Više od 100.000 građana hodali su danas centrom Londona noseći britanske i engleske zastave na protestu koji je organizovao antiimigrantski i antiislamski aktivista Tomi Robinson.
Demonstranti su nosili britanske zastave i crveno-bijeli krst svetog Jurja, dok su drugi donijeli američke i izraelske zastave te nosili kape MAGA američkog predsjednika Donalda Trampa.
Uzvikivali su slogane kojima su kritikovali premijera Kira Starmera i nosili transparente, uključujući i neke na kojima je pisalo "pošaljite ih kući".
Neki učesnici doveli su djecu.
Robinsona navodno podržava Elon Mask
Robinson je protest Unite the Kingdom nazvao proslavom slobode govora.
- Stotine hiljada ljudi već pune ulice centralnog Londona dok se ujedinjujemo kao jedno za naše slobode - rekao je Robinson na X-u.
Robinson opisuje sebe kao novinara koji razotkriva državne nepravde i među svoje pristalice ubraja američkog milijardera Elona Maska.
Najveća britanska antiimigrantska politička stranka, Reform UK, koja je posljednjih mjeseci bila na vrhu anketa, drži se podalje od Robinsona koji ima nekoliko krivičnih presuda.
- Želimo našu zemlju natrag, želimo da se naša sloboda govora vrati na pravi put - rekla je Sandra Mitchell koja podržava skup.
-Moraju zaustaviti ilegalne migracije u ovu zemlju. Vjerujemo u Tomija - dodala je.
Policija je saopštila da je na Robinsonovom maršu pod nazivom "Ujedinimo kraljevstvo" učestvovalo oko 110.000 ljudi, dok se u blizini okupilo oko 5.000 kontrademonstranata na protestu "Ustanimo protiv rasizma".&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U Londonu veliki protest protiv migranata: Želimo našu zemlju natrag

Najmanje 70 ljudi poginulo je kada se prevrnuo brod sa migrantima kod zapadne obale Afrike, saopštilo je danas Ministarstvo spoljnih poslova Gambije. 
 
Vlasti procjenju da je brod, sa oko 150 državljana Gambije i Senegala, potonuo u srijedu kod obale Mauritanije. 
 
Navodi se da su službe spasile 16 ljudi, ali se strahuje da bi broj žrtava mogao biti veći, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Vlasti Mauritanije u srijedu i četvrtak pronašle su 70 tijela, a izjave svjedoka ukazuju da je poginulo možda i više od 100 ljudi. 
 
Migrantska ruta od obale zapadne Afrike do Kanarskih ostrva, kojom se afrički migranti najčešće kreću u pokušaju da dođu do Španije, jedna je od najsmrtonosnijih na svijetu. 
 
Više od 46 hiljada neregularnih migranata stiglo je prošle godine na Kanarska ostrva, što je rekord, prema podacima Evropske unije.

Gambija: U brodolomu poginulo najmanje 70 migranata

Pripadnici Sektora granične policije uhapsili su R.S. (26) iz Podgorice i H.B. (19) iz Pakistana zbog sumnje da su pokušali ilegalno da iz Albanije u Crnu Goru uvedu 13 migranata iz raznih zemalja.
Shodno prethodno izvršenoj analizi, a vršeći nadzor u očekivanom rejonu prolaska ilegalnih migranata i njihovog daljeg tranzita kroz državu, ka zemljama EU, sinoć je oko 23 sati, u mjestu Vitoja detektovano putničko motorno vozilo u koje je ušlo pet ilegalnih migranata.
- Kontrolom vozila na magistralnom putu Tuzi-Podgorica, ustanovljeno je da vozilom upravlja R.S. iz Podgorice koji je prevozio pet ilegalnih migranata od kojih tri iz Pakistana i dva iz Bangladeša. U saradnji sa službenicima Stanice granične policije Tuzi izvršena je pretraga pomenutog rejona i tom prilikom locirano još devet ilegalnih migranata - saopšteno je iz Uprave policije.
Osumnjičeni R.S. je, kako se sumnja, za nepoznatu osobu vršio prevoz ilegalnih migranata od mjesta Vitoja do Autobuske stanice u Podgorici pribavljajući na taj način finansijsku dobit. 
- Ovo je vršio u saradnji sa terenskim krijumčarem, H.B. državljaninom Pakistana, koji je za račun nepoznatog organizatora, za obećanu sumu od 1.000 eura, trebalo da prokrijumčari 13 migranata od Albanije do Crne Gore, tako što im je pokazivao kako da ilegalno pređu granicu, a dalje ih pratio do dogovorenog mjesta za prihvat vozilima - navedeno je u saopštenju.
Službenici Tima za razbijanje mreža krijumčarenja migranata nastavljaju sa preduzimanjem daljih analitičkih, operativnih i terenskih mjera i radnji na suzbijanju svih oblika prekograničnog kriminala sa posebnim akcentom na suzbijanje krijumčarenja migranata i drugih krivičnih djela koja proističu iz ovih radnji.

