Novoizabrani predsjednik Donald Tramp je upravo je najavio da će nomininovati kongresmena Meta Geca iz Floride za novog američkog ministra pravde.
- Met će zaustaviti zloupotrebu vlade, zaštititi naše granice, razbiti kriminalne organizacije i obnoviti ozbiljno poljuljanu vjeru i povjerenje Amerikanaca u Ministarstvo pravde - poručio je Tramp na svojoj platformi Truth Social.
Gec je republikanski zakonodavac koji predstavlja prvi kongresni okrug Floride od 2017. godine. Ovaj 42-godišnji političar poznat je po svom otvorenom konzervativizmu, a stekao je reputaciju jednog od najodanijih branitelja Donalda Trampa na Kapitol Hilu.
Diplomirao je na Pravnom fakultetu "Vilijam i Meri", a često je izazivao kontroverze svojim izjavama na sastancima komisija i u drugim javnim nastupima.
U posljednjim godinama, Gec je bio optužen za trgovinu ljudima, uključujući maloljetnike, ali Ministarstvo pravde SAD-a nije podiglo optužnice protiv njega, iako je i dalje predmet istrage Komisije za etiku Predstavničkog doma.
Gec je takođe predvodio istorijski pokušaj smjene kalifornijskog kongresmena Kevina Mekartija s pozicije predsjednika Predstavničkog doma u oktobru 2023. Mekarti je povezao svoju smjenu s etičkom istragom protiv Geca.
Gec je negirao bilo kakvu krivicu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nova Trampova kontroverza: Za ministra pravde nominovao Geca koji je bio pod istragom zbog trgovine ljudima

Predstava „Gidionov čvor“, rađena po tekstu Džone Adams u režiji Ivana Vanje Alača, biće izvedena sjutra i preksjutra (25. i 26. decembra) u 20 časova na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta. Iz CNP-a saopštavaju da su ulaznice za oba termina u potpunosti rasprodate.
U duodrami nastupaju Dubravka Drakić i Kristina Obradović, dok glas iz off-a daje Petar Jovović. Komad se bavi veoma aktuelnim temama – funkcionisanjem školskog sistema, slobodom izražavanja, vršnjačkim nasiljem i ulogom pojedinca u okviru obrazovne institucije.
Prevod i adaptaciju potpisuju Mila Jakšić Šajtinac i Uglješa Šajtinac, dramaturg je Stefan Bošković, scenografiju je oblikovala Ivanka Vana Prelević, a kostime Gordana Bulatović. Muzičku selekciju radio je reditelj Alač, dizajn tona Mladen Nikčević, a izvršna producentkinja predstave je Nela Otašević.

"Gidonov čvor" dva puta pred publikom

Apelacioni sud Crne Gore odbio je kao neosnovane žalbe Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju i branioca optuženog Edmira Ramovića, izjavljene protiv presude Višeg suda u Podgorici od 14. maja 2025. godine, kojom je optužen na 13 i po godina za ubistvo Semira Murića.
Time je potvrđena prvostepena presuda kojom je Ramović oglašen krivim za krivično djelo ubistvo, u sticaju sa nedozvoljenim držanjem oružja i eksplozivnih materija.
Ramović je tom presudom osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 13 godina i šest mjeseci, u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru. Istom odlukom, oslobođen je od optužbe za teško ubistvo u pokušaju, jer nije dokazano da je izvršio to krivično djelo.
Žalbe na odluku Višeg suda podnijeli su Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju i branilac optuženog, ali je Apelacioni sud ocijenio da one nijesu osnovane. Kako se navodi u odluci, u postupku donošenja prvostepene presude nijesu počinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka, niti druge nepravilnosti na koje drugostepeni sud pazi po službenoj dužnosti.
Presuda Apelacionog suda Crne Gore Kž.br. 153/25 od 4. decembra 2025. godine biće objavljena na zvaničnoj internet stranici Apelacionog suda.

