom na to da nema potrebno radno iskustvo na rukovodećim pozicajama sa sedmim stepenom stručne spreme, a što je potvrđeno i inspekcijskim nadzorom – kazao je tada za Portal ETV Ružičić. Uvjeren je da mu se Radović osvetio zbog ocjene da nije ispunjavao uslove za poziciju izvršnog direktora.&nbsp; I on je tada upozorio da je Radović na mjesto Ognjenovića, sporazumom o preuzimanju, na poziciju šefa Službe za pravne i administrativne poslove preuzeo iz Monetengrobonusa Bojanu Rajković.&nbsp; - Angažovao je kao pravnicu, a ispostavilo se, nakon inspekcijskog nadzora da nema završen pravni, nego fakultet političkih nauka – kazao je Ružičić. &nbsp;Vlada ne reaguje U Regionalnom vodovodu bura se ne stišava od novembra prošle godine kada je Lakušić, odnosno Odbor direktora, nezakonito smijenio tadašnjeg izvršnog direktora Borislava Ivankovića i za vršioca dužnosti imenovali Krsta Radovića, iako nije ispunjavao uslove predviđene kompanijskim aktima. Ubrzo potom, 16. decembra Lakušić je podnio ostvaku koju Vlada do danas nije konstatovala, a Odbor direktora radi u punom kapacitetu. Grupa zapošljenih, ali i Ružičić i Ognjenović su se u više navrata obraćali otvorenim pismima premijeru Milojku Spajiću, te ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću (Demokrate) ali oni ignorišu i njih i probleme koji se gomilaju u ovom državnom preduzeću. Pisali smo u više navrata da je u partijskoj raspodjeli državnih preduzeća nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite Regionalni vodovod „pripao“ DNP-u Milana Kneževića. Ta partija je na čelo Odbora direktora delegirala Lakušića u maju 2021. godine od kada je nezakonito smijenio čak tri direktora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević"> <figcaption>UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Vlada ga, međutim, bez obzira na ozbiljne probleme s kojima se suočava Regionalni vodvod zbog njegovih nezakonitih odluka, ne dira, pa čak ni pošto je podnio ostvaku 16. decembra prošle godine.&nbsp; Zakon o privrednim društvima je decidiran u članu 171, koji precizira prestanak članstva u odboru direktora – pa u stavu jedan, tačka tri piše da mandat člana odbora direktora prestaje podnošenjem ostavke, a tačka sedam glasi da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava jedan ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. Sudeći prema činjenici da Odbor direktora Regionalnog vodovoda finkcioniše u punom kapacitetu, bez obzira na to što je predsjednik ovog tijela ostavku podnio prije sedam i po mjeseci, a to potvrdio i ministar Ćulafić u Skupštini Crne Gore 16. aprila, jasno je da Vlada iz nekog razloga još ne želi da konstatuje faktičko stanje i imenuje novi odbor. Prema saznanjima Portala ETV i premijer i njegov PES još ne reaguju, jer je Milan Knežević zahtijevao da mu se da vrijeme da nađe novo uhljebljenje za Lakušića. To mu, međutim, baš i ne ide lagano, jer je, kako saznajemo, odbijen na više adresa.&nbsp; Ne bune se ni Ćulafić i njegove Demokrate, jer im je Lakušić uposlio Radovića. A i Knežević preko Lakušića nastavlja da upošljava, pa je tako uspio da obezbijedi apanažu, kako smo pisali početkom jula, za saborca, bivšeg poslanika u Skupštini Crne Gore, politički propalog Marka Milačića, lidera proruske i prosrpske političke partije Prava Crne Gore. Milačić je imenovan, iako nema znanje i kvalifikacije, u Revizorski odbor Regionalnog vodovoda, đe će primati naknadu 500 eura mjesečno.&nbsp; I dok se ministar Ćulafić ne glaska na dešavanja u Regionalnom vodovodu žestoko je reagovao na skandalozne događaje u Eko fondu, naravno, braneći partijske interese i partijskog druga, direktora ove institucije Draška Boljevića. Pa tako Ćulafić u oštrom saopštenju medijima poručuje kako Odbor direktora nije mogao smijeniti Boljevića, jer je mandat toga tijela prestao podnošenjem ostavke članice Odbora. Istina, ne poziva se na Zakon o privrednim društvima, već na Statut Eko fonda. I kategoričan je da je njenom ostavkom po sili zakona prestao mandat Odboru direktora koji se sada, kako je upozorio, lažno predstavlja kao organ upravljanja u ovoj instituciji. &nbsp; „Sila zakona“ tako se primjenjuje po potrebi i partijskim interesima. Pa će Lakušić u ostavci, izvjesno je, upravljati Regionalnim vodovodom dok mu Knežević ne nađe novi posao.

