Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) je, u saradnji sa Fondom za zaštitu životne sredine, obezbijedilo terensko vozilo za potrebe Nacionalnog parka (NP) Prokletije.
&nbsp;Iz MERS-a je saopšteno da je vozilo dodijeljeno kroz projekat GEF 7 „Integrisanje biodiverziteta u sektorske politike i prakse i jačanje zaštite ključnih tačaka biodiverziteta u Crnoj Gori“.
&nbsp;Državni sektetar u MERS-u, Zoran Dabetić, naglasio je da cilj projekta GEF 7 da konkretnim ulaganjima odgovori na potrebe službi na terenu i unaprijedi zaštitu biodiverziteta u Crnoj Gori.
&nbsp;On je kazao da su u prethodnom periodu, kroz isti projekat, NP Prokletije dodijeljeni digitalni tagovi za praćenje stanja pojedinačnih stabala, feromonske klopke za suzbijanje potkornjaka, dok se u narednom periodu očekuje i isporuka kamera-zamki za monitoring biodiverziteta.
&nbsp;- Kroz GEF 7, a u saradnji sa Eko-fondom, smo nabavili dva drona i prateću opremu Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, a kroz mehanizam Memoranduma o razumijevanju, omogućeno je da opremu koriste upravljači parkova prirode Komovi i Orjen, koji su prošli i obuku za to- kazao je Dabetić.
&nbsp;Dronovi su, prema njegovim riječima, već skratili su trajanje određenih nadzornih radnji i povećali efikasnost.
&nbsp;Dabetić je kazao da je tokom realizacije tih aktivnosti u NP Prokletije postalo jasno da su nadzornici, uprkos ogromnoj posvećenosti i profesionalnosti, ostali bez terenskog vozila.
&nbsp;- Upravo ta posvećenost bila je snažan podsticaj da tokom naše posjete u julu prošle godine preispitamo mogućnosti &nbsp;ušteda u okviru &nbsp;GEF 7 projekta i obratimo se našem dugogodišnjem partneru - Eko-fondu, sa inicijativom da zajednički pristupimo nabavci terenskog vozila'- dodao je Dabetić.
&nbsp;On je ocijenio da je ova nabavka rezultat partnerskog odnosa i zajedničke odgovornosti prema zaštiti prirode.
&nbsp;- Iako je riječ o relativno manjoj donaciji u finansijskom smislu, njena simbolika i značaj su mnogo veći – ona predstavlja izraz poštovanja prema načinu na koji pristupate svom poslu u Nacionalnom parku Prokletije- kazao je Dabetić.
&nbsp;Kako je dodao, kroz GEF 7 projekat obezbijeđena je i terenska obuća za sve nadzornike, čime se dodatno unapređuju uslovi za bezbjedan i efikasan rad na terenu.
&nbsp;- Uvjereni smo da će ovo vozilo doprinijeti bržem reagovanju na potencijalne prijetnje, boljoj pokrivenosti terena i efikasnijoj realizaciji svih aktivnosti monitoringa i zaštite biodiverziteta'- istakao je Dabetić.
&nbsp;On je poručio da će MERS nastaviti da ulaže u jačanje kapaciteta upravljača zaštićenih područja, posebno nadzornika, koji predstavljaju temelj sistema zaštite prirode Crne Gore.
&nbsp;Direktorica Nacionalnih parkova Crne Gore (JPNPCG) Marinela Đuretić je kazala da to javno preduzeće kroz zajedičko djelovanje i partnerstva unaprijeđuje sistem zaštite prirode i omogućava bolje uslove za kvalitetniji rad zaposlenih.
&nbsp;Ona je kazala da je NP Prokletije danas bogatiji za terensko vozilo koje će, smatra, olakšati kontrolu i zaštitu prostora.
&nbsp;Đuretić je kazala da je zaposlenima obezbijeđena kvalitetna obuća prilagođena zahtevnim terenskim aktivnostima.
&nbsp;- Uprava JPNPCG posvećeno će i u narednom periodu raditi na unapređenju uslova rada svih zaposlenih sa ciljem efikasnije zaštite najvrijednijih područja Crne Gore- kazala je Đuretić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

MERS i Eko-fond obezbijedili vozilo za efikasniji nadzor NP Prokletije

Upravni odbor zajedničkog programa UNDP‑a i Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera juče su održali sastanak kojim je zvanično počela nova faza saradnje usmjerena na unapređenje zaštite životne sredine u Crnoj Gori i usklađivanje sa evropskim i međunarodnim standardima, saopšteno je iz Ministarstva.
Ministar ekologije, odrzivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić i stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekatarina Panikolva, kako navode, saglasni su da se ova nova faza saradnje fokusira na jačanje institucionalnih kapaciteta i podršku Crnoj Gori u ispunjavanju obaveza iz Poglavlja 27 u pregovorima sa EU, kao i ključnih globalnih okvira i konvencija u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promjena.
- U narednom periodu, partnerstvo će biti usmjereno na unapređenje strateškog planiranja i sprovođenja politika, poboljšanje sistema monitoringa, izvještavanja i verifikacije u skladu sa zahtjevima EU, kao i dalju integraciju održivog upravljanja zgradama i praksi niskokarbonske mobilnosti u svakodnevno institucionalno funkcionisanje- navodi se u saopštenju Ministarstva.
Važan element ove faze, kako kažu, jeste razmatranje uspostavljanja Centra za politiku životne sredine i klimatskih promjena. Inicijativa će, ističu, procijeniti njegovu izvodljivost, obim i naredne korake, sa vizijom stvaranja platforme koja bi mogla da podrži razvoj nacionalnih politika i posluži kao regionalno središte za razmjenu znanja, najboljih praksi i iskustava u oblastima zaštite životne sredine i klimatske akcije.
 
