Državljanin Pakistana T.A.B. (26) uhapšen je zbog sumnje da je krijumčario migrante u rejonu Božaja.
Prethodno je, u istom slučaju, uhapšen maloljetni Pakistanac, a sinoć su policijski službenici po nalogu postupajućeg tužioca lisice na ruke stavili i njegovom sunarodniku.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmalojetni-pakistanac-uhapsen-zbog-krijumcarenja-migranata-zaobisli-granicu-na-bozaju-i-usli-u-crnu-goru-kroz-sumu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nakon prikupljenih obavještenja od T.A.B. je ubapšen zbog sumnje da je, kao saizvršilac, počinio krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi, kada su u Crnu Goru prokrijumčareni državljani Sijera Leone. 
T.A.B. i maloljetnik su, kako se sumnja, počinili ovo krivično djelo tako što su ilegalne migrante, šumskim stazama, zaobilazeći granični prelaz, prebacili u Crnu Goru za dogovoreni novčani iznos, u namjeri da im omoguće dalji tranzit ka zemljama Evropske unije.
- Službenici granične policije nastavljaju sa pojačanim nadzorom državne granice, posebno u zonama povećanog migracionog kretanja sa fokusom na sprečavanju i sankcionisanju krijumčarenja ljudi, ilegalnih prelazaka granice i drugih oblika prekograničnog kriminala, sa ciljem očuvanja unutrašnje i regionalne bezbjednosti - poručili su iz Uprave policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Uhapšen još jedan Pakistanac osumnjičen za krijumčarenje migranata u rejonu Božaja

Službenici Regionalnog centra granične bezbjednosti “Centar” i Odsjeka za suzbijanje prekograničnog kriminala sinoć su u mjestu Božaj zatekli šest stranih državljana koji su ilegalno ušli u Crnu Goru. 
S.I. (27), T.H. (22), Y.F. (31) i T.A.B. (26) – iz Sijera Leone kao i Pakistanci K.M.D. (22) i maloljetnik star 17 godina, su, kako se sumnja, prešli državnu granicu koristeći šumske staze, nakon čega su stigli u Crnu Goru, gdje ih je zaustavila granična policija.
- Kroz dalju kriminalističku obradu utvrđeno je da su pomenuta lica maloljetniku iz Pakistana dala određeni novčani iznos kako bi ih isti ilegalnim putem i pješačkim stazama prebacio u Crnu Goru, zaobilazeći granične prelaze, a zatim dalje organizovao transport prema zemljama Evropske unije - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom džavnom tužilaštvu u Podgorici maloljetni Pakistanac je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.

610x380

500x500

Malojetni Pakistanac uhapšen zbog krijumčarenja migranata: Zaobišli granicu na Božaju i ušli u Crnu Goru kroz šumu

Međunarodna organizacija za migracije (IOM) saopštila je danas da se gumeni čamac prevrnuo kod obale Libije te da se najmanje 42 migranta vode kao nestali dok se pretpostavlja da su mrtvi.
Libijske spasilačke službe pronašle su sedam preživjelih koji su plutali morem šest dana nakon što je plovilo sa 49 ljudi potonulo u blizini naftnog polja Al Buri, priobalnog postrojenja sjevero-sjeverozapadno od libijske obale.
"Ovaj tragičan događaj, koji se dogodio samo nekoliko sedmica nakon drugih smrtonosnih incidenata kod Surmana i Lampeduze, naglašava stalne opasnosti s kojima se suoštavaju migranti i izbjeglice duž Centralne mediteranske rute", navodi se u saopštenju.
IOM je naveo da su migranti iz Sudana, Nigerije, Kameruna i Somalije, piše Klix.
Libija je postala tranzitna ruta za migrante koji bježe od sukoba i siromaštva u Evropu preko Mediterana od pada diktatora Muamera Gadafija 2011. godine.
Broj migranata koji su se utopili u centralnom Mediteranu već je premašio 1.000 ove godine, podaci su IOM-a, a incident ove sedmice je "još više povećao taj broj". Podaci IOM-a pokazuju da je u cijelom Mediteranu bilo 2.452 takvih smrtnih slučajeva u 2024. godine.