Apelacion sud potvrdio presudu: Ramoviću 13 i po godina za ubistvo Semira Murića

Predsjednik Ukrajine predstavio je revidirani mirovni plan od 20 tačaka, o kojem se trenutno razgovara sa Sjedinjenim Američkim Državama, prenosi Kyiv Post, navodeći da je Volodimir Zelenski detalje iznio tokom susreta s novinarima.
Revidirani nacrt sadrži određene elemente originalnog plana od 28 tačaka – poput ograničenja ukrajinskih oružanih snaga u mirnodopskim uslovima – dok su izostavljene odredbe kao što je odricanje od svih pravnih sredstava u vezi sa ratnim zločinima.
Zelenski je potvrdio da je plan od 20 tačaka jedan od četiri dokumenta koji su u pripremi, uz trilateralni sporazum o bezbjednosnim garancijama (Ukrajina, Sjedinjene Američke Države i Evropa), bilateralni sporazum o bezbjednosnim garancijama sa SAD-om, kao i Mapu puta za prosperitet, razvijenu u saradnji s Vašingtonom, koja bi trebalo da usmjerava obnovu i ekonomski razvoj do 2040. godine.
Revidirani nacrt od 20 tačaka:
<ol>
 <li>Potvrda suvereniteta Ukrajine;</li>
 <li>Sporazum o nenapadanju između Rusije i Ukrajine, uz nadzor linije kontakta;</li>
 <li>Bezbjednosne garancije;</li>
 <li>Ograničenje ukrajinskih oružanih snaga u miru na 800.000 pripadnika;</li>
 <li>SAD, NATO i Evropa pružaju Ukrajini bezbjednosne garancije zasnovane na klauzuli kolektivne odbrane iz člana 5 NATO-a. Nova ruska invazija bila bi dočekana vojnim odgovorom i obnovljenim sankcijama;</li>
 <li>Rusija će zakonima propisati politiku nenapadanja prema Evropi i Ukrajini;</li>
 <li>Ukrajina će u određenom trenutku postati članica EU, uz planove za utvrđivanje datuma pristupanja;</li>
 <li>Globalni razvojni paket koji će biti definisan posebnim investicionim sporazumom;</li>
 <li>Osnivanje više fondova za rješavanje pitanja obnove (cilj: 800 milijardi dolara);</li>
 <li>Ubrzanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Ukrajine i SAD-a;</li>
 <li>Nenuklearni status Ukrajine (bez nuklearnog oružja);</li>
 <li>(Sporne odredbe) Nuklearna elektrana Zaporožje: SAD nude trilateralni aranžman sa Amerikom kao glavnim upravljačem, dok Kijev predlaže podjelu proizvodnje 50/50 između SAD-a i Ukrajine, pri čemu bi SAD odlučivale o raspodjeli električne energije;</li>
 <li>Obrazovni programi u školama radi promovisanja razumijevanja i tolerancije različitih kultura, kao i suzbijanja rasizma i predrasuda;</li>
 <li>(Sporne odredbe) Teritorije: Jedna opcija predviđa povlačenje Rusije iz Dnjepropetrovske, Nikolajevske, Sumske i Harkovske oblasti, dok bi Ukrajina zadržala svoje položaje u Donjeckoj, Luganskoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.</li>
 <li>Rusija zahtijeva da se Ukrajina povuče iz Donjecka, dok SAD predlažu kompromis u vidu slobodne ekonomske zone. Ukoliko sporazum o „zadržavanju pozicija“ propadne, slobodna ekonomska zona bi zahtijevala referendum, a kompletan dokument bi potom bio podvrgnut glasanju;</li>
 <li>Rusija i Ukrajina se obavezuju da sporazume neće mijenjati silom;</li>
 <li>Rusija neće sprečavati Ukrajinu u korišćenju rijeke Dnjepar i Crnog mora u komercijalne svrhe. Kinburnska kosa biće demilitarizovana;</li>
 <li>Razmjena zarobljenika po principu „svi za sve“, povratak civila, djece i političkih zatvorenika;</li>
 <li>Ukrajina mora održati izbore ubrzo nakon potpisivanja sporazuma;</li>
 <li>Sporazum će biti pravno obavezujući, a njegovu primjenu nadziraće Savjet za mir, na čijem čelu će biti predsjednik SAD-a Donald Tramp;</li>
</ol>
Nakon saglasnosti svih strana, odmah stupa na snagu potpuni prekid vatre.
Iako Kijev i Vašington navode da je nacrt uglavnom završen, zvaničnici s obje strane priznaju da su pojedine odredbe i dalje neprihvatljive i da je trajni prekid vatre još daleko.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov juče je odbacio tvrdnje o „proboju“ u mirovnim pregovorima koje je iznio potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens.
Ratni izbori
Zelenski je nagovijestio napredak u izmjenama zakona kako bi se omogućilo održavanje izbora tokom ratnog stanja.
U utorak je ukrajinski parlament odobrio formiranje međupartijske radne grupe za izradu jednokratnog zakona koji bi regulisao izbore tokom vanrednog stanja, s ciljem odgovora na rastuća međunarodna i domaća pitanja o očuvanju demokratskih procesa u uslovima rata s Rusijom.
Nacrt predviđa jednokratni izuzetak prilagođen ratnim okolnostima, dok Kijev insistira da Sjedinjene Američke Države moraju obezbijediti bezbjednost ukoliko žele održavanje izbora u Ukrajini, što podrazumijeva prekid vatre uz posredovanje SAD-a.
Odgovor Moskve na plan od 20 tačaka očekuje se tokom dana, kazao je Zelenski, dodajući da bi izbori u Ukrajini mogli biti organizovani nakon potpisivanja mirovnog sporazuma.
&nbsp;