- Nova faza nadovezuje se na čvrste temelje dosadašnje saradnje. Prethodna etapa pružila je podršku Ministarstvu u rješavanju prioritetnih operativnih potreba i uvođenju modernih i održivih radnih praksi, doprinoseći efikasnijoj i ekološki odgovornijoj javnoj upravi. Ovi napori predstavljaju značajan napredak i uveli su rješenja koja postavljaju nove standarde institucionalne održivosti u Crnoj Gori- navodi se u saopštenju.
Nastavak partnerstva, kako navode, potvrđuje zajedničku posvećenost izgradnji snažnog i vizionarskog liderstva u oblasti zaštite životne sredine.
- UNDP i Ministarstvo zajedno imaju da podrže tranziciju Crne Gore ka zelenijoj i klimatski otpornijoj budućnosti, kao i da ojačaju spremnost zemlje za pristupanje EU i dugoročni održivi razvoj- zaključili su.

500x500

UNDP i MERS pokreću novu fazu saradnje radi jačanja liderstva u oblasti zaštite životne sredine i usklađivanja sa EU

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić saopštio je da će 2026. godina biti izuzetno zahtjevna za oblast zaštite životne sredine, zbog donošenja velikog broja zakonskih i podzakonskih akata, jačanja infrastrukturnih projekata i daljeg usklađivanja sa evropskim standardima.
Ćulafić je, kako je saopšteno iz njegovog resora, govorio na Drugoj sjednici Zelene poslaničke grupe Skupštine Crne Gore na temu "Efekti primjene zakonodavnog okvira na upotrebu plastičnih kesa i njihovog uticaja na životnu sredinu", što je jedna od aktivnosti projekta "Plastični trag" kofinansiranog od strane Fonda za zaštitu životne sredine.
On je na početku izlaganja kazao da je ova tema značajna u mnogo širem kontekstu.
- Smatram da će 2026. godina da bude veoma zahtjevna u ovoj oblasti, zato što je potrebno donijeti zaista veliki broj zakonskih i podzakonskih akata, usvojiti veliki broj strategija i nastaviti sa ulaganjima u infrastrukturne projekte bez kojih svaki strateški ili zakonodavni okvir nema previše smisla ukoliko se ono što propišemo ne projektuje u realnom svijetu - naveo je ministar.
Istakao je da je sasvim siguran da će Crna Gora, u onim rokovima koje je Brisel propisao, ispuniti ono što su njene obaveze, "i u tom dijelu želim da odam i priznanje i zahvalnost crnogorskom parlamentu na podršci koju je do sada pružao."
Podsjetio je da je Ministarstvo krajem 2024. propisalo zabranu upotrebe plastičnih kesa debljine između 15 i 50 mikrona, kao i da je uvedena naknadu za kese koje su deblje od 50 mikrona.
Tada je, kako je rekao, naknada bila 0,03 eura, pri čemu je propisima obavezana Tržišna inspekcija da vrši kontrolu poštovanja ove uredbe.
- Po njihovim podacima, oni su izvršili oko 1.040 inspekcijskih kontrola, izdali devet prekršajnih naloga, podnijeli jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, kod 22 subjekta ukazali da se lagane plastične kese debljine zida do 15 mikrona mogu upotrebljavati isključivo na mjestu za pakovanje robe i samo jedno ukazivanje na zabranu upotrebe plastičnih slamki - naveo je ministar.
Prema njegovim riječima, uporedni podatak koji smo dobili, da je ranije u Crnoj Gori korišćeno 100 plastičnih kesa po stanovniku, a da se sada upotrebljava 65, indikator je da se rezultati ipak postižu.
Ocijenio je da postoji ogroman prostor za saradnju sa stanovništvom, i u tom smislu i svrha naknada koje prikuplja Eko-fond jeste da se taj novac troši za kampanje koje će podizati nivo svijesti građana.
Ta sredstva, kako je predočio, treba da se ulažu u one projekte koji će dati rezultat na mikro planu.
- Sa Delegacijom Evropske unije učestvujemo u velikoj zajedničkoj kampanji "Čuvaj da te čuva", a već smo u proceduri osmišljavanja novih kampanja - istakao je ministar.
Naglasio je da MERS, zajedno sa Eko-fondom, Gradskom deponijom, civilnim sektorom i najširim činiocima društvenog i političkog života u Crnoj Gori radi na podizanju nivoa svijesti kod građana.
&nbsp;- Veoma je značajno da se fokus stavi na monitoring, odnosno inspekcijski nadzor svih onih mjera koje treba sprovoditi. Ekološka inspekcija, koja funkcioniše u okviru MERS-a, je samo u 2025. godini izvršila 2.311 inspekcijskih nadzora, iako imaju svega osam ekoloških inspektora, podnijeli su 53 krivične prijave i 86 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka - ukazao je ministar.
Kazao je da Ministarstvo svoj dio posla radi savjesno, pri čemu smo u pogledu zabrane upotrebe plastičnih kesa tokom 2025. godine predali jednu izmjenu, pa smo naknadu povećali sa tri na pet centi.
- Jedna od naših ideja je da potpuno zabranimo upotrebu plastičnih kesa do 50 mikrona, da taksa za kupljenu plastičnu kesu bude znatno veća - istakao je ministar.
Na kraju je kazao da vjeruje da će ovakvih sjednica ubuduće biti mnogo više, "jer je to prilika da čujemo korisne savjete, s obzirom na to da Poglavlje 27 obuhvata obaveze koje treba da ispuni 25 institucija".