Prevrnuo se čamac s migrantima kod Libije: Spasioci tragaju za 42 osobe

Iz Kine do Srbije avionom, potom do Sarajeva autobusom. Tako dvojica kineskih državljana, mladića u ranim dvadesetim godinama, opisuju svoj migrantski put. - Platio sam kartu za autobus i tako došao- rekao je za RSE Yong o tome kako je stigao iz Srbije do Sarajeva. Kineskim državljanima nije potrebna viza za boravak do 30 dana u Srbiji, dok bezvizni režim za BiH propisuje bezvizni boravak do 90 dana. Yong i Chen su u migrantskom kampu Blažuj desetak kilometara od Sarajeva. To nisu njihova prava imena jer nisu željeli da se predstave. Oni se među nekoliko stotina kineskih migranata koji su se pojavili od početka godine na zapadnobalkanskoj ruti, otvorenoj 2015. kada su stotine hiljada izbjeglica sa Bliskog istoka i Severne Afrike zbog ratova bježale u Evropu. Prema podacima Frontex-a, Evropske agencije za zaštitu granica i obale, na toj ruti je od početka godine do septembra otkriveno 482 državljana Kine u ilegalnom prelasku granica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111212110_55ead4e1b76f7f098f3c78d0f01141ca8c6773368224f50ac3fac644d17e4931.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025111212110_55ead4e1b76f7f098f3c78d0f01141ca8c6773368224f50ac3fac644d17e4931" data-rendition-name="original" width="851" height="479" loading="lazy" alt="Kineski migranti"> </figure>  A samo u posljednja tri mjeseca otkrivene su četiri grupe sa preko 50 državljana Kine u nedozvoljenom pokušaju prelaženja granice na zapadnobalkanskoj ruti. U jednom od tih pokušaja, početkom oktobra, u prevrtanju čamca na Dunavu stradao je jedan kineski državljanin. Yong i Chen, sa kojima je RSE razgovarao isred kampa Blažuj, nerado govore, pa tako ne žele ni o razlozima zbog kojih su napustili Kinu. Dvadeset jednogodišnji Yong ispričao je da razmišlja o mogućnosti odlaska u neku od zemalja Evropske unije, ali da nije pokušavao i da ne zna kako bi to uradio. - Želim da ostanem ovde i nađem posao, zaradim neki novac. Možda ću tražiti posao u nekoj prodavnici, mogao bih da radim kao trgovac- kaže Yong. Došao je iz provincije Henan, a u svojoj zemlji je radio kao dostavljač hrane. U Blažuju je sreo Chena, koji je stigao iz provincije Jiangsu. Chen je u Kini radio kao pomoćni radnik u kuhinji. Nemaju novca da plaćaju smještaj i tvrde da su im po dolasku u Bosnu nestale stvari i da su izgubili pasoše, ne želeći da govore o detaljima. Na pitanje da li su tražili pomoć od kineske ambasade zbog pasoša, kažu da to ne namjeravaju i da pomoć očekuju od Međunarodne organizacije za migracije (IOM). Njih dvojica kažu i da su u kampu upoznali još nekoliko osoba iz Kine. U prihvatnom centru Blažuj je, prema zvaničnim podacima, krajem oktobra boravilo je pet kineskih državljana. Reč je o kampu otvorenog tipa koji korisnici mogu da napuštaju kako žele. U drugom kampu Ušivak kod Sarajeva boravila su dva državljana Kine. Komesarijat za izbeglice i migracije Srbije nije odgovorio na uput RSE da li je u prihvatim kampovima i centrima za azil bilo u 2024. i 2025. kineskih državljana. Ni ambasade Kine u Beogradu i Sarajevu nisu odgovorila na upit RSE o pojavi kineskih držvljana na balkanskoj migrantskoj ruti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111212110_139580e3c76ab4dea77bea3f021ce196c6680e99011bf598693e56eef6b18085.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025111212110_139580e3c76ab4dea77bea3f021ce196c6680e99011bf598693e56eef6b18085" data-rendition-name="original" width="643" height="709" loading="lazy" alt="Balkanska ruta"> </figure>  <h2>Kako kineski migranti stižu do Balkana?</h2> Samo jedan avionski let približava državljane Kine granicama zapadnih zemalja i Evropske unije (EU). Onda iz Srbije i Bosne Hercegovine, za koje im nisu potrebne vize, pokušavaju dalje ka Zapadu. Time prisustvo kineskih migranata na zapadnobalkanskoj ruti objašnjava Radoš Đurović iz nevladinog beogradskog Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila. Srbija je bezviznim režimom otvorila vrata za državljane Kine, zemlje sa kojom tokom posljednje decenije intenzivira političku, ekonomsku i vojnu saradnju. Jedna od zemalja EU u koju pokušavaju da uđu iz Srbije i BiH je Hrvatska. U toj zemlji je namjeru za međunarodnom zaštitom u 2024. izrazilo 454 državljana Kine, a u devet mjeseci 2025. njih 377. - Svi su oni pristigli iz Bosne i Hercegovine i Srbije zlorabeći bezvizni režim u tim državama- navelo je za RSE Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske. MUP Srbije nije odgovorio na upit RSE koliko je tokom 2025. evidentirano državljana Kine u nedozvoljenom prelasku granice. Dok je prema podacima Granične policije BiH samo od jula spriječeno krijumčarenje više od 140 stranih državljana, uglavnom, u pokušaju prelaska granice prema Hrvatskoj. Među njima je najviše bilo državljana Kine, Egipta, Maroka, Bangladeša i Pakistana. Preko milion Kineza tražilo je azil u inostranstvu između 2012. i 2024. godine, pokazaju podaci Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR). Iako su Sjedinjene Države njihov primarni cilj, očito je da je jedan broj kineskih migranata želi da stigne do Evrope. Laura Hart (Harth) iz međunarodne organizacije za ljudska prava Safeguard Defenders, kaže za RSE da bi balkanska ruta, slično rutama ilegalne imigracije u SAD, mogla biti korišćena kao probna putanja. - Za one koji žele da stignu do Evrope preko ilegalnih migracionih puteva, posebno uz opasno učešće mreža trgovine ljudima- dodala je. Upravo zbog eksploatacije zapadnobalkanske rute za ilegalnu migraciju, Velika Britanija je sredinom oktobra uvela sankcije balkanskim kriminalnim grupama zbog prodaje lažnih pasoša koji se koriste u trgovini ljudima, kao i za nekoliko osoba umiješanih u finansiranje ilegalnih migracija. Istovremeno su britanski službenici za bezbjednost granice raspoređeni prvi put na Balkanu u cilju razbijanja mreža koje krijumčare migrante u Veliku Britaniju. Britanska vlada je navela u saopštenju da je omela ključni put za ilegalnu migraciju u Veliku Britaniju "sankcionisanjem bandi koje eksploatišu rutu Zapadnog Balkana i finansijera koji snabdijevaju opremu za male čamce". U Frontex-u, međutim, kažu da je u 2024. na zapadnobalkanskoj ruti zabilježen nagli pad ilegalnih prelazaka za 78 odsto nakon snažnih napora zemalja regiona da zaustave tok. - Ovaj trend pada nastavlja se i tokom ove godine sa padom otkrivanja ilegalnih prelazaka granice od 47 odsto u prvih devet mjeseci u poređenju sa istim periodom prošle godine- dodaje se u odgovoru Frontex-a za RSE.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111212110_b18d33bcc1378b1965df9be871e1b2b4806ec647e38a1d5c12bf17ea1a41f196.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025111212110_b18d33bcc1378b1965df9be871e1b2b4806ec647e38a1d5c12bf17ea1a41f196" data-rendition-name="original" width="677" height="288" loading="lazy" alt="Zapadnobalkanska ruta"> </figure>  Fronteks je raspoređivanjem svojih pripadnika na granicama BiH krajem oktobra, kompletirao svoje prisustvo u svim zemljama Zapadnog Balkana sa ciljem jačanja kontrole granica i borbe protiv ilegalnih migracija. Evropski komesar za unutrašnje poslove i migracije Magnus Bruner rekao je tada da to doprinosi smanjenju ilegalnih prelazaka granice za više od 90 odsto u protekle tri godine. &nbsp; <h2>Šta govore brojke u Srbiji i BiH?</h2> Nikola Kovačević iz nevladinog Centra za istraživanje i razvoj društva (IDEAS) kaže da kineski državljani nisu neuobičajeni ni kao turisti u Srbiji, ali ni kao ljudi koji dolaze kako bi dalje migrirali ka Evropi. - Moj indikator je broj Kineza koji traže azil u Srbiji koji je porastao u zadnje dvije godine. To je nekoliko ljudi, ali prije ih nije bilo uopšte.- kaže on upitan o kineskim migrantima na balkanskoj ruti. Kovačević kaže da je prema podacima MUP-a Srbije u prvih devet mjeseci 2025. bilo tri zahtjeva za azil kineskih državljana, a u prethodnoj godini jedan. Prema tim podacima, kako dodaje, namjeru za traženje azila u 2022. izrazilo je troje kineskih državljana, u 2023 – osmoro, 2024 – troje i do septembra 2025 – petoro. U Migracionom profilu Srbije za 2024. navodi se i da je u 2024. za 27 državljana Kine izrečena mjera udaljenja sa teritorije Srbije. U tom zvaničnom dokumentu, kao najčešći razlozi za udaljenje stranaca navode se nezakoniti prelasci granice, čak 72,8 odsto. Radoš Đurović, čija organizacija pomaže tražiocima azila, kaže da se ne susreću često sa državljanima Kine. - To znači tokom godine nekoliko slučaja, a Centar radi sa preko 2.500 ljudi godišnje, što ne znači da tih ljudi nema. Oni ne moraju da dođu u kontakt sa nama ako je krijumčarenje uspješno. Izuzetno rijetko se ljudi iz Kine nađu u centrima za prihvat- objasnio je. Prema podacima Ministarstva sigurnosti BiH posljednje dvije godine raste broj kineskih državljana koji su otkriveni u nezakonitom prelasku granice. Od dvoje u 2023. taj broj se popeo na 151 u 2024. Retko ko od njih iskazuje namjeru za azil u BiH, pa je tako tokom 2024. godine od 21.489 migranata koji su iskazali namjeru za azil bilo tri državljanina Kine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111212110_36051bfc461cf86d92e57b1528d933cdb99660b2cda7f5087891b5e69c4644ad.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025111212110_36051bfc461cf86d92e57b1528d933cdb99660b2cda7f5087891b5e69c4644ad" data-rendition-name="original" width="692" height="641" loading="lazy" alt="Kineski državljani u BIH"> </figure>  <h2>Sa migrantima dolaze i kriminalne grupe</h2> - Ono što smo mi primijetili u posljednje vrijeme je da s migrantima dolaze i kriminalne grupe- rekao je za RSE Samir Avdibegović iz udruženja Vaša prava, koje pruža pravnu pomoć migrantima. On podjseća na slučaj Yonga Zhanga (42), koga je Sud BiH 15. oktobra prvostepeno osudio na deset mjeseci zatvora zbog međunarodnog navođenja na prostituciju. Osuđen je zbog navođenja i podsticanja prostitucije uglavnom državljanki Kine u Mostaru, Sarajevu, Doboju i Banja Luci i vršenja prevoza iz Srbije u BiH. U Srbiji su, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u 2024. identifikovane dvije žrtve trgovine ljudima koje imaju državljanstvo Kine. Zapadnobalkanski koridor se pominje i u saopštenju Europola, policijske agencije EU, iz januara kada je objavljeno razbijanje sofisticirane kineske kriminalne mreže. Ta mreža je bila uključena u iregularnu imigraciju i trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije. U racijama u Barseloni, Madridu i Toledu u Španiji, kao u Zagrebu u Hrvatskoj uhapšeno je 30 ljudi, uključujući vođe kriminalne mreže. U saopštenju je navedeno da je koristeći zapadnobalkanski koridor, krijumčarska grupa sarađivala sa lokalnim posrednicima i vozačima kako bi iregularno transportovali žrtve u EU. <h2>Zašto Kinezi sve više traže azil?</h2> Prema podacima UNHCR-a broj tražilaca azila iz Kine povećao se 11 puta od 2012. kada je na vlast došao Si Đinping, koji se smatra najmoćnijim kineskim liderom u posljednjih nekoliko decenija. Kada je došao na vlast za Đinpinga se smatralo da će zemlji donijeti reforme, danas ga kritičari optužuju da stvara totalitarnu državu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111212114_d42d0b06860ebd9798ba83ac37497b2f36f765b0902750506059ea33b378b6f0.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025111212114_d42d0b06860ebd9798ba83ac37497b2f36f765b0902750506059ea33b378b6f0" data-rendition-name="original" width="678" height="448" loading="lazy" alt="državljani Kine"> </figure>  Organizacija Safeguard defenders navodi da je samo u 2022. godini, broj kineskih tražilaca azila u inostranstvu bio isti kao i tokom cijele desetogodišnje ere Hu Đintaoa. Aktivistkinja ove organizacije Laura Hart kaže za RSE da pored rastućeg represivnog okruženja, posebno prema etničkim i vjerskim manjinama, treba uzeti u obzir i druge faktore. - Pad domaće ekonomije u Kini, sve niža društvena mobilnost i gotovo nemogućnost traženja pravne zaštite za uobičajene probleme kao što su nezakonito prisvajanje zemljišta, neisplaćene plate i korumpirani zvaničnici- navela je. <h2>Gdje kineski državljani najviše traže azil?</h2> Prema podacima UNHCR-a u 2024. kineski državljani su najviše zahtjeva za azil podnijeli u Sjedinjenim Država, skoro 148.000. Potom Australiji, gdje ih je bilo oko 14.000, pa u Kanadi skoro 5.000. U Evropi su kineski državljani azil najviše tražili u Velikoj Britaniji – njih skoro 2.500, zatim Italiji – preko 2.000 i Nemačkoj – preko 1.200.

