Danska premijerka Mete Frederiksen izjavila je da ambicija američkog predsjednika Donalda Trampa da prisvoji Grenland nije nestala. Tramp već dugo želi kontrolu nad Grenlandom, autonomnim teritorijem u sastavu Danske, tvrdeći da je to nužno radi zaštite američke nacionalne bezbjednosti.
Nedavno je zaprijetio carinama evropskim zemljama koje se tomu protive, ali je kasnije povukao prijetnje i isključio vojno osvajanje najvećeg ostrva na svijetu. No, Frederiksen ne misli da je kriza prošla.
- Mislim da je želja američkog predsjednika ista. Vrlo je ozbiljan u vezi ove teme - rekla je danska premijerka na konferenciji o sigurnosti u Minhenu.
Na pitanje voditeljice panela postoji li neka cijena za koju bi Danska prodala Grenland Trampu, odgovorila je da ne postoji.&nbsp;
- Možete li odrediti cijenu za neki dio Španije? Ili za dio SAD-a? Moramo zaštititi suverene države. Moramo zaštititi pravo naroda na samoodređenje. A Grenlanđani su bili posve jasni: ne žele postati Amerikanci - istakla je Frederiksen.
Otkako je Tramp odustao od carina i vojne opcije, SAD, Danska i Grenland iza zatvorenih vrata vode razgovore o budućnosti otoka, uključujući i u Minhenu gdje su se Frederiksen i premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen jučer na marginama konferencije sastali s američkim državnim sekretarom Markom Rubiom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Frederiksen: Tramp nije odustao od Grenlanda

Danska premijerka Mete Frederiksen izjavila je da je svjetski poredak kakav je bio poznat završio i izrazila sumnju da će se vratiti. Takođe vjeruje da je 2035. prekasni rok za ponovno naoružavanje Evrope, izvještava "UATV English".
To je izjavila na javnom događaju kojem je prisustvovao grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen u Pariškom institutu za političke studije, izvještava "The Guardian".
Frederiksen je rekla da je "svjetski poredak kakav poznajemo gotov i ne mislim da će se vratiti".
Takođe je naglasila da "Rusija ne želi mir s Evropom", pozivajući EU i Sjedinjene Države da se "drže zajedno".
Komentarišući nedavne napetosti sa Sjedinjenim Državama oko Grenlanda, Frederiksen je istakla da obje strane dijele zabrinutost zbog sigurnosti na Arktiku i da će "pokušati pronaći put naprijed sa SAD-om".
Na pitanje o komentarima glavnog sekretara NATO-a Marka Rutea u vezi sa sposobnošću Evrope da se brani, rekla je da bi to bilo "izuzetno teško" s obzirom na trenutno stanje stvari.
Frederiksen je istakla da "kada pogledate obavještajne podatke, nuklearno oružje i tako dalje, zavisimo o SAD-u". Međutim, vjeruje da "možemo učiniti više od onoga što se sada javno govori".
Takođe je naglasila da ponovo naoružavanje Evrope mora biti "najvažnija stvar" za evropske čelnike, dodajući da je 2035. "prekasni" rok za taj cilj.
Kao što je ranije objavljeno, u utorak je postalo poznato da će danska premijerka Mete Frederiksen i grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen posjetiti Berlin i Pariz kako bi potražili podršku usred nedavnih izjava američkog predsjednika Donalda Trampa u vezi s arktičkim ostrvom, prenosi "UATV".

