Vlada je, kako tvrde izvori Portala ETV, na današnjoj elektronskoj sjednici imenovala Mersudina Gredića za direktora državnog preduzeća Crnogorski operator tržišta električne energije (COTEE). 
Nekadašnji ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić, koji je bio i jedan od kandidata na konkursu za izvršnog direktora Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE), uputio je ranije Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) inicijativu za hitno pokretanje postupka provjere aktuelnog procesa imenovanja na ovu funkciju.
U inicijativi, koja je upućena vršiocu dužnosti direktora ASK-a Dušanu Drakiću i članovima Savjeta Agencije, a koju je objavio na Iks-u, Bojanić je tražio od Agencije da zaustavi prijedloge Ministarstva energetike i rudarstva upućenih Vladi Crne Gore da se Mersudinu Grediću izda saglasnost za imenovanje na poziciju izvršnog direktora, a, zauzvrat, članovima Odbora direktora COTEE više nego utrostruče mjesečne naknade, ukazujući da se radi o „političkoj i materijalnoj korupciji“.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Gredić imenovan za direktora COTEE

Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur saopštila je da će se danas na sjednici Vlade naći prijedlog za imenovanje direktora Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE) Mersudina Gredića kojeg je više žena prijavilo za mobing.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fczp-javilo-nam-se-jos-pet-zena-koje-gredica-optuzuju-za-mobing-vlada-da-ispita-kadrovska-rjesenja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Jutros i prije nekoliko dana dobili smo pozivnicu da učestvujemo na Samitu žena liderki kojim ćemo biti domaćini. Ironično je da će se danas na sjednici Vlade naći prijedlog za imenovanje direktora COTEE kojeg pet žena optužuje za mobing. Plašim se da je zaštićen povećanjem naknada Odboru direktora, koju neka uređena društva zovu korupcijom. Nadam se da će o ovome biti priče pred ASK-om - kazala je Ćinćur na početku sjednice Skupštine.
Ona je ukazala i da partijski imunitet štiti ovakve prijedloge.
- A koji je jači od integriteta naših kolegenica koje gube svaku bitku - dodala je Ćinćur.
Apelovala je na članice Ženskog kluba Skupštine i člnanice Vlade da pokažu da se bore za rodnu ravnopravnost i da ne glasaju za ljude koji ugrožavaju svaku pomisao na to.
- Dotični gospodin nije ispoštovao ni instituciju mirnog rješavanja spora. Žene su na bolovanju i pod stresom, a on istražuje ko ga je sve prijavio Centru za ženska prava. Mislim da smo još na vrijeme i da treba da uskratimo podršku ovakvim kadrovima - zaključila je Ćinćur.
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Amer Smailović vrši se ozbiljan udar na njegov lični i profesionalni integritet u trenutku kada je u toku konkurs. On je pozvao javnost da se poštuje pretpostavka nevinosti i da se Gredić ne osuđuje bez dokaza.
- Kad institucije daju svoj odgovor, svakako da ćemo to ispoštovati. Međutim, sad se vrši ozbiljna hajka, udar na njegov profesionalni i lični integritet. Pozivam da se to ne radi. Radi se o ozbiljnom čovjeku, profesionalcu, porodičnom čovjeku za kojeg sam siguran da ništa od onoga što mu javnost stavlja na teret nije istina. Znam da mnogima nije drago i da nijesu navikli da Bošnjak bude na nekom odgovornom mjestu u Crnoj Gori, ali moraju se navikavati na tu činjenicu jer je to dio demokratskog sazrijevanja ove države - rekao je on.

Anja Ivanović

Ćinćur: Partijski imunitet štiti imenovanje Gredića kojeg pet žena optužuje za mobing; Smailović: Pozivam da se poštuje pretpostavka nevinosti, mnogima nije drago da Bošnjak bude na odgovornoj poziciji