Uhapšeni mladići iz Podgorice i Pakistana: U Crnu Goru pokušali da uvedu 13 migranata

Španska policija je privela osam osoba poslije sukoba između krajnje desnih grupa, lokalnog stanovništva i migranata na jugoistoku zemlje, saopštili su zvaničnici danas.
Sukobi u multietničkom gradu Tore-Pačeko, u regionu Mursija, izbili su u subotu uveče pošto su nepoznati napadači pretukli starijeg stanovnika ranije prošle nedjelje.
Iako motiv za taj napad nije bio poznat, uslijedili su pozivi krajnje desnih grupa na odmazdu nad velikom migrantskom zajednicom u toj oblasti. Lokalni mediji su javili da je u sukobima povrijeđeno pet osoba.
Predstavnica centralne vlade u Mursiji Mariola Gevara izjavila je danas da su privedene dvije osobe za koje se sumnja da su pomogle počiniocu napada na starijeg muškarca, kao i nekoliko drugih zbog učešća u sukobima koji su izbili tokom vikenda.
Policijsko prisustvo je znatno povećano u gradu Tore-Pačeko, sa oko 42.000 stanovnika, od kojih trećinu čine osobe stranog porijekla.
U okolnom području brojni migranti rade kao nadničari u poljoprivredi, koja je glavni pokretač regionalne ekonomije.

Policija u Španiji privela osam osoba poslije sukoba desničara i migranata

Tužilaštvo Srbije za organizovani kriminal (TOK) saopštilo je da je 8. jula uhapšeno 11 osoba osumnjičenih za krijumčarenje ljudi.
Tužilaštvo je navelo da su uhapšeni D. T, Z. P, B. N, M. B, Lj. M, A. M, B. M, J. P, I. A, M. A. i M. J, kao i da se tri osumnjičena lica nalaze u bjekstvu.
- Postoji osnovana sumnja da je ova organizovana kriminalna grupa u periodu od 9. decembra 2024. do 26. aprila 2025. godine omogućila ilegalnim migrantima nedozvoljen tranzit kroz Srbiju, nedozvoljen boravak i nedozvoljen prelaz državne granice sa Mađarskom i Hrvatskom i dalji nedozvoljeni tranzit do Njemačke za 160 lica neutvrđenog državljanstva, 13 državljana Avganistana, tri državljana Turske i šest državljana Egipta - precizirano je u saopštenju.
Navodi se da je grupa djelovala tako što su migrante kombi vozilima preuzimali na teritoriji opštine Dimitrovgrad, obezbjeđivali im nedozvoljen tranzit i boravak u Beogradu sa ciljem njihovog daljeg nedozvoljenog tranzita i ilegalnog prebacivanja ka zemljama Evropske unije - odnosno Savezne Republike Njemačke.
- Za ove inkriminisane radnje ova organizovana kriminalna grupa je ostvarivala protivpravnu imovinsku korist u iznosima od po 200 eura do 1.000 eura po jednom ilegalnom migrantu - objavio je TOK.
Saopšteno je da će osumnjičeni uz krivičnu prijavu biti sprovedeni na saslušanje u Javno tužilaštvo za organizovani kriminal u Beogradu.

Uhapšeni osumnjičeni za krijumčarenje 180 migranata kroz Srbiju

Više od 1,2 hiljade migranata uhapšeno je na ostrvu Krit i obližnjem ostrvcu Gavdos, u protekla tri dana, nakon što je intenziviran njihov priliv preko Sredozemnog mora iz pravca Libije.
Grčka obalska straža saopštila je da je od subote do danas kod južne obale Krita presretnuto više brodova, što je regionalne zvaničnike nagnalo da od centralnih vlasti u Atini zatraže ispomoć.
Pojačan priliv migranata krenuo je u isto vrijeme kada je grčki ministar spoljnih poslova Jorgos Gerapetritis otišao u Libiju da razgovara sa obje vlade te zemlje koju je poslije Arapskog proleća 2011. godine i pada vlasti Moamera El Gadafija zahvatio haos, pa ona sada ima međunarodno priznatu vladu u Tripoliju i njoj rivalsku administraciju na istoku zemlje.
Tema Gerapetritisove posjete bila je sve teža migrantska kriza i spor o pomorskoj granici, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Portparol vlade u Atini Pavlos Marinakis rekao je da će patrole obalske straže i vojne mornarice vjerovatno biti intenzivirane.
On je naveo i da je od početka godine na Krit pristiglo oko osam hiljada migranata, koji se iz Libije otiskuju na rizično putovanje preko Sredozemlja dugo oko 350 kilometara, koristeći obično za plovidbu nesigurne, pa i neupotrebljive čamce i brodove - često pribavljene sa otpada, pa dorađene.
Ostrvce Gavdos, nadomak južne obale Krita, preplavljeno je migrantima. Njihovi brodovi i čamci nasukani su na tamošnjim plažama do kojih se uglavnom može stići samo pješke.
- Ovo je kompleksna i izrazito ozbiljna stvar. Krit i njegovo stanovništvo su pod značajnim pritiskom - rekao je Marinakis.
On je dodao da se nada da će svi diplomatski napori uroditi plodom.
- U suprotnom, bićemo prinuđeni da usvojimo straže i daleko opsežnije mjere kako bismo obezbijedili zaštitu države - naveo je Marinakis.

