<p>Novoizabrani predsjednik SAD <b>Donald Tramp</b> potvrdio je da će proglasiti vanredno stanje kako bi ispunio svoje predizborno obećanje o masovnim deportacijama migranata, koji žive u SAD bez pravne dozvole. </p>
<p>Tramp je odgovorio na objavu<b> Toma Fitona</b> iz organizacije "Judicial Watch" na društvenim mrežama, u kojoj je Fiton naveo da postoje izvještaji o tome da nova administracija planira takvu deklaraciju i korišćenje "vojnih resursa" za deportaciju migranata, prenio je ABC News.</p>
<p>- Tačno - napisao je Tramp.</p>
<p>Tokom kampanje Tramp je obećao da će započeti masovne deportacije čim stupi na dužnost.</p>
<p>Već je imenovao nekoliko zagovornika oštrijih mjera u oblasti imigracije na ključne pozicije u kabinetu. Guvernerka Južne Dakote <b>Kristi Noem</b> izabrana je za sekretara za unutrašnju  sigurnost, uz uslov potvrde Senata. Bivši vršilac dužnosti direktora Američke imigracione i carinske službe (ICE),<b> Tom Homan</b>, imenovan je za "cara granice".</p>
<p>Homan je ranije govorio o svojoj viziji masovnih deportacija, navodeći da bi se one prvo fokusirale na protjerivanje kriminalaca i osoba koje predstavljaju prijetnju po nacionalnu sigurnost. Nije isključio mogućnost deportacije čitavih porodica.</p>
<p>Procjene ukazuju na to da u SAD živi oko 11 miliona migranata bez pravnog imigracionog statusa. Njihovo uklanjanje moglo bi koštati milijarde dolara godišnje, prema podacima Američkog savjeta za imigraciju.</p>
<p>Osim toga, masovne deportacije mogle bi imati širi ekonomski uticaj kroz gubitak poreskih prihoda i nedostatak radne snage.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tramp najavio uvođenje vanrednog stanja: Koristiće vojsku za deportaciju migranata

<p>Program premijerke Italije <b>Đorđe Meloni </b>da proces provjere azilanata obavlja u Albaniji, izvan granica Evropske unije, danas je ponovo naletio na prepreku, jer je sud u Rimu odbio da donese odluku po formalnom zahtjevu da sedam migranata bude smješteno u prihvatni centar u Albaniji.</p>
<p>Ti migranti, neki iz Bangladeša neki iz Egipta, odvedeni su u Albaniju prošle sedmice, i biće, poslije odluke suda, odmah vraćeni u Italiju vojnim brodom.</p>
<p>Ista stvar se desila i prošlog mjeseca sa prvih 12 migranata u ovom programu – prebačeni su Albaniju, da bi samo par dana kasnije sud to onemogućio odlukom da se slučaj prebacuje Evropskom sudu pravde u Luksemburgu, da on procijeni da li su zemlje porijekla tih migranata bezbjedne zbog eventualne repatrijacije.</p>
<p>Migranti, takođe iz Egipta i Bangladeša, vraćeni su u Italiju, razbjesnivši desničarsku vladu premijerke Đorđe Meloni, koja pokušava da smanji migrantski pritisak na svoju zemlju.</p>
<p>Italija i Albanija zaključile su sporazum na osnovu kojeg je Italija (uz određene finansijske benefite) u toj balkanskoj zemlji otvorila dva prihvatna centra pod svojom jurisdikcijom. Albanija je zadužena za spoljnu bezbjednost tih centara.</p>
<p>Sporazum važi pet godina i ima kapacitet za prihvatanje 3.000 migranta mjesečno. Bilo je predviđeno da se u njima odlučuje da li će migrantima biti omogućen azil ili će biti vraćeni u zemlje porijekla.</p>
<p>Zaštitnici ljudskih prava iz oblasti Mediterana upozoravaju na to da je sporazum suprotan međunarodnom pravu i da predstavlja opasan presedan.</p>