Nekadašnji ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić, koji je bio i jedan od kandidata na konkursu za izvršnog direktora Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE), uputio je danas Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) inicijativu za hitno pokretanje postupka provjere aktuelnog procesa imenovanja na ovu funkciju.
U inicijativi, koja je upućena vršiocu dužnosti direktora ASK-a Dušanu Drakiću i članovima Savjeta Agencije, a koju je objavio na X-u, Bojanić traži od Agencije da zaustavi prijedloge Ministarstva energetike i rudarstva upućenih Vladi Crne Gore da se Mersudinu Grediću izda saglasnost za imenovanje na poziciju izvršnog direktora, a, zauzvrat, članovima Odbora direktora COTEE više nego utrostruče mjesečne naknade, ukazujući da se radi o „političkoj i materijalnoj korupciji“.
Kako navodi u incijativi, Gredić, član Predsjedništva Bošnjačke stranke, već je jednom nezakonito imenovan na istu funkciju u oktobru 2023. godine, bez raspisanog konkursa, zbog čega je odluka poništena na osnovu nalaza Inspekcije rada. Novi konkurs raspisan je tek 18. juna ove godine.
Bojanić tvrdi da je proces izbora unaprijed kompromitovan i da je „vrlo indikativno po pitanju političke korupcije“ to što su svi ključni akteri imenovanja –Gredić, Admir Šahmanović, ministar energetike i rudarstva, Ervin Ibrahimović, predsjednik BS i sadašnji potpredsjednik Vlade, a ministar resornog ministarstva u vrijeme prvog i nezakpnitog imenovanja Gredića, kao i &nbsp;kao i Nermin Škretović, raniji predsjednik, a sada član OD COTEE - svi visoki funkcioneri Bošnjačke stranke.
On je takođe ukazao i na sumnjivo povećanje naknada članovima Odbora direktora COTEE, koje prema njegovim navodima premašuju trostruku vrijednost dosadašnjih iznosa.
Dodatni argument vezan za političku, ali i materijalnu korupciju, kako navodi Bojanić, leži u činjenici da aktuelni postupak imenovanja Mersudina Gredića za izvršnog direktora u mandatu od četiri godine, pored nezakonitosti u procesu izbora najboljeg kandidata na konkursu, uporedo prati odluka o neopravdanom povećanju više nego tri puta važećih mjesečnih naknada za članove Odbora direktora COTEE - Maksim Vučiniću iz ZBCG, predsjedniku i članovima Nerminu Škretović iz BS i Đorđu Ostojiću iz PES-a, članovi - pa je jednostavno, kako dodaje, izvesti zaključak da se radi o korupciji lica koja direktno odlučuju o ovom izboru i imenovanju, tako i onih čija je politička podrška neophodna kako bi se ova koruptivna trgovina sprovela u djelo.
- &nbsp;Očekujem da odlučno i bez odlaganja utičete da se odmah zaustavi proces izdavanja saglasnosti Vlade na imenovanje izvršnog direktora COTEE, kao i planirano, drastično i ničim zasluženo povećanje naknada članovima OD, ispitajte slučaj do kraja i preduzmite sve zakonske mjere kako bi, u skladu sa imenom vaše institucije, spriječili korupciju. Vjerujem da ste u potpunosti svjesni da bi svako vaše neodlučno djelovanje prouzrokovalo nenadoknadivu štetu, kako za kompaniju tako i za državu Crnu Goru – navodi Bojanić u incijativi ASK-u.
Gredić je u žižu javnosti dospio početkom jula i zbog optužbi za mobing kada su iz Centra za ženska prava saopštili da im se obratilo pet žena koje tvrde da su u različitim vremenskim periodima i na različitim radnim mjestima, bile izložene mobingu i drugim oblicima nasilničkog ponašanja od Gredića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fczp-javilo-nam-se-jos-pet-zena-koje-gredica-optuzuju-za-mobing-vlada-da-ispita-kadrovska-rjesenja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Duško Mihailović

1250x600

Bojanić od ASK-a traži hitnu provjeru imenovanja Gredića za direktora COTEE

Kao nagrada za mobing Grediću novi mandat, ocijenila je potpredsjednica SDP-a i &nbsp;predstavnica Evropskog saveza Amina Cikotić.
- Za odluku o izboru novog izvršnog direktora članovima odbora direktora veće naknade. Klasična BS politika, trgovina, pljačka državnog budžeta i imenovanja nesposobnih - napisala je Cikotić.&nbsp;
Da vidimo da li će Vlada smjeti da da saglasnost na ovo, pita se CIkotić, pošto se, prema njenim riječima, ministar Šahmanović neće udariti po obrazu, a ni po fotelji.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAminaCikotic%2Fstatus%2F1943255919288050148&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

Cikotić: Kao nagrada za mobing Grediću novi mandat

Sa posebnom pažnjom i zabrinutošću pratimo navode zaposlenih žena koje su ukazale na ozbiljne primjere zlostavljanja i mobinga od strane v.d. direktora preduzeća Crnogorski operator tržišta električne energije (COTEE) gospodina Mersudina Gredića, saopštile su nezavisne poslanice Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur.
- Ovakvo ponašanje direktno ugrožava dostojanstvo, pravo na rad i mentalno zdravlje žena, i ne smije proći neopaženo niti ostati nekažnjeno- poručile su Ćinćur i Pejović u saopštenju.
Svaka žena, kazale su, zaslužuje radno okruženje u kojem će biti poštovana, sigurna i ohrabrena da razvija svoj puni potencijal.&nbsp;
- U društvu u kojem, nažalost, još uvijek imamo poražavajuće podatke da je u posljednjih pet godina donesena samo jedna presuda za mobing, važno je poslati jasnu poruku da nasilje i zlostavljanje nemaju mjesto ni u jednoj instituciji- saopštile su poslanice.
Poslanice su poručile da moramo voditi posebnu pažnju o tome koga imenujemo na visoke funkcije, ignorisanje ovakvih navoda i partijska zaštita ne znače ništa drugo do otvorenu podršku nasilju nad ženama.
- Pozivamo nadležne organe da pažljivo i nepristrasno ispitaju sve navode i preduzmu odlučne korake kako bi zaštitili žene i osnažili njihovu vjeru u pravdu i institucije. Snažno vjerujemo da je borba protiv mobinga borba za dostojanstvo i osnovna ljudska prava svake žene u Crnoj Gori- zaključuju Ćinćur i Pejović. 
&nbsp;