Danka premijerka: 2035. prekasni rok za naoružavanje Evrope

Danska premijerka Mete Frederiksen rekla je danas da njena zemlja ne može da pregovara o svom suverenitetu, poslije objave novog okvirnog sporazma NATO o arktičkoj bezbjednosti bez američke upotrebe sile za preuzimanje Grenlanda.
U saopštenju je ocijenika da je bezbjednost Arktika pitanje za cio NATO i da je "dobro i prirodno" da o tome razgovaraju američki predsjednik Donald Tramp i generalni sekretar NATO Mark Rute.
Frederiksen je kazala da se često čuje sa Ruteom i da je sa njim razgovarala i prije i posle njegovog jučerašnjeg sastanka sa Trampom u Davosu.
- Bezbjednost Arktika je pitanje za cio NATO. Prema tome dobro je i prirodno da se o tome takođe razgovara izmedju generalnog sekretara i predsjednik SAD. Kraljevina Danska dugo se zalagala da NATO poveća svoje angažovanje u Arktiku - piše u saopštenju, prenosi N1.
Premijerka je navela je da je danska vlada koordinisala napore sa vladom Grenlanda tokom celog procesa.
- NATO je u potpunosti upoznat sa stavom Kraljevine Danske. Možemo da razgovaramo o svim političkim pitanjima: bezbjednosti, investicijama, ekkonomiji. Ali ne možemo da razgovaramo o našem suverenitetu. Informisana sam da to nije bio slučaj - rekla je ona.

Frederiksen: Bezbjednost Arktika je pitanje za cio NATO

Grenland i Danska kategorički su odbili ponovne zahtjeve i sugestije iz Vašingtona da bi SAD mogao preuzeti kontrolu nad strateški važnim arktičkim ostrvom, naglašavajući da “Grenland nije na prodaju” i da se ni pod kojim okolnostima neće pristati na američku aneksiju.
Ovaj novi diplomatski otpor uslijedio je nakon posljednjih izjava američkog predsjednika Donalda Trampa u kojima se ponovo otvorio razgovor o mogućoj budućnosti Grenlanda pod američkim uticajem.
Vlada Grenlanda je u zvaničnom saopštenju poručila da “ne može ni pod jednim okolnostima prihvatiti prijedlog o preuzimanju ostrva”, te je ponovo istakla svoju pripadnost Kraljevini Danskoj i NATO alijansi, uz naglasak da se odbrana Grenlanda mora odvijati kroz saveznička partnerstva unutar NATO-a, a ne unilateralno.
Uoči važnih pregovora u Vašingtonu, premijer Grenlanda Jens Frederik Nilsen jasno je poručio da teritorija “ostaje u izboru Danske, a ne SAD”, uz dodatak da stanovnici Grenlanda odlučuju o svojoj budućnosti. Danska premijerka Mete Frederiksen nazvala je pritiske “neprihvatljivim” i poručila da prijetnje moraju prestati, čak i kada dolaze od tradicionalnog saveznika.
Istovremeno, danski ministar vanjskih poslova najavio je da će potpredsjednik SAD Džej-Di Vens i državni sekretar Marko Rubio ove sedmice ugostiti dansku i grenlandsku delegaciju u Vašingtonu kako bi se razgovaralo o stanju u Arktiku i budućim odnosima. Ovo je dio pokušaja da se ublaže tenzije i pronađe diplomatsko rješenje, ali i priznanje da su odnosi između saveznika pod znatnim pritiskom.

Nilsen: Biramo Dansku, ne želimo da budemo u vlasništvu SAD

Ako američki predsjednik Donald Tramp izvrši invaziju na Grenland, to će značiti kraj NATO saveza, izjavila je danska premijerka Mete Frederiksen.
Trampa, koji je prošle nedjelje pojačao priiijetnje da će preuzeti samoupravnu dansku teritoriju na Arktiku, treba shvatiti „ozbiljno kada kaže da želi Grenland“, rekla je Frederiksen u intervjuu za televizijsku stanicu TV2.
- Ali ću jasno staviti do znanja da ako SAD odluče da vojno napadnu drugu članicu NATO, onda sve prestaje, uključujući NATO, a samim tim i bezbjednost koja je uspostavljena od kraja Drugog svjetskog rata - poručila je danska premijerka.
Tramp dugo insistira da se ostrvo bogato mineralima, koje je autonomno, ali je dio Danske i stoga pripada vojnom savezu NATO, pridruži SAD, nazivajući to strateškom nužnošću i odbijajući da isključi upotrebu sile ili ekonomske prisile.
- Bavićemo se Grenlandom za oko dva mjeseca, ali hajde da o tome razgovaramo za 20 dana - rekao je Tramp, ne dajući više informacija o tome šta će se tada desiti.
Tramp je to rekao nakon što su SAD pokrenule napade na Venecuelu i uhapsile njenog predsjednika Nikolasa Madura.
Dramatičan razvoj događaja izazvao je strah širom Evrope da bi Vašington sada mogao da anektira Grenland, zbog čega su uslijedile brojne izjave da mora da se poštuje međunarodno pravo i teritorijalni integritet država.