Ćulafić: Ova godina zahtjeva zbog donošenja velikog broja zakonskih i podzakonskih akata i daljeg usklađivanja sa evropskim standardima

Crna Gora je postigla evidentan napredak u oblasti klimatskih promjena, ali je neophodno dodatno ubrzati aktivnosti u Poglavlju 27, naročito u dijelu jačanja administrativnih kapaciteta, za koje ne postoje prelazni periodi, poručili su predstavnici Evropske unije (EU).
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić sastao se sa, zamjenicom šefa jedinice u Generalnom direktoratu za klimatsku politiku Evropske komisije (DG CLIMA) Anom Mariom Danilom i predstavnicom zaduženom za Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene u Generalnom direktoratu za proširenje i istočno susjedstvo (DG ENEST) Rittienne Bonavia.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS), tokom sastanka razgovarano je o napretku Crne Gore u oblasti klimatskih promjena, sa posebnim fokusom na jačanje administrativnih kapaciteta i ispunjavanje završnih mjerila u okviru Poglavlja 27.
&nbsp;- Predstavnici EU istakli su da je evidentan napredak, ali da je neophodno dodatno ubrzati aktivnosti, naročito u dijelu jačanja administrativnih kapaciteta, za koje ne postoje prelazni periodi- navodi se u saopštenju.
&nbsp;&nbsp;Ćulafić je naglasio da će svi podzakonski akti biti dostavljeni Evropskoj komisiji i Ministarstvu finansija u prvom kvartalu ove godine.
On je istakao da administrativni kapaciteti u Direktoratu za klimatske promjene i dalje predstavljaju izazov, ali da su, uprkos tome, svi planirani zadaci uspješno realizovani pod vođstvom državnog sekretara.
&nbsp;- Svaka obaveza MERS-a biće završena u predviđenim rokovima. Otvoreni smo za sve sugestije i primjedbe, jer smatram da je to jedini način da proces vodimo transparentno i odgovorno- poručio je Ćulafić.
&nbsp;On je podsjetio da su evropske integracije političko i nacionalno pitanje, te da Poglavlje 27 nije odgovornost samo MERS-a, već ukupno 25 institucija.
&nbsp;Predstavnici EU su, kako je saopšteno, izrazili uvjerenje da će MERS ispuniti sve obaveze u zadatim rokovima, uz napomenu da su svjesni da je veliki dio posla trebalo započeti ranije, ali da je sada važno ubrzati sprovođenje reformi.
&nbsp;Sastanku su prisustvovali i Bernard Brune i Ana Stanišić Vrbica iz Delegacije EU u Crnoj Gori, kao i državni sekretar MERS-a i šef radne grupe za Poglavlje 27 Nenad Vitomirović.

MERS: Konstatovan napredak u oblasti klimatskih promjena

Procedura javne nabavke za projekat sanacije bentova za očuvanje Ulcinjske solane pokrenuta je, a u tu svrhu u kapitalnom budžetu za ovu godinu obezbijeđeno je 510 hiljada EUR, saopštio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić.
&nbsp;Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) saopštili su da taj resor nastavlja da ulaže napore u zaštitu i očuvanje Ulcinjske solane, koja je 2019. godine proglašena parkom prirode.
&nbsp;Kako su rekli, potpisivanjem ugovora sa Opštinom Ulcinj stvoreni su formalni uslovi za realizaciju planiranih sanacionih i upravljačkih aktivnosti u Ulcinjskoj solani.
&nbsp;- U tom cilju, Ćulafić je istakao da je pokrenuta procedura javne nabavke za projekat Sanacija prioritetnih bentova Ulcinjske solane u predjelu Kneta, za koji su u kapitalnom budžetu za ovu godinu obezbijeđena sredstva u iznosu od 510 hiljada EUR- navodi se u saopštenju.
&nbsp;On je kazao da su bentovi identifikovani u prethodnim studijama i od radne grupe za praćenje realizacije aktivnosti vezanih za upravljanje Ulcinjskom solanom, koje su kao prioritetni definisane Akcionim planom za ispunjavanje završnih mjerila za Poglavlje 27.
&nbsp;Kako je rekao Ćulafić, zbog nepovoljnog stanja bentova koji su urušeni i taloga na prelazima iz jednog u drugi bazen, došlo je do urušavanja vodnog režima do te mjere da slana voda više ne može doći do bazena na istočnom rubu tog predjela, a što je ključno za opstanak biodiverziteta zbog kojeg je taj prostor zaštićen.
&nbsp;- Sanacijom predloženih bentova, u ukupnoj dužini od osam kilometara, omogućilo bi se ponovno uspostavljanje potrebnog vodnog režima, što bi rezultiralo skoro 40 odsto poboljšanja stanja od ukupne površine solane- naveo je Ćulafić.
&nbsp;Kako je istakao, MERS intenzivno radi na pripremi projektnog predloga kojim bi se, uz podršku fondova Evropske unije kroz IPA program, obezbijedila sredstva za nastavak sanacionih radova na kanalima, pumpnim stanicama i preostalim bentovima Ulcinjske solane.
Prema riječima Ćulafića, te aktivnosti posebno su značajne imajući u vidu da Ulcinjska solana predstavlja jednu od posljednjih očuvanih solana na istočnoj obali Jadranskog mora i autentičan mediteranski predio koji, iako vještački formiran, pruža uslove za opstanak velikog broja vrsta i staništa.
&nbsp;- Tradicionalne solane su ugroženi predjeli Mediterana i Evrope, a tradicionalna proizvodnja soli smatra se jednom od rijetkih istinski održivih privrednih djelatnosti, bez gotovo ikakvog uticaja na prirodu i često pozitivnim efektima na biodiverzitet'- &nbsp;kazao je Ćulafić.
&nbsp;Kako je kazao, geometrijska mreža bazena i kanala Ulcinjske solane doprinosi stvaranju izuzetnog, ali istovremeno osjetljivog predjela, od posebnog značaja za migratorne ptice, zbog čega to područje ima međunarodnu ekološku vrijednost.
&nbsp;- Ulcinjska solana je jedno od najvažnijih staništa za migratorne ptice u ovom dijelu Evrope, jer tokom proljećnih i jesenjih migracija ovo područje posjeti više od 100 hiljada vodenih ptica, dok je u zimskom periodu prisutno više od 15 hiljada jedinki- rekao je Ćulafić.
&nbsp;On je naveo da upravo zbog svega toga Solana ima status međunarodno značajnog IBA i RAMSAR područja, kao i potencijal da bude dio mreže Natura 2000 područja.