Mirovni plan Ukrajine u 20 tačaka: Sporazum, teritorije i izbori pod nadzorom SAD-a

Bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović kazao je da tužilac Miloš Šoškić sa namjerom i umišljajem radio neke stvari "a da bi mu natovario još neko krivično djelo zloupotrba položaja".
- Šoškić je napravio platformu za iživljavanje nadam mnom i mojom porodicom - kazao je Lazović.
On je ovo saopštio nakon saslušanja policajca Zdravka Mirovića koji je 2020.godine bio sa kolegama kada su zaustavili kod Dellte Ljuba Milovića.
Mirović je rekao da mu je kolega saopštio da su pronašli pištolj i kada je iz auta izašao vidio je da je to policajac Ljubo Milović.
On je saopštio da je neko od kolega pozvao policajca Darka Kneževića da pita da li je Milović zaposlen u policiji.
Na pitanje optuženog Lazovića, Mirović je saopštio da nikada nije čuo da je Zoran Lazović tražio da se neko prekršajno ili krivično ne goni.
Lazović je rekao da je za ovaj događaj kod Delte saznao kada su policajci saslušani u Tužilaštvu - 2024.godine.
- Niko od aktera događaja o tome me nije informisao. Očigledno je tužilac želio da se natovari još neko krivično djelo zloupotreba položaja. To nije uspio zbog korektnosti kolega i njihovog istinitog iskaza - jasan je Lazović.
On je zaključio da Milović dok je on bio na čelu Sektora nije radio tamo niti formalno,niti neformalno.

