Najistaknutiji kritičar Kremlja Mihail Hodorkovski upozorio je Evropu da se pripremi za dugoročni sukob s Rusijom, bez obzira na to kako se bude razvijao rat Moskve protiv Ukrajine.
&nbsp;- Trebalo bi da očekujemo neku vrstu hladnog rata koji će trajati najmanje deset godina - prognozirao je bivši naftni tajkun Hodorkovski ove nedjelje na privatnom događaju u Briselu, prenosi Politico.
Prema riječima ovog biznismena u egzilu, jedini faktor koji bi u tom periodu mogao da odvrati Rusiju od daljih agresivnih poteza prema Evropi jeste uvjerenje predsjednika Vladimira Putina da Zapad predstavlja stvarnu vojnu prijetnju.
Tokom Hladnog rata, koji je trajao gotovo pola vijeka, Sovjetski Savez i Zapad nastojali su da potkopaju jedni druge, ali bez rizika od otvorenog sukoba u Evropi i mogućeg nuklearnog rata.
Najviši evropski i NATO zvaničnici danas tvrde da Rusija obnavlja svoju politiku iscrpljivanja, koristeći hibridne ratne taktike kako bi destabilizovala Zapad i posijala podjele.
Hodorkovski, koji je proveo deset godina u Putinovom zatvorskom sistemu, a sada živi u Londonu, umanjio je značaj zapadnih sankcija kada je riječ o njihovom uticaju na Kremlj, rekavši da one „stvaraju određeni pritisak na rusku ekonomiju, ali ništa dramatično“.
Podjednako je skeptičan bio i prema mogućnosti da dugotrajna ukrajinska kampanja dronovima protiv ruskih rafinerija ozbiljno oslabi ratnu mašineriju Kremlja.
- Čak i najmoćniji dron, pa čak ni raketa tipa Tomahavk, ne može pogoditi više od dva hektara - objasnio je Hodorkovski, bivši vlasnik naftnog giganta Jukos i nekada najbogatiji čovjek Rusije.
Dodaje da se tipično postrojenje u Sibiru obično prostire na oko 1.500 hektara.&nbsp;
- Šteta koja se nanosi ravna je tome da nekome nagazite na nogu - rekao je Hodorkovski.
Prema njegovim riječima, jedini trenutak kada se Putinova vlast realno mogla slomiti bio je tokom prve dvije godine nakon početka njegove sveobuhvatne invazije – i to samo ako bi Rusija pretrpjela odlučujući vojni poraz u Ukrajini.
To vrijeme, kako je rekao, sada je prošlo.
Ali je, dodao je sa primjesom humora, imaju tradiciju u Rusiji da njihovi diktatori obično odlaze između 70. i 80. godine života.
Putin je ove godine u oktobru napunio 73 godine.
<h2>Pritisak na Putina</h2>
Prošlog mjeseca ruske vlasti su pokrenule novi krivični postupak protiv Hodorkovskog, optužujući ga da je vodio „terorističku organizaciju“ i planirao nasilno preuzimanje vlasti uz pomoć ukrajinskih paravojnih formacija.
U svom saopštenju, Federalna služba bezbjednosti (FSB) je takođe navela još 22 osobe povezane sa Hodorkovskim i njegovim Ruskim antiratnim komitetom, grupom opozicionih Rusa u egzilu.
Neki od imenovanih već su izdržavali zatvorske kazne u Rusiji ili su se suočavali sa prijetnjom krivičnog gonjenja zbog svojih političkih aktivnosti. Ali na spisku se nalaze i akademici i poslovni ljudi.
Sam Hodorkovski je proveo deceniju u sibirskoj kaznenoj koloniji prije nego što je 2013. godine pomilovan u slučaju koji se široko smatra prekretnicom i početkom Putinove kampanje za gušenje svakog oblika neslaganja. Iako je slučaj formalno bio fokusiran na utaju poreza i druge finansijske optužbe, i doveo do konfiskacije Jukosa, prvenstveno je bio shvaćen kao politička poruka kritičarima Kremlja.
Nove optužbe protiv Hodorkovskog i njegovih saveznika stigle su samo dvije nedjelje nakon što je Parlamentarna skupština Savjeta Evrope najavila stvaranje „platforme za dijalog“ sa ruskim demokratskim opozicionim snagama.