Uručen otkaz i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću

Kad cilj političke akcije nije moguće ostvariti poštujući zakon, onda – mijenjaj zakone. &nbsp; Upravo je to pozadina plana Demokrata Alekse Bečića koji su, u direktnom dogovoru sa Andrijom Mandićem, pripremili i brzinski predložili na usvajanje u parlamentu Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; I sve je to urađeno bez najave, bez javne rasprave, bez poštovanja procedura u Vladi, mimo bilo kakvog učešća nevladinih organizacija... Ali i bez ikakvih konsultacija sa međunarodnim partnerima. A sve pod plaštom ,,vetinga“ koji Demokrate zagovaraju u policiji. Ispada da su upravo izmjene zakona neophodne da se dovrši politički motivisan progon neistomišljenika i profesionalaca iz Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78" data-rendition-name="original" width="1131" height="895" loading="lazy" alt="PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepovića "> <figcaption>PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  DOBRE NAMJERE... U dopisu koji potpisuje poslanik Demokrata Duško Stijepović predlaže se da izmjene zakona budu usvojene po hitnom postupku, navodno radi dobrobiti društva u Crnoj Gori. &nbsp; &nbsp;- Donošenje ovog zakona zasniva se na strateškoj potrebi da se u temelje policijske službe ugradi princip lične i profesionalne odgovornosti kroz mehanizam sveobuhvatnog vetinga. Veting u policiji nije pitanje forme, već dubokog sadržinskog preokreta u načinu na koji država štiti javni interes, zakonitost i bezbjednost građana – piše, između ostalog, u obrazloženju za usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; Reklo bi se na prvi pogled, da Demokrate imaju dobre namjere. Međutim, čak i površna analiza predloženih izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima pokazuje da Bečićeva i Bogdanovićeva stranka predlaže – gaženje i zakona i Ustava Crne Gore. &nbsp; ...ILI ZLONAMJERA Tako se u prijedlogu za dodatak članu 214 navodi da će se, citiramo, ,,obustaviti svi disciplinski postupci protiv policijskih službenika koji donošenjem izmjena &nbsp;zakona nijesu pravosnažno okončani“. A onda se navodi da će se i na te disciplinske postupke - koji nijesu okončani – retroaktivno primijeniti odrebe novog zakona koje je će post festum biti usvojene. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a" data-rendition-name="original" width="737" height="905" loading="lazy" alt="KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima "> <figcaption>KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Zlonamjera ove odredbe je jasna: retoaktivnost je Ustavom zabranjena i to znaju i pravni laici. &nbsp; Ali, ovdje se ne radi o neznanju ljudi sa kupljenim diplomama, već je riječ o &nbsp;pokušaju da se u zakon, pošto-poto, ubaci neustavna odredba koja Demokratama omogućava efikasnije čišćenje politički nepodobnih u policiji. Izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima negativne bezbjednosne provjere se uvode kao jedan od ključnih osnova za otkaz policijskom službeniku. Čak i onima kojima nije u disciplinskom postupku dokazana krivica, pa čak i onima kojima je do sada Disciplinska komisija Vlade usvojila žalbe zbog nezakonitih psotupaka Lazara Šćepanovića i ministra Danila Šaranovića. Upravo je neuspješnost dosadašnjeg vetinga jedan od motiva za Bečića i Demokrate da pokrenu akciju izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; SKANDALOZNI UPLIV POLICIJE U POLITIKU - Ako je nekome do sada bilo upitno šta znači vetig u režiji Demokratske Crne Gore, sada je ovim izmjenama i dopunama koje je predložio Duško Stijepović, poslanik Demokrata - sve jasno: dozvoljava se jedan neprimjeren i skandalozan upliv politike u policijske redove – ističe poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991" data-rendition-name="original" width="1080" height="724" loading="lazy" alt="IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza "> <figcaption>IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Napominje da se izmjenama i dopunama dozvoljava ministru unutrašnjih poslova da odlučuje bez bilo kakvih relevantnih dokaza da li neko može ili ne može ostati u redovima Uprave policije. Istovremeno, zaobilaze se izvještaji ANB, koji su do sada bili apsolutno neophodni. &nbsp; &nbsp;Zirojević navodi da, po izvorima te stranke, direktor ANB Janović nije prihvatio da za potrebe političke partije koje kontrološe bezbjednosni sektor ,,štanca bezbjednosne provjere”. &nbsp;&nbsp; &nbsp;-Ovo je u potpunosti skandalozno rješenje koje će, vjerujem, izazvati još gore reakcije i naših međunarodnih partnera. Uz izmjene Zakona o javnim okupljanjima i kada na sve to dodamo prijedlog izvjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, sasvim je jasno da se pokušava, pred kraj ovog zasijedanja, da se stavi šapa na bezbjednosni sektor – zaključio je Zirojević za Televiziju E. &nbsp; KAD ZNAČKA ,,NE DJELUJE” &nbsp; – Akcija ,,Značka“ kojom su još 2024. godine Šćepanović i Šaranović zamislili čišćenje nepodobnih u policiji odavno ne ide po planu. &nbsp; Naprotiv, do sada je Komisija za žalbe Vlade Crrne Gore osporila više od 40 rješenja, što znači da je skoro svaki treći postupak vođen mimo zakona. Pokazalo se da je &nbsp;policijskim službenicima presuđivano bez dokaza, na osnovu proizvoljnih ocjena. Često i nakon fabrikovanih, lažnih bezbjednosnih ocjena, kao u slučaju bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića ili nekadašnjeg komandira beranske policije Marjana Račića. &nbsp; U strahu da će se uskoro suočiti sa brojnim krivičnim prijava koje najavljuju advokati oštećenih policijskih službenika, Demokrate su smislile plan da kroz izmjene zakona urade ono što u zakonitoj proceduri desciplinskih postupaka nijesu mogli – da uruče otkaze svima koji su politički nepodobni. &nbsp; STRATEGIJA DEMOKRATA Plan Demokrata je da obustave sve disciplinske postupke koje su pokrenuli na osnovu bezbjednosnih provjera jer im ne ide kako su zamislili. Nakon usvajanja izmjena i dopuna zakona, da bez novih disciplinskih postupaka i na osnovu novih ovlašćenja za sve koje policijska Komisija da negativnu ocjenu – ostave bez posla. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kad su policijski službenici sa integritetom i iskustvom krenuli da ukazuju na bezakonje, da njihovi advokati, ali i mediji, ukazuju na brutalno kršenje procedura i oduzimanja prava na odbranu i izjašnjenje ti disciplinski postupci su krenuli da se odlažu. Zato je bilo potrebno hitno uvesti izmjene zakona, kako bi se omogućilo da čelnici policije upravljaju sudbinama policijskih službenika. &nbsp; Tako se iz jednog pravnog nasilja ulazi u još veće: do sad su pokretali disciplinske postupke, suspendovali policijske službenike bez krivičnog postupka. &nbsp; BOGDANOVIĆEVO PRIZNANJE To je danas u parlamentu nesvjesno priznao i Boris Bogdanović kada je otkrio da je samo protiv 42 policisjka službenika, od ukupno 150 procesuiranih, pokrenut disciplinski postupak zbog krivičnih prijava. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović"> <figcaption>NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sljedstveno tome, ostalih 110 policijskih službenika je na meti – političke odmazde partije koja kontroliše bezbjednosni sektor. &nbsp; Sada su Demokrate otišle korak dalje: ukoliko se usvoje ,,njihove“ izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, Bečićeva stranka koja upravlja bezbjednosnim sektorom moći će i bez disciplinskog postupka da ostvare ključni cilj - stvaranje partijski kontrolisane policije. &nbsp; - Veting, ovako kako je najavljen da se