Lazović: Šoškić se iživljavanja nada mnom i porodicom

Specijalno državno tužilaštvo zatražilo je od vijeća Apelacionog suda da optužene u slučaju pokušaja terorizma na dan parlamentarniih izbora 16. oktobra 2016. godine oglasi krivim jer je, prema njihovom stavu, nesporno dokazana krivica agenata GRU -a - Eduarda Šišmakova, Vladimira Popova ali i lidera nekadašnjeg Demokratskog fronta Andrije Mandića, Milana Kneževića i još devet osoba. U ovom predmetu do sada su donesene tri presude. Prvu presudu donijela je sutkinja Višeg suda Suzana Mugoša i sve optužene osudila je na zatvorske kazne, ali je Apelacioni ukinuo tu odluku i naložio novo suđenje. U ponovljenom procesu, sudija Zoran Radović, oslobodio je sve optužene, ali se Specijalno državno tužilaštvo žalilo na tu presudu. U žalbi Specijalnog državnog tužilaštva, koju je pročitala, sudija izvjestilac Zorica Milanović, dokazano je "da su Šišmakov i Popov formirali kriminalnu organizaciju čiji je cilj bio da se nasilno promijeni vlast u Crnoj Gori na dan parlamentarnih izbora 2016. godine. Tužioci smatraju da je u kriminalnoj organizaciji nesporna uloga Mandića, Kneževića, Mihaila Čađenovića, penzionisanog generala srpske Žandarmerije Bratislava Dikića ali i sedam srpskih državljana - Predraga Bogićevića, Nemanje Ristića, Srboljuba Đorđevića, Kristine Hristić, Branke Milić, Milana Dušića i Dragana Maksića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223131252_699eed33f7a8b670944431e610a1346a2ceeb6e985e8fe7478add4d22579ae14.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251223131252_699eed33f7a8b670944431e610a1346a2ceeb6e985e8fe7478add4d22579ae14" data-rendition-name="original" width="1600" height="1511" loading="lazy" alt="Bratislav Dikić"> </figure>  Iako u oslobađajućoj odluci sudija Zoran Radović navodi da je iskaz svjedoka saradnika Saše Sinđelića nelogičan i da mu se ne može vjerovati, Specijalno državno tužilaštvo je bilo drugačijeg stava. - Iskaz svjedoka saradnika potvrđen je materijalnim dokazima. Postoji trag novca da mu je uplaćeno 800 dolara pred dolazak u Moskvu na sastanak sa Eduardom Šišmakovim. Taj novac mu je uplatio Šišmakov. Sud tvrdi da nije došlo do njihovog susreta ali da je sudsko vijeće cijenilo sve činjenice prihvatilo bi iskaz Sinđelića kao istinit. Sinđelić je uveden preko pasoške kontrole da bi ostao neevidentiran i neprimijećen. To je završio Šišmakov jer je bio obavještajac - navodi se u žalbi SDT-a. Ukazali su i na 125.000 eura i opremu koje je Sinđelić predao. Iako je stav suda da nema dokaza da je novac od jednog od organizatora - Šišmakova, tužioci smatraju da je jasno da je novac dobio od ruskog državljanina i da je oprema koja je zaplijenjena bila pogodna za izazivanje nerede. Tužioci su u žalbi ukazali i na izjavu svjedoka Mirka Velimirovića koji je dan uoči planiranih nereda i napada došao u Crnu Goru i pred vlastima razotkrio namjere kriminalnog djeovanja. - Utvrđeno je da je Velimirović postupao po nalogu Siniđelića a on po nalogu Šišmakova - stav je tužioca. Oni smatraju da je Šišmakov predao dva telefona Sinđeliću i da je bilo "devet specijalnih brojeva koji počinju sa 44 ". Iz te serije, kako su objasnili, pet brojeva registrovano je na Zlatiboru i Čajetina. Telefoni su, prema nalazima vještaka, aktivirani 13. oktobra. Osim tih pet brojeva koje su registrovani na Zlatiboru, specijalne brojeve, prema stavu SDT-a, imali su Šišmakov, Sinđelić, a dva su, kako se osnovano sumnja, pripala Milanu Kneževiću. U žalbi Specijalnog državnog tužilaštva navodi se da je vještak za telekomunikacije Predrag Boljević ukazao u nalazu da se 15. oktobra 2016. godine poklapa kretanje okrivljenog Kneževića i ta dva specijalna broja&nbsp; Specijalno državno tužilaštvo se u žalbi osvrnulo i na iskaz Bratislava Dikića koji je u prvoj odbrani negirao krivicu da bi kasnije priznao krivična djela. Iz njegovog telefona ekstrakovani su podaci među kojima je bila i mapa Skupštine. Tužilaštvo smatra da je nesporno učešće i Andrije Mandića i da je njegova uloga bila da izdaje uputstva i vrbuje. Na sjutrašnjem ročištu pred vijećem sutkinje Vesne Moštrokol biće pročitani odgovori advokata na žalbu Specijnog državnog tužilaštva.

SDT: Mandić vrbovao i davao uputstva, a Kneževićevu ulogu razotkrili specijalni brojevi

