META planira da smanji oko pet odsto radne snage, fokusirajući se na zaposlene s najslabijim rezultatima.
Izvršni direktor Mete Mark Zakerberg obavijestio je zaposlene o odluci putem memoranduma objavljenog na internom forumu Workplace. Zakerberg je radnicima poručio da će 2025. biti "intenzivna godina."
<h2>Najveće otpuštanje od masovnih 2022. i 2023. godine</h2>
Kompanija je u zasebnoj poruci, koju je objavio jedan od direktora, navela da izlazi iz saradnje s "približno pet odsto najslabijih radnika".
Meta trenutno ima više od 72.000 zaposlenih, prema najnovijem tromjesečnom izvještaju.
Objavila je da će zaposleni pogođeni otkazima biti obaviješteni do 10. februara, te će dobiti otpremnine u skladu s prethodnim paketima. Ovo smanjenje radne snage najveće je od masovnih otpuštanja 2022. i 2023. godine, kada je kopanija otpustila 21.000 radnika, što je gotovo četvrtina ukupne radne snage.
Prve informacije o rezovima objavio je Bloomberg, pozivajući se na interni memorandum.
<h2>"Kulturna prekretnica"</h2>
Ova odluka dolazi nakon velikih operativnih promjena unutar Mete s ciljem jačanja odnosa s novoizabranim američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Prošle sedmice Zakerberg je najavio kraj programa provjere činjenica preko trećih strana te prelazak na model "Community Notes" sličan onome na platformi X, koju vodi Ilon Mask, gdje korisnici dodaju kontekst objavama.
- Nedavni izbori takođe se čine kao kulturna prekretnica prema ponovnom davanju prioriteta slobodi govora, stoga se vraćamo korijenima i fokusiramo na smanjenje grešaka, pojednostavljenje naših pravila i obnovu slobode izražavanja na našim platformama - rekao je Zakerberg u videoobjavi.
<h2>"Nećemo otpustiti sve koji nisu ispunili očekivanja"</h2>
CNBC je objavio Zakerbergov interni memorandum.
- Meta radi na razvoju nekih od najvažnijih tehnologija na svijetu. Vještačka inteligencija, pametne naočare kao sljedeća računarska platforma te budućnost društvenih mreža. Ovo će biti intenzivna godina, i želim osigurati da u našim timovima imamo najbolje ljude. Odlučio sam da podignem ljestvicu upravljanja učinkom i brže uklonim radnike s niskim rezultatima. Obično ljude koji ne zadovolje očekivanja otpustimo unutar godine dana, ali sada ćemo sprovesti opsežnije rezove utemeljene na izvedbi u ovom ciklusu, s planom da popunimo ta radna mjesta u 2025. - navedeno je u memorandumu.
Zakerberg je poručio da neće otpustiti sve koji nisu ispunili očekivanja ako su optimistični u pogledu njihovih budućih rezultata, a onima koje otpusti pružiće velike otpremnine u skladu s prethodnim rezovima.
- Dalje smjernice za menadžere biće dostavljene prije procesa procjene. Zaposleni koji su pogođeni otkazima biće obaviješteni do 10. februara ili kasnije, zavisno o njihovoj lokaciji izvan SAD-a - stoji u Zakerbergovom memorandumu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Meta otpušta pet odsto radnika: "Otkaz će dobiti oni s najslabijim rezultatima"

Vlada SAD pod predsjednikom Donaldom Trampom trebalo bi da interveniše kako bi spriječila Evropsku uniju da kažnjava američke tehnološke kompanije zbog kršenja antimonopolskih pravila - izjavio je izvršni direktor kompanije Meta Mark Zakerberg.
- Mislim da je strateška prednost za Sjedinjene Države to što imamo najjače kompanija na svijetu i smatram da bi dio američke strategije u budućnosti trebalo da bude da to odbrani - rekao je Zakerberg, dodavši da je optimista da će sa Trampom to biti moguće, prenosi Politiko.
Zakerberg se požalio da je EU u protekle dvije decenije primorala američke tehnološke kompanije koje posluju u Evropi da plate više od 30 milijardi dolara kazni za kršenje zakona.
Prošlog novembra, Meta, koji upravlja Fejsbukom, Instagramom, Vacapom i drugim društvenim medijima i komunikacionim platformama, kažnjen je sa 797 miliona eura zbog kršenja antimonopolskih pravila EU nametanjem nepoštenih uslova trgovanja oglašivačima.
Zakerberg kaže da je primjena pravila Evropske unije o konkurenciji „skoro kao carina“ za američke tehnološke kompanije i ukazuje da odlazeća administracija američkog predsjednika Džoa Bajdena nije uspjela da se izbori s tim.
- Da je ​​neko na taj način maltretirao neku drugu industriju do koje nam je stalo, američka Vlada bi vjerovatno našla način da izvrši pritisak na njega, ali ovdje se dogodilo upravo suprotno. Američka vlada je predvodila određene napade na tehnološke kompanije, tako da je EU shvatila da može s nama da radi šta god hoće - kazao je Zakerberg.