1250x600

1084x550

Sud u Rimu ponovo naredio povratak migranata iz Albanije u Italiju

<p>U moru blizu Rodosa četvoro migranata se udavilo, a 25 se spasilo plivanjem do kopna pošto ih je jedan krijumčar natjerao da iskoče iz čamca dok ih je prevozio iz Turske u Grčku.</p>
<p>To je saopštila obalska straža koja je izvukla tijela iz mora.</p>
<p>Tijela tri muškarca i jedne žene pronađena su u blizini obale na jugu Rodosa. Grupa od 25 preživelih pronađena je na kopnu, pri čemu je policija prvobitno locirala početnu grupu od 11 ljudi, a ostatak je pronađen naknadno.</p>
<p>Preživjeli su rekli vlastima da su putovali na grčko ostrvo sa obližnje turske obale gliserom kada ih je švercer koji je upravljao brodom natjerao da iskoče u vodu i pobjegao.</p>
<p>Operacija potrage i spašavanja u toj oblasti prekinuta je danas popodne kada su vlasti utvrdile od preživelih da nema više nestalih.</p>
<p>Nacionalnost putnika još nije poznata.</p>

Krijumčari u Grčkoj izbacili migrante u more, četvoro se udavilo

<p>Jedna osoba je poginula u pokušaju da pređe Lamanš u gumenom čamcu i dođe do Britanije, dok su tijela još troje migranata pronađena na plaži, saopštila je Obalska straža Francuske.</p>
<p>Francuski regionalni operativni centar za nadzor i spasavanje poslao je spasilački brod i helikopter francuske mornarice nakon izvještaja o ljudima u nevolji u vodama blizu obale prefekture Pa de Kale, prenosi Rojters.</p>
<p>Spasioci su prevezli oko 15 ljudi na sigurno, ali je jedna osoba proglašena mrtvom uprkos naporima hitnih službi da joj spasu život.</p>
<p>Tri tijela pronađena su danas poslijepodne na obližnjim plažama, javili su lokalni francuski mediji.</p>
<p>Lokalno tužilaštvo je saopštilo da je otvorena istraga u vezi sa ovim slučajevima.</p>
<p>Nekoliko desetina migranata je poginulo ove godine u pokušaju da pređu Lamanš u loše opremljenim i preopterećenim čamcima po jakim strujama u jednom od najprometnijih brodskih puteva na svijetu, navodi Rojters.</p>

Četvoro migranata poginulo u pokušaju da pređu Lamanš

<p>U blizini libijske obale 12 ljudi je poginulo kada se u Sredozemnom moru prevrnuo čamac sa izbjeglicama koje su krenule ka Evropi.</p>
<p>Kako su tamošnje vlasti saopštile, čamac se prevrnuo kod Libije, a na njemu je bilo 13 osoba iz Egipta i samo je jedna preživjela.</p>
<p>Al-Abrin, grupa koja migrantima u Libiji pruža humanitarnu pomoć, navela je na Fejsbuku da se čamac prevrnuo u ponedjeljak uveče 60 kilometara daleko od grada Tobruka.</p>
<p>Dodala je da su tijela pronađena i donesena na obalu.</p>
<p>Proteklih godina Libija je jedan od glavnih tranzita za izbjeglice koje bježe od rata i gladi iz Afrike i sa Bliskog istoka.</p>