Frederiksen: Ako Tramp izvrši invaziju na Grenland, to će značiti kraj NATO saveza

Danska premijerka Mete Frederiksen poručila je da Rusija testira Evropu, zbog čega je zajednički zadatak svih evropskih država da budu ujedinjenje, snažne da "rat protiv njih ne bude opcija".
Frederiksen je, na završnoj konferenciji za novinare poslije sedmog Samita Evropske političke zajednice, istakla da je ta zajednica formirana kao direktan odgovor na rusku invaziju Ukrajine.
- Potvrdili smo podršku Ukrajini i jasno je svima da je Rusija prijetnja, ne samo Ukrajini, već cijeloj Evropi. Vidjeli smo hibridne napade, narušavanje vazdušnog prostora država članica Evropske unije, miješanje u demokratske izbore. Rusija nas testira i više nego ikada moramo biti zajedno, snažni, kako bismo gradili snažniju i bezbjedniju Evropu - poručila je Fredriksen.
Ona je istakla da je potrebno ojačati podršku Ukrajini, oružjem, sankcijama prema Rusiji i "svi Evropljani treba da znaju da svaki dolar, euro, danska kruna, koju damo za Ukrajinu predstavlja direktnu investiciju u evropsku bezbjednost".
Na pitanje o nejedinstvu unutar EU o budućem članstvu Ukrajine jer je u ratu, danska premijerka je odgovorila da postoji evropsko jedinstvo 26 država da Ukrajina i Moldavija budu dio Unije.
- Nećemo dozvoiliti da jedna država, a ne (Viktor) Orban donosi odluke o cijeloj evropskoj budućnosti - predočila je ona, a sa njom se saglasio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Zelenski je rekao da Ukrajina ima podršku pravih partnera ne samo u EU, već i u Evropi, kojima je zahvalan.
-- Imamo problem sa Mađarskom, Viktor Orban ima izbore, a mislim da nije pametno da zbog toga blokira veliku i snažnu naciju na putu ka EU - rekao je on.

Frederiksen: Rusija nas testira i više nego ikada moramo biti zajedno

Krajnje je vrijeme da se počne sa draftovanjem nacrta ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji - ponovio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović koji prisustvuje sedmom Samitu Evropske političke zajednice u Danskoj.&nbsp;
On, kako se navodi u saopštenju, smatra da je to najvažnija poruka sa njegove strane koja će danas ići, te istakao da je ovaj samit odlična platforma za zemlje u procesu pristupanja.
- Samit je prilika da poručimo da je Crna Gora najnapredniji kandidat za članstvo u EU - poručio je Milatović uoči početka samita.
Istakao je i da je samit prilika da se razgovara o temama od zajedničkog interesa, te kazao da će pozvati evropske lidere da proces pristupanja dovedu do kraja i da ulazak Crne Gore kao 28. članice EU 2028. godine bude “svjetlo na kraju tunela” za ostale zemlje kandidate.
Predsjednik Milatović će govoriti na plenarnoj sesiji, na kojoj će se obratiti i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predsjednik Francuske Emanuel Makron, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, predsjednica Moldavije Maja Sandu, premijer Njemačke Fridrih Merc, premijer Ujedinjenog Kraljevstva Kir Starmer, premijerka Italije Đorđa Meloni, premijerka Danske Mete Frederiksen i premijer Poljske Donald Tusk - navodi se u saopštenju.
Milatović će, kako dodaju iz njegovog kabineta, govoriti i na okruglom stolu na temu ekonomske bezbjednosti Evrope.
- Na marginama Samita sastaće se i sa brojnim evropskim liderima, među kojima su premijeri Irske, Belgije, Portugala i Jermenije - najavili su u saopštenju.
Evropska politička zajednica je forum koji okuplja blizu 50 lidera zemalja Evropske unije i drugih država, s ciljem jačanja političkog dijaloga i saradnje u oblastima od zajedničkog interesa.
- Učešće na ovom događaju predstavlja odličan način za promociju i intenziviranje diplomatske kampanje Crne Gore za članstvo u EU, ali i za jačanje bilateralnih odnosa sa brojnim zemljama učesnicama - zaključili su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Milatović: Krajnje vrijeme da se počne sa draftovanjem nacrta ugovora o pristupanju Crne Gore EU