1250x600

1084x550

Zakerberg: Vlada SAD da spriječi EU u kažnjavanju američkih tehnoloških kompanija

Izvršni direktor kompanije Meta Mark Zakerberg najavio je u utorak 7. januara da gigant društvenih medija ukida korišćenje nezavisnih provjera činjenica (Fact-checking) na svojim platformama, za početak u Sjedinjenim Američkim Državama.
Zakerberg tvrdi da su „provjere činjenica bile previše politički pristrasne i da su uništile više povjerenja nego što su ga stvorile, posebno u Sjedinjenim Državama“.
Mnogi konzervativci odavno su kritikovali programe za provjeru činjenica kao cenzuru. Društvena mreža Iks Ilona Maska, za koju je Zakerberg rekao da je novi Meta-sistem uzima kao dobar primjer, takođe je napustila provjeru činjenica i zamijenila je „bilješkama zajednice“ (Community Notes).
<h2>Šta je Zakerberg rekao?</h2>
U videu koji je objavio na Fejsbuku, Zakerberg je rekao da je kompanija Meta fokusirana na „vraćanje slobodnog izražavanja“ na svojim društvenim mrežama, odnosno platformama, kao što su Instagram, Treds (Threads) i Votsap (WhatsApp).
- Vrijeme je da se vratimo našim korenima u pogledu slobode izražavanja. Zamjenjujemo provjeru činjenica bilješkama zajednice, pojednostavljujemo naše politike i fokusiramo se na smanjenje grešaka - navodi se u drugom Zakerbergovom saopštenju. Četrdesetogodišnji tajkun rekao je da se „stiče utisak da su nedavni izbori kulturna prekretnica ka ponovnom davanju prioriteta govoru“.
Dodao je i da će Meta-platforme „pojednostaviti“ svoju politiku sadržaja i „osloboditi se gomile ograničenja o temama poput imigracije i roda koja jednostavno nisu usklađena s mejnstrim diskursom“.
Meta će takođe preseliti svoje timove za povjerenje i bezbjednost i za moderiranje sadržaja iz Kalifornije u Teksas. Zakerberg je sugerisao da je ta južna američka država mjesto gdje „ima manje zabrinutosti zbog pristrasnosti naših timova“.
Meta-platforme će takođe omogućiti korisnicima veću kontrolu nad količinom političkog sadržaja koji žele da vide, preokrenuvši smjernice iz 2021. koje predviđaju smanjenje političkog sadržaja na tim platformama.
- Osjećam se kao da smo sada u novoj eri. I počinjemo da dobijamo povratne informacije da ljudi žele ponovo da vide te sadržaje - rekao je Zakerberg.
<h2>Bolja povezanost s Trampom</h2>
Taj potez dolazi u trenutku kada Zakerberg nastoji da popravi odnose s novoizabranim predsjednikom Sjedinjenih Država, Donaldom Trampom, koji je ranije optužio kompaniju Meta da podržava liberalnu politiku i da je pristrasna prema konzervativcima.
Zakerbergova Meta donirala je milion dolara Trampovom inauguracionom fondu. Nakon nereda u Kapitolu 6. januara 2021. Fejsbuk je ukinuo Trampov profil, ali je njegov nalog kasnije vraćen.
Zakerberg je u novembru večerao s Trampom u njegovoj rezidenciji Mar-a-Lago na Floridi, što je viđeno kao pokušaj da se popravi odnos njegove kompanije s novim predsjednikom.
U svom videu od utorka, Zakerberg je rekao da će Meta „sarađivati s predsjednikom Trampom na suprotstavljanju vladama širom svijeta koje proganjaju američke kompanije i nastoje da uvedu više cenzure“.
On je ukazao na evropske zakone, koje naziva „institucionalizovanom cenzurom“, na latinoameričke „tajne sudove“, kao i na rasprostranjenu praksu cenzure u Kini, tražeći podršku vlade SAD u suprotstavljanju „tom globalnom trendu“.
<h2>Tramp kaže da je Meta „prešao dug put“</h2>
Tramp je u utorak prokomentarisao Zakerbergovu najavu rekavši da je to „vjerovatno“ odgovor na njegove prijetnje Zakerbergu.&nbsp;
- Oni su prešli dug put – Meta. Taj čovjek (Zakerberg) je bio veoma impresivan - rekao je Tramp.
Njemački vicekancelar Robert Habek u međuvremenu je kritikovao najavljene promene u kompaniji Meta. Govoreći na predizbornom skupu u Hamburgu, taj kandidat Zelenih za kancelara rekao je da ne pozdravlja Zakerbergov potez.
- Sloboda ne znači nedostatak pravila - rekao je Habek.