Na Kritu privedeno oko 1,2 hiljade migranata u protekla tri dana

Poljska će 7. jula uvesti privremene granične kontrole prema Njemačkoj i Litvaniji, saopštio je danas premijer Donald Tusk, prateći primjer nekoliko drugih zemalja Evropske unije koje su ponovo uvele provjere na granicama kako bi suzbile ilegalne migracije.
Tuskovu liberalnu vladu nacionalističke opozicione partije optužuju da prihvata veliki broj ilegalnih migranata koje Njemačka vraća. Vlada tvrdi da je riječ o ograničenom broju.
Rasprava o migracijama u Poljskoj poslednjih nedjelja postaje sve napetija, a krajnje desničarski aktivisti počeli su da organizuju patrole uz granicu sa Njemačkom.
- Privremeno uvođenje kontrola smatramo neophodnim kako bismo sveli nekontrolisani priliv migranata preko poljsko-njemačke granice na minimum- rekao je Tusk na sjednici vlade.
Njemačka je u februaru saopštila da produžava svoje privremene granične kontrole za još šest mjeseci.
Kancelar Fridrih Merc izjavio je u utorak da Njemačka želi da sačuva Šengen, režim otvorenih granica u EU koji omogućava slobodno kretanje bez pasoške kontrole, ali da to može funkcionisati samo ako ga ne zloupotrebljavaju krijumčari migranata.
- Znamo da poljska vlada želi da uvede kontrole i na granici sa Litvanijom kako bi ograničila ilegalne prelaske iz Litvanije u Poljsku- rekao je Merc na konferenciji za medije, dodajući da imaju zajednički problem koji žele da rješavaju zajedno.
Poljska se, od 2021. godine, suočava sa, kako navodi, migrantskom krizom koju na istočnoj granici podstiču Bjelorusija i Rusija. Obije zemlje poriču da podstiču migrante da prelaze granicu.

Poljska uvodi kontrole na granicama sa Njemačkom i Litvanijom zbog povećanog talasa ilegalnih migracija

Podgorica i Vašington nijesu vodili diplomatske razgovore o mogućnosti da Crna Gora prihvati migrante protjerane iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Vijestima su to kazali juče iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) Crne Gore, odgovarajući na pitanje - da li je američka administracija stupila u kontakt s njima povodom potencijalnog prihvatanja migranata.
- U vezi s vašim upitom, informišemo da do sada nije bilo komunikacije sa SAD-om tim povodom - rekli su tom listu iz resora na čijem je čelu Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka).
Naveli su da svi crnogorski državljani, koji nemaju regulisan boravak u SAD-u, uvijek mogu da se vrate u Crnu Goru.
- U odnosu na prihvat lica koja nemaju regulisan boravak u SAD-u a državljani su Crne Gore, kao što smo saopštili po dobijanju informacije o novoj imigracionoj politici aktuelne američke administracije - svi naši državljani uvijek mogu da se vrate u svoju zemlju, a naša diplomatsko-konzularna predstavništva u Njujorku i i Vašingtonu su na raspolaganju da pruže potrebnu konzularnu pomoć i podršku - poručili su iz MVP-a.
Američki Blumberg objavio je prije sedmicu da administracija predsjednika SAD-a Donalda Trampa pokušava da ubijedi Srbiju i druge balkanske zemlje da prihvate migrante kojima je ukinut privremeni pravni status u Americi. Zahtjevi su, kako piše taj medij, dio strategije američke administracije kojom se traže partnerske vlade za prihvat stranih državljana - većinom iz Kube, Haitija, Nikaragve i Venecuele, kojima je u SAD ukinut privremeni pravni status. To je u maju omogućio Vrhovni sud SAD-a.
Blumberg navodi i da su regionalne kancelarije američkog Stejt departmenta dobile zadatak da predstave ovu ideju potencijalnim partnerima.