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saopštio je da je na marginama Samita Evropske političke zajednice u Tirani razgovarao sa premijerkom Danske Mete Frederiksen, gdje je poručio da je naša zemlja u završnoj fazi otvaranja ambasade Crne Gore u Danskoj, &nbsp;dodajući da je to još jedna potvrda naše spremnosti i posvećenosti da sa tom zemljom unapređujemo odnose u brojnim oblastima od obostranog interesa.
- Cijenimo podršku Danske evropskom putu Crne Gore i očekujemo snažnu saradnju tokom njihovog predsjedavanja Savjetom EU u drugoj polovini ove godine - dodao je Milatović. &nbsp;
On je kazao i da Crna Gora i Danska njeguju dobre savezničke odnose koje želimo dodatno osnažiti političkim dijalogom i ekonomskom saradnjom. &nbsp;
- &nbsp;Crnogorska dijaspora u Danskoj predstavlja značajnu sponu između naših država, igrajući važnu ulogu u promociji Crne Gore i jačanju odnosa sa Danskom - zaključio je Milatović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1923406033940033872&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Naša zemlja u završnoj fazi otvaranja ambasade Crne Gore u Danskoj

Potpredsjednik i poslanik Demokratske partije socijalista Abaz Dizdarević ocijenio je da Bošnjačka stranka nema ekskluzivno pravo da govori u ime svih Bošnjaka u Crnoj Gori, poručujući da je jedina matica Bošnjaka – Crna Gora.
Reagujući na izjavu poslanice Bošnjačke stranke Kenane Strujić Harbić da Bošnjaci Bosnu i Hercegovinu vide kao svoju matičnu državu, Dizdarević je naveo da se takav stav, čak i kada je dat kao lični osvrt utemeljen u porodičnom diskursu, suštinski suprotstavlja građanskom uređenju Crne Gore.
Kako je istakao, takve izjave legitimišu hegemonističke ideje nacionalističkih politika koje bi, kako tvrdi, za početak željele da Crna Gora bude država srpskog i crnogorskog naroda „i svih ostalih“, što bi u narednoj fazi vodilo njenoj dezintegraciji.
Dizdarević smatra da nerazumijevanje koncepta građanske države od strane visokih funkcionera Bošnjačke stranke, kao i, kako navodi, djelovanje u pravcu konfederacije nacionalnih zajednica, ukazuje na prihvatanje narativa koalicionog partnera Andrije Mandića o etnofederalizaciji Crne Gore.
– Kao što Srbi iz Crne Gore predstavljaju autohtoni narod koji vjekovima živi na ovim prostorima, a koje Mandić želi okarakterisati srpskom dijasporom, tako su i Bošnjaci u Crnoj Gori svoji na svome, bez rezervne domovine – naveo je Dizdarević.
On je istakao da su istorijski procesi i savremene granice Crne Gore oblikovali prostor koji je, kako tvrdi, vjekovno ognjište najvećeg broja Bošnjaka, te da su Bošnjaci svoju autohtonost, kulturnu i tradicionalnu posebnost ugradili u temelje crnogorske države.
Podsjetio je i da Islamska zajednica Crne Gore, kao duhovni centar Bošnjaka, ima sjedište u Podgorici, što, prema njegovim riječima, jasno govori o tome gdje je matica Bošnjaka u Crnoj Gori.
– Strujić Harbić i njeni istomišljenici iz Bošnjačke stranke mogu ovakve izjave davati u svoje ime i u ime partije kojoj pripadaju, ali nemaju ekskluzivno pravo da govore u ime svih Bošnjaka i Bošnjakinja, kojima je Crna Gora i majka i matica, i koji ne pristaju na status dijaspore u vlastitoj državi – poručio je Dizdarević.