1250x600

1084x550

Ćulafić: Za sanaciju bentova za očuvanje Ulcinjske solane pola miliona EUR

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kao resor nadležan za oblast zaštite životne sredine, pažljivo prati situaciju nastalu usljed obilnih padavina koje su posljednjih dana dovele do povećanja vodostaja Skadarskog jezera i potencijalne ugroženosti životne sredine i domaćinstava u priobalnom području.
- Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore, kao i Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, nad čijim radom MERS vrši nadzor, vrše kontinuiran monitoring terena i kretanje vodostaja- kaže se u saopštenju. 
 
Službe zaštite i spašavanja Nacionalnog parka "Skadarsko jezero” dežurne su 24 časa dnevno i nalaze se na terenu, gdje redovno obilaze ugrožena područja i pružaju podršku lokalnom stanovništvu. U funkciji je i dežurni kontakt-telefon koji građani mogu koristiti u slučaju prijetnje od poplava i potrebe za evakuacijom. 
 
- Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju vrši mjerenja vodostaja više puta dnevno i podatke, zajedno sa meteorološkim biltenima, redovno dostavlja Operativno-komunikacionom centru Ministarstva unutrašnjih poslova (OKC MUP) i medijima. Sve informacije se objavljuju i na zvaničnom sajtu Zavoda, kako bi bile dostupne javnosti. U vanrednim okolnostima, poput ovih, informacije se pripremaju i objavljuju u skladu sa egzaktnim podacima prikupljenim sa terena- kaže se u saopštenju. 
 
Komunikacija sa svim nadležnim službama, uključujući OKC MUP-a, odvija se neprekidno, s ciljem pravovremenog reagovanja i zaštite ljudi, imovine i prirodnih vrijednosti. 
 
- Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera nastaviće da pažljivo prati razvoj situacije i, u saradnji sa svim nadležnim institucijama, preduzimaće potrebne mjere, u skladu sa propisanim nadležnostima, kako bi se rizici sveli na minimum. Naš prioritet je zaštita građana, njihove imovine, poljoprivrednih površina i prirode, uz punu spremnost da pružimo svu potrebnu pomoć kako bi ove vremenske nepogode prošle sa što manjim posljedicama- kaže se u saopštenju. 
 
MERS je u redovnoj komunikaciji sa Ministarstvom životne sredine Albanije, s ciljem savjesnog praćenja situacije i koordinisanog djelovanja u oblastima životne sredine dvije susjedne zemlje.

MERS prati porast vodostaja Skadarskog jezera

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić inicirao je sastanak sa resorima – Ministarstvom energetike i rudarstva, Ministarstvom zdravlja i Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, sa ciljem razmatranja aktuelne situacije u vezi sa kvalitetom vazduha u Pljevljima.
Sastanku su prisustvovali ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović, generalni direktor Direktorata za zdravstvenu zaštitu, regulisane profesije i nadzor nad funkcionisanjem strukovnih regulatornih tijela u Ministarstvu zdravlja Ognjen Delić, kao i generalna direktorica Direktorata za cjeloživotno učenje u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Jasna Jovanović.
Ministar Ćulafić je informisao prisutne da je ekološka inspekcija Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera odmah reagovala po prijavi i već u nedjelju izašla na teren.
- Ekološki inspektor je 14.12.2025. godine, nakon što su prethodnih dana zabilježene povišene koncentracije sumpor-dioksida (SO₂) na mjernoj stanici u Pljevljima, na lokaciji Gagovića imanje, izvršio inspekcijski nadzor u Termoelektrani „Pljevlja“. Tokom nadzora utvrđeno je da automatska mjerna stanica na dimnjaku ne funkcioniše, zbog čega je TE „Pljevlja“ dobila rok od tri dana da se izjasni o razlozima kvara. Takođe, naloženo je da se bez odlaganja preduzmu mjere kako bi se sistem za automatsko mjerenje emisija doveo u funkcionalno stanje, radi redovnog praćenja uticaja rada termoelektrane na kvalitet vazduha- pojasnio je Ćulafić.
Dodatno, naloženo je da se emisijska mjerenja zagađujućih materija u vazduhu na dimnjaku TE „Pljevlja“ izvrše putem ovlašćene stručne institucije – Centra za ekotoksikološka ispitivanja, a navedena mjerenja su već sprovedena.
Ministar Šahmanović je ponovio svoj stav.
- Zdravlje građana nema alternative. U skladu sa preporukama nadležnih institucija treba preduzeti sve potrebne mjere, a resor energetike je na raspolaganju za svaku dalju aktivnost koja bude preporučena- kazao je.
Ministar Šahmanović je naglasio da pogrešno interpretiranje, politizacija i plasiranje informacija javnosti najmanje doprinosi rješavanju situacije, te je važno da sve aktivnosti budu koordinisane i usklađene.
Predstavnik Ministarstva zdravlja saopštio je da je uspostavljeno pojačano praćenje zdravstvenih pokazatelja u Opštoj bolnici Pljevlja i domu zdravlja, posebno kada je riječ o respiratornim i kardiovaskularnim tegobama.
- U toku je prikupljanje i analiza podataka o broju ambulantnih pregleda i hospitalizacija, a Ministarstvo zdravlja je u stalnoj komunikaciji sa Institutom za javno zdravlje u cilju procjene potencijalnog uticaja zagađenja vazduha na zdravlje stanovništva- kazao je.
Građanima se preporučuje da se pridržavaju preporuka Instituta za javno zdravlje. Ministarstvo zdravlja će, u skladu sa nalazima nadležnih institucija, bez odlaganja predložiti dodatne zaštitne mjere ukoliko se procijeni da postoji povećan zdravstveni rizik. Zaključak sastanka je da se sačekaju zvanični nalazi Centra za ekotoksikološka ispitivanja, nakon čega će svaka institucija, u okviru svojih nadležnosti, preduzeti odgovarajuće mjere i aktivnosti.
Svi učesnici sastanka izrazili su punu spremnost za međuresornu saradnju, sa ciljem da se zajedničkim i koordinisanim djelovanjem, uz hitno postupanje iz domena svojih nadležnosti, dođe do najboljeg i najefikasnijeg rješenja u interesu zaštite zdravlja građana i životne sredine.
Takođe je apelovano da se ne manipuliše pogrešnim infomacijama koje se ovih dana plasiraju u medijima, kako ne bi došlo do bespotrebnog zbunjivanja javnosti.