"Nova era" Fejsbuka i Instagrama: Zakerberg sve bliži Trampu

Američka kompanija Meta je saopštila da je otpustila zaposlene koji su radili na njenim društvenim aplikacijama Vocap (WhatsApp) i Instagram da bi "svoje resurse uskladila sa strateškim ciljevima".
Portparol Mete, u čijem je vlasništvu i Fejsbuk (Facebook), nije objavio broj otpuštenih.
- To obuhvata selidbu nekih timova u druge gradove i premještanje nekih zaposlenih na druge poslove - piše u saopštenju te kompanije.
Dodaju da kada je nečija uloga eliminisana, naporno rade na nalaženju drugih prilika za zaposlene.
Američki portal Verdž (The Verge) za tehnologiju navodi da je Meta skresala timove servisa za razmjenu poruka Vocap, Instagram i za tehnologiju virtuelne realnosti „Rialiti Labs“ (Reality Labs). Meta je nekoliko puta otpuštala, pošto je ubrzano zapošljavala tokom pandemije.
Ove godine je već bilo otpuštanja u „Rialiti Labs“, 2022. godine je otpušteno 11.000 zaposlenih, a prošle godine 10.000 ljudi.

Meta otpušta zaposlene da bi "uskladila timove sa strateškim ciljevima"

Kompanija Meta, koja je vlasnik Fejsbuka, mora da se suoči s tužbama američkih saveznih država koje je optužuju da podstiče zavisnost od društvenih mreža među tinejdžerima, presudio je u utorak savezni sudija u Kaliforniji.
Okružna sutkinja u Ouklandu Ivon Gonzales Rodžers odbacila je Metin zahtjev da odbaci tvrdnje koje su savezne države iznijele u dvije odvojene tužbe podnijete prošle godine, jednoj koja uključuje više od 30 država, dok druga uključuje samo Floridu.
Meta je tvrdila da je savezni zakon blokirao neke od tvrdnji i da su države propustile da ukažu na obmanjujuće izjave koje je iznijela.
Sutkinja je stavila određena ograničenja na tvrdnje država, ali je dozvolila da se slučaj nastavi. Takođe je odbila zahtjev Mete da se odbace neke tvrdnje o zavisnosti od društvenih mreža koje su podnijele pojedine države.
Države traže od suda ograničenja Metinih navodno nezakonitih poslovnih praksi i traže neodređenu novčanu odštetu.
Dtotine tužbi podnijete su protiv Mete, TikToka u vlasništvu Bajdedensa (ByteDance) i Jutjuba (YouTube) u vlasništvu Alfabeta (Alphabet), s optužbama da te kompanije prave algoritme koji izazivaju zavisnost koja dovodi do anksioznosti, depresije i problema s tjelesnom slikom među adolescentima, bez upozorenja na rizike.

Meta mora da se suoči s tužbama u SAD zbog zavisnosti tinejdžera od društvenih mreža

Američka Meta Grupa, koja posjeduje mreže Fejsbuk, Instagram i Vocap, saopštila je da zabranjuje ruskim državnim medijima pristup tim platformama širom svijeta, kako bi se izbjeglo strano miješanje. 
 
- Nakon pažljivog razmatranja, proširili smo našu akciju protiv ruskih državnih medija - navela je Meta u saopštenju. 
 
Odluka o zabrani donijeta je nakon što je američki državni sekretar Entoni Blinken prošle sedmice osudio destabilizujuće aktivnosti ruskog medija Rusija danas, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Zabrana označava jaku eskalaciju u akcijama najveće svjetske kompanije za društvene mreže protiv ruskih državnih medija, nakon godina preduzimanja ograničenih koraka kao što je bilo blokiranje oglasnih mjesta i smanjenje dosega njihovih postova. 
 
Primjena zabrane počeće narednih dana.