Ćinćur i Pejović: Gredićevo ponašanje direktno ugrožava dostojanstvo, pravo na rad i mentalno zdravlje žena

Reagovanje v.d. direktora Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE) Mersudina Gredića puno neistina, “umivenih” uvreda i neutemeljenih ličnih aluzija, samo je dodatno potvrdilo ono što već znamo – da se radi o osobi sklonoј mobingu, diskreditaciji i ponižavanju svojih saradnika. Upravo mi takva reakcija daje dodatnu snagu da istrajem u borbi protiv povreda dostojanstva, ugleda, ličnog i profesionalnog integriteta, činjenog sa njegove strane, kazala je zamjenica izvršnog direktora preduzeća Jelena Bošnjak.
Gredića optužuje više ženskih osoba za mobing i druge oblike nasilničkog ponašanja u različitim vremenskim periodima i na različitim radnim mjestima. Sa druge strane, on tvrdi da je posrijedi orkestrirana kampanja sa ciljem diskreditacije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgredic-nakon-optuzbi-za-mobing-pokusaj-diskreditacije-i-licnog-i-profesionalnog-integriteta-u-vrijeme-kada-predstoji-izbor-za-izvrsnog-direktora-cotee-a&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Međutim, Bošnjak kaže da je Gredić u reagovanju iznio neistine.
- Zbog javnosti, iako mi je neprijatno što uopšte moram odgovarati na neistinite tvrdnje osobe sa vrlo “tankom” radnom biografijom izuzimajući politička namještenja i bez ikakvog iskustva u energetskom sektoru, ipak sam primorana. Za razliku od gospodina Gredića, ja sam diplomirana ekonomistkinja Univerziteta Crne Gore, sa relevantnim iskustvom, sertifikatima iz struke i višegodišnjim upravljačkim angažmanom u Odboru direktora CEDIS-a kao članica. Pored toga, kao bivša sportistkinja, njegujem vrijednosti fer pleja – ali sam i borac koji ne odustaje. Ovo više nije samo moja lična borba, već borba svih onih koji su godinama trpjeli Gredićevo ponašanje, uvjereni da će proći nekažnjeno, oslonjen na političku zaštitu svoje partije - istakla je ona.
Javnosti je poznato, dodaje ona, da je Gredić nezakonito postavljen na funkciju, o čemu se i nadležni organ izjasnio.
- Nemušto opravdava svoj "mandat" jeftinim pokušajem prebacivanja priče na politički teren, gdje, očigledno, kao i uvijek, traži utočište - naglasila je ona.
Bošnjak je istakla da Gredić nije demantovao saopštenje Centra za ženska prava, niti je pomenuo činjenicu da nisam sama. 
- Još pet hrabrih žena iz različitih institucija pridružilo mi se, jer dijelimo slična iskustva – istu matricu verbalnog nasilja, prijetnji i ucjena u radu s njim. Ipak, kao što to moberi često čine, fokusirao se samo na mene – prvu koja je smogla snage da javno kaže „dosta“, skrećući pažnju s mobinga na političke funkcije, besramno aludirajući i na članove moje porodice. Takvi pokušaji da u priču uvuče i porodice, pravdajući se svojoj, a napadajući moju, kao i teme nacionalne pripadnosti, nije nimalo ljudski i nema nikakve veze sa činjenicama i optužbama koje mu se stavljaju na teret - istakla je ona.
Ona poručuje da neće stati.
- Ovu bitku ću dobiti, jer nas je sve više koji javno svjedočimo njegovom zlostavljanju. Na potezu su institucije – prije svega premijer, nadležni ministar i predsjednik njegove partije. Naredni koraci biće vođeni solidarnošću nas žena koje su morale da trpe njegovo ponašanje koje se odrazilo na radnu atmosferu i nažalost, na naše zdravlje, jer su institucije ćutale - zaključila je Bošnjak.