Zapadnobalkanska ruta – novi put za kineske migrante ka Zapadu

Evropska komisija saopštila je danas da će Italija, Španija, Grčka i Kipar dobiti pomoć za preseljenje najmanje 30.000 tražilaca azila i time ublažiti "migracioni pritisak" na te zemlje.
Ta odluka će pokrenuti osjetljive pregovore između 27 zemalja članica Evropske unije (EU), od kojih mnoge nerado žele da prihvate migrante.
EU je 2024. godine usvojila reformu svoje politike o migracijama i azilu, koja će uskoro stupiti na snagu.
Ključni element je novi sistem "solidarnosti" usmjeren na pomoć mediteranskim zemljama koje Brisel smatra pod "migracionim pritiskom".
Ostale zemlje će morati ili da prime neke od tražilaca azila iz tih zemalja ili da im pruže finansijsku pomoć od 20.000 eura po migrantu.
Države članice su pokušale da utiču na odluku Komisije, koja je odložila njeno objavljivanje za mjesec.
- Grčka i Kipar su pod intenzivnim migracionim pritiskom zbog nesrazmjernog broja dolazaka tokom prošle godine - navela je Evropska komisija.
Dodala je da su Španija i Italija takođe pod intenzivnim migracionim pritiskom zbog nesrazmjernog broja dolazaka poslije operacija potrage i spasavanja na moru.
Ta odluka će poslužiti kao osnova za pregovore između država članica o dodatnom broju tražilaca azila koje je svaka spremna da primi ili o iznosu finansijske pomoći koju je spremna da pruži.
Neke zemlje su već ranije najavile da neće prihvatiti nikoga u okviru ove šeme i da će se ograničiti na pružanje finansijske pomoći.
Očekuje se da će najmanje 30.000 migranata biti "preseljeno" svake godine u okviru novog sistema.
Konačan broj tek treba da se utvrdi, a odluka o tome ko će gdje ići mora da bude donijeta do kraja decembra.