Meta zabranila ruske državne medije na svojim platformama

Američka Meta Group, koja posjeduje mreže Fejsbuk, Instagram i Vacap, saopštila je da zabranjuje ruskim državnim medijima pristup tim platformama širom svijeta „kako bi se izbjeglo strano miješanje“.
- Nakon pažljivog razmatranja, proširili smo našu akciju protiv ruskih državnih medija - naveo je Meta u saopštenju.
Odluka o zabrani donijeta je nakon što je američki državni sekretar Entoni Blinken prošle sedmice osudio destabilizujuće aktivnosti ruskog medija „Rusija danas”.
Zabrana označava jaku eskalaciju u akcijama najveće svjetske kompanije za društvene mreže protiv ruskih državnih medija nakon godina preduzimanja ograničenijih koraka kao što je bilo blokiranje oglasnih mjesta i smanjenje dosega njihovih postova.
Primjena zabrane počeće narednih dana.

Meta Platforms obavijestiće Brazilce o tome kako namjerava da koristi njihove lične podatke za obuku generativne vještačke inteligencije (AI), saopštila je kompanija u utorak, nakon zahtjeva državnog organa za zaštitu podataka.
Korisnici kompanije <a href="https://n1info.rs/tag/meta/">Meta</a> u <a href="https://n1info.rs/tag/brazil/">Brazilu</a> primaće upozorenja od utorka putem e-pošte i obavještenja na Fejsbuku i Instagramu i moći će da odbiju da strana kompanija koristi njihove podatke za obuku generativne <a href="https://n1info.rs/tag/vestacka-inteligencija/">vještačke inteligencije</a>, navodi se u saopštenju, prenosi <a href="https://www.reuters.com/" target="_blank">Rojters</a>.
Brazilska nacionalna uprava za zaštitu podataka (ANPD) u julu je suspendovala Metinu novu politiku privatnosti zbog upotrebe ličnih podataka za obuku AI, ali je to poništila prošlog petka, rekavši da je Meta pristao da objavi kako će koristiti podatke.
U julu, Meta je takođe aktivno suspendovao upotrebu generativnih AI alata u Brazilu, koji su uključivali alate koji se koriste za kreiranje popularnih naljepnica napravljenih od vještačke inteligencije za WhatsApp. Brazil je druga najveća baza korisnika WhatsApp.
U to vrijeme, Meta je rekao da je odlučio da suspenduje alate dok je bio u razgovorima sa ANPD-om kako bi se riješile sumnje vlasti u vezi sa upotrebom generativne vještačke inteligencije.
Na pitanje Rojtersa u utorak da li će nastaviti sa radom nakon što je ANPD ukinuo suspenziju, Meta je samo ponovo potvrdio da je suspenzija izdata dok je bila u pregovorima sa ANPD-om.

Meta će koristiti lične podatke korisnika iz Brazila da trenira vještačku inteligenciju

Regionalna nagrada „Dialogos“ za izuzetno dostignuće u oblasti teorije i kulture medija uručena je Mirzi Mahmutoviću, vanrednom profesoru na Odsjeku za žurnalistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, za knjigu Komunikacija fotografijom. Svečana dodjela održana je u petak, 30. maja 2025. godine, u Kući Rista Ratkovića u Bijelom Polju.
Knjiga je objavljena 2024. godine u izdanju tuzlanskog izdavača „OFF-SET“, a prema ocjeni žirija, predstavlja značajan doprinos razvoju teorijske misli i prakse u oblasti medija. Predsjednik žirija, dr. Zulfo Ahmetović, naglasio je da Mahmutovićevo djelo nudi teorijski okvir za razumijevanje fotografije kao medija komunikacije, ali i praktične smjernice koje doprinose razvoju vizuelne pismenosti u savremenom društvu.
Kako je saopšteno, nagrada „Dialogos“, koju dodjeljuju Društvo crnogorskih novinara i JU Ratkovićeve večeri poezije, obnovljena je nakon petogodišnje pauze. Nagrada prepoznaje autore koji teoriju, medije i kulturu povezuju na inovativan način, afirmišući dijalog, kritičko mišljenje i jezičku preciznost.
Pored Mahmutovića, u užem izboru za nagradu našli su se i Žarko Paić sa knjigom O filozofiji filma – Slike događaja, kao i Dobrivoje Stanojević i Lidija Mirkov sa djelom Medijski stilovi.
Ovogodišnja nagrada posvećena je prof. dr. Ratku Božoviću i novinaru Janku Nikolovskom, koji su ostavili dubok trag u razvoju medijske kulture u regionu.
Organizatori ističu da nagrada „Dialogos“ ima za cilj da afirmiše medije kao prostor društvene odgovornosti, etičkog izraza i kulturnog pamćenja, a autorski doprinos Mirze Mahmutovića potvrđuje značaj akademskog pristupa u razumijevanju savremenih oblika komunikacije.