MVP: Amerika nije pitala da primimo migrante

Privremena vlada Kosova potvrdila je za Radio Slobodna Evropa da je izrazila spremnost da sarađuje sa Sjedinjenim Državama u vezi sa prihvatanjem i privremenim smještajem državljana trećih zemalja na Kosovu, "u skladu sa utvrđenim uslovima".
- Tokom jednogodišnjeg perioda, do 50 osoba može biti privremeno premješteno, s ciljem olakšavanja njihovog bezbjednog povratka u zemlju porijekla. Vlada je izrazila spremnost da se angažuje, uz mogućnost odabira pojedinaca sa predložene liste, pod uslovom da ispunjavaju određene kriterijume u vezi sa vladavinom prava i javnim redom - izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) portparol privremene vlade Kosova Prparim Krueziju.
On je dodao da će dodatne informacije biti objavljene naknadno.
Američki Stejt department potvrdio je za RSE 6. juna da su zemlje Balkana uključene u kontakte u okviru šire strategije SAD za deportaciju stranih državljana bez regulisanog statusa.
- Američki partneri i regionalni lideri blisko sarađuju s nama kako bi okončali krizu ilegalne i masovne migracije - naglasio je Stejt department, dodajući da je sprovođenje migracione politike administracije predsjednika Donalda Trampa jedan od njegovih glavnih prioriteta.
- Protjerivanje stranaca iz SAD-a, za koje postoje konačna rješenja o deportaciji, kao i protjerivanje ilegalnih migranata, štiti Sjedinjene Države od stranih terorista i drugih prijetnji po nacionalnu bezbjednost i javni red - navedeno je u odgovoru.
Stejt department je takođe istakao da je kontinuirana saradnja sa stranim vladama ključna za sprečavanje ilegalne i masovne migracije, kao i za bezbjednost granica.
Privremena vlada Kosova je navela da Sjedinjene Države ostaju nepokolebljiv saveznik Republike Kosovo.
- Naše uzajamno partnerstvo, izgrađeno decenijama, zasniva se na zajedničkim vrijednostima i saradnji. Visoko cijenimo njihovu podršku, naročito na našem putu ka integraciji u evroatlantske institucije - navela je Vlada Kosova.
Agencija Rojters, pozivajući se na Blumberg njuz, izvijestila je 5. juna da administracija predsjednika Trampa vrši pritisak na Srbiju i druge zemlje Balkana da prihvate migrante koje će Sjedinjene Države da protjeraju.
Prošlog mjeseca, američki Vrhovni sud dozvolio je Trampovoj administraciji da ukine privremeni legalni status za stotine hiljada migranata iz Venecuele, Kube, Haitija i Nikaragve koji žive u SAD, čime su pojačani napori republikanskog predsjednika ka povećanju broja deportacija.
Prema pisanju Blumberga, Trampova administracija traži potencijalne destinacije za migrante koji bi mogli biti deportovani kao rezultat ove odluke.
<h2>Vlada spremna razgovarati s Britanijom o migrantskim centrima</h2>
Privremena vlada Kosova je 26. maja izrazila spremnost da razgovara i sa Velikom Britanijom o prijedlogu za uspostavljanje "centara za povratak" na Kosovu za tražioce azila koji su odbijeni na britanskom ostrvu.
Prijedlog za uspostavljanje centara za povratak dio je šire strategije Velike Britanije za rješavanje sve većeg broja migranata koji dolaze na britansko ostrvo ilegalnim putevima.
Međutim, međunarodna organizacija Hjuman rajts voč (Human Rights Watch) izrazila je zabrinutost da bi korišćenje zemalja Balkana kao prijemnih destinacija za migrante moglo da naruši njihova prava i stvori nove izazove za zemlje domaćine.
U sličnom sporazumu koji je takođe izazvao kritike, Kosovo i Danska su se 2022. godine saglasile o iznajmljivanju 300 zatvorskih ćelija u Kazneno-popravnoj ustanovi u Gnjilanu za smještaj stranih zatvorenika koji se očekuje da će biti deportovani iz Danske nakon što odsluže kazne.
Zauzvrat, Kosovo bi trebalo da dobije više od 200 miliona eura, koji će biti uloženi u Kazneno-popravnu službu i projekte obnovljive energije.
Ovaj sporazum izazvao je reakcije međunarodnih organizacija i civilnog društva, koje su izrazile zabrinutost zbog mogućih kršenja ljudskih prava i izazova koje bi upravljanje stranim zatvorenicima moglo donijeti Kosovu.
Kosovo je ranije primilo oko 1.900 avganistanskih državljana, koji su evakuisani iz Avganistana nakon povratka talibana na vlast 2021. godine.
Nakon dvije godine funkcionisanja, kamp Lija u američkoj vojnoj bazi Bondstil u Uroševcu je zatvoren.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Kosova, većina Avganistanaca je već premještena u zemlje domaćine, dok je mali broj njih i dalje ostao na Kosovu.
Prema sporazumu između Kosova i Sjedinjenih Država, Avganistanci su trebali da ostanu na Kosovu dok ne prođu proces bezbjednosne provjere, kako bi potom bili preseljeni u SAD ili neku drugu zapadnu zemlju.

Vlada Kosova izrazila spremnost da prihvati migrante koje SAD deportuju

Ministarstvo unutrašnjih poslova Velike Britanije saopštilo je danas da je u tu zemlju u subotu malim čamcima iz Francuske preko Lamanša stiglo više od 1.100 migranata, što je najveći broj zabilježen u jednom danu od početka ove godine.
Prema podacima britanskog MUP-a, u subotu je u tu zemlju stiglo 1.194 migranta, u 18 malih čamaca, prenio je AP.
To je 42 odsto više u odnosu na isto vrijeme prošle godine.
Francuski policajci su viđeni kako u subotu posmatraju kako se migranti ukrcavaju na plaži u Gravelinu, između Kalea i Denkerka, a vlasti su zatim snimljene kako prate čamce.
Francuske vlasti su saopštile da su spasile 184 osobe.
Britanski ministar odbrane Džon Hil je za Skaj njuz rekao da su jučerašnje scene "prilično šokantne".
On je dodao da je "zaista veliki problem" što francuska policija nije u stanju da interveniše da presrijeće čamce u plitkim vodama, dodajući da Velika Britanija vrši pritisak da Francuzi uvedu nova pravila, kako bi mogli da intervenišu.
Uprkos naporima Francuske i Velike Britanije, ruta preko Lamanša, jedan od najprometnijih brodskih puteva na svijetu, ostaje glavni krijumčarski koridor za ljude koji bježe od sukoba ili siromaštva, a mnogi migranti favorizuju Veliku Britaniju zbog jezika, porodičnih veza ili uočenog lakšeg pristupa azilu i poslu.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo da je 36.816 ljudi stiglo u Veliku Britaniju malim čamcima 2024. godine, što je znatno više nego 2023. godine, kada je u istom periodu stiglo 29.437 migranata.