Vrlo je ljekovita i znakovita odluka Višeg suda, rekao je za portal ETV advokat Zoran Piperović komentarišući rješenje kojim je odbijen predlog Specijalnog državnog tužilaštva za određivanje pritvora njegovom branjeniku, biznismenu Ranku Uboviću uz dodavanje pritvorskih osnova – mogućnost bjekstva i težina krivičnog djela. Takođe, Veselinu Kovačeviću pritvor je produžen za dva mjeseca, ali je odbačen predlog SDT-a da mu se doda nova tačka pritvorskog osnova.
Podsjetimo, nakon što je odlukom Apelacionog suda ukinuto rješenje o produženju pritvora Uboviću i Kovačeviću i predmet vraćen na ponovno odlučivanje, novo rješenje prošle nedjelje donio je Viši sud koji je ostao pri ranijem stavu da je nedozvoljen predlog SDT-a. &nbsp;Advokatu Piperoviću rješenje je dostavljeno juče.
„Viši sud odbacio je kao nedozvoljen predlog SDT-a da se Uboviću produži pritvor po pritvorskim osnovama 1 (opasnost od bjekstva),2 (uticaj na svjedoke) i 4 (težina krivičnog djela), kao i da se Kovačeviću produži pritvor i po pritvorskom osnovu tačka 4“, saopštili su ranije iz Višeg suda.
„Najvažnije izvući pouku - odredi kad treba i ne odredi kad ne treba“
Branilac Ubovića, advokat Piperović saopštio je da u pomenutom rješenju, a povodom predloga da se Uboviću produži pritvor po tačkama 1 i 4, stoji: "...razmatranje identičnih okolnosti iznova i iznova vodi nepotrebnom iscrpljivanje suda...". Zbog navedenog, Piperović smatra da je donijeta odluka suda „vrlo ljekovita i znakovita“.
„Zato sam htio javno da je pohvalim da to vide tužioci, advokati, sudije i da, što je najvažnije, izvuku pouku iz svega ovoga. Dakle, budi slobodan, budi sudija, budi tužilac, odredi kad treba i ne odredi kad ne treba. To je sva poenta i sva definicija da je neka država pravna država“, ističe on.
Prema njegovim riječima, sudija je na neobičan način obrazložio odluku.
„To je ono što stalno ističem – da se ne može ponavljanjem i upornošću ničega očekivati nešto. Njegov stil je toliko neobičan za današnje sudove, u dvije rečenice je rekao – aman ljudi, dosta više ovo ne može. To je po meni pozitivno frapantno. Rekao je – ne možete nešto da uradite što ne ide. I to je rekao na način koji je fantastičan“, kazao je za portal ETV advokat.&nbsp;
&nbsp;„Putokaz sudijama da budu slobodni ljudi“
Iako očekuje da SDT izjavi žalbu na rješenje, Piperović ocjenjuje da će ona biti bespredmetna.&nbsp;
„Ovo je dobar putokaz ostalim sudijama da budu slobodni ljudi. Znam da će ovo nekome da izgleda pregrubo, pretenciozno, jer će svi da kažu – mi smo slobodni, a znamo da nijesu. Znamo i kako se potvrđuju optužnice i kako se određuju pritvori, kako se produžavaju pritvori. To svi znamo i to svi vidimo“, dodao je.
Piperović pojašnjava da kada se produžava pritvor, podnosi se predlog za produženje pritvora i sud (Apelacioni) ga samo može produžiti.
„Taj sud koji produžava pritvor nema prava da cijeni nove okolnosti. Nove se okolnosti ne upućuju sudu koji produžava pritvor, nego sudu koji je odredio pritvor, pa će sud koji je odredio pritvor da cijeni da li su te okolnosti takvih kvalifikativa da zaslužuju novu tačku pritvora ili ne“, apostrofira Piperović.
„Tragično za svako društvo dodavanje pritvorskih osnova bez ikakvog zakonskog osnova“
Međutim, advokat ukazuje da je danas došlo vrijeme kada se strahuje od trenutka kada rješenje o pritvoru ode na produženje u Apelacioni sud i odluke hoće li ostati osnovi po kojima je pritvor određen od strane Višeg suda.
„To dotle ide da oni nemaju potrebe da navode nove okolnosti, samo zacementiraju osobu A, B, C u pritvor, bez navođenja zašto to rade bez ičega. To prolazi na Vrhovni sud, Ustavni sud se tome smije i došli smo u fazu kad više nikome ništa nije sigurno, kad pravosnažno rješenje o određivanju pritvora Višeg suda ništa ne znači, kad svi treba da drhtimo od trenutka kada rješenje o pritvoru ode na produženje u Apelacioni sud, hoće li onoga mučenika unutra da snađe da stoji tamo tri godine ili da stoji samo po osnovama po kojima mu je pritvor određen. A to je prosto frapantno. To da se dešava u državi koja treba za dvije godine da uđe u EU, to je nevjerovatno. Ne znam da li ambasadori Kvinte čitaju to. Da li oni vide o čemu se radi. Da li može takvo pravosuđe sa takvim sudom, sudom u dijelu kada produžava pritvor, da uđe u EU“, pita se Piperović.
Takođe, kada postoje zakonski razlozi da se odredi pritvor po određenim tačkama ZKP-a, advokat je jasan – nije problem, neka se odrede.
„Ali kada ne trebaju, kada se dodaju bez ikakvog zakonskog osnova, to je tragično za bilo koje društvo. To je pravna nesigurnost, ugrožavanja elementarnih ljudskih prava. To je sve samo ne zakonitost. I ko to radi – radi onaj koji čuva zakonitost i pravdu u jednoj državi, a to je sud bilo koje nadležnosti“, zaključio je Piperović.