Mirzi Mahmutoviću dodijeljena regionalna nagrada „Dialogos“ za izuzetno dostignuće u oblasti teorije i kulture medija

Velike poplave zahvatile su Rumuniju u protekla tri dana, što je izazvalo evakuacije u nekoliko regiona. Oko 400 ljudi iz četiri okruga u Rumuniji – Botosani, Brasov, Covasna i Vrancea – evakuisano je, prema podacima rumunskog Generalnog inspektorata za vanredne situacije.
Rastuće poplavne vode takođe prijete rudniku soli Praid, jednoj od najvećih rezervi soli u Evropi.
- Situacija je komplikovana. Kada voda dođe u kontakt sa solju, odmah je rastvara i stvara rupu- rekao je Sorin Rindasu, šef odeljenja za vanredne situacije u rumunskoj Upravi za vode.

Zbog poplava u Rumuniji evakuisano oko 400 ljudi

Izrael prisilno izgladnjuje ljude u Gazi, kazao je šef Ujedinjenih nacija (UN) za humanitarne poslove Tom Flečer, dodajući da je to klasifikovano kao ratni zločin.
On je za BBC rekao da vjeruje da je to dovelo do promjene u međunarodnoj reakciji na rat u Gazi.
Flečer je odgovorio potvrdno na pitanje da li se izgladnjivanje kvalifikuje kao ratni zločin.
- Klasifikovano je kao ratni zločin. Očigledno je da su to pitanja o kojima sudovi treba da donesu sud, a na kraju i istorija - rekao je Flečer, prenosi Radio Slobodna Evropa.
On je dodao da žali zbog nedavne izjave da bi 14 hiljada beba moglo da umre u roku od 48 sati u Gazi ako se ne dozvoli ulazak pomoći, što je UN kasnije povukao, rekavši da se mora biti oprezan sa takvim izjavama.
Izrael je prošle sedmice dozvolio da dio humanitarne pomoći uđe u Gazu, nakon pritiska međunarodne zajednice, a tri mjeseca poslije potpune blokade što je izazvalo krizu sa zalihama hrane, lijekova i goriva.
Izrael je pokrenuo svoju kampanju u Gazi kao odgovor na napad Hamasa, kojeg su Sjedinjene Države i Evropska unija proglasili terorističkom organizacijom, na jugu 7. oktobra 2023. godine, u kojem je, prema izraelskim podacima, ubijeno oko 1,2 hiljade ljudi, a 251 talac je odveden u Gazu.
U ratu je od tada poginulo više od 54 hiljade Palestinaca, kako su saopštile zdravstvene vlasti Gaze pod kontrolom Hamasa.

Izrael prisilno izgladnjuje ljude u Gazi

Američki Vrhovni sud dopustio je administraciji predsjednika Donalda Trampa da ukine privremeni pravni status stotina hiljada venecuelanskih, kubanskih, haićanskih i nikaragvanskih migranata koji žive u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). 
 
Kako piše Rojters, time su olakšani napori Trampa da pojača deportacije. 
 
Sud je suspendovao odluku federalnog sudije koji je ranije zaustavio namjeru administracije da okonča privremenu dozvolu useljavanja koju je za 532 hiljada migranata odobrio Trampov prethodnik Džo Bajden. 
 
Dvije od tri liberalne članice suda, Ketanji Braun Džekson i Sonia Sotomajor, nijesu podržale presudu. 
 
Privremena imigraciona dozvola omogućava boravak u državi na temelju "hitnih humanitarnih razloga ili značajnog javnog doprinosa", a nosiocima dopušta da žive i rade u SAD-u, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Tramp je odobrio ukidanje dozvola uredbom koju je potpisao 20. januara, prvog dana svog drugog predsjedničkog mandata, a ministarstvo nacionalne sigurnosti je u martu počelo da ih ukida, podsjeća Rojters. 
 
Administracija je rekla da će ukidanje privremenog pravnog statusa olakšati ubrzani proces deportacije migranata. 
 
Riječ je o jednom od brojnih slučajeva koje je Trampova vlada dovela pred Vrhovni sud ne bi li poništio odluke sudija koji ometaju sprovođenje njegovih politika. 
 