Kod obale Libije utopilo se 12 izbjeglica

<p>Brod italijanske obalske straže u subotu je u Italiju vratio prvih 12 migranata iz novootvorenih imigracionih centara u Albaniji poslije sudske presude u Rimu.</p>
<p>Italijanski sud je u petak presudio protiv poteza desničarske vlade da drži migrante u objektima za obradu azila van Evropske unije prema sporazumu Italije i Albanije.</p>
<p>Sud je naveo da migranti moraju da budu vraćeni u Italiju jer se njihove zemlje porijekla – Egipat i Bangladeš – ne mogu smatrati bezbjednim.</p>
<p>Migranti su ove nedjelje prebačeni u objekat u mjestu Gjader gdje bi, prema sporazumu Albanije i Italije, trebalo da prođu kroz ubrzane granične procedure.</p>
<p>Njih je isprva bilo 16, ali je četvoro već vraćeno u Italiju – dvoje iz zdravstvenih razloga i dvoje zbog maloljetnosti.</p>
<p>Sudska presuda predstavlja problem u aranžmanu između Italije i Albanije koji je vlada premijerke <b>Đorđe Meloni</b> pozdravila kao novi "model" za rješavanje ilegalnih migracija.</p>
<p>Sporazum predviđa da će o zahtijevima migranata za azil, dok su u centrima u Albaniji, odlučivati italijanski sudija.</p>
<p>Obraćajući se novinarima tokom posjeti Libanu, Meloni za odluku suda rekla da jenazvala "pristrasna" i dodala da je na njenoj vladi da odredi koje su zemlje bezbjedne, a koje nisu, sugerišući da će izraditi nova pravila za rješavanje tog pitanja.</p>
<p>- Možda vlada treba bolje da razjasni šta se podrazumijeva pod "bezbjednom zemljom" -rekla je ona.</p>
<p>Ministar unutrašnjih poslova Italije <b>Mateo Pjantedosi </b>rekao je na konferenciji za novinare da je uvjeren da će odluka biti poništena, dodajući da će vlada podnijeti žalbu Vrhovnom sudu ako treba.</p>
<p>Za sada, sudska presuda znači da će svi migranti morati da budu prebačeni u Italiju.</p>
<p>Centri u Albaniji će koštati Italiju 730 miliona dolara tokom pet godina. Objektima upravlja Italija i nalaze se pod italijanskom jurisdikcijom, dok albanski čuvari pružaju spoljno obezbjeđenje.</p>
<p>Italija je pristala da primi migrante kojima je odobren azil, dok se onima čiji zahtevi budu odbijeni suočavaju s deportacijom direktno iz Albanije.</p>

Migranti vraćeni iz Albanije u Italiju poslije presude suda u Rimu

<p>Sud u Italiji 18. oktobra je presudio protiv poteza desničarske vlade da pritvori 12 migranata u novootvorenim centrima u Albaniji.</p>
<p>Ovih 12 migranata bili su dio prve grupe od 16 migranata koji su poslani u dva centra otvorena prošle sedmice, prema petogodišnjem ugovoru o smještaju 3.000 migranata mjesečno.</p>
<p>Migrante je pokupila italijanska obalska straža, kako bi dobili azil u Italiji ili bili vraćeni u svoje zemlje.</p>
<p>Međutim, pritvor svakog migranata moraju revidirati specijalni migracioni sudovi u Italiji, prema italijanskim zakonima.</p>
<p>Prema tom osnovu, sud u Rimu je odlučivao i odbacio pritvor za 12 migranata uz obrazloženje da oni ne mogu biti vraćeni u svoje zemlje porijekla -- Bangladeš i Egipat -- jer sud ne smatra da su ove zemlje dovoljno sigurne.</p>
<p>Osoblje centra u kojem su smješteni je već odlučilo da se vrate četiri druga migranta nakon zdravstvenih i drugih pregleda.</p>
<p>Presuda predstavlja kamen spoticanja aranžmanu između Italije i Albanije koji je vlada italijanske premijerke Đorđe Meloni pozdravila kao novi "model" za rješavanje ilegalnih migracija.</p>
<p>Stranka Liga protiv migracija — dio koalicione vlade — odmah je osudila odluku sudaca, optužujući ih da su ljevičarski aktivisti koji donose politički motivisane odluke.</p>
<p>Italijanska opozicija lijevog centra odgovorila je ističući da je trenutna šema oko migranata skupa, komplikovana i štetna po prava migranata.</p>
<p>Šesnaest migranata — 10 Bangladešana i šest Egipćana — prebačeno je u 16. oktobra brodom italijanske mornarice u Albaniju, kako bi se podvrgli onome što se naziva ubrzanim graničnim procedurama prema sporazumu između Italije i Albanije.</p>
<p>Međutim, sada svi moraju biti prebačeni u Italiju.</p>
<p>Centri će koštati Italiju 670 miliona eura (730 miliona dolara) tokom pet godina. Objekti su pod upravom Italije i pod italijanskom su jurisdikcijom, dok albanski čuvari obezbjeđuju vanjsko osiguranje.</p>
<p>Italija je pristala da primi one migrante kojima je odobren azil, dok se oni čiji zahtjevi budu odbijeni suočavaju s deportacijom direktno iz Albanije.</p>
<p>Kontroverzni sporazum da se stambeno zbrinjavanje tražilaca azila prepusti zemlji koja nije članica EU pozdravile su neke zemlje koje, poput Italije, bilježe visok nivo dolazaka migranata.</p>
<p>Sporazum je podržala predsjednica Europske komisije Ursula fon der Lajen.</p>