Bošnjak: Gredić samo potvrdio što znamo da je sklon mobingu, diskreditaciji i ponižavanju saradnika

U poslednje vrijeme svjedočimo orkestriranoj kampanji čiji cilj nije istina, već diskreditacija. Cilj je jasan - prikazati kao problem ono što je zapravo pokušaj uvođenja reda, odgovornosti i profesionalizma - ocijenio je v.d. direktora Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE) Mersudin Gredić nakon što je zaposlena u ovom državnom preduzeću pokrenula postupak za zaštitu od mobinga zbog njegovog dugotrajnog neprimjerenog ponašanja, a pet žena Centru za ženska prava saopštilo tvrdnje da su u različitim vremenskim periodima i na različitim radnim mjestima bile izložene mobingu i drugim oblicima nasilničkog ponašanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fczp-javilo-nam-se-jos-pet-zena-koje-gredica-optuzuju-za-mobing-vlada-da-ispita-kadrovska-rjesenja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Povodom tekstova objavljivanih u proteklim mjesecima u dnevnom listu „Vijesti“, te drugim medijima, dužnost mu je, kaže, da javnosti dodatno pojasni "namjeru i svrhu naručilaca tekstova" koji se u kontinuitetu objavljuju. Cijeni da oni pokušavaju da diskredituju njegov lični i profesionalni integritet, te kaže da su tekstovi tempirani u vrijeme kada predstoji izbor za izvršnog direktora COTEE-a
- Ovim putem ne oglašavam se da bih se pravdao bilo kome, jer za to nemam nikakvog razloga. Ono što imam je odgovornost - prema porodici, prijateljima, kolegama i javnosti da ukažem na ozbiljnost manipulacija koje se plasiraju u javni prostor. Zato se i obraćam. Ne kao neko ko traži bilo čiju podršku, već kao neko ko vjeruje u obavezu da se javnosti ponudi puna slika, a ne montirana naracija. &nbsp;U nizu tekstova koji se plasiraju u medijima već mjesecima, svjesno se zanemaruje suština i javnosti se nudi iskrivljena verzija stvarnosti. Riječ je, zapravo, o pokušaju da se očuva stanje u COTEE-u kakvo sam zatekao - stanje izolovanosti i nevidljivosti od drugih institucija, bez jasnih ciljeva i bez odgovornosti. Moj "grijeh" je što sam to stanje prekinuo - naveo je Gredić u reagovanju.
Tvrdi da je, nakon što je preuzeo dužnost i stekao prvi uvid u stanje institucije u kojoj je imenovan za izvršnog direktora, zatekao situaciju koja nije bila baš zadovoljavajuća.
- Odmah su se mogli primijetiti narušeni međuljudski odnosi, funkcionisanje bez odgovarajućih internih pravilnika ili koje je trebalo ažurirati, bez donošenja podzakonskih akata koji su bili zakonska obaveza, radno vrijeme se uglavnom nije poštovalo, a službena putovanja česta, skupa i bez jasnog cilja, iako je budžet vrlo ograničen. Ovim ne želim da unizim bilo čiji rad, posebno ne mojih sadašnjih kolega, koji su pojedinačno stručni i savjesni u poslu kojim se bave, ali jasno je da je svakako nedostajalo organizacionih i upravljačkih sposobnosti onih koji su ovim trebali da se bave - naveo je Grebić.
Takođe, kaže, iako su bila odobrena sredstva od strane REGAGEN-a za kupovinu poslovnog prostora, nije došlo do realizacije u rješavanju ovog ključnog egzistencijalnog pitanja.
- Danas je to pitanje riješeno, ali se sada i ta kupovina napada, pod banalnim izgovorima da prostor “nema prozore” o čemu je već pisano i dato objašnjenje. Dovodi se u pitanje i sama lokacija, iako se isti nalazi pored ambasada Kine i Turske i u blizini bolnice Kodra, a pored svega, koštao je onoliko koliko je do sada potrošeno na zakup prostorija kako bi ovo Društvo moglo da obavlja svoju djelatnost. Neka javnost procijeni logiku tih kritika. Uvedeni su ili se uvode brojni softverski alati - za tržišne operacije, za garancije porijekla, za prognozu vjetra, za kvalitetnije upravljanje podacima. Pokrenuti su brojni procesi, uz transparentno planiranje i fokus na efikasnost. Sve to u cilјu da COTEE postane funkcionalan i poštovan partner u domaćem i regionalnom energetskom sistemu - istakao je on.
Cijeni da se mora znati druga strana priče.
- Povodom tekstova objavljivanih u „Vijestima“, a posebno u odnosu na tekst objavljen 28.06.2025.godine, dat od strane punomoćnice zamjenice izvršnog direktora COTEE-a Jelene Bošnjak, kao i tekst objavljen 1.07.2025.godine u drugim elektronskim medijima od strane CŽP, javnost mora znati i drugu stranu priče, onu koja se uporno i sistematski prećutkuje. Pozicija zamjenika izvršnog direktora COTEE-a od svog osnivanja imala je jasno stručnu, tehničku ulogu, sa kadrovima sa iskustvom u sektoru energetike - rekao je Gredić.
To, kaže on, nije bilo političko, već profesionalno radno mjesto - bez mandata, ali sa jasnim zahtjevima znanja i odgovornosti.