Ćulafić o situaciji u Pljevljima: Sačekati zvanične nalaze CETI-ja, nakon toga preduzeti odgovarajuće mjere

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) potpisalo je Memorandum o razumijevanju sa Centrom za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), Crnogorskim društvom ekologa (CDE) i Fondacijom EuroNatur, u cilju realizacije zajedničkih aktivnosti po pitanju priprema koncepta za efikasno očuvanje rijeke Morače.
Iz MERS-a su saopštili da su te nevladine organizacije implementacioni partneri projekta ”Zaštita rijeke Morače”.&nbsp;
- Memorandum je potpisan u cilju unapređenja razvoja i realizacije aktivnosti na polju zaštite životne sredine i oblasti zaštite biodiverziteta, kao i zajedničkih aktivnosti po pitanju priprema koncepta za efikasno očuvanje rijeke Morače - naveli su u saopštenju.
Iz MERS-a su rekli da su dokument potpisali resorni ministar Damjan Ćulafić, izvršna direktorica CZIP Jovana Janjušević, generalna sekretarka CDE Andrijana Mićanović i predstavnica Fondacije Euronatur Annette Spangenberg.
- Cilj Memoranduma je da formalizuje i unaprijedi saradnju između MERS-a i tih organizacija, u vezi sa implementacijom projekta “Zaštita rijeke Morače” i svih planiranih projektnih aktivnosti - kazali su u MERS-u.&nbsp;
Navodi se da su se strane usaglasile da unapređuju i jačaju saradnju u oblasti zaštite biodiverziteta u Crnoj Gori, kroz zajedničko djelovanje i pripremu izrade studije izvodljivosti u cilju zaštite tog područja.
Memorandumom je, kako su kazali iz Ministarstva, usaglašena saradnja na podizanju svijesti o važnosti zaštite prirode, biodiverziteta i ključnih tačaka biodiverziteta u Crnoj Gori, kao i prilikom organizacije zajedničkih aktivnosti - obuka, seminara, okruglih stolova, događaja, konferencija za javnost i javnih rasprava.&nbsp;
- Čiji je cilj jačanje kapaciteta relevantnih zainteresovanih strana za adekvatno sprovođenje propisa u oblasti zaštite prirode, održivo upravljanje zaštićenim područjima, uvođenje biodiverziteta u sektorske politike i prakse, održivi razvoj, učenje i povezivanje - dodali su u saopštenju.
Ćulafić istakao je da taj memorandum predstavlja značajan iskorak u institucionalnoj saradnji za zaštitu biodiverziteta Crne Gore.
Takva saradnja, kako je kazao, važna je za održivo upravljanje rijekom Moračom, ali i za integrisanje zaštite prirode u sektorske politike.&nbsp;
- Ministarstvo je posvećeno dugoročnom očuvanju prirodnih resursa i ovaj Memorandum šalje snažnu poruku da Crna Gora ozbiljno shvata svoju odgovornost prema okruženju i budućim generacijama - naveo je Ćulafić.

MERS i NVO potpisali memorandum o zaštiti rijeke Morače

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) Damjan Ćulafić poručio je da MERS ostaje posvećeno sprovođenju evropskih standarda kroz odgovorne i održive ekološke politike.
Ćulafić je na marginama Drugog ministarskog sastanka za Zelenu agendu za Zapadni Balkan održao sastanak sa Johanom Sathofom, poslanikom u Bundestagu i državnim sekretarom Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke (BMZ), na kojem je razgovarano o prioritetima Crne Gore u oblasti zaštite životne sredine, upravljanja otpadnim vodama i sprovođenja klimatskih politika.
- Sastanak sa Johanom Sathofom protekao je u konstruktivnoj atmosferi. Istakao je važnost nastavka podrške Crnoj Gori kroz projekte u oblasti zaštite životne sredine i upravljanja otpadnim vodama, uz poseban fokus na transparentnost procesa i efikasnost realizacije - navodi se u saopštenju.
Na sastanku obje strane su ocijenile da je, kako navode, od suštinske važnosti jačanje institucionalne koordinacije i komunikacije prema javnosti, kako bi građani imali jasan uvid u koristi i faze realizacije projekata iz oblasti zaštite životne sredine.
- Zahvaljujući podršci Njemačke razvojne banke (KfW) i regionalnog fonda WBiF, obezbijeđeno je 30 miliona eura za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Ulcinju. Ministar je informisao prisutne da u narednom periodu u skladu sa strateškim dokumentima Crna Gora treba da ima ukupno 37 aglomeracija - dodaje se u saopštenu.
Ćulafić je prisutne upoznao sa ključnim planskim i zakonskim dokumentima koji predstavljaju temelj za sprovođenje evropskih ekoloških standarda, a koje je Crna Gora usvojila: Nacionalno utvrđeni doprinos (NDC) u okviru klimatskih ciljeva, Plan adaptacije na klimatske promjene, Zakon o upravljanju otpadom i Uredbu o zabrani upotrebe određenih plastičnih proizvoda, Predlog zakona o klimi, čije se usvajanje u Skupštini očekuje brzo.
- Tokom razgovora posebno je naglašena potreba za jačanjem regionalne saradnje i razmjenom iskustava sa državama koje uspješno sprovode LIFE i srodne programe, većom odgovornošću lokalnih samouprava u praćenju i sprovođenju projekata upravljanja otpadnim vodama i uspostavljanjem finansijske discipline i efikasnijim korišćenjem raspoloživih sredstava - piše u saopštenju.
Sagovornici su se saglasili da će se u narednom periodu raditi na daljem unapređenju saradnje između Vlade Crne Gore i Njemačke, sa ciljem ubrzanja realizacije ekoloških projekata i jačanja javne svijesti o važnosti zaštite životne sredine.
- Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera ostaje posvećeno sprovođenju evropskih standarda i unapređenju kvaliteta života građana kroz odgovorne i održive ekološke politike - zaključio je Ćulafić.