sprovodi u Crnoj Gori, bez promjene Ustava, zakona i bez pripreme Komisije koja će se baviti time – predstavlja direktno vršenje vlasti od strane partija. Demokrate to stvarno rade: postavljaju svoje ideološki bliske ljude u sektor bezbjednosti. To nije veting, to je direktan uticaj politike, odnosno stranaka na izvršnu vlast – ocijenio je za Televiziju E Aleksandar Olenik, advokat i građanski aktivista. &nbsp; PARTIJSKA SVEKONTROLA Uzaludna su upozorenja stručne javnosti. Uzaludne su i ocjene da ovakvo zakonsko rješenje ne poznaje uporedna praksa ni u okruženju, niti sličnog primjera ima u državama Evropske unije. &nbsp; I nije slučajno što se za ova protivzakonita i protivustavna rješenja Demokrate nije tražila saglasnost evropskih partnera iako je Crna Gora na evropskom putu. &nbsp; Demokrate su se, uz podršku Mandićeve Nove srpske demokratije, odlučile za skandaloznu partijsku zloupotrebu vlasti, da bi partijski ovladali policijom. Sad izmjenama zakona namjeravaju da legalizuju obustavljanje disciplinskih postupaka, da marginalizuju ulogu Agencije za nacionalnu bezbjednosti u pravljenju bezbjednosnih provjera i da, na kraju, ministar Šaranović i čelnik Uprave policije Šćepanović imaju pravo da određuju ko je bio vrijedan policijske značke, a ko ne zaslužuje da rad u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"'> <figcaption>POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Tako se uvodi - mimo zakona, mimo Ustava - kontrola jedne partije nad policijom, čak se ostvaruje i partijska kontrola nad sudbinama zaposlenih u Upravi policije i donose se presude o podobnosti mimo suda i mimo Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; Ukoliko se usvoje u crnogorskom parlamentu predložene izmjene i dopune Zakone o unutrašnjim poslovima Crna Gora će svoju policiju i bezbjednosni sektor podrediti jednoj partiji, odnosnu maloj ekipi u vrhu Demokrata. &nbsp; To bi bio povratak na vrijeme jednopartizma, a progon bez suda podsjeća na ono vrijeme iz ‘48. godine. Jedino što Crna Gora nema svoj Goli otok, makar za sada.

Srećna nova 1948!

Premijer Milojko Spajić izjavio je tokom premijerskog sata da neće odgovarati na pitanja - već da će ih samo slušati, a nakon kritika opozicije je izjavio da je imao samo najbolju namjeru da da opoziciji više prostora da se izrazi.
- Kada se izglasaju istorijske stvari kolegama iz opozicije je potrebno da izduše. Tu sam za Vas. Ja danas neću odgovarati na pitanja, saslušaću sve. Dajem Vam prostor da pokažete što umijete i razjasnite sve - poručio je isprva Spajić.
On je to rekao nakon što ga je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić pitao zašto on i Pokret Evropa sad (PES) ćute na sve agresivniji revizionizam i veličanja četničkog pokreta njihovih partnera iz vlasti.
Spajić na to nije odgovorio nego čestitao na izbornoj reformi koja je nedavno usvojena u parlamentu.
- Čestitam ime svih evropskih institucija koje su nam rekle svaka čast. I za to je bilo čak 84 odsto ovog parlamenta. To je istorijski uspjeh i nastavak jedne pozitivne tradicije koju smo pokrenuli dogovorom oko popisa - kada smo izašli iz rovova podjela iz jedne situacije gdje smo se svi gledali preko nišana i bili u strahu da sprovedemo popis... Ne govorim o jednoj administraciji niti upirem prstom u bilo koga. Država nije bila godinama sposobna da sprovede popis kako treba - a da ne dijeli dodatno društvo i da se građani ne tuku na ulicama, uspjeli smo u tome i EU je to prepoznala. Izglasali smo velike reforme tada u pravosuđu.. - naveo je Spajić.
Razumije, kaže, i naboj koji se stvorio.
- Kada se izglasaju istorijske stvari kolegama iz opozicije je potrebno da izduše. Tu sam za Vas. Ja danas neću odgovarati na pitanja, saslušaću sve. Dajem Vam prostor da pokažete što umijete i razjasnite sve - rekao je Spajić.