Vrhovni sud je 19. maja dozvolio Trumpu da ukine privremenu zaštitu od deportacije koju je Bajdenova administracija dodijelila oko 350 hiljada Venecuelanaca u SAD-u dok se i u tom slučaju čeka presuda nižih sudova. 
 
U pokušaju da smanji broj nezakonitih prelazaka granice, Bajden je 2022. godine počeo dopuštati Venecuelancima koji su ušli u SAD vazdušnim putem da zatraže dvogodišnju dozvolu boravka ako prođu sigurnosne provjere i imaju američkog finansijskog pokrovitelja. 
 
Bajden je taj proces proširio na Kubance, Haićane i Nikaragvance 2023. godine, dok se njegova administracija suočavala s talasom nezakonite imigracije.

Vrhovni sud dopustio Trampu da ukine privremenu zaštitu migrantima

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Dio zapošljenih u Domu zdravlja u Herceg Novom predao je tamošnjem Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) krivične prijave protiv Dragane Knežević - bivše direktorice, ali i aktuelne Vesne Kovač, tereteći ih za zloupotrebu položaja, nanošenje štete zdravstvenoj ustanovi, ali i radnicima, saznaje Portal ETV.
U prijavi, u koju je Portal ETV imao uvid, oni navode da je bivša direktorica Dragana Knežević pravila fiktivne ugovore za pojedince, donosila rješenja bez potrebne saglasnosti Ministarstva zdravlja, da je sebi lažno upisala dopunski rad, omogućila neistinito evidentiranje radnih sati zaposlenima, ali i da je kontinuirano zlostavljala, prijetila i zastrašivala neke radnike...
U toku 2024. godine dr Knežević je sa pozicije direktorice, prema njihovim riječima, kontinuirano zlostavljala dvoje zapošljenih izjavljujući da bi „uzela pištolj da ih pobije“.
- A posebno svoje zlostavljanje nastavlja nad jednom zaposlenom kojoj uz prijetnje stalnog otkaza primorava da obavlja poslove čistačice - navodi se u prijavi.
Zapošljeni tvrde i da se Knežević, zajedno sa sekretaricom, služila spletkama, podmetanjem i skrivanjem dokumentacije.
- A posebno prema ovim zaposlenima. Prijetnje i pritisci se inteziviraju u periodu od 10.10.2024 godine kada uz pomoć sekretara A.P. falsifikuju potpis (pomenute zaposlene) na dostavnici dokumenta kako bi prikazali da je ista dokument primila. Prijavljuje je inspekcijskim službama, a u toku kontrole ne predaju cjelokupnu dokumentaciju zaposlene kako bi inspekcijska služba donijela zaklučak po njih povoljan - ističu zapošljeni u prijavi ODT-u.
Oni tvrde da je ta zaposlena zbog prijetnji i pritisaka bila primorana da zatraži ljekarsku pomoć u više navrata.
- Primoravana je na rad van medicinske struke u nehumanim uslovima, a na kraju je prijetnja ostvarena - te je ista dobila otkaz ugovora o radu - dodali su oni uz napomenu da je Knežević određenim radnicima i prijetila da će „sve kadrove bivšeg direktora ukloniti sa posla, kao što su i njega“.
<h2>NEZAKONITI UGOVOR SA PRIVATNOM USTANOVOM</h2>
Uz to, oni ističu da sumnjaju da je Knežević 19. aprila prošle godine zloupotrijebila položaj tako što je potpisala ugovor sa privatnom zdravstvenom ustanovom „Stojović“ i to bez saglasnosti Ministarstva zdravlja. Cijene da se tim ugovorom korist pribavlja za privatnu ustanovu „Stojović“, a da predstavlja štetu za Dom zdravlja u Herceg Novom.
- „Stojović“ je privatna ustanova koja pored specifičnih pregleda izdaje i ljekarska uvjerenja. Kako bi ista mogla da nastavi i zakonito posluje potrebno je da se uklopi u propisane zdravstvene normative - a to bi značilo posjedovanje rengen aparata kao i osposobljenog medicinskog kadra. Imajući u vidu da je osnovni prihod JZU Dom Zdravlja Herceg Novi upravo od izdavanja ljekarskih uvjerenja - ostaje pitanje motiva potpisivanja ovog ugovora kojim se privatnoj ambulanti „Stojović“ izdaje Rengen aparat i ustupa medicinski kadar - cijeni dio radnika novljanskog Doma zdravlja.
Oni su decidni da je tako direktnom konkurentu omogućen zakonit rad uz simboličnu naknadu. Ovim ugovorom se, kako su naveli u obrazloženju prijave, privatnoj ustanovi izdaje državna imovina i ustupa državni kadar bez saglasnosti resornog Ministarstva.
<h2>ZAPOŠLJAVANJE NA POPUNJENA MJESTA</h2>
U prijavi protiv Knežević, u koju je Portal ETV imao u uvid, zapošljeni navode da je angažovala više osoba - iako za tim nije bilo potrebe pošto su radna mjesta već bila popunjena. Dodaju i da je licima koja su bila u radnom odnosu obezbijedila potpisivanje dodatnih ugovora - iako se time nijesu bavili.
- Na taj način je potpisivanjem ugovora sa sljedećim licima njima pribavila korist, a ustanovi nanijela štetu: Ugovor penzionisanom 2023. na mjesto pravnika - iako je vazećom sistematizacijom to mjesto popunjeno i poslove sekretara obavlja A.P; Ugovor penzionisanom - energetska efikasnost koji obavlja poslove šefa tehničke službe iako to mjesto pokriva već jedan stalno zaposleni; Dodatni fiktivni ugovor stalno zaposlenom na mjestu kućnog majstora - obavlja poslove upravljanja kotlarnicom bez položenog sertifikata. Njegova plata iznosi po više osnova 1.400 eura, što je u potpunoj suprotnosti sa Zakonom o radu i Granskim ugovorom - ističu zapošljeni.
Kažu i da je jednoj radnici omogućeno primanje naknade od 500 eura za poslove koje ona ne obavlja.