- Međutim, izmjenom akta o sistematizaciji, ta funkcija je preoblikovana: opis radnog mjesta sveden je na opšte formulacije, bez konkretnih zadataka, bez mjerljivih ciljeva, bez odgovornosti - upravo da bi bila dodijeljena osobi koja nema potrebna znanja, niti iskustvo u energetici. Znam da će neko postaviti legitimno pitanje - kako to da sam i ja, bez prethodnog iskustva u energetici, izabran za izvršnog direktora? Razlika je suštinska: mjesto izvršnog direktora je mandatna pozicija. Ukoliko ne obavljam svoj posao kvalitetno i odgovorno - moj mandat se može prekinuti ili jednostavno se ne produžava - navodi Gredić.
To je, smatra on, logično i pravedno.
- S druge strane, kada se nekome bez stručnih referenci omogući da sistematski, kroz ugovor o radu na neodređeno, zauzme poziciju sa velikim formalnim ovlašćenjima, ali bez stvarne odgovornosti - to postaje problem za svaku organizaciju. I upravo se to ovdje desilo. Konkretno, radi se o ekonomisti, bez ijednog dana rukovodećeg iskustva u energetici i uopšte rukovodećeg iskustva, koja je iz banke, sa mjesta referenta, došla na funkciju zamjenice direktora. Dakle, ostavljamo javnosti da procijeni da li je stručnost ili možda porodične i političke veze ono što je koleginicu Bošnjak, pa i članove njene porodice pozicioniralo u energetski sektor - istakao je Gredić.
Ona je, kaže, izabrala medijske napade da bi se borila za poziciju.
- U svjetlu borbe za očuvanje pozicije za koju smatra da joj cjeloživotno pripada, odabrala je taktiku medijskih napada, pozivanja na mobing, optužbi na ličnoj osnovi, pa čak i korišćenje retorike o "mizoginiji", čega se posebno zgražavam kao sin, suprug i otac. Dakle, suština je, kao što rekoh, borba za fotelju i poziciju, a ne za pravdu. Osobi koja me danas optužuje povjerene su finansije, kontrole isplata, komunikacija sa spoljnim institucijama. Takva se povjerenja ne daju slučajno - niti se daju osobi u koju nemate povjerenje. Više puta je pozvana da se aktivno i konkretno uključi u rad Društva. Rečeno joj je pred kolegama da ima ista ovlašćenja kao i ja, da ima odriješene ruke - poručio je Gredić.
Uprkos ukazanim ovlašćenjima i pruženoj podršci, Gredić tvrdi da je njen rad u praksi obilježen pasivnošću i nedostatkom inicijative u ključnim oblastima energetike i tržišnih mehanizama.
- Iako je proteklo više godina od njenog dolaska na mjesto zamjenice direktora, što je izazivalo poteškoće u radu. Vjerovao sam da će vrijeme i praksa donijeti profesionalno sazrijevanje, zbog čega sam odlučio da koleginici i dalje pružim šansu, iako su se obaveze u radu usložnjavale. Danas se upravo te slabosti pokušavaju predstaviti kao „žrtvovanje“, što smatram krajnje neiskrenim i manipulativnim pristupom koleginice prema javnosti - naveo je on.
U menadžmentu ovakve institucije moraju, dodaje on, biti ljudi koji imaju potrebna znanja i iskustva.
- Dakle neko ko zna, ko može i ko želi da doprinosi, a ne neko ko funkciju doživljava kao političku privilegiju. Ako je moj grijeh što sam pokušao da modernizujem sistem, uvedem red i vratim instituciji stručnost, onda neka mi se sudi po tome. Ako je problem što sam „glasno“ radio, a ne ćutao, onda je to možda najbolji pokazatelj zbog čega me zapravo napadaju. U sistemima u kojima je rad greška, a nerad zaštita - jasno je protiv čega se borimo. Ali neko mora da radi. I to je, izgleda, danas najveća prijetnja - naveo je Gredić u reagovanju.
Vjerovao je, kaže, i još vjeruje da institucije ne moraju biti samo građevine.
- Već mjesta gdje ljudi, znanje i odgovornost rastu zajedno; i ako je zbog toga što sam pokušao da budim sistem iz uspavanosti grijeh, neka ostane zabilježeno da sam griješio s vjerom, a ne sa namjerom. Imajući u vidu da je u toku procedura za izbor izvršnog direktora COTEE-a, za očekivati je da bude još ovakvih tekstova, kao i drugih inicijativa sa neosnovanim optužbama, a u cilju moje lične i profesionalne diskreditacije. Danas smo došli dotle da se po nečijem nalogu ili političkom interesu instruiraju čak i druge organizacije da bez ikakvog uvida, presude ili dokaza - sude, targetiraju i presuđuju - istakao je Gredić.&nbsp;
Cilj je, cijeni on, jasan.
- Eliminisati svakoga ko narušava prethodno komforno stanje i staje između fotelje i onih koji u nju nijesu spremni da sjednu znanjem već pritiskom. Ako je princip zamijenjen proračunom, a rad diskreditacijom, onda ovo nije borba za instituciju već za privilegiju. S tim u vezi, pozivam sve nadležne institucije da ispitaju sve navode koji se uporno plasiraju u javnosti ovih dana, a sigurno ću pokrenuti postupke pred nadležnim organima za zaštitu svog ličnog i profesionalnog integriteta - zaključio je Gredić.