Za kolektor u Ulcinju obezbijeđeno 30 miliona

Green Montenegro International Film Festival (GMIFF), koji se pokazao kao mjesto susreta ideja, umjetnosti i ekološke odgovornosti, zaslužuje da postane nacionalni festival, poručio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić. 
 
On je to kazao na otvaranju GMIFF-a koji na Crnom jezeru organizuju CEZAM i Green Film Network, a uz podršku Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera. 
 
Ćulafić je istakao važnost GMIFF-a, dodajući da je ponosan što ima priliku da bude dio festivala koji raste iz godine u godinu. 
 
- Koji nas već godinama okuplja upravo ovdje, u srcu Nacionalnog parka Durmitor, da zajedno slavimo ono što nas istinski povezuje: prirodu, umjetnost i ideje koje nas vode ka održivoj i svjetlijoj budućnosti- naveo je Ćulafić. 
 
On je istakao da smatra da je vrijeme da taj festival, koji se već dokazao kao mjesto susreta ideja, umjetnosti i ekološke odgovornosti, dobije status koji zaslužuje, postane nacionalni festival. 
 
- Dok stojimo ovdje, pod durmitorskim vrhovima, shvatamo koliko je priroda velika i mudra. U njenoj tišini nalazimo odgovore. Ona nas podsjeća na važne lekcije da budemo strpljivi, da čuvamo ravnotežu, da budemo skromni. Pokazuje nam da prava snaga ne leži u tome da dominiramo nad prirodom, već u tome da je poštujemo i čuvamo- naveo je Ćulafić. 
 
Prema njegovim riječima, Crna Gora još uvijek ima ono što mnoge zemlje odavno nemaju: čistu vodu, svjež vazduh, netaknute pejzaže, nevjerovatnu biološku raznolikost. 
 
- Kao država, činimo sve više konkretnih koraka, kroz odgovorne politike, saradnju sa lokalnim zajednicama, nevladinim sektorom i međunarodnim partnerima- kazao je Ćulafić. 
 
On je istakao da vjeruje da se ekologija ne suprotstavlja razvoju, već da ga vodi u pravom smjeru. 
 
Ćulafić je ukazao i na nacionalu kampanju “Čuvaj da te čuva”, koju sprovode Delegacija Evropske unije (EU) i Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera. 
 
Ta kampanja je, kako je ocijenio, direktan poziv na djelovanje i jedan od njenih ciljeva je smanjenje upotrebe plastičnih kesa, 
 
- Koje su, kako znamo i vidimo golim okom, jedan od najupornijih zagađivača naše životne sredine- naveo je Ćulafić. 
 
On je istakao da očuvanje prirode nije samo pitanje zakona, već pitanje svakodnevnih izbora koje svi pravimo. 
 
- Ovaj festival je najbolji primjer toga. Ovdje ideje postaju pokret, filmovi postaju inspiracija, a razgovori rađaju nove puteve. Filmovi koje ćemo gledati pozivaju nas da razmislimo, da osjetimo, ali i da nešto uradimo- kazao je Ćulafić. 
 
On je zahvalio svima koji su doprinijeli da GMIFF 2025 bude snažan i sadržajan – organizatorima, autorima, volonterima, partnerima. 
 
- Hvala vam što iz godine u godinu pokazujete da mali festival u planinama može imati veliki glas- kazao je Ćulafić. 
 
On je naglasio da će MERS nastaviti da podržava GMIFF, uz želju da ovogodišnje izdanje bude početak nečeg novog – ideja koje mijenjaju, saradnji koje traju i prijateljstava koja inspirišu. 
 
- Neka nas podsjeti da briga o prirodi nije teret, već dar. Prilika da budemo bolji ljudi. U boljim zajednicama. Na boljoj planeti- zaključio je Ćulafić.