- Ta praksa je bila prisutna i u prošlim memadžmentima gdje je ista primala naknadu za javne nabavke od 380 eura po dva osnova - što je u potpunosti suprotno Zakonu o radu i Granskom ugovoru - navode zapošljeni u prijavi uz napomenu da se sklapanjem štetnih ili fiktivnih ugovora čini bespotrebna šteta u iznosu od više desetina hiljada eura.
Dalje ističu da jedna penzionisana medicinska sestra po ugovoru obavlja poslove apotekarskog poslovanja - što je, cijene oni, u potpunosti suprotno sa zakonom. Kažu da stalno zapošljena na mjestu spremačice, po raznim osnovama, ima zaradu od 900 eura.
- Što je u suprotnosti sa Zakonom o radu o podzakonskim aktima - dodali su u prijavi.
Za navedene ugovore, prema njihovim tvrdnjama, ne postoji izvještaj o obavljenom poslu.
- Što bi prestavljao osnov isplate. Isti su zaključeni bez saglasnosti Ministarstva zdravlja - ističu zapošljeni.
<h2>ZIMNICA BEZ SAGLASNOSTI</h2>
Dalje navode da je Knežević u decembru 2024. donijela odluku o isplati zimnice zapošljenima bez saglasnosti Ministarstva zdravlja i finansijske potvrde Ministarstva finansija.
- Što je u potpunosti suprotno sa čl. 26 Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost koji decidno obavezuje na ove radnje - čime je oštetila budžet Doma zdravlja za više od 20.000 eura - ističe se u prijavi.
<h2>DOPISIVANJE RADNIH SATI</h2>
Kažu i da je Knežević omogućila neistinito evidentiranje radnih sati zaposlenih.
- A posebno zaposlenih sa pedijatrije i opšte medicine gdje im se dopisuje određen broj sati iako isti nikad nije odrađen - što se može vidjeti iz rasporeda radnog vremena - dodaju oni.
Kažu i da je jednoj medicinskoj sestri omogućila vođenje apoteke, naručivanje ljekova iako ona nije farmaceutski tehničar i nema iskustva u toj oblasti.
- Istoj je omogućila poziciju glavne sestre iako nema kvalifikaciju priznatu od nadležnih organa. Sve u isto vrijeme dok se iskusni farmaceut otpušta - naglasili su u prijavi.
<h2>„POČEĆU DA PRIČAM“</h2>
U prijavi navode i da je Knežević, bez saglasnosti Ministarstva, zakonskom zastupniku dala punomoćje o priznavanju tužbenog zahtjeva jedne radnice bez vođenja parnice.
- Čime joj je omogućila uspjeh u sporu i pričinila korist, a oštetila Dom zdravlja - dodaju zapošljeni.
Ta radnica je, prema njihovim tvrdnjama, nakon smjene menadžmenta na sastanku sa Knežević i sekretaricom rekla: „ili me vratite ili ću početi da pričam“.
- Nakon čega je uslijedilo priznavanje tužbenog zahtjeva iste i isplata iz sredstava DZ - navode zapošljeni.
Kažu i da je Knežević bez saglasnosti Ministarstva sebi dodjelila dopunski rad u pedijatriskoj ambulanti - iako to nikad nije radila.
- Nema izvještaja o učinjenim pregledima. Time je učinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz člana 416 KZCG ili drugo krivično djelo za koje se preduzima gonjenje po službenoj dužnosti - cijene radnici novljanskog Doma zdravlja.
<h2>TVRDE DA JE KOVAČ NEOVLAŠĆENO PEČATIRALA</h2>
U prijavi u koju je Portal ETV imao u uvid, zapošljeni navode da je aktuelna v.d. direktorice Kovač tokom 2024. godine u svojstvu medicinskog direktora naložila doktorici medicine rada Aleksandri Kulundžić da joj ustupi svoj službeni pečat dok je bila na godišnjem odmoru.
- Te je, iako to nema pravo, pečat dr Kulundžić upotrebljavala stavljajući ga na izdata ljekarska uvjerenja za vrijeme dok je doktorica koja je zaista vlasnik pečata nalazila na godišnjem odmoru ili bolovanju - navode zapošljeni u prijavi.
Cijene da je Kovač time zloupotrijebila položaj.
Svoje tvrdnje su obrazložili činjenicom da pravo na izdavanje ljekarskih uvjerenja pripada isključivo doktoru medicine rada i ljekaru sportske medicine.
- Kako Dom zdravlja HN u vrijeme izvršenja djela posjeduje jednog takvog ljekara, ljekarska uvjerenja ne može potpisati i izdati niko drugi u njegovom odsustvu. Dr Kovač je ljekar opšte prakse te nije mogla mijenjati, izdavati, potpisivati ili koristiti tuđi pečat radi izdavanja ljekarskog uvjerenja - navode oni.
Smatraju da je Kovač tako izmijenila ili krivotvorila službenu ispravu unoseći neistinite podatke, te svojim potpisom omogućila korišćenje tuđeg pečata i pravljenje isprave neistinitog sadržaja.
Zapošljeni su naglasili da od državnog tužioca očekuju da: pribavi rješenje o godišnjem odmoru za dr Kolundžić i sasluša je, da pregleda protokol izdatih ljekarskih uvjerenja za vrijeme njenog odsustva, pribavi kopije ljekarskih uvjerenja i utvrdi čiji se pečat i potpis na njima nalaze.
- Jasno je da je cilj opisanih radnji upravo bio da se zloupotrebom službenog položaja, prekoračenjem granica svog ovlašćenja ili nevršenjem svoje dužnosti pribavi sebi ili drugom korist - a na štetu ustanove kojom rukovodi, čime je počinila кrivično djelo za koje se može izreći jedna godina zatvora ili teža kazna - dodaje se u prijavi.
Oni traže da se sprovedu istražne radnje i inicira krivični postupak zbog zloupotrebe službenog položaja ili nekog drugog krivičnog djela.
Kovač je za v.d. direktorice postavljena 3. aprila ove godine. Do promjene menadžera u ovoj zdravstvenoj ustanovi došlo je po sili zakona - jer je dr Dragana Knežević stekla uslov za odlazak u penziju, pa je Ministarstvo zdravlja na tu poziciju u v.d. mandatu imenovalo Vesnu Kovač.