Nijedna, kaže, država nema toliki kapacitet za napredak.
- Crna Gora jeste heterogena država. Ako pogledate po popisu: mi smo jako heterogena država, kao i Vlada, ali idemo naprijed. Izglasali smo reformu. Ljudi u EU ne mogu da vjeruju što smo mi uspjeli da izglasamo poslije decenija nemogućnosti da se takve reforme dese. Saslušaću sve što imate da kažete. Pružam ruku, što god Vi danas rekli na konto bilo koga od nas. Sa strpljenjem ćemo saslušati ali ćemo željeti da opet zajedničkim snagama radimo - naveo je Spajić.
<h2>ODBIJENA KONSTRUKTIVNOST OPOZICIJE</h2>
Poslanik DPS-a Danijel Živković je ocijenio da Spajić pokazuje pravo lice javnosti, te rekao da će u narednom periodu imati probleme u funkcionisanju parlamenta.
- Vi ste danas u suštini odbili konstruktivnost opozicije. Do danas, što se tiče DPS-a, podržali smo i sva zakonska rješenja i nijesmo imali problem da suspregnemo partijske pred državnim interesima. Od danas ćete vidjeti kakvi će problemi nastupiti - poručio je Živković.
Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar je poručio potpredsjedniku Skupštine Borisu Pejoviću koji presjedava sjednicom da je zadužen da se poštuje Poslovnik - odnosno da Spajić odgovara na pitanja.
- Ne znam da li treba kao potpredsjednik parlamenta da ga zamolite da poštuje Poslovnik jer je to red ove kuće i ovog doma u kojem su članovi Vlade gosti. Valjda je elementarno pristojno da se red poštuje. Molim Vas da premijer da odgovor na pitanja da bi predstavnici poslaničkih klubova mogli da to komentarišu - rekao je on.
Pejović je odgovorio da su dobili pisani odgovor.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić pretpostavlja, kako je rekao, da će ovo biti praksa za sve naredne sjednice.
- Pitao sam očekuju li nas vanredni parlamentarni izbori kao put za izlaz iz ove anarhije u koju ste nas uveli. S obzirom da nijesmo imali premijera ovdje četiri mjeseca, napraviću kratku retrospektivu: Haos na crnogorskim plažama izazvan kašnjenjem tendera Morskog dobra koji je rezultirao dolaskom famoznog Mohameda Alabara, protesti u Ulcinju, tender za plaže, ponovljeni tenderi... U petak smo u sred turističke sezone imali ponovljene tenedere za pojedine plaže. Rezultat je 19.4 miliona eura manje prihoda, nebezbjedna kupališta... Sjednicu je trebalo da počnemo minutom ćutanja zbog češkog državljianina koji je stradao na Kraljičinoj plaži jer na toj plaži nema spasioca jer tender još nije okončan.. To su stvari koje su dovoljan razlog da posljednji put sjedite u ovom sastavu u skupštinskoj sali - istakao je on.
Imali smo, kako je rekao, pokušaj dijela većine da ugasi Fakultet za crnogorski jezik i književnost.
- Ono što je bio vrhunac aktuelne većine je prekrajanje crnogorske istorije veličanjem četničkog pokreta. Imali smo parastos Draži Mihailoviću na kojem je bio potpredsjednik Vaše Vlade niti od gospodina Budimira Aleksića je li bio u svoje ili ime Vlade. Postavlja se pitanje koliko još crvenih linija treba da se doživi u ovom mandatu da bi se nešto uradilo - dodao je Nenezić.
Imali smo, kako je istakao, onda Prijedlog zakona o javnim okupljanjima čiji je cilj bilo "disciplinovanje" građana koji protestuju.
- Da ne zaboravim ranjavanje građana iz skupštinskog vozila.. Dodjeljivanje Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću i vrhunac napad na predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića koji je bio politički motivisan - jer dolazi iz ljudi iz NSD-a - naglasio je Nenezić.
<h2>PROSTOR OPOZICIJI DA SE IZRAZI</h2>
Spajić je rekao da je u najboljoj namjeri htio da da opoziciji što više prostora da se izrazi.