1250x600

1084x550

Četiri zemlje Evropske unije će dobiti pomoć za preseljenje migranata

Najmanje jedna osoba je poginula nakon što je potonuo brod koji je prevozio oko 90 migranata kod morske granice između Malezije i Tajlanda, objavila je danas malezijska policija, navodeći da traže još dva nestala broda.
Nesreća se dogodila u blizini tajlandskog ostrva Tarutao, sjeverno od Langkavija, malezijskog turističkog područja.
Šef regionalne policije Adzli Abu Shah rekao je lokalnim medijima da se brod navodno prevrnuo prije tri dana,prenosi Hina.&nbsp;
On je rekao da prvi rezultati istrage ukazuju na to da se skupina od 300 ilegalnih migranata iz Burme prvo ukrcala na veliki brod koji ih je odveo blizu Malezije, a kako su se približavali granici naređeno im je da se podijele u tri manja broda, od kojih je svaki prevozio &nbsp;oko100 ljudi.
- Za sada je pronađeno je 11 osoba, uključujući jedno tijelo - rekao je šef pomorske uprave savezne države Kedah Romli Mustafa upozorivši da bi se na moru mogle pronaći i druge žrtve.&nbsp;
Malezija prihvata hiljade migranata koji dolaze iz siromašnijih azijskih zemalja, od kojih su mnogi bez papira i rade u građevinarstvu ili poljoprivredi, a takvi prelasci često su opasni i završavali su brodolomom.

Potonuo brod sa 90 migranata između Malezije i Tajlanda

Jasmina Beharovic

Lani identifikovano 28 žrtava trgovine ljudima, za četiri godine sedam osuđujućih presuda, žrtve bez odštete

Izjave predsjednika Crne Gore osim što nanose štetu institucionalnoj stabilnosti, ne doprinose ni očuvanju dobrih i prijateljskih odnosa Crne Gore sa Turskom i Velikom Britanijom - ocijenili su u kabinetu premijera Milojka Spajića nakon što je Jakov Milatović poručio da Crna Gora ne smije postati prihvatni centar za tuđe migracione probleme, te da sa posebnom zabrinutošću gleda na izjavu da je Vlada spremna da razmotri mogućnost da prihvati migrante koji su vraćani iz Ujedinjenog Kraljevstva u zamjenu za investicije iz te zemlje.
U Spajićevom kabinetu podvlače da posebno zabrinjava to što takve izjave mogu izazvati i diplomatske nesporazume.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-crna-gora-ne-smije-postati-prihvatni-centar-za-tude-migracione-probleme&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Današnja izjava predsjednika Milatovića dio je očigledne dezinformacione kampanje usmjerene na širenje lažnih vijesti i izazivanje panike - ocijenili su oni.
Kažu da, shodno tome smatraju svojom obavezom da reaguju i informišu javnost da Crna Gora neće, ni po koju cijenu, prihvatati migrante iz Velike Britanije.
- Takođe, kao buduća članica Evropske unije, i u pitanjima migracija, Crna Gora ostaje posvećena poštovanju svih obaveza koje proizilaze iz procesa evropske integracije i poštovanja međunarodnog prava - zaključili su u reagovanju.

Spajićev kabinet: Milatovićeva izjava dio očigledne dezinformacione kampanje usmjerene na širenje lažnih vijesti i izazivanje panike

Italijanska obalska straža saopštila je da je spasila 91 osobu sa broda koji je prevozio migrante, a koji je plutao kod ostrva Lampeduza.
- Tokom inspekcije područja ispod mosta pronađeni su drugi migranti u teškom stanju i dva tijela, oba muškarci - navodi se u saopštenju.
Preživjeli - 85 muškaraca, jedna žena i petoro njih za koje se pretpostavlja da su maloljetnici - iskrcani su, a neki su helikopterom prevezeni u bolnicu.
Italijanska novinska agencija Ansa izvijestila je da su dva migranta preminula nakon udisanja benzina ispod mosta, dok je 14 migranata u teškom stanju. Migranti su bili iz Pakistana, Eritreje i Somalije.

Italijanska obalska straža spasila desetine migranata, dvoje poginulo

Više od 100.000 građana hodali su danas centrom Londona noseći britanske i engleske zastave na protestu koji je organizovao antiimigrantski i antiislamski aktivista Tomi Robinson.
Demonstranti su nosili britanske zastave i crveno-bijeli krst svetog Jurja, dok su drugi donijeli američke i izraelske zastave te nosili kape MAGA američkog predsjednika Donalda Trampa.
Uzvikivali su slogane kojima su kritikovali premijera Kira Starmera i nosili transparente, uključujući i neke na kojima je pisalo "pošaljite ih kući".
Neki učesnici doveli su djecu.
Robinsona navodno podržava Elon Mask
Robinson je protest Unite the Kingdom nazvao proslavom slobode govora.
- Stotine hiljada ljudi već pune ulice centralnog Londona dok se ujedinjujemo kao jedno za naše slobode - rekao je Robinson na X-u.
Robinson opisuje sebe kao novinara koji razotkriva državne nepravde i među svoje pristalice ubraja američkog milijardera Elona Maska.
Najveća britanska antiimigrantska politička stranka, Reform UK, koja je posljednjih mjeseci bila na vrhu anketa, drži se podalje od Robinsona koji ima nekoliko krivičnih presuda.
- Želimo našu zemlju natrag, želimo da se naša sloboda govora vrati na pravi put - rekla je Sandra Mitchell koja podržava skup.
-Moraju zaustaviti ilegalne migracije u ovu zemlju. Vjerujemo u Tomija - dodala je.
Policija je saopštila da je na Robinsonovom maršu pod nazivom "Ujedinimo kraljevstvo" učestvovalo oko 110.000 ljudi, dok se u blizini okupilo oko 5.000 kontrademonstranata na protestu "Ustanimo protiv rasizma".&nbsp;

U Londonu veliki protest protiv migranata: Želimo našu zemlju natrag

Inspektor i njegova supruga uhapšeni su zbog sumnje da su pronevjerili više od milion eura parking automata u malom njemačkom gradu.
Vjeruje se da je neimenovani opštinski inspektor u više navrata uzimao kovanice iz automata za parking u Kemptenu i stavljao ih na bankovne račune kojima je njegova supruga imala pristup, navodi se u saopćenju lokalne policije, piše BBC.
Inspektor se suočava s optužbama u vezi sa 720 incidenata krađe, dok se njegova supruga suočava s optužbama za pomaganje i podržavanje krađe, takođe u 720 slučajeva.
Gradonačelnik Kemptena Thomas Kiechle rekao je da je zapanjen i užasnut ovim događajem.
U oktobru je javno tužilaštvo u Kemptenu obaviješteno da je novac više puta polagan na nekoliko bankovnih računa.
Policija je potom pretresla poslovne prostorije te su u ranim jutarnjim satima 24. novembra uhapšeni 40-godišnji muškarac i 38-godišnja žena.
Sada se nalaze u odvojenim pritvorskim centrima.
Nije jasno koliko je vremena trebalo paru da sakupi tu sumu.
Kempten je jedno od najstarijih naselja u Njemačkoj. Smješten na jugu zemlje, podno brda Allgäua i ima oko 70.000 stanovnika.