Više od 1.100 migranata stiglo u jednom danu preko Lamanša u Veliku Britaniju

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić sastala se sa šefom predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Mikelom Servadeiem s ciljem daljeg unapređenja pravosuđa po mjeri djeteta, jačanja pristupa djece pravdi i specijalizacije sudija za postupanje u predmetima koji uključuju djecu i nasilje nad djecom.
Akcenat sastanka bio je na uvođenju Barnahus modela (Kuća za djecu) u Crnoj Gori, koji obezbjeđuje sveobuhvatnu zaštitu djece žrtava nasilja na jednom mjestu. Ovaj model objedinjuje ključne službe – policiju, centre za socijalni rad, zdravstvene ustanove i stručnjake za mentalno zdravlje, kako bi dijete dobilo potpunu podršku u sigurnom okruženju. Njegov cilj je da djeca budu zaštićena i saslušana bez ponovnog traumatizovanja i potrebe da više puta prepričavaju svoju priču u različitim institucijama.
- Svako dijete koje dođe u kontakt sa pravosuđem mora biti saslušano s pažnjom i mora znati da nije samo. Naš je zadatak da mu pružimo osjećaj sigurnosti i povjerenja u sistem koji treba da bude mjesto zaštite, a ne ponovne traume. Upravo to omogućava Barnahus model - poručila je Pavličić.
Ona je istakla da će Vrhovni sud, koji ima svog predstavnika u Radnoj grupi za uvođenje ovog modela, istrajati u misiji da pravosuđe u Crnoj Gori bude po mjeri djeteta – pravedno, dostupno i zaštitnički nastrojeno prema svakom djetetu.
- Slanje djeteta u zatvor treba uvijek da bude mjera posljednjeg izbora. UNICEF sa zadovoljstvom pozdravlja snažnu podršku Vrhovnog suda pristupima koji djeci daju drugu šansu – pomažući im da se rehabilituju, reintegrišu i postanu aktivni članovi društva - poručio je Servadei.
Vrhovni sud i UNICEF aktivno sarađuju i na međunarodnim inicijativama, među kojima se izdvaja projekat „Disrupting Harm“ (Sprječavanje štete), usmjeren na razumijevanje obima i prirode seksualne eksploatacije i zlostavljanja djece u online okruženju. Projekat se realizuje u saradnji sa INTERPOL-om i ECPAT International – globalnom mrežom organizacija civilnog društva posvećenih suzbijanju svih oblika seksualne eksploatacije djece. Crna Gora je jedna od 12 zemalja koje učestvuju u novom ciklusu ovog istraživanja.
Pavličić je predstavila i ovogodišnju Analizu kaznene politike za krivična djela protiv polnih sloboda na štetu maloljetnih lica, koju su zajednički izradili Vrhovni sud Crne Gore i NVO „Udruženje Roditelji“. Analiza, izrađena na osnovu istraživanja sudske prakse i pravosnažnih presuda, ima za cilj unapređenje zaštite djece od seksualnog nasilja, uključujući i njegove sve izraženije online oblike.
Sagovornici su izrazili zadovoljstvo dugogodišnjom partnerskom saradnjom i zajedničkim aktivnostima usmjerenim na jačanje pravosuđa po mjeri djeteta i unapređenje zaštite djece od nasilja.
Predsjednica Pavličić zahvalila je UNICEF-u na kontinuiranoj podršci, koja je bila od presudnog značaja za reformu zakonodavstva, usklađivanje sa evropskim i međunarodnim standardima i uvođenje specijalizacija u oblasti maloljetničkog pravosuđa.&nbsp;
Istakla je da je zahvaljujući toj saradnji pravosudni sistem Crne Gore postao humaniji i senzibilniji za potrebe djece, te dodala da će Vrhovni sud i dalje ostati otvoren za inicijative koje doprinose jačanju sistema zaštite djece i razvoju pravosuđa po mjeri djeteta.

Servadei: Slanje djeteta u zatvor treba uvijek da bude mjera posljednjeg izbora; Pavličić: Naš zadatak da mu pružimo osjećaj sigurnosti i povjerenja u sistem

Biro Narodne skupštine, najviše kolegijalno telo donjeg doma francuskog parlamenta donio je odluku da ne razmatra postupak impičmenta protiv predsjednika Emanuela Makrona, koji je predložila ljevičarska stranka "Nepokorena Francuska" (LFI).
Na današnjoj sjednici pet članova biroa glasalo je za, deset protiv, a pet je bilo uzdržano, prenosi BFM TV.
Nekoliko minuta nakon što je objavljena odluka, Matild Pano, predsjednica poslaničke grupe LFI u Nacionalnoj skupštini, izrazila je nezadovoljstvo zbog uzdržanosti pet poslanika iz partije.
- Opet, kao i obično, Nacionalno okupljanje spasava Emanuela Makrona - izjavila je Pano, optužujući ovu stranku da "na neki način podržava predsjednika".
Prijedlog za impičment Emanuela Makrona podnijela je stranka "Nepokorna Francuska" Žan-Lik Melanšona, nekoliko minuta nakon što je Sebastijan Lekorni, peti premijer u dvije godine, podnio je ostavku na tu funkciju.
Prijedlog je podržalo 104 poslanika. Lekorni je predstavio svoj kabinet 6. oktobra, manje od mjesec dana nakon stupanja na dužnost, ali su ljevičarska i desničarska opozicija odbile sastav vlade.
Trenutno su u toku pregovori o tome ko bi mogao da vodi kabinet, a neke stranke zahtijevaju premijera iz ljevice.
Pregovori između Lekornija i političkih stranaka, uključujući socijaliste, ekologe i ljevice, i dalje traju.
Lekorni će izložiti svoje zaključke Emanuelu Makronu i očekuje se da se francuski predsjednik obratiti javnosti u večerašnjem Dnevniku na France 2 u 20 sati.