Sud u Rimu odbio da se migranti poslani iz Italije zadrže u Albaniji

<p>Četiri osobe među kojima i dvije bebe utopile su se juče kod grčkog ostrva Kos, nakon brodoloma migrantskog krijumčarskog broda koji je prelazio iz obližnje Turske, saopštile su sinoć grčke vlasti.</p>
<p>Prema riječima preživjelih, nesreća se dogodila kada je osoba koja je upravljala malim brodom nespretno skrenula blizu ostrva Kos. Deset putnika je tada palo u vodu, a dvije žene i dvoje djece se udavilo, saopštila je obalska straža. Brod obalske straže pokupio je preživjele.</p>
<p>Među 27 spasenih je i jedan muškarac za koga se sumnja da je krijumčar, rekao je portparol obalske straže.</p>
<p>Nesreće brodova s migrantima česte su u grčkim vodama koje su na jednoj od ruta kojim migranti bježe iz Afrike ili Bliskog istoka u nastojanju da stignu do Evropske unije ili Velike Britanije.</p>
<p>U septembru tri osobe su izgubile život kod Samosa, takođe ostrva u Egejskom moru.</p>
<p>Grčke vlasti se spremaju za mogući novi priliv miganata zbog borbi u Libanu i Gazi.</p>

Četiri osobe, među njima i dvije bebe, utopile se u pokušaju migranata da pređu iz Turske u Grčku

<p>Evropska komisija će predložiti novi zakon koji će podržati protjerivanje ilegalnih migranata, rekla je predsjednica Evropske komisije <b>Ursula fon der Lajen</b> u pismu članicama EU.</p>
<p>- Komisija će predstaviti novi prijedlog zakona sa jasnim obavezama saradnje za vraćene osobe i željom da se efikasno racionalizuje proces vraćanja - rekla je Fon der Lajen odgovarajući na zahtjev više zemalja članica Unije.</p>
<p>Ona je istakla da je potreban novi pravni okvir da bi se ojačali kapaciteti za djelovanje. To je objasnila u pismu pred samit EU u četvrtak i petak u Briselu koji će djelimično biti posvećen migrantskim pitanjima.</p>
<p>Brisel predlaže da se olakša protjerivanje neregularnih migranata čemu može da doprinese ako sve države EU priznaju odluke koje su o tome donijele druge države članice.</p>
<p>- Treba da uspostavimo nivo harmonizacije i povjerenja koji će omogućiti da migranti koje je jedna zemlja odlučila da vrati, ne mogu da koriste propuste u sistemu da taj povratak izbjegnu u drugoj zemlji - rekla je fon der Lajen.</p>
<p>Ona je rekla da se sprovede manje od 20 odsto odluka o proterivanju neregularnih migranata. Rekla je da će se pojačati saaradnja sa trećim zemljama iz kojih migranti dolaze, na primer tako što bi se zaoštrilo izdavanje viza državljanima zemalja koje ne sarađuju.</p>

Brisel će predložiti nove propise koji podržavaju proterivanje ilegalnih migranata

<p>Rekordna 973 migranta prešla su Lamanš u subotu kako bi ilegalno stigla u Veliku Britaniju improvizovanim gumenjacima, dok su istog dana četiri osobe umrle na moru, prema podacima koje je objavilo britansko Ministarstvo unutrašnjih poslova.</p>
<p>Prethodni rekord datira iz juna prošle godine, sa više od 882 prelaska. Sa ta 973 dolaska ukupno je 26.612 migranata koji su ove godine stigli do engleskih obala, uglavnom iz Francuske.</p>
<p>Serija brodoloma učinila je 2024. najsmrtonosnijom godinom od kada je 2018. počeo fenomen prelazaka na improvizovanim čamcima na naduvavanje, kao odgovor na sve strožu kontrolu pristupa tunelu pod Lamanšom i luci Kale.</p>
<p>Britanska vlada laburista Kira Starmera obećala je da će se pozabaviti ilegalnom imigracijom kroz povećanje broja proterivanja migranata i jačanjem borbe protiv krijumčara.</p>
<p>Prema britanskim vlastima, improvizovani čamci su sve više opterećeni, sa 52 putnika u prosjeku, što je drastičan skok u poređenju sa 2020. kada je prosjek bio 13 osoba.</p>
<p>U periodu od juna 2023. do juna 2024. godine 18 odsto ljudi koji su stizali ovim čamcima bilo je iz Avganistana, zatim Irana 13 odsto i Vijetnama 10 odsto.</p>