Ćulafić: Green Montenegro International Film Festival zaslužuje nacionalni status

Dva skupa – jedan mirovni, a drugi skup podrške Rusiji – održana su danas istovremeno na Trgu Republike u centru Beograda povodom četvrte godišnjice rata u Ukrajini.
Dvije grupe okupljenih razdvajali su policijski kordoni u punoj opremi za razbijanje demonstracija, javila je reporterka RSE.
Nakon kraće rasprave sa policijom, odveden je vođa ultradesničarske grupe „Narodne patrole“, Damjan Knežević, koja je organizovala skup podrške Rusiji.
Poruka mirovnih aktivista
Mirovni aktivisti i građani okupljeni na njihov poziv nosili su zastave Ukrajine, poruke „Ratu ne“, zastave Evropske unije, dok su sa razglasa puštane pjesme na ruskom i ukrajinskom koje pozivaju na mir, kao i himna Ukrajine.
Među govornicima na mirovnom skupu bio je i antiratni aktivista Peter Nikitin.
U dijelu govora, obraćajući se grupi pristalica ruske invazije koja se okupila na poziv „Narodnih patrola“, Nikitin je podsjetio na ratne zločine tokom ruske agresije na Ukrajinu.
Nabrajajući zločine, poručio im je: „To je učinio vaš Putin (predsjednik Rusije)“.
Ruski mirovni aktivisti zahvalili su se građanima Srbije koji su došli da podrže njihov skup.
Na povike desničara „Idite kući“, jedan od aktivista im je sa govornice poručio:
„Mi svi Rusi hoćemo da se vratimo kući, ali ne možemo zbog represije. Želimo da bude slobodna. Slava Ukrajini, Rusija bez Putina“, rekao je on.
Na mirovni skup podrške Ukrajini pozvala je na društvenim mrežama zajednica građana iz Rusije u Srbiji „Antiratna Srbija“.
Protest podrške ruskoj invaziji
Naspram policijskog kordona bila je grupa okupljena na poziv ekstremno desničarske „Narodne patrole“, koju je policija sprečavala da priđe drugoj grupi okupljenih.
Nosili su zastavu Rusije i simbol „Z“ ruske invazije na Ukrajinu. Na tom skupu čuli su se uzvici „Srbi i Rusi braća zauvek“, „Kosovo je Srbija, Krim je Rusija“ i povici protiv NATO-a.
Antiratni aktivisti su na skandiranje desničara odgovorili povicima „Fašisti“ i „Ratu ne“.
Grupa „Narodne patrole“ dospjela je u žižu javnosti zbog akcija protiv migranata u Srbiji 2020. godine.
Njihov lider Damjan Knežević više puta je hapšen zbog krivičnih djela rasne i druge diskriminacije. U martu 2022, dok je ruska invazija na Ukrajinu dobijala zamah, „Narodne patrole“ su organizovale nekoliko skupova podrške Rusiji i invaziji Ukrajine.
Više skupova na koje su pozivale „Narodne patrole“ policija je ranije zabranjivala. Neki od njih bili su zakazivani na godišnjicu ruske agresije na Ukrajinu.
Skup podrške Rusiji ili provokacija
Sofija Todorović iz nevladine Inicijative mladih za ljudska prava opisala je protest „Narodnih patrola“ za Radio Slobodna Evropa (RSE) kao „provokaciju“.
- Oni nisu tu da pošalju bilo kakvu poruku, čak ni podrške Rusiji, nego da se obračunaju sa mirovnim aktivistima. To je klasično zauzimanje prostora, na nasilan i neinventivan način. To rade dugi niz godina- ukazuje ona.
Ona smatra da su ovakve grupe opasne jer „šalju eksplicitne prijetnje i ponašaju se kao da sve što oni rade ne zaslužuje apsolutno nikakvu sankciju“.
- A naši zakoni i vrijednosti koje garantuje Ustav Republike Srbije vrlo jasno propisuju – njihovo ponašanje nije primjereno, niti je u duhu demokratije i zakona koji u ovoj zemlji važe- kaže Todorović.
S druge strane, ona smatra da vlasti u Srbiji šire proruski narativ, što omogućava djelovanje ovakvih grupa.
- Kad sve ovo uzmemo u obzir, tu se zapravo kreira prostor da ovakve grupe nesmetano djeluju i funkcionišu, i čak imaju pristalice, najčešće vrlo mlade ljude- rekla je Todorović.
Srbija je, inače, jedina zemlja kandidat za članstvo u EU na Zapadnom Balkanu koja nije uvela sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, uprkos pozivima Zapada.
Vlast u Srbiji godinama blisko sarađuje sa Rusijom. Ruska invazija na Ukrajinu počela je 2022. godine i predstavlja najveći oružani sukob u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Prema procjenama UN-a, stradalo je oko 15 hiljada civila u Ukrajini, a više od 40 hiljada je ranjeno. Milioni su se iselili iz te zemlje zbog rata.
Prema procjenama američkog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), oko 1,2 miliona ruskih vojnika i oko 600 hiljada pripadnika ukrajinskih trupa poginulo je, ranjeno ili nestalo.

Beograd: Policijski kordoni razdvajali dva skupa povodom godišnjice rata u Ukrajini

Srbija se nije uskladila sa dvije posljednje odluke Evropske unije (EU) o sankcijama Iranu, koje se odnose na situaciju unutar te zemlje, kao i na iransku vojnu podršku ruskom agresorskom ratu protiv Ukrajine i oružanim grupama i subjektima na Bliskom istoku i u regionu Crvenog mora.
Riječ je o odlukama Evropske unije iz januara ove godine o ažuriranju liste sankcionisanih lica i entiteta iz Irana.
Sve ostale zemlje regiona sa statusom kandidata za članstvo u EU uskladile su se sa posljednjim odlukama evropskog bloka.
- Ove zemlje će obezbijediti da njihove nacionalne politike budu u skladu sa ovom Odlukom- saopštila je visoka predstavnica EU za zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku, Kaja Kalas.
Srbija ima status kandidata za punopravno članstvo u EU od 2012. godine, a pristupne pregovore otvorila je 2014. godine.
Od svake države kandidata očekuje se da se postepeno usklađuje sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, dok usklađenost mora biti potpuna u trenutku pristupanja.
To je jedan od razloga zbog kojih Srbija od decembra 2021. godine nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje i izgubila je status zemlje lidera u pristupnom procesu.
U međuvremenu, prema Izvještaju o napretku koji je Evropska komisija objavila u novembru 2025. godine, usklađenost Srbije sa restriktivnim mjerama EU povećana je na 63 odsto, u poređenju sa 59 odsto zabilježenih 2024. godine.
Ovo povećanje odnosi se na ostale restriktivne mjere koje EU uvodi prema takozvanim trećim zemljama, ali ne i na Rusiju.