Francuski parlament odbio da razmatra pitanje opoziva Makrona

Specijalno državno tužilaštvo je u Naredbi o sprovođenju istrage sa predlogom za određivanje pritvora protiv okrivljenih Aleksandra Mijajlovića, Draga Spičanovića, Vladana Lazovića, Milovana Pavićevića, Andrijane Nastić i Predraga Boškovića, zavedenu pod brojem Kti-S br. 21/25, pominje da je „djelovanje organizacije uticalo na formiranje sredstava javnog informisanja“, između ostalog i na pokretanje M portala.
SDT navodi da to „proizilazi i iz sadržine komunikacija koje je putem aplikacije "Viber" okrivljeni Aleksandar Mijajlović ostvario sa licem Milošem Nikolićem, poslanikom i portparolom Demokratske partije socijalista Cme Gore, kao korisnikom broja telefona +382 69*** 088, pa tako dana 1. jula 2022. godine, okrivljeni Aleksandar Mijajlović šalje licu Milošu Nikoliću poruku sadržine: "Daj mi oznaku boje DPS-a", a lice Miloš Nikolić okrivljenom Aleksandru Mijajloviću poruku sadržine: "Kako mislis?", nakon čega okrivljeni Aleksandar Mijajlović šalje poruku sadržine: "I ljubcastu i zutu... Znaju to tacno dizajneri ... Da bi Mportal bio te boje". Dana 13. jula 2022. godine, okrivljeni Aleksandar Mijajlović šalje licu Milošu Nikoliću poruku sa linkom sadržine: "MPortal https://mportal.me/", a potom i poruku sadržine: "Ako mozes momke samo da malo po mrezama provuku televiziju i portal. Dana 8. septembra 2022. godine, okrivljeni Aleksandar Mijajlović šalje licu Milošu Nikoliću poruke: "Kad cemo mijenjati direktora Mportala?", a lice Miloš Nikolić odgovara okrivljenom Aleksandru Mijajloviću porukom sadržine: "Moramo ovih par dana to zavrsiti“.
Da je okrivljeni Aleksandar Mijajlović birao web adresu "mportala", proizilazi iz poruka koje je isti razmijenio sa licem Sonja Drobac, koja koristi broj telefona +382 67*** 022. Naime, dana 3. marta 2022. godine, Sonja Drobac šalje okrivljenom Aleksandru Mijajloviću poruku sljedeće sadržine: "me-portal.me meportal.me mportal.me m-portal.me Glasaj za ime portala", a okrivljeni Aleksandar Mijajlović istoj poruke sadržine "Bez crtica. Ne vole ih ljudi... Ostalo koji hoces"
Dana 12. jula 2022. godine, lice Danijel Živković šalje okrivljenom Aleksandru Mijajloviću poruku sljedeće sadržine „Kad krece?", a okrivljeni Aleksandar Mijajlović licu Danijelu Živkoviću poruku sadržine "Od sjutra eksperimentalno“, nakon čega lice Danijel Živković šalje okrivljenom Aleksandru Mijailoviću poruku sadržine „Odlicno! Sjutra ću potražiti“, a okrivljeni Aleksandar Mijajlović poruku sa linkom „Mportal <a href="https://mportal.me/" target="_blank">https://mportal.me/</a>“.
Dana 12. jula 2022. godine, okrivljena Andrijana Nastić šalje okrivljenom Aleksandru Mijajloviću poruke sadržine: "Ooo sa srecom pocela... Kako se zove? Samo E? ... Ja ne mogu naci... Ide mi 19, pa 21 na Telemach", nakon čega okrivljeni Aleksandar Mijajlović šalje okrivljenoj Andrijani Nastić poruke sadržine: "Od ujutro... Trebalo je od ponoci ali Tcom zeznuo za par sati", a okrivljena Andrijana Nastić okrivljenom Aleksandru Mijajloviću poruku sadržine: "Aj dobro, izdrzacemo do", nakon čega okrivljeni Aleksandar Mijajlović šalje okrivljenoj Andrijani Nastić poruku sa linkom sadržine: "MPortal https://mportal.me/", da bi okrivljena Andrijana Nastić okrivljenom Aleksandru Mijajloviću poslala poruke sadržine: "I ovo je novo u sklopu TV?... A nema, ne mirujes... ne sjedis ti kuci i cekas posao na biro J“.
Mijajlovića, Spičanovića, Pavićevića, Lazovića i Nastić pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja su priveli u prošli petak, Boškovića u ponedljeljak, a 30-odnevni pritvor određen je samo Mijajloviću i Spičanoviću, dok su ostali pušteni na slobodu pod različitim mjerama nadzora.
Oznaka tajnosti sa predmeta je skinuta 5. oktobra kasno poslijepodne, nakon što je dio medija već objavio djelove sadržaja Naredbe.
Mada je nakon svega teško povjerovati u objektivnost Specijalnog državnog tužilaštva, tužilaca Jovana Vukotića, Ivane Petrušić Vukašević i Miroslava Turkovića koji potpisuju ovakvu Naredbu, ali i Specijalnog policijskog odjeljenja na čijem je čelu Predrag Šuković, uredništvo M portala se nada da će u nastavku istrage, u kojoj će neminovno biti saslušani i urednici medija koji se pominju u Naredbi, pristati da u nju uvrste i ljude koji su zaista pokušavali da utiču na uređivačku politiku M portala, a čija će im imena uredništvo rado saopštiti. &nbsp;