- Nijesam imao nikakvu lošu namjeru. Ja sam tu da osudim svaku devijantnost u društvu sa koje god instance dolazile. Niko nema pravo da radi takvo pravo, ni iz crkve ili bilo kojih drugih instanci. Apsolutno nema dileme kako stoji Milojko Spajić ili PES po bilo kojoj od tema koje ste otvorili. Mi smo srž građanske demokratije - rekao je on.&nbsp;
Tu je, kaže, da odgovara na pitanja.
- Dali smo pismene odgovore. 32 zakona čekaju zadnja dva dana da se usvoje... Moram da kažem da iz toga gledajući samo sam htio da budem korektan i omogućim da se evropski zakoni usvajaju i da što brže idemo naprijed - rekao je Spajić.
<h2>DRŽAVNI INTERESI NE TRPE JER JE OPOZICIJA ODGOVORNA</h2>
Andrija Nikolić je Spajiću odgovorio da su oni, za razliku od ove vlasti, imali rušilačku opoziciju.
- A vi imate državno odgovornu opoziciju koja neće dozvoliti da trpi država i njen ključni nacionalni interes - jer ga je definisala ova politika - a ne vi. Vi ste sve vrijeme bili protiv. I danas ste stavili zastavice EU i mislite da je to krasno, a postali ste žrtva sopstvene projekcije. Uveli ste u Vladu sljedbenike velikodržavne politike i politike koja je proizvela genocid u Srebrenici i oni svaki dan provociraju podjele - istakao je Nikolić.
Danas je, kaže, neprskani fašizam svoje uporište našao u zakonima, medijima i drugim akcijama.
- Vi danas predlažete zakone koji su debelo antiustavni da bi zaštitili monopole u vlasti. Nema tužilaštva ni čelnika državne vlasti koje će napad na gradonačelnika svoditi na ličnu prirodu. Najodgovorniji za to ste vi - dodao je Nikolić.
<h2>NEINTERSOVANJE ZA BEZBJEDNOST OHRABRILO KRIMINALCE</h2>
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović je rekao da mu je žao što se dozvoljava da izvršna vlast ovako tretira Skupštinu.
- Mislim da je zaista ponižavajuće. Ja sam srećan što je došlo do izborne reforme iako ona nije kompletna... Isto tako da se složim da su sve pobjede ove vlasti ostvarene uz pomoć opozicije - istakao je on.
Spajića je pitao ostaje li pri ranijem stavu da ga bezbjednost Crne Gore ne zanima.
- Želim da kažem sljedeće: sami ste proglasili Dan žalosti. Vratili ste kriminalna ubistva na ulice Crne Gore. Vratili ste Crnu Goru tamo gdje nije bila prije dvije godine. Ni tada nije bila sjajna situacija, ali Vi ste svojim postupcima i neodgovornom politikom vratili Crnu Goru tamo gdje ne treba da bude. Izjavom da Vas bezbjednost ne interesuje ohrabrili ste svakog kriminalca - naveo je Abazović.
Ljudi se, kaže, više ubijaju od kad su pokrenuli akciju vraćanja oružja.
- Što ste očekivali kad ste na čelo ANB doveli pomorca? - pitao je on.
<h2>PARASTOS DRAŽI MIHAILOVIĆU</h2>
Šef poslanika DPS-a Andrija Nikolić je prethodno rekao da ga je sramota u njegovo ime.
- Jer Crna Gora nikad nije imala premijera tog kalibra neozbiljnosti, možete da se smijete, ali čini mi se da građani Crne Gore uviđaju sa kim imaju posla. O tome govore i vaši rezultati na izborima. Porazno je da ljudi bez trunke crvenila na licu nemaju skoposti da ustanu i izvine se. Dogovorimo se jedno, vi prepravite drugo u pet do 12. S takvim ljudima, nažalost, moramo da sarađujemo - naveo je on.
On je Spajića pitao zašto on i PES ćute povodom sve agresivnijeg revizionizma i veličanja četničkog pokreta od strane partnera iz vlasti.
- Građani treba da znaju da li podržavate ili osuđujete prisustvo Vašeg predsjednika Vlade na parastosu kvislinškom zločincu i saradniku Hitlerove koalicije Draži Mihailoviću. Treba da znaju da li je za predsjednika Vlade četnički pokret antifašistički ili nije - rekao je Nikolić.