Gredić nakon optužbi za mobing: Pokušaj diskreditacije i ličnog i profesionalnog integriteta u vrijeme kada predstoji izbor za izvršnog direktora COTEE-a

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Danas do 11 stepeni

Saobraća se usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao - saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.&nbsp;
Skreću pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Do 1. aprila 2026. gume za zimsku upotrebu za sva motorna vozila su obavezne na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog radova na adaptaciji puta.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje na mjestima radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša-Mateševo.&nbsp;
Zbog radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine.
Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
- Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva - naveli su u AMSCG.

Oprezno zbog odrona i poledice, obustavljen saobraćaj na putu Plužine - Šćepan Polje

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Rabrenović: Partijsko zapošljavanje kao ekonomska bomba – balon javnog sektora prijeti da eksplodira

Joanikije Mićović, mitropolit Crkve Srbije, okarakterisao je značaj Mojkovačke bitke kao „veliku i slavnu epopeju našeg roda, koja je ponos ne samo grada Mojkovca i Crne Gore, nego i vaskolikog srpstva“. Toj zloupotrebi Mojkovačke bitke i njenom lažnom predstavljanju pridružio se Andrija Mandić, četnički vojvoda od Krnje Jele, riječima: „Odgojeni, školovani i živjeli uz kosovski zavjet, naši preci su u tu posljednju borbu išli kao i njihovi preci pet vjekova ranije. Znali su da se životi mogu izgubiti, ali čast, obraz i duša ne smiju. Upravo zato je Mojkovačka bitka upisana zlatnim slovima u istoriju - kao završno poglavlje jedne epske epohe stare Crne Gore, ali i kao zavjet budućim generacijama da sloboda nikada nije dar, već odgovornost“. Prije će biti kao zavjet da Crnogorci više nikada ne žrtvuju svoje živote za tuđe interese, za interese onih koji im rade o glavi. Mojkovačka bitka jeste herojska pobjeda crnogorske vojske protiv tri i po puta moćnije austrougarske vojske, mnogo bolje opremljene i sa mnogo moćnijom artiljerijom, ali je pozadina Mojkovačke bitke sve samo ne obmana oko nekakvog „vaskolikog srpstva“ i „kosovskog zavjeta“. Radi se o vrlo perfidnom pokušaju da se crnogorska vojska desetkuje, kako bi se ostvarili politički ciljevi Srbije i Crna Gora primorala na kapitulaciju. Ili, kako je to u dnevniku zapisao austrougarski general Stjepan Sarkotić, zapovjednik austro-ugarskih snaga na jugoistočnom frontu, nasljednik Oskara Poćoreka, da su predsjednik srpske vlade Nikola Pašić, visoki oficiri Božo Janković i Petar Pešić „planski radili na kapitulaciji Crne Gore“. „Pešić je izdao bratsku i savezničku zemlju, bratsku i savezničku vojsku koja ga je prihvatila sa povjerenjem“, zapisao je general Sarkotić. Inače, pod njegovom komandom je u Lovćenskoj operaciji poražena i okupirana Kraljevina Crna Gora, tako da ne treba sumnjati u njegovu iskrenost. <h2>PLAN ZA „OČAJAN POLOŽAJ“</h2> Za one koji ne znaju, srpski general Božo Janković i pukovnik Petar Pešić, koji ga je zamjenio, bili su na položaju načelnika Generalštaba crnogorske komande, po planu „zajedničke odbrane“ srpskog vojvode Radomira Putnika, uslovljenog od strane Rusije prijetnjom da Crna Gora neće dobiti pomoć u oružju ako ne pristane na taj plan. Po tom planu 2/3 crnogorske vojske je stacionirano u području Pljevalja, a ostatak ka hercegovačkoj granici i u odbranu Lovćena, prema Kotoru. Kada je, na početku rata, crnogorska vlada tražila pomoć francuske i engleske flote za oslobođenje Crnogorskog primorja, srpski državnici i diplomate su intervenisali kod saveznika da se obustavi ta pomoć. Premijer Srbije Pašić je insistirao: ako se „osvoji Kotor onda bi trebalo da ga okupira francuska vojska, a ne crnogorska“. Srpska Vrhovna komanda traži da crnogorske trupe budu prebačene na front prema Sarajevu. Viši francuski pomorski oficir Tomazi je kasnije rekao da bi balkansko ratište izgledalo sasvim drukčije, kao i djelovanje savezničke flote u Sredozemnom moru, da je