Srbija se nije uskladila s novim sankcijama EU protiv Irana

Na društvenim mrežama objavljen je snimak iz škole Marko Miljanov u Bijelom Polju na kojem se vidi kako dječak ulazi u učionicu, prilazi drugom dječaku, drsko mu se obraća i udara ga po glavi. Roditelji s kojima smo razgovarali sumnjaju da je riječ o organizovanoj akciji u kojoj dječak upada u učionice i udara đake dok ga drugi snima. Kažu da su zabrinuti za bezbjednost svoje djece koja u školu idu sa strahom da će biti sljedeći.
Iz Ministarstva prosvjete kazali su nam da su upoznati s događajem, te da imaju nultu toleranciju na svaki oblik nasilja i neprimjerenog ponašanja.
- Uprava škole ,,Marko Miljanov” iz Bijelog Polja obavijestila je Ministarstvo da se u toj ustanovi desio fizički konflikt između dva učenika osmog razreda. Škola je bez odgađanja preduzela mjere iz svoje nadležnosti u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima- kazali su nam iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
A mjere, kako nam je saopšteno iz škole, podrazumijevaju sljedeće:
 
- O događaju je službenim putem obaviještena Uprava policije. Stručna služba škole, pedagog i psiholog, razgovarali su s učenicima i drugim akterima radi potpunog utvrđivanja činjenica i procjene daljih koraka. Takođe, u skladu s važećim propisima, pokrenut je vaspitno-disciplinski postupak- kažu u OŠ Marko Miljanov.
Da ja nasilje svuda oko nas, upozoravaju stručnjaci. Kažu da se djeca ponašaju po ugledu na ono što ih okružuje, te da često usvajaju pogrešne modele ponašanja.
- Djeca sada koriste društvene mreže gdje su im idoli neki ljudi koji psuju, koji se bahate, koji na lagane načine dolaze do velikih količina novca i to nekoj djeci biva primamljivo, to su obično djeca koja nemaju jake porodične veze i koja nemaju roditelje koji dovoljno kvalitetnog vremena provode s njima- navodi Radmila Stupar Stanišić.
Iako je primarna odgovornost na roditeljima, naša sagovornica upozorava da se lanac odgovornosti tu ne završava.
- Ne možemo da kažemo da mama i tata ovog dječaka nijesu uradili svoj dio posla nego svi mi moramo time da se bavimo. Stvar je u tome da li će roditelji čije je to dijete napraviti određenu promjenu u svakodnevici i načinu ponašanja jer to je ona prva domina koja kad krene da se ruši sve ostale se poslože na negativan način. Tako da mi moramo podržati roditelja da se on promijeni, pa da bi on onda promijenio dijete, a onda svi mi ostali moramo da podržimo tu promjenu toga djeteta- kaže Stupar Stanišić.
Da je nasilje široko rasprostranjeno u društvu pokazuju podaci istraživanja prema kojima je samo tokom prethodne školske godine zabilježeno oko stotinu slučajeva nasilja među vršnjacima.

Učenik udario vršnjaka u učionici, slučaj prijavljen policiji

Ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman odlikovan je Ordenom za zasluge II stepena tokom boravka u Kijevu na četvrtu godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu.
- Ovo priznanje doživljavam kao potvrdu snažnog i prijateljskog partnerstva između Hrvatske i Ukrajine, ali i kao podsjetnik na Domovinski rat, kada sam primio odlikovanja od prvog hrvatskog predsjednika Franja Tuđmana. Hrvatski narod izborio je slobodu nakon agresije, a danas, svojim iskustvom kao jedina članica Evropske unije koja se uspješno obranila od agresije, želi nastaviti pružati političku, ekonomsku i humanitarnu podršku ukrajinskom narodu u borbi za slobodu- napisao je Grlić Radman na X-u.
Grliću Radmanu je odličje za značajan lični doprinos jačanju međudržavne saradnje, podršci državnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, humanitarnim aktivnostima te promociji Ukrajine u međunarodnoj zajednici uručio ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha.
„Hrvatska ostaje uz Ukrajinu“
- Hrvatska ostaje uz Ukrajinu – u odbrani slobode, suvereniteta i evropskih vrijednosti- naglasio je šef hrvatske diplomatije, koji je u Kijevu bio uz premijera Andreja Plenkovića, odlikovanog Ordenom kneza Jaroslava Mudrog I stepena.
Sibiha je na X-u napisao da mu je bila čast uručiti odličje „istinskom prijatelju Ukrajine“.&nbsp;
&nbsp;- Današnji posjet još je jednom pokazao nepokolebljivu solidarnost Hrvatske s Ukrajinom, na čemu smo iskreno zahvalni. Uz podršku naših prijatelja i partnera, pobijedićemo- poručio je Sibiha.
Sibiha je Grlića Radmana, te ministre vanjskih poslova Španije i Poljske, Hosea Manuela Albaresa i Radoslava Sikorskog, odveo u obilazak ukrajinske tehnološke i odbrambene kompanije Skyfall.
- Iz prve ruke smo vidjeli kako ukrajinske inovacije rastu pod pritiskom – brzo, pametno i provjereno u borbi. Proizvodnja se širi. Kapaciteti rastu. Odlučnost je nepokolebljiva. Ukrajinska odbrambena industrija ne brani samo našu zemlju – ona jača bezbjednost Evrope- objavio je Sibiha na X-u i pozvao partnere da ulažu u ukrajinsku odbrambenu industriju.

Tag: mers