Inspektor i njegova supruga iz automata za parking ukrali više od milion eura

Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, u kratkom roku su rasvijetlili slučaj jučerašnjeg požara u Ulici IV proleterske i uhapsili osumnjičenu L.K. (51), saopšteno je iz Uprave policije.
– Sinoć, oko 20.20 časova, policiji je prijavljeno da je došlo do požara u jednoj kući u Ulici IV proleterske, odakle se vatra velikom brzinom proširila na okolne objekte i zahvatila ukupno osam stambenih jedinica – navode iz policije.
Službenici su, kako dodaju, odmah preduzeli niz hitnih mjera i obavijestili tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koji je izašao na lice mjesta i naložio sprovođenje uviđaja u prisustvu vještaka za požare, eksplozije i havarije, kao i prikupljanje obavještenja o okolnostima događaja.
– Nakon sprovedenih aktivnosti policije i prikupljenih informacija, tužilac je naložio da se L.K. liši slobode zbog postojanja sumnje da je izvršila krivično djelo izazivanje opšte opasnosti – saopšteno je iz Uprave policije.
Dalje mjere i radnje u ovom predmetu su u toku.

Uhapšena osumnjičena za izazivanje požara u Podgorici: Vatra zahvatila osam kuća

&nbsp;Izgubljeni sporovi u prvoj polovini godine državu su koštali gotovo deset miliona EUR, pokazuju izvještaji Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore (ZIPI).
U izvještaju za drug kvartal se navodi da je iz državnog trezora od 1. aprila do 30. juna isplaćeno 4,7 miliona EUR po osnovu izvršnih presuda i prinudne naplate zbog nepostupanja državnih organa po rješenjima izvršitelja za neizvršena rješenja i neplaćene fakture, prenosi Pobjeda.
Time je, zajedno sa prvim kvartalom, u prvih šest mjeseci ovaj iznos dostigao gotovo deset miliona EUR, imajući u vidu da je do kraja marta po istom osnovu iz budžeta isplaćeno 5,2 miliona EUR. Tokom prošle godine iz državne kase se po tim osnovima odlilo 18,8 miliona EUR.
U izvještaju zaštitnice Bojane Ćirović navodi se i da je tokom drugog kvartala postignut uspjeh u sporovima ukupne vrijednosti 2,24 miliona EUR, dok je u prvom kvartalu ta vrijednost iznosila 164,3 miliona EUR, od čega se najveći dio odnosi na izgubljen spor Montenegro Airlinesa čija je stečajna uprava tražila da im se isplati 100 miliona EUR po osnovu ranijeg Zakona o konsolidaciji.&nbsp;
Od aprila do kraja juna pristiglo je ukupno 4,25 hiljada raznih predmeta, među kojima 540 tužbi i 2,55 hiljada izvršenja.
Ćirović je i u tom izvještaju ukazala da državni organi neizvršavanjem pravosnažnih rješenja o nagradama advokatima, vještacima i tumačima prave značajnu štetu po budžet imajući u vidu da se ta sredstva prinudno naplaćuju. Osim toga, organi i dalje ne izmiruju uredno obaveze na osnovu faktura, kojima i ne prigovaraju, već dopuštaju da se i one prinudno naplaćuju i time stvaraju dodatni trošak.&nbsp;
Tužbe zaposlenih u javnoj upravi i dalje redovno pristižu, a i u drugom kvartalu u tome prednjače pripadnici vojske i policije.
Ona je navela i da se u postupcima koji se vode pred Upravnim sudom, a u kojima organe zastupaju njihovu službenici, ne izmiruju dosuđeni troškovi, te da ZIPI o tome ima tek informaciju kada se pokrene prinudna naplata.
U izvještaju se navodi i da je Vrhovni sud potvrdio nižestepene presude kojima je odbijeno preko 100 tužbi koje su protiv države pokrenute od 2012. do 2018. godine za naknadu štete zbog plavljenja rijeke Zete.
Upućena je i kritika na račun stava Vijeća Vrhovnog suda kojim se javnopravnim organima daje mogućnost da zaključuju ugovore sa advokatskim kancelarijama da ih zastupaju pred Upravnom sudom.
- Ovakvim postupanjem Vrhovni sud je obesmislio odredbe Zakona o upravnom sporu i uputio državne organe na nezakonito postupanje. Intencija zakonodavca nije bila da olakša posao Zaštitniku, a da državni organi angažuju advokate, već je tim državnim organima sa namjerom neposrednog učešća kao donosioca odluke dato svojstvo stranke, ali ne i svojstvo pravnog lica, što je Vrhovni sud previdio - navodi se u izvještaju uz napomenu da će se protiv takvih odluka žaliti Ustavnom sudu.
ZIPI je u drugom kvartalu naplatio po osnovu troškova dobijenih sporova 55,5 hiljada EUR, dok je u prvom kvartalu taj iznos bio 116,3 hiljade EUR.
Među dobijenim sporovima se u izvještaju ukazuje na tužbu protiv Crnogorske plovidbe kojom je potvrđen tužbeni zahtjev države da se održi na snazi platni nalog na osnovu kojeg je ova kompanija dužna da državi isplati 2,23 miliona EUR. Tokom drugog kvartala država je izgubila tri spora po osnovu faktičke eksproprijacije čija ukupna vrijednost premašuje milion EUR. Zajedno sa opštinom Ulcinj je obavezana da u dva predmeta isplati preko 735 hiljada, odnosno preko 290 hiljada EUR, dok sa opštinom Kotor solidardno treba da isplati 76,1 hiljadu za eksproprijaciju.&nbsp;
Troškovi telefoniranja tokom 2023. godine državu su koštali 422,8 hiljada, što je Crnogorski Telekom izdejstvovao kroz postupak izvršenja, imajući u vidu da je Privredni sud odbio prigovor države kao neosnovan.
Ćirović je u ranijim izvještajima iskazivala sumnju da se iza tolikih troškova sporova potencijalno krije i nesavjesan rad, ukazujući da bi državni organi trebalo što prije da utvrde uzroke i sprovedu mjere za suzbijanje takvog ponašanja.