Zapošljeni u novljanskom DZ tvrde da je Knežević neke zlostavljala, mobingovala, prijetila, a pojedinima pravila fiktivne ugovore i druge benefite

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Tag: meta

Meta otpušta pet odsto radnika: "Otkaz će dobiti oni s najslabijim rezultatima"

Zakerberg: Vlada SAD da spriječi EU u kažnjavanju američkih tehnoloških kompanija

"Nova era" Fejsbuka i Instagrama: Zakerberg sve bliži Trampu

Meta otpušta zaposlene da bi "uskladila timove sa strateškim ciljevima"

Meta mora da se suoči s tužbama u SAD zbog zavisnosti tinejdžera od društvenih mreža

Meta zabranila ruske državne medije na svojim platformama

Meta zabranila ruske državne medije na svojim platformama

Meta će koristiti lične podatke korisnika iz Brazila da trenira vještačku inteligenciju

Mirzi Mahmutoviću dodijeljena regionalna nagrada „Dialogos“ za izuzetno dostignuće u oblasti teorije i kulture medija

Zbog poplava u Rumuniji evakuisano oko 400 ljudi

Izrael prisilno izgladnjuje ljude u Gazi

Vrhovni sud dopustio Trampu da ukine privremenu zaštitu migrantima

PRATITE TVe UŽIVO