Piperović: Ljekovita odluka, sudija u dvije rečenice rekao – aman ljudi, ovo ne može

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter pozvao je ministra pravde Bojana Božovića da svojim autoritetom posreduje i pomogne ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću kako bi dobio odgovor od Srbije koja se tiče pitanja državljanstva prvog čovjeka Skupštine Andrije Mandića.
- Sami znati koliko je ona Valtazara Bogišića ispravna: "Što se grbo rodi vrijeme ne ispravi". Sama situacija đe je neko izgubio državljanstvo Crne Gore nakon 2006. sticanjem državljanstva druge države bi, sve ono što je proisteklo iz takvog akta, učinila upitnim i, rekao bih, nelegitimnim. Molim Vas, baš zbog toga što se radi o državi gdje su naši zvaničnici persone grate... Tu možete da posredujete i da dobijete odgovor konačno - rekao je Huter danas u parlamentu.
On je na početku izlaganja poslao poruku koju su crnogorski navijači uputili sa tribina stadiona Pod Goricom u fudbalskoj utakmici sa Hrvatskom.
- U vrijeme eskalacije i povampirenja fašizma, kada bi trebalo da se bavimo anatomijom fašističkih ideologija, odavde želim poslati poruku koja postaje problematična u crnogorskom društvu: "Ustače, četnici zajedno ste bježalI". Pridružujem se našim navijačima i svima koji šalju takve poruke iz Crne Gore i pokazuju da država i dalje egzistira na tekovinama antifašizma - poručio je Huter.

Huter apelovao na Božovića: Pomozite Šaranoviću da dobije odgovor Srbije o državljanstvu Mandića

Umjesto Komunalne inspekcije, jutros je na vrata Danijele Mihajlović pozvonio gradonačelnik Podgorice Saša Mujović koji je zaslužan što jutros njenom sinu nije oduzet pas Medo.
Porodica Mihajlović doživjela tragediju kada je iznenada preminuo Danijelin suprug. Smrt oca ostavila je duboku prazninu, naročito u srcu dvanaestogodišnjeg Miodraga. Danijela je, po savjetu psihologa, kupila malog psa Meda, kao terapeutskog ljubimca njenog sina kako bi i uz njega probao da prebrodi bol i tugu.
Međutim, Komunalna inspekcija donijela je rješenje o oduzimanju psa, uz obrazloženje da pojedine komšija podnosi prijave zbog, navodno, učestalog laveža Meda.
Ubrzo je reagovao Mujović koji je zatražio od Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada da obustavu izvršenja rješenja kojim je od porodice Mihajlović trebalo da bude oduzet terapijski pas Medo.
Medo je ostao sa porodicom Mihajlović, a Mujović im je jutros lično pružio podršku i donio novogodišnje poklone.
- Za psa Meda praznici su došli ranije. Dok smo jutros čekali da li će se komunalna inspekcija pojaviti da oduzme Danijeli psa Meda (iako su rekli da neće, tu smo), primio sam poziv iz kancelarije gradonačelnika koji je izrazio želju da posjeti Danijelu, njenog sina i Meda, pruži im podršku i donese poklone za praznike. Medo ostaje sa svojom porodicom, srećan i razigran, profesor Mujović se uvjerio da Medo nije zlica nego srećan mali psić a Danijela sada vjeruje da ga niko neće oduzeti. Jedna tužna priča ima srećan kraj. Treba nam više priča sa srećnim krajem - objavio je na svom Fejsbuk profilu građanski aktivista Aleksandar Dragićević.
On se zahvalio gradonačelniku što se samoinicijativno odlučio na ovaj čin i uljepšao jednoj porodici dan.
- Hvala svima koji su iznijeli priču i stali uz Danijelu - zajedno smo spriječili jednu veliku nepravdu - poručio je Dragićević.
Video možete pogledati <a href="https://www.facebook.com/reel/1411726190611928">OVDJE</a>.

Tag: met-gec

Nova Trampova kontroverza: Za ministra pravde nominovao Geca koji je bio pod istragom zbog trgovine ljudima

"Gidonov čvor" dva puta pred publikom

Apelacion sud potvrdio presudu: Ramoviću 13 i po godina za ubistvo Semira Murića

Mirovni plan Ukrajine u 20 tačaka: Sporazum, teritorije i izbori pod nadzorom SAD-a

Lazović: Šoškić se iživljavanja nada mnom i porodicom

PRATITE TVe UŽIVO