Rekordna 973 migranta prešla Lamanš tokom vikenda

<p>Povodom hiljadu dana zločinačke ruske agresije na Ukrajinu građanke i građani Cetinja zajedno s Ukrajinkama i Ukrajincima su još jednom protestnom šetnjom pružili podršku herojskom ukrajinskom narodu u njihovoj borbi za slobodu.</p> <p>Glavna poruka s protesta glasila je: "Hiljadu dana agresije".</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241119191140_968657e8325ab3b15ce701c2855806e9763a0b482da7267d9349a77bac48a6ed.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241119191140_968657e8325ab3b15ce701c2855806e9763a0b482da7267d9349a77bac48a6ed" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Hiljadu dana agresije na Ukrajinu"> </figure>  <p>Pred zgradom bivšega Ruskog poslanstva na Cetinju otpjevana je himna Ukrajine koju su okupljeni građani pozdravili aplauzom, zatim minutom ćutanja odali počast svim ukrajinskim žrtvama u ratu, čime je završen protest.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241119191140_6ff0641886bddb3351f964a5bc9380eb0a0d851e7b0ade8b1346645dcb1b4ac0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241119191140_6ff0641886bddb3351f964a5bc9380eb0a0d851e7b0ade8b1346645dcb1b4ac0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šetnja za Ukrajinu na Cetinju"> </figure>  <p>- Slava Ukrajini! Herojima slava! - poručili su okupljeni.</p>

Na Cetinju održana šetnja za Ukrajinu - 1000 dana agresije!

<p>Hrvatski premijer Andrej Plenković upravo je objavio da će se prvi krug predsjedničkih izbora održati 29. decembra</p>
<p>Rekao je to u obraćanju nakon održane sjednice predsjedništva HDZ-a. </p>
<p>- Predsjednički izbori će biti 29. decembra, u nedjelju - kazao je Plenković. </p>
<p>Ovo znači i da će se drugi krug, ako ga bude, održati 12. januara. </p>

Plenković: Izbori za predsjednika Hrvatske 29. decembra

<p>Crnogorski slikar Vojo Stanić preminuo je danas u 101. godini, objavio je N1.</p>
<p>Stanić je rođen 1924. godine u Podgorici. Diplomirao je vajarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu 1951. godine.</p>
<p>Par godina kasnije odlazi u Herceg Novi i potpuno se posvećuje slikarstvu.</p>
<p>Na njega je umnogome uticao put u Pariz 1958. godine, kada se upoznaje sa nasljeđem nadrealista, kao i boravak u Rimu 1973. i 1974. godine, gdje će na svoj način doživjeti metafizičke slike De Kirika.</p>
<p>Član je Crnogorske akademije nauke i umjetnosti.</p>
<p>Njegova najpoznatija djela su: Riva, Regata, Varljivo sunce, Hodač na žici…</p>
<p>Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja za svoj slikarski rad.</p>
<p>Pored samostalnih izložbi u Podgorici, Beogradu, Oslu, Rimu, Novom Sadu, Cetinju, Motuvanu, Herceg Novom, Bolcanu, Somboru, Svetom Stefanu, Berlinu, Zagrebu, svojim radovima predstavljao je Jugoslaviju na Venecijanskom bijenalu 1996. godine.</p>

Preminuo Vojo Stanić

<p>Uprava policije skreće pažnju vozačima da najavljena meteorološka situacija može dovesti do otežanog odvijanja saobraćaja, smanjene vidljivosti, ali i zastoja, odrona i vanrednih prekida u saobraćaju, pa i povećanog broja saobraćajnih nezgoda.</p>
<p>- Takođe, podsjećamo vozače na obaveznu upotrebu zimskih guma, na vozilima koja učestvuju u saobraćaju na putu na kome ima snijega, leda ili poledice, ili koji je obuhvaćen Naredbom čija je primjena počela 15. novembra - istakli su u policiji.</p>
<p>Oni su apelovali na vozače da strpljivom vožnjom, prilagođenom meteo i uslovima na putu, doprinesu svojoj i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju.</p>

Uprava policije apeluje na vozače: Oprezno i strpljivo do odredišta

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: migranti