Dizdarević: Bošnjačka stranka nema pravo da govori u ime svih Bošnjaka, jedina matica nam je Crna Gora

Emisija „Srećan dan“ na Televiziji E donosi razgovor o festivalskom životu u Crnoj Gori i ulozi koju muzički festivali imaju za izvođače i publiku. Koliko scena znači umjetnicima, a koliko emocija uživo publici – govori muzičar Bojan Delić, koji će podijeliti iskustva sa nastupa i izazove savremene muzičke scene.
U drugom dijelu emisije biće riječi o važnosti znakovnog jezika u umjetnosti i dostupnosti kulturnih sadržaja osobama sa oštećenjem sluha. O značaju inkluzije, prevoda i prisutnosti znakovnog jezika na kulturnim događajima govori Tijana Mijušković, prevoditeljka na znakovni jezik i programska koordinatorka Saveza gluvih i nagluvih Crne Gore.
U rubrici „SrećniAI“ analiziramo trend sve kraćih muzičkih numera – zašto pjesme danas traju kraće nego ikad i da li su za to odgovorni algoritmi, promjene u pažnji publike ili ubrzani tempo savremenog života.
Emisiju „Srećan dan“ gledajte od 9 do 11 sati na Televiziji E.

"Srećan dan": Od festivalske bine do inkluzivne kulture

Predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković ocijenio je tokom posjete Herceg Novom da Crna Gora prolazi kroz „šestogodišnju agoniju“ izazvanu političkom i institucionalnom nestabilnošću, te poručio da je neophodno formiranje odgovorne i državotvorne vlasti koja će stabilizovati prilike i pokrenuti ekonomski razvoj. On je danas boravio u radnoj posjeti Herceg Novom, gdje je sa građanima, članovima partije i lokalnim funkcionerima razgovarao o aktuelnoj političkoj i društvenoj situaciji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223200232_bd641b7ffd3e39e5c71685d5be901c23df0536f88fdfbdc26dd3a784c1f2016f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260223200232_bd641b7ffd3e39e5c71685d5be901c23df0536f88fdfbdc26dd3a784c1f2016f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="sastanak"> </figure>  Tom prilikom poručio je da je vrijeme da se okonča, kako je naveo, šestogodišnja agonija kroz koju Crna Gora prolazi, naglašavajući da produžena institucionalna nestabilnost usporava napredak društva i dodatno opterećuje svakodnevni život građana. – Crnoj Gori su danas, više nego ikada, potrebni odgovornost, ozbiljnost i odlučnost u vođenju državne politike. Povratak društvene i političke stabilnosti mora biti prioritet svih političkih aktera, jer bez stabilnih institucija nema ni sigurnog ambijenta za investicije, ni otvaranja novih radnih mjesta, ni unapređenja životnog standarda – istakao je Živković. On je ukazao na potrebu ubrzanog ekonomskog razvoja, jačanja domaće privrede i stvaranja preduslova za nova ulaganja, posebno u primorskim opštinama poput Herceg Novog.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223200232_b5d9dffcc5aef74094b2389e0b2e1735afd1eb2ae034a0a32ab725596d41d737.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260223200232_b5d9dffcc5aef74094b2389e0b2e1735afd1eb2ae034a0a32ab725596d41d737" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="sastanak"> </figure>  – Za takve politike potrebno je formiranje državotvorne i odgovorne vlasti koja će znati da se uhvati u koštac sa nagomilanim problemima i urušenim državnim sistemom koji ostaje iza ove vlasti, koja je poput elementarne nepogode uništila Crnu Goru od 2020. godine do danas. Takva vlast mora biti posvećena konsolidaciji političkih prilika, evropskim integracijama, vladavini prava, jačanju institucija sistema, ali prije svega povratku ozbiljnosti u državnu politiku – poručio je Živković. Zaključujući posjetu, naveo je da je, kako je kazao, vrijeme aktuelne vlasti prošlo, te da slijedi talas političkih promjena predvođen Demokratskom partijom socijalista, uz nastavak razgovora sa građanima širom Crne Gore.