Kotorski zaliv bio pod kontrolom Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_d115863b042cb5f21d89a460583132311584b4fd412cc5e359d16b3b1405e2d5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110200128_d115863b042cb5f21d89a460583132311584b4fd412cc5e359d16b3b1405e2d5" data-rendition-name="original" width="504" height="280" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"> <figcaption>Proglas Božo Janković(Photo: SJ)</figcaption> </figure>  Srpska vlada je zbog zauzimanja Skadra od strane crnogorske vojske 27. juna 1915. godine, protivno njenoj volji, kako bi što više otežala položaj crnogorske vlade u zemlji i kod saveznika, naredila generalu Jankoviću da podnese ostavku na položaj načelnika Crnogorske vrhovne komande. General Janković podnosi ostavku na dužnost načelnika štaba Vrhovne komande 26. juna 1914. godine, a na njegovo mjesto dolazi pukovnik Petar Pešić. Izvještavajući srpsku Vrhovnu komandu o reakciji diplomatskog kora na Cetinju povodom toga što je Crna Gora zauzela Skadar, pukovnik Pešić predlaže: „...Prema ovome, najbolji je trenutak (sada) da Srbija prekine veze sa Crnom Gorom! ... Međutim, ako naši interesi zahtevaju da se Crna Gora dovede u očajan položaj, bolje je koristiti drugu priliku a ne Skadar. Naprimer kad se kralj počne mešati u vojsci. Str.Pov O.Br. 16541 19.7.1915. Načelnik štaba, pukovnik Pešić“. Crna Gora jeste dovedena u „očajan položaj“ daljim djelovanjem Petra Pešića. Mojkovačka bitka je samo jedan u nizu poteza kojima je Pešić htio dovesti Crnu Goru do sloma. Deceniju nakon kapitulacije Crne Gore u svojim tekstovima u „Ratniku“, vojnom časopisu, u broju za novembar 1924, januar - februar 1925. godine („Crna Gora u Svetskom Ratu“), pukovnik Pešić je pravdao svoju naredbu da se „položaji na Tari imaju braniti najodsudnije i do poslednjeg čoveka“ time da je žrtvovao 4.000 crnogorskih života da od zarobljavanja spasi 80.000 vojnika koji su se povlačili kroz Albaniju. Međutim, to je oridinarna laž. <h2>UNIŠTAVANJE CRNOGORSKE VOJSKE</h2> Prema podacima srpske vojske već 4. januara 1916. godine, operacija povlačenja srpske vojske je završena i oko 80.000 srpskih vojnika se nalazi na prostoru Skadra, Drača i Tirane. Mojkovačka bitka se odigrala 6. i 7. januara 1916. godine, dakle kada se srpska vojska potpuno evakuisala! Petar Plamenac vidi u tome jasan cilj i piše u „Novoj Evropi“ iz 1926-te: „...Pašić je vidio u Skadru srbijansku vojsku svedenu na 80.000 ljudi, od kojih je onda još 20.000 pomrlo od fizičke iznemoglosti i u more bačeno. 10. decembra, na Cetinju, on je saznao od g. Pešića, svoga oruđa, da Crna Gora ima nedirnutih 53.000 vojnika, najboljih po hrabrosti u Evropi, koji bi, najedeni, obučeni i naoružani, vrijedili više od pruske garde. Pešić je tada ośetio da je ravnoteža poremećena; ali ovoga puta u korist Crne Gore, i uvidio je, da od ujedinjenja uz nestanak Crne Gore ne može biti ni govora“ ... Zato je bilo važno uništiti crnogorsku vojsku, što je i bila njegova misija, jer je teško povjerovati da je on to radio na svoju ruku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_4970b9fc1b91de33463c746f845635fc172e1681a2c67deeaf9dcdde12521f5d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260110200128_4970b9fc1b91de33463c746f845635fc172e1681a2c67deeaf9dcdde12521f5d" data-rendition-name="original" width="2480" height="3508" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"> <figcaption>Raspuštanje Crnogorske vojske(Photo: SJ)</figcaption> </figure>  To je najbolje objasnio sam pukovnik Pešić, u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925, tada sa činom generala, obraćajući se svojim kritičarima, srpskim generalima, koji su ga optuživali da je svojim činjenjem uništio crnogorsku vojsku: „ .. jesu li ma kad razmišljali o tome kakva bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da se je na Solunskom Frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260110200128_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f" data-rendition-name="original" width="960" height="1369" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"> <figcaption>Intervju generala Janka Vukotića „Jutarnjem listu“(Photo: SJ)</figcaption> </figure>  &nbsp;Skadar, 1916. godina - izvod iz telegrama Nikole Pašića regentu Aleksandru Karađorđeviću o stanju i vojno-političkoj situaciji: „Srbija trenutno gubi rat protiv Austrije, ali za sva vremena dobija rat protiv Crne Gore“! Mojkovička bitka uopšte nije pominjana nakon Prvog svjetskog rata. Istoričar i rektor Beogradskog univerziteta dr Vladimir Ćorović je o učešću Crne Gore u Prvom svjetskom ratu napisao: „Crna Gora se za vreme ovoga sloma Srbije držala veoma bedno. Njena vojska se uopšte, za čitavo vreme ovoga rata, nije istakla nijednom sjajnom pobedom…&nbsp; Jedna ružna ljaga u njenoj novijoj istoriji biće žensko upuštanje Lovćena, koji je mada sa onako vladajućim položajem, zauzet od Austrijanaca, sa manje žrtava nego ma koje mačvansko selo“… Mojkovačka bitka je bila na neki način prokazana i prećutana u državi za koju je žrtvovana crnogorska vojska - Kraljevini SHS, kasnije Kraljevini Jugoslaviji, sve do 1940. godine kada je obilježena u organizaciji Sokolskog saveza. Bivši crnogorski ministar spoljnih poslova, dr Pero Šoć piše u listu Vreme, od 1. septembra 1940. godine: „Tek tada Crna Gora je tad ubrala nove lovorike. Bitka na Mojkovcu sastavni je dio lanca slave koji se vjekovima kovao u Crnoj Gori. Ona je blistavi primjer najvećeg herojstva i samopožrtvovanja. Tom bitkom ispisane su zlatne i nenadmašive stranice u istoriji ratovanja, nacije i svijeta“… <h2>PEŠIĆ PREVARIO VUKOTIĆA</h2> General Janko Vukotić dao je intervju „Jutarnjem listu“ 1. aprila 1918. godine, koji prenose „Cetinjske novine“ 11. aprila: „Od 22. augusta 1914. pa sve do 17. januara 1916. godine bio sam isključivo komandant sandžačke crnogorske vojske. Načelnici štaba vrhovne komande ... bili su: srpski general Boža Janković od 22. augusta 1914, pa do zauzeća Skadra 1915. godine, a tad ga je zamijenio njegov dotadašnji pomoćnik srpski generalštabni pukovnik Petar Pešić, koji je ostao načelnikom štaba sve do 17. januara 1916. ... Pukovnik Pešić napustio je Crnu Goru 17. ili 18. januara 1916, i na odlasku mi saopštio, da ga, po kraljevoj naredbi, imam zamjeniti u dužnosti ... Primiv na ovaj način dužnost načelnika štaba, a računajući, da će srpska vojska, kao što mi je rekao pukovnik Pešić, u dovoljnoj snazi zauzeti odbrambene položaje duž Bojane i oko Skadra, te meni i mojoj vojsci osigurati jedinu odstupnicu preko Skadra, ja sam odmah, po odobrenju kralja Nikole, izdao naređenje čitavoj crnogorskoj vojsci - od koje se skoro veći dio nalazio duž rijeke Tare i Lima i na hercegovačkoj granici - da odstupi pravcem na Podgoricu, odatle ćemo preko Skadra za Albaniju. Kralj Nikola je otputovao iz Podgorice 19. januara u Skadar, a 20. januara iz Skadra dalje. Iste večeri nastupile su austru-ugarske čete, ni od koga nesmetane, uz rijeku Bojanu, a śutra dan, 21. januara, ušle su u Skadar, i tako nam preśekle jedinu moguću odstupnicu prije, nego je i jedan moj vojnik od hercegovačkog odreda ili sandžačke vojske stigao u Podgoricu“. I zaista, naređenja su izdata „čitavoj vojsci“, kako kaže Vukotić. Postoje brojni primjerci u arhivama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260110200128_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"> <figcaption>Obraćanje Petra Pešića u beogradskoj Pravdi(Photo: SJ)</figcaption> </figure>  Ako ne vjerujete meni da je Mojkovačka bitka samo dio sramne uloge pukovnika Petra Pešića kao načelnika Generalštaba crnogorske vojske, hoćete li vjerovati generalu Janku Vukotiću da ga je Petar Pešić izigrao, prevarivši ga da će obezbjediti povlačenje crnogorske vojske držanjem dolinom Bojane? Nemate što slaviti, gospodo! Pogotovu ne mahati srpstvom i kosovskim bojem, jer se radi o klasičnoj namjeri da se uništi Crna Gora kao država, zacrtano Niškom deklaracijom 1914. i Krfskom deklaracijom avgusta 1917. godine, što je konačno i ostvareno krajem 1918. nelegalnom i revolucionarnom Podgoričkom skupštinom, dijelom beogradskih slugu u Crnoj Gori, pod rukovodećom palicom beogradskih agenata i neviđenim nasiljem i mržnjom prema Crnogorcima. A sluga nikad nije falilo u Crnoj Gori potonjih dva stoljeća. I što je najgore, ponose se time.

Tag: mersudin-gredic