SDT uticaj Mijajlovića na M portal vidi u crtici, boji i slanju linkova

Glavni urednik Televizije E Draško Đuranović u Drugačijoj radio vezi komentarisao je združeni pokušaj obračuna Demokratske Crne Gore, SDT i njihove medijske posluge sa nekoliko preostalih kritičkih glasila, uz indikativan muk ambasada Kvinte i Delegacije EU u Crnoj Gori, uz naglasak da vjeruje da će, ipak, te adrese reagovati.
- Očekujem rekcije, jeste Crna Gora mala, ali je značajna jer treba da uđemo u EU. A, ako ćemo da uđemo u EU bez slobodnih medija, i ako zbog ovoga Evropa ne reaguje, onda mi moramo reagovati- kazao je Đuranović.
Ponašanje SDT je, kaže Đuranović, pokazatelj da je Vladimir Novović postalo politička batina u rukama vlasti jer je na djelu obračun sa ljudima koji pripadaju drugoj političkoj opciji, „mislim na opoziciju i na kritičke medije koji ne glorifikuju poteze ove vlasti..“
- SDT je postalo politički zvučni top koji treba da dezorijentiše medije koji otkrivaju poteze vlasti. Strašno je da se troje tužitelja našlo u toj poziciji da potpisuju naredbu za sprovođenje istrage. Naredba je koncipirana u nekim krugovima koji su najbliži bezbjednosno-političkim krugovima, a cilj je da država sprovede neku vrstu političke kontrole, ne samo nad opozicijom nego nad kompletnim društvom. Tome, naravno, služi uslužni servis Vijesti i u svemu tome je dramatično glupo obrazloženje o skidanju zabrane tajnosti... Neke informacije su prvo dostavljene Vijestima, pa je skinuta tajnost- ističe Đuranović.
On smatra da je najveći problem što je državna institucija iskorištena za politički progon i targetiranje medija, naglašavajući da je ovo prvi put da Tužilaštvo udara na integritet nekoliko medijskih kuća.
- Oni našim parama pokušavaju da ugase nas. Mi nemamo drugog načina zarade osim da svojim integritetom obezbjeđujemo egzistenciju a oni udaraju na ključ naše egzistencije. Stavljati Darka Šukovića, Draška Đuranovića, Danicu Nikolić u kontekst kriminalne organoizacije je drsko, nije samo kršenje zakona... Nije ovo 1948. godina, nego je gore, jer tada je bilo suđenja bez suda, a ovdje je pokušaj kriminalizacije ljudi i medija bez osnova..- rekao je Đuranović.
<h3>Signal opomene cjelokupnom društvu</h3>
Đuranović dalje ističe kako je važan tajming u kom se sve ovo dešava, navodi tri ključna motiva:
- Pošto se priča o stvaranju kriminalne organizacije od 2018. do 2024. i da se u okviru te kriminalne organizacije nalazi portal ETV, ukazujem da je Aleksandru Mijajloviću telefon oduzet 19. februara 2024. godine, a Portal ETV je sa radom počeo 05. septembra!? Ja bih volio da mi neko od ovo troje tužitelja objasni kako je moguće putovanje kroz vrijeme, kako je moguće u februaru urađivati nešto nastalo u septembru?- upitao je Đuranović.
Mislim da su tri osnovna motiva za ovu akciju SDT. Prvi je, definitivno, činjenica da je savjetnik odbrane Milivoja Katnića, Anto Nobilo saopštio javno, da je specijalni tužilac Miloš Šoškić u optužnici falsifikovao, mijenjao, ispravljao Skay poruke. Nobilo ima originalnu Europolovu prepisku i na osnovu toga je zaključio, i javno rekao da je specijalni tužilac napravio zloupotrebu službenog položaja, što je krivično djelo.
Drugi od razloga je zanimljivo ubacivanje državne tužiteljke Andrijane Nastić u čitavu tu priču. Zašto? Zato što je Andrijana Nastić imala, nažalost, tu nesreću da bude dežurna kada su se desila dva teška masovna zločina na Cetinju. Dakle, nekome je bilo strašno važno da tužiteljka Nastić više ne postupa u ta dva slučaja. To je, nažalost, veliki signal opomene za cjelokupno društvo.
Treći motiv je u tome što je ovo ponavljanje napada na novinare i medije. Jula 2024. prije godinu i dva, tri mjeseca, specijalni tužilac Miloš Šoškić je targetirao sve nas“, objašnjava Đuranović.
<h3>Država mora dati odgovore</h3>
Glavni urednik Televizije E smatra da SDT pokušava da rutinske novinarske poslove predstavi javnosti kao nezakonito ponašanje.
&nbsp;- Dakle, ja smatram i mislim da je ovo pokušaj jedne državne institucije da uguši slobodu govora i slobodu riječi. Moramo da tražimo odgovore od države, od VDT-a, moramo da tražimo odgovore od glavnog specijalnog tužioca. Neću da živim u vremenu u kome ja treba da se pravdam jesam li ja Milivoja Katnića zvao da vidim kakvo mu je zdravlje ili prehlađen ili da provjerim da li ima nešto da mi kaže u slučaju pokušaja terorizma. Neću da se pravdam- kategoričan je.
Dodaje da sve što radi, radim javno.&nbsp;
- Kao novinar imam pravo na svoje izvore. Kao novinar imam obavezu da zovem ljude koji su na čelu institucija. Kao novinar koji se bavi, ne možda u onoj meri koliko bih želio, istraživačkim novinarstvom, ja želim u javnom interesu da djelujem. A ako je rad u javnom interesu nezakonit, onda mi živimo u nekoj zemlji koju ja ne poznajem- navodi Đuranović.
<h3>„Hronika najavljenih hapšenja“</h3>
Odgovarajući na pitanje da li je tačno da je jedna medijska kuća objavila informaciju kakao je policajac Milovan Pavićević uhapšen, a da je on u tom trenutku bio u jednom restoranu u Podgorici il ispred njega, Đutranović kaže:
- Apsolutno je tačno, postoje svjedoci koji su ga vidjeli. U 9.27 je objavljeno da je uhapšen čovjek koji je u tom trenutku tamo stajao sa svojom ženom. Suprugu Milovana Pavićevića su zvali da pitaju, dok je bila sa njim, je li on uhapšen. Dakle, skandalozno, to je sramotno! To je, što bi rekli, hronika najavljenih hapšenja- kazao je Đuranović.
U svemu ovome, čudna je još jedna okolnost, navodi Đuranović: „Zašto je recimo, Libertas na spisku Tužilaštva? Onaj Libertas koji je objavio Skye poruke u kojima se pominje Vampir, to je Daka Davidović, Kudravi, Maradona...?“
Čudno je, dodaje Đuranović, što je akcija SPO i SDT sprovedena na dan kada su svi optuženi za kopanje Tunela u centru Podgorice oslobođeni optužbi, a među njima je i čovjek kojeg sumnjiče za dvostruko ubistvo na Cetinju:
- Sve se dešava u trenutku kad se završava suđenje za slučaj Tunel, oslobađajućom presudom. Zašto oslobađajućom presudom? Zato što je sudija rekao da je bila nemoguća rekonstrukcija, jer je Vlada Dritana Abazovića 20 dana nakon otkrivanja tunela dala naredbu da se tunel zatrpa!? Zato što je Abazović, tadašnji premijer, zajedno sa ministrom unutrašnjih poslova Filipom Adžićem i tadašnjim ministrom Kovačem kontaminirao lice mjesta dok je foreznika još trajala, i uništio mogućnost otkrivanja dokaza- dodaje Đuranović.
Đuranović naglašava da upravo na taj dan kad su svi osumnjičeni za kopanje tunela oslobođeni, imamo hapšenje koje SDT i policija ne saopštavaju, čovjeka koji je oslobođen.&nbsp;
- A taj čovjek koji je oslobođen zbog slučaja tunela, sad je osumnjičan da je pomagao u dostrukovom ubistvu na Cetinju. S kojim pravom policija krije tu informaciju? S kojim pravom se objavljuje to četiri dana poslije? Vjerovatno da bi se završila priča, da ne bi smetalo aferi, uslovno rečeno, hapšenja Mijajlovića i drugih?- traži odgovore Đuranović.