Živković iz Herceg Novog: Vrijeme je da se prekine šestogodišnja agonija

Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je danas osudio Vrhovni sud Sjedinjenih Država nakon što je prošle sedmice <a href="https://www.antenam.net/clanak/sad-vrhovni-sud-ponistio-trampove-globalne-carine" target="_blank">presudio protiv njegovog sveobuhvatnog programa carina</a>, poručivši da će se okrenuti drugim carinskim ovlašćenjima i licencama, ali bez iznošenja detalja.
- Sud je takođe odobrio sve ostale carine, kojih ima mnogo, i sve se mogu koristiti na mnogo snažniji i neprijatniji način, uz pravnu sigurnost, nego carine kako su prvobitno uvedene - napisao je Tramp u objavi na društvenim mrežama.
On je u subotu rekao da će privremenu carinu od 10 odsto na uvoz u SAD iz svih zemalja povećati na 15 odsto, što je najviši nivo dozvoljen zakonom, dan nakon što je sud presudio da je prekoračio svoja predsjednička ovlašćenja kada je, pozivajući se na zakon o vanrednim ekonomskim mjerama, uveo niz viših carinskih stopa.
U današnjoj objavi Tramp je ukazao i na mogućnost korišćenja licenci za vršenje pritiska na druge države, navodeći da „nerazumljivo, prema presudi, (ja) ne mogu da im naplatim licencnu taksu – A SVE LICENCE SE NAPLAĆUJU, zašto Sjedinjene Države to ne bi mogle? Licenca se izdaje da bi se naplatila taksa! U mišljenju suda to nije objašnjeno, ali ja znam odgovor“.
Terminski ugovori na Wall Streetu i dolar pali su rano jutros usljed neizvjesnosti oko trgovinske politike SAD, dok su cijene nafte u početku oslabile zbog zabrinutosti za globalni rast i tražnju za gorivom nakon najnovijeg povećanja carina, prije nego što su se stabilizovale nakon najava planiranih razgovora između SAD i Irana.
Odluka suda i Trampovi potezi koji su uslijedili već utiču na trgovinske sporazume koje je sklopio tokom protekle godine, pri čemu je Kina pozvala Vašington da ukine carinske mjere, Evropska unija je spremna da zamrzne svoj sporazum, a Indija odgađa planirane razgovore.
Tramp je u objavi na društvenim mrežama ponovo napao sudije koje su presudile protiv njega, među kojima su bila i dvojica koje je naimenovao tokom svog prvog mandata u Bijeloj kući. U odluci koju je napisao konzervativni predsjednik suda Džon Roberts, sud je ponovo potvrdio svoje ovlašćenje da ograniči moć predsjednika.
Tramp je takođe izrazio zabrinutost da bi najviši sud mogao presuditi protiv nastojanja njegove administracije da ograniči pravo na državljanstvo po rođenju u predstojećoj odluci u tom predmetu.

Tag: mete-frederiksen