<h2>KAŠNJENJE I PITANJA ZA SAMO JEDNU SJEDNICU</h2>
Poslije više od sat kašnjenja počela je sednica Skupštine Crne Gore, odnosno premijerski sat, na kojem će Milojko Spajić odgovarati na pitanja poslanika.
Zato je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), doktor Nermin Abdić je premijeru poručio da nikada više ne bi trebalo da mu se desi ova neozbiljnost.
- Mi smo svi ozbiljni ljudi i nijesmo ovdje da čekamo kad ćete Vi doći. Mi od 11 čekamo ovdje. Profesionalne obaveze sam odgodio da bih bio ovdje danas - rekao je on.
Istakao je da mu Vlada nije dostavila odgovor na pitanje.
- Nema odgovora na postavljena pitanja. Ako neko doživljava parlament, Vladu i državu kao zabavište - nama nije do toga - rekao je on.
<h2>Vlada nije dobila informaciju da će biti dva premijerska sata</h2>
Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović mu je rekao da Vlada nije dobila pitanja koja su postavljena na prethodnoj sjednici krajem juna (kada je premijerski sat odložen zbog Spajićevog puta) - a dogovoreno je da danas budu održana dva.
- Mislim da nikada se nije desilo da u jednom danu imamo dva premijerska sata - dodao je Pejović.
Abdić mu je odgovorio da nijesu oni krivi što premijerski sat nije održavan četiri mjeseca.
Šef kluba poslanika Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša je poručio da premijerski sat nijesmo imali u aprilu, maju i junu što je ustavna kategorija, te da je ova odluka donijeta u petak na sjednici kolegijuma.
- U petak smo imali sjednicu kolegijuma koje ćemo očigledno morati da snimamo jer ne mogu da vjerujem da jedno pričate na sjednici kolegijuma, a onda sad govorite drugo. Na kolegijumu koji je održan u petak dogovoreno je da se danas održi nastavak premijerskog sata jer ta sjednica nije zaključena. Premijerski sat je zakazan za 28. jul i ministarski sat za Danila Šaranovića. DPS je tražio da se prvo odgovara na pitanja sa premijerskog sata sa prošle sjednice, pa onda sa kraja juna.. - naveo je Mugoša.
Ne želi, kaže, da se neko poigrava jer ne gradi integritet od juče nego 46 godina.
- Nemojte, molim Vas, da pravite cirkus od institucija sistema. Imate najveću većinu ali nemojte da je zloupotrebljavate. Vladavina prava nije vladavina većine - nego prava - naveo je on.
Vlada, ispravio se Pejović, nije dobila informaciju da će biti održana dva premijerska sata.
<h2>Drugi premijerski sat</h2>
Revizija istorije, neispunjena obećanja, mjere za spas turističke sezone - samo su neka od ozbiljnijih pitanja koja čekaju premijera.
Od početka godine održan je samo jedan premijerski sat, od predviđenih tri po Poslovniku Skupštine. Posljednja zakazana sjednica za 27. jun odložena je zbog Spajićevog učešća na Međuvladinoj konferenciji u Briselu. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić istog dana kada je javnost obaviještena o datumu održavanja Međuvladine konferencije, sazvao je tu sjednicu posvećenu premijerskom satu.
Očekivano, „obrt“ se desio 25. juna kada je Mandić na sjednici Skupštine obavijestio poslanike da će premijerski sat biti pomjeren jer ga je Spajić još 18. juna informisao da neće moći da prisustvuje. To je izazvalo negodovanja u klupama opozicije, iz kojih su upućene kritike i na račun šefa Skupštine i premijera da sprečavaju kontrolu izvršne vlasti i da je na snazi klasično gaženje parlamentarne demokratije.
Za duže od godinu i po, koliko je u fotelji premijera, Spajić je bio na sedam sjednica posvećenih premijerskom satu iako je, prema Poslovniku Skupštine, bio u obavezi &nbsp;da ih održi 13.
Premijerski sat je mehanizam kojim Skupština, kroz poslanička pitanja premijeru i ministrima, nadzire rad Vlade. Poslovnik predviđa da se se sjednica održava jednom mjesečno tokom jesenjeg i proljećnjeg zasijedanja.

Tag: mers