Đuranović: Državna institucija politička batina vlasti iskorištena za progon i targetiranje medija

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Izjava poslanice Pokreta Evropa sad Jelene Nedović viralna je na internetu. Naime, na jučerašnjoj sjednici Ustavnog odbora potegla se rasprava oko nacionalnosti sudija pri njihovom izboru.
Pitala se Nedović treba li da pita postojeće sudije Ustavnog suda, da "pođe tamo i prebroji im krvna zrnca".
Nedovićku, koja je rođena 1989. godine, tačnije ima 36 godina, izgleda od adolescencije muči ovaj problem. Naime, ona je tako kazala da je ovo pitanje tišti od 16. godine.
"Da li su Crnogorci, da li su Srbi, da li se osjećaju kao Bošnjaci, da li se osjećaju kao budisti, da li su ateisti, pa ćemo mi ovdje danas da se dogovorimo kako ćemo mi da popunjavamo Ustavni sud. Ovo je pitanje koje mene tišti sigurno zadnjih 15, 20 godina. Jer sam ja sita toga...", rekla je ona.
Poslanik PES-a, Boris Pejović iznio je zapažanje da je Crna Gora heterogena i da se nerijetko dešava, kaže on, da brojni pripadnici koji su islamske vjeroispovijesti na primjer, osjećaju se kao Crnogorci, kao muslimani, kao bošnjaci, ima i albanaca.
"Ima i Albanaca islamske vjeroispovijesti, kao što je konkretno čovjek, pa je dva u jedan", dodala je Nedović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnekboa%2Fstatus%2F1975652884328161412%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
 
Poslanik Bošnjačke stranke Admir Adrović im je odgovorio da ga nijesu ni pitali koga će podržati, pa otkrio da je u pitanju Nerma Dobardžić koja, kako je kazao, ima izuzetne reference.
Na kraju, sjednica je okončana izborom dvoje kandidata za sudiju Ustavnog suda i to Jovan Jovanović i Mirjana Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.6146%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodbor-izabrao-kandidate-jovan-jovanovic-i-mirjana-radovic-bice-predlozeni-za-sudije-ustavnog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: migranti