Izgubljeni sporovi državu koštali gotovo deset miliona EUR

Dotrajao uređaj za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici kada se sanira, može biti u pogonu najviše dvije godine i zato je neophodno što prije realizovati projekat izgradnje novog postrojenja koje je planirano u Botunu, poručuje direktor Podgoričkog vodovoda Aleksandar Nišavić.&nbsp;
Postoji realna opasnost da se sve otpadne vode glavnog grada zbog dotrajalosti uređaja za prečišćavanje izliju u rijeku Moraču, upozorava direktor Podgoričkog vodovoda i kanalizacije Aleksandar Nišavić.
- Već ima određenih pukotina na veoma osjetljivoj i važnoj opremi. To onako dovodi situaciju na jedan alarmantan nivo i negdje nas vodi u tom pravcu da bi u narednom periodu, ukoliko se ne izvrši određena sanacija, moglo doći do pucanja samih digestora i do nepovoljne situacije u kojoj bi postrojenje moralo stane sa radom. Iz tog razloga smo odradili neophodne korake, uradili elaborat snimanja analize, tih pukotina i opredijelili određena sredstva kako bi sanirali i u nekom, da kažem, kratkom roku produžili vijek rada ovog postrojenja, ali svakako to je minimalan period i zaista je iz tog razloga neophodno početi sa realizacijom projekta gradnje novog postrojenja - rekao je Nišavić.
Kaže da bi postrojenje onda moglo da radi dvije ili tri godine, a nakon toga ne bi moglo da se garantuje.
- Već bi se sve otpadne vode bez ikakvog tretmana izlivale u samu rijeku Moraču, što je od današnjeg trenutnog stanja koje je alarmantno, još gori scenarij - kazao je Nišavić.

Nišavić: Postoji realna opasnost da se sve otpadne vode glavnog grada izliju u Moraču

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić optužio je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je "otuđio" skaj materijal iz kancelarije Saše Čađenovića.
-To je bilo 2021. godine, cilj je bio da se Čađenović optuži za skrivanje i utre put da je postao član kriminalne organizacije - kazao je Katnić.
Njegov branilac, advokat Ljubomir Raković kazao je da Katnić naveo da u spisima predmeta postoje dokazi iz kojih proizilazi da je Saša Čađenović bio jedini kome je dostavljen obavještajni paket Europola i da su se ti podaci nalazili u njegovoj kancelariji odakle su i otuđeni s ciljem da se dostave određenim medijima, što je i učinjeno.
- Katnić je zatražio da se u svojstvu svjedoka sasluša glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i da se izjasni o curenju svih skaj komunikacija i njihovom objavljivanju u medijima, što je bio razlog za prekid saradnje fracuskih nadležnih organa sa Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore - kazao je Raković.
On je dodao da je Katnić &nbsp;istakao da je tužilac Šoškić bio taj koji je dostavio podatke određenim medijima u Crnoj Gori, da bi mu na taj način nanio štetu i pripremio teren za njegovo hapšenje.

Raković: Katnić je ukazao da je Šoškić otuđio skaj komunikacije iz Čađenoviće kancelarije, dao ih medijima i tako pripremio teren za hapšenje

Bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katnić niko nije mogao da bude šef, niti da izdaje naređenja - kazao je u Višem sudu nekada prvi čovjek Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.
On je ovo odgovorio na pitanje nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koji se, optužnicom SDT-a, tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član navodno bio Katnić. U ovom postupku sudi se i suspendovnom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću. Oni se terete da su svoje službene položaje podredili kavačkom mafijaškom klanu.
Svjedok Radonjić kazao je da Katnića poznaje od 2016. godine i da "subjektivno ne može da doživi da je Katniću &nbsp;neko šef".
- Njemu niko ne može da izdaje naređenja..Ne može ni u porodici da mu bude šef - to je moje mišljenje kazao je Radonjić.
On je bio kategoričan da nikada od Katnić nije dobio neki nezakoniti nalog, da neku osobu ne procesuira ili da neko treba da bude privilegovan.
- Svakodnevno sam imao komunikaciju sa njim. Upravo je on forsirao da prikupljamo podatke, da se što više osoba obuhvati pretkrivičnim postupkom - kazao je Radonjić.
Objasnio je da kada je formirano Specijalno policijsko odjeljenje - 2016. bilo 20 službenika i da su 2018. godine proširili tim sa još deset službenika.
Formiranjem Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala na čijem čelu je bio Zoran Lazović, prema riječima svjedoka, dobili su veliko pojačanje u borbi protiv organizovnog kriminala.
U tom sektoru su, kako kaže Radonjić, bili najbolji i najiskusniji operativci &nbsp;među kojima su Milorad Žižić, Dejan Knežević...
Na pitanje Katnićevog branioca, advokata Ljubomira Rakovića svjedok je kazao da 2017/2018. nijesu raspolagali informacijama da je Ljubo Milović član kavačke kriminalne grupe.
Radonjić zna da je Milović bio policajac i da je čuo da ima neke konekcije sa Rusima u "vezi nepokretnosti i da posreduje u kupovini banke".
-Imao sam kontakte sa mnogim rukovodioca stranih službi i nikada nijesam dobio informaciju o Miloviću - kazao je Radonjić.
Nakon promjene vlasti kada je ušao u uži zbor za direktora policije Radonjić je naveo da nije "odgovarao određenim strukturama i malo po malo su ga izolovali i poslali kući".
On je na pitanje Lazovića kazao da se bivši pomoćnika direktora nikada nije interesovanje ni za jedan predmet.
- Kolega Lazović se nije miješao u rad SPO, niti je bila ugrožena autonomija koju sam imao sa SDT-om. &nbsp;Pojedini prije njega su znali da budu "napadni" - rekao je Radonjić.
Za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, kako je naveo, prvi put je čuo kada su stigli u Crnu Goru. Nije imao saznanja da su u našoj državi počinili krivično djelo.
- Tokom moga rada imao sam stalne kontakte sa starješinama iz bezbjedbosnog sektora iz Srbije i nikada mi ih nijesu pomenuli - istakao je Radonjić.
On je dodao da je spriječena njihova likvidacija i da je ta akcija vođena profesionalno uz konstataciju " da nema što da doda, niti da oduzme".
- Rukovodilac akcije je bio iskusni operativac Milorad Žižić - kazao je Radonjić.
Nekadašnji službenik SPO i bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Dalibor Šaban je ispričao da ga je Radonjić obavijestio da je u SPO došla osoba koja ima saznanja o organizovanim kriminalnim grupama.
U prostorije je došao Ivan Milović i, prema riječima Šabana, ispričao je da se osjeća ugroženo od grupe sa kojom je ranije sarađivao.
- Iznio je neke informacije o krijumčarenju droge u Crnoj Gori i to je bilo ono što je on čuo, u čemu nije učestvovao. Lično je, kako je naveo učestvovao u krivičnim dijelima u Francuskoj - ispričao je Šaban.
Kada su završili razgovor Šaban je o tome obavijestio Radonjića koji je dao nalog za mjere tajnog nadzora za Ljuba Milovića, Ivana Stamatovića i Miloša Mišurovića.&nbsp;
Te mjere nijesu dale rezultat jer, prema riječima svjedoka, nijesu dovele do osnovane sumnje da je neko počinio krivično djelo.
Šaban je ukazao da su se francuski istražitelji interesovali za krivična djela počinjena na njihovoj teritoriji i Ivanu Miloviću je bio ponuđen status svjedoka saradnika ali je "odustao od svega".
Šaban je odgovarajući na pitanje Lazovića kazao da nikada nije čuo da se bivši pomoćnik direktora interesovao za bilo koji predmet ili da je nekog pokušao privilegovati.
Svjedok Zdravko Nedović, koji je radio na imanju porodice Lazović u Bijelom Polju, potvrdio navode Lazovića da je imanje u Bijelom Polju naslijedio od oca 2012. godine.
Na tom imanju Nedović je radio fizičke poslove za dnevnicu od 20 eura. Uzgaja se povrće, a od šljiva i jabuka, kako je ispričao, pekli su veliku količinu rakije, a držali su i ovce, kokoške i svinje.
- Sve fizičke poslove tokom vikenda i praznika Lazović je radio sa mnom - ispričao je Nedović.
On je na pitanje advokata Nikole Martinovića rekao da bude oko 38 tona šljiva i 20 tona jabuka i da se od tog voća peče rakija.
Martinović je konstatovao da je samo od prodaje rakije mogao prihodovati od 20.000 do 80.000 eura u posljednjih 10 godina.
Suđenje se nastavlja 2. decembra kada će svjedok Radonjić odgovarati na pitanja Katnića. Sudija Veljko Radovanović kazao je da će pozivi za saslušanje biti poslati Sanji Jovićević i Nikoli Janičiću.

Radonjić: Katniću niko nije mogao biti šef, nikada od njega nijesam dobio nezakoniti nalog

,,Dvadeseti novembar je jedan od najtragičnijih dana u Pljevljima i zbog poštovanja prema civilnim žrtvama i njihovim porodicama, ne prisustvujem Danu opštine“. Ako ste povjerovali da je ovu rečenicu izgovorio neki Pljevljak, u namjeri da podsjeti na tragično vrijeme Drugog svjetskog rata kada su, prvo Italijani i četnici, a potom Njemci, četnici i balisti, činili zločine – nijeste pogodili. Opet, ako ste pomislili da se danas javno prisjetio mučne ‘43. godine kada su četnici Pavla Đurišića i Draže Mihailovića u pljevaljskom srezu za samo četiri krvava februarska dana ubili 678 ljudi, uglavnom muslimana - od čega dvjesta đece u dobi do osam godina – opet ste pogriješili. Citat s početka je ponosno vlasništvo Daria Vraneša, predsjednika opštine Pljevlja. Iako je prethodne dvije godine uredno obilježavao Dan opštine, Vraneš je ove naprasno ustanovio da mu je Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu - i mučan i tragičan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine "> <figcaption>VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ANTIFAŠISTIČKA I PROFAŠISTIČKA CRNA GORA I još se, veli Vraneš, njegovim obilježavanjem prave podjele u narodu. Ali ne na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, kako lažno govori Vraneš. Dan oslobođenja Pljevalja pravi podjelu na one koji podržavaju antifašizam i one koji bi da vaskrsavaju fašizam; pravi razdjelnicu između dobra i zla.&nbsp; Dario Vraneš ne krije da je na ovoj drugoj, mračnoj strani, na strani četničkih koljača. I valjda je zato u kabinetu, odmah iza svoje fotelje, postavio statuetu Draže Mihailovića, da svima pokaže kome se divi i za što se zalaže. Da mu može biti, vjerovatno bi u zgradu opštine - ili možda ispred zgrade - postavio i onaj veliki kip četničkog koljača Pavlja Đurišića.&nbsp; Sramota je današnje Crne Gore da je na čelu Pljevalja, jednog od najvećih crnogorskih gradova, čovjek koji ne poštuje sjene boraca koji su pali u borbi protiv fašizma i nacizma tokom Drugog svjetskog rata; junaka koji su svijetu pokazali snagu crnogorske zvijezde petokrake... Ali, to je crnogorska realnost: u vrhu vlasti, ne samo Pljevalja, ne samo Nikšića, već države Crne Gore nalaze se ljudi koji ne poštuju ni crnogorski 13. jul, ni vrijednosti antifašističke Crne Gore iz Drugog svjetskog rata. Niti žele da poštuju crnogorsku istoriju. POČASNA STRAŽA NA STRAŽICI&nbsp; ,,Pred veličinom vaše žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo: vječna vam hvala drugovi.“ Tako je 21. decembra 1941, samo dvadeset dana nakon traumatične Pljevaljske bitke Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru i Boku odao pomen palim borcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38" data-rendition-name="original" width="512" height="615" loading="lazy" alt="U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici "> <figcaption>U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvije decenije kasnije, 1961. godine, na Stražici iznad Pljevalja otvoren je Spomenik palim borcima u Plјevalјskoj bici ali i svim žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjestkog rata. U centralnoj prostoriji spomenika na Stražici, nalaze se dva velika mozaika, koje su zajedno izradili čuveni crnogorski slikari Aleksandar Aco Prijić i Branko Filo Filipović, a na spoljnom zidu kripte, sa desne strane od ulaza nalazi se monumentalni bronzani reljef, poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. A u bronzanom sarkofagu u kripti su posmrtni ostaci posmrtni ostaci 412 osoba stradalih od ruku fašista i domaćih kolaboranata. Zar je moguće da - osamdeset i četiri godine od Pljevaljske bitke, osam decenija od 9. maja 1945, Dana pobjede - prvi čovjek Pljevalja ne zna da taj Spomenik na Stražici nije samo počast partizanima, već simbol pobjede nad fašizmom? PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE Ali, nije ovđe riječ o nepoznavanju istorijskih fakata. Dario Vraneš - koji ima odlične pozicije i kod Andrije Mandića u Podgorici i Aleksandra Vučića u Beogradu - dobro zna što radi i zbog čega besprizorno ignoriše istorijske istine. Na djelu je svjesni, planirani istorijski revizionizam. Ne samo čelnika Pljevalja i funkcionera Mandićeve stranke, već najvećeg dijela parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović "> <figcaption>PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To je igranje po taktu velikosrpskog projekta u kojem nema mjesta za partizane, za antifašizam i, uopšte, za slobodarsku, građansku Crnu Goru. U osnovi tog imperijalnog programa je velikosrpski nacional-šovinistički projekat, uobličen u programskom dokumentu ,,Homogena Srbija" Stevana Moljevića. Koji je opet izveden iz onog ,,Načertanija“ Ilije Garašanina, nacrta spoljne, ali prvenstveno nacionalne imperijalne politike Srbije. I koji je osnova ovog što se danas nad Crnom Gorom sprovodi – kroz maligni ruski i srpski uticaj: obezličenje crnogorskog identiteta da bi se Crna Gora uklopila u projekat ,,Ruskog mira“, odnosno ,,Srpskog sveta“. Nije to novost: velosrpski projekat podrazumijeva pokornu Crnu Goru, Intrigantno je, međutim, ćutanje ljudi iz vrha Evropske unije. EVROPSKA (NE)DOSLJEDNOST Da, djeluje čudno ta evropska šutnja. Državu, u kojoj većina u vlasti koketira sa klerofašizmom; u kojoj popovi sve manje propovijedaju, a sve više zapovijedaju; državu koja je postala zavisna od politike Beograda i Moskve - ovakvu Crnu Goru - Evropa žuri da primi u naručje. Po svaku cijenu, i ne pitajući za cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531" data-rendition-name="original" width="1024" height="538" loading="lazy" alt="VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije "> <figcaption>VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista liči na političku farsu kada komesarka za proširenje Marta Kos poručuje, sjedeći pored crnogorskog premijera Milojka Spajića, da je Crna Gora tako mala država da se njen ulazak u Evropsku uniju – i neće osjetiti. ,,Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru i bez velikih reformi“, poručila je Kos protekle sedmice na Forumu o proširenju u Briselu. Ali, nije bila farsa; niti se komesarka šalila. Već je poslala jasnu poruku: ubacićemo vas u Uniju kakvi kod da budete, kakve god klerofašističke ideje bile dominantne u Crnoj Gori. Mučna je to poruka za Crnu Goru. Jer, na kraju te evropske balade ispada da su Vraneš i družina na vlasti koja glorifiuje četnike, kvislinge iz Drugog svjetskog rata - u pravu kada revidiraju istoriju, kada veličaju ratne zločince i naciste – jer sve to nije prepreka na putu za Evropu?! Ispada da je evropskoj birokratiji potrebna Crna Gora, kakva god bila, samo da bi štrikirali sebi jedan uspjeh u evropskim integracija. Baš mučna poruka iz Brisela.&nbsp;

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

Predsjednik Skupštine još jednom je politički nadigrao svoje koalicione partnere, pa sada to treba opravdati pred evropskim partnerima, koje ubjeđuju da je Andrija Mandić dio rješenja i da s njim Crna Gora može da dođe pred sama vrata EU. To je komentarišući reakcije, nakon što je u Skupštini Crne Gore izabran samo jedan od troje predloženih sudija Ustavnog suda, kazao poslanik i potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković.
- Predsjednik države i ministarka evropskih poslova djeluju kao svojevrsni krizni menadžment, jer i jedno i drugo su potpuno svjesni šta se danas desilo, kazao je on u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.&nbsp;
Poslanici u Skupštini Crne Gore u drugom pokušaju su izabrali samo jednog sudiju Ustavnog suda - Jovana Jovanovića. On je dobio podršku 50 poslanika, što je bilo više od potrebne tropetinske većine. Kandidatkinje Mirjana Vučinić i Mirjana Radović nijesu dobile dovoljno glasova - za Vučinić je glasalo 47, a za Radović 45 poslanika.&nbsp;
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, uz čestitku Jovanu Jovanoviću na izboru za sudiju Ustavnog suda, na društvenoj mreži X napisao je da je riječ o djelimičnom pomaku i podsjetio da Sud i dalje nije kompletiran.
Izborom Jovanovića za sudiju Ustavnog suda spriječena je blokada, ali Sud ostaje u nepotpunom sastavu. To je na istoj mreži napisala ministarka evropskih poslova Maida Gorčević i navela da osim što je imenovanje nužno za funkcionalnost Ustavnog suda, njim se ispunjava i preporuka iz izvještaja Evropske komisije.
Jovanovića i Radović predložio je Ustavni odbor, dok je Vučinić kandidovao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Opozicija je kritikovala promjenu redosljeda glasanja, smatrajući da postoji osnovana sumnja na političku trgovinu, jer se o Vučinić glasalo na kraju iako je predložena pet mjeseci prije ostalih.&nbsp;
Takav rezultat glasanja u Skupštini, smatra Vuković, je posljedica političke trgovine koja je trajala danima.
Kada god trguju konstituenti vlasti najbolje prolazi predsjednik Skupštine Andrija Mandić i njegovi politički saborci, kaže Vuković i dodaje da je ono što je prethodilo glasanju o sudijama Ustavnog suda djelovalo gotovo karikaturalno, jer je promijenjen redoslijed po kojem su poslanici trebali da se izjašnjavaju.&nbsp;
- Umjesto o gospođi Vučinić izjašnjavali smo se o gospodinu Jovanoviću za kojeg se kaže, nemam pouzdane informacije, da je bio favorit gospodina Mandića i nekadašnjeg DF-a. I on je dobio podršku, a onda za ostale kandidate nije bilo dovoljno glasova, iako se danas u Skupštini moglo čuti da je to sve u principu dogovoreno. Još jednom se pokazalo koliko je Andrija Mandić nepouzdan politički partner Milojku Spajiću. O Jakovu Milatoviću da ne govorimo i koliko se njih dvojica zapravo loše snalaze u tim političkim igrama - rekao je Vuković.
Vjeruje da je Crna Gora, kao država koja je favorit za članstvo u Evropskoj uniji, danas poslala lošu poruku, jer to što se desilo u Skupštini, kako kaže, evropski partneri nijesu očekivali.&nbsp;
Vuković podsjeća da nije slučajno što se sudije Ustavnog suda prvo biraju dvotećinskom većinom, a onda tropetinskom. Namjera zakonopisca je bila, kako objašnjava, da se obezbjedi potreban stepen saglasnosti vlasti i opozicije.
Ukazuje da je danas vlast procijenila da ima dovoljnu većinu i da nema potrebe da opozicija bude uključena u izbor sudija Ustavnog suda.&nbsp;
- Nije bilo nikakvog dogovora, nije bilo kontakta sa nama vezano za ovo dvoje kandidata za sudije Ustavnog suda. Jasno i nedvosmisleno smo rekli, bez obzira na njihove biografije, da nećemo dati legitimitet takvom procesu. Ispostavilo se da i taj nivo uvjeravanja koji su dali jedni drugima nije bio dovoljan da se zaokruži proces - istakao je Vuković.
Naglašava da je opozicija već informisala evropske partnere da neće biti dio te, kako je naziva, šarade, koja se očekivano završila.&nbsp;
Evropska unija je, vjeruje Vuković, odlučila da primi Crnu Goru u svoje članstvo, što bi bila dobra vijest da je crnogorsko društvo zrelo da taj proces doživi kao šansu za dalji napredak.
- Plašim se da mi imamo situaciju druge vrste u Crnoj Gori da se takva nikad snažnija, bezrezervna, nedvosmislena podrška naših međunarodnih partnera zloupotrebljava. S jedne strane EU nas gura u članstvo, a sa druge strane oni koji bi trebalo da nose najveću odgovornost za taj proces u državi se bave zloupotrebama instituta borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala - istakao je Vuković.

Tag: migranti