Govoreći u Briselu, Hodorkovski je rekao da snažna reakcija Kremlja pokazuje „koliko Putina uznemirava ideja da ruske demokratske snage dobiju legitimitet, makar simbolički“.
Iako oni koje je FSB naveo već žive u inostranstvu i nalaze se izvan neposrednog pravnog dosega Kremlja, nekoliko njih je prijavilo probleme sa evropskim bankama i smatra da bi optužbe za terorizam mogle zakomplikovati putovanja zbog straha od izručenja Rusiji.
Hodorkovski je za Politico rekao da je siguran da će se jednog dana vratiti u Rusiju poslije Putina, ali je upozorio da će zemlji trebati decenije da se oslobodi „imperijalno-vojne naracije“ koja prikazuje Rusiju okruženom neprijateljima i opravdava invaziju na susjede.
- Moje generacije neće doživjeti dan kada se rusko društvo vrati u stanje normalnosti - rekao je on.
Na pitanje da li ga ta perspektiva obeshrabruje, Hodorkovski se osmjehnuo.
- Kada radite u teškoj industriji, naviknete se da pokrećete procese koji će trajati duže od vas. Od istraživanja naftnog polja do proizvodnje može proći 15 godina ili više. Za mene je budućnost jednako stvarna kao i sadašnjost i ona me motiviše - zaključio je Hodorkovski.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sumorne prognoze istaknutog kritičara Kremlja: Trenutak kada se Putinova vlast realno mogla slomiti je prošao

Ruski opozicionar Mihail Hodorkovski, jedan od najvećih oponenata Vladimira Putina, objavio je nedavno sastav specijalnog tima GRU-a, čija je uloga planiranje i izvođenje diverzantskih i političkih akcija usmjerenih na destabilizaciju pojedinih evropskih država.
Među pet komandanata tima GRU-a Hodorkovski je ubrojio i Eudarda Šišmakova, ruskog specijalca koji je bio, zajedno sa drugim GRU agentom Vladimirom Popovom, jedan od organizatora pokušaja terorizma oktotobra 2016. godine na dan parlamentarnih izbora. Šišmakov je oficir ruske vojske, svojevremeno je protjeran sa pozicije vojnog atešea Ambasade Ruske federacije u Poljskoj zbog vrbovanja poljskih oficira.
Prvobitnom odlukom Vijeća Višeg suda Šišmakov i Popov su 9. maja 2019. godine bili osuđeni na po 15 i 12 godina godina zatvora, kao organizatori teorističke grupe. Tadašnje lidere Demokratskog fronta, Andriju Mandića i Milana Kneževića, Specijalno državno tužilaštvo na čelu sa Milivojem Katnićem optužilo je, a Viši sud osudi,o na po pet godina zatvora za učešće u zavjeri 2016. godine.
Odlukom Apelacionog suda januara 2021, pola godine nakon ,,avgustovskog izbornog oslobođenja“, poništena je osuđujuća presuda Vijeća Višeg suda u podgorici i predmet vraćen na ponovno suđenje. U ponovnom suđenju Viši sud na čijem je čelu, nedavno izabrani, sudija Zoran Radović, oslobodilo je 12. jula ove godine sve optužene, uključujući i dvojicu ruskih agenata.
Tako je crnogorski sud, podržao tezu odbrane da su dvojica agenata GRU-a, čiji su pasoši iz iste serije kao i pasoši agenata GRU koji su otrovali agenta Sergeja Skripalja u Velikoj Britaniji, u stvari boravili u Beogradu i Srbiji u ,,okviru turističke posjete Srbiji“. Vladimir Popov je, u međuvremenu osuđen u odsustvu u Moldaviji zbog organizacije terorističkog udara 2014. godine, po planovima veoma sličnom pokušaju terirističkog udara &nbsp;
I dok je za Viši sud u Crnoj Crnoj Gori Eduard Šimakov nevin čovjek, ruski opozicionar Hodorkovski precizno nabraja sve ključne članove GRU tima za specijalne operacije.
,,Podmetnuti napadi, sabotaže na željeznici i lažni protesti - razotkrivamo najnoviju taktiku ruske vojne obavještajne službe za destabilizaciju Evrope i usporavanje isporuke oružja Ukrajini“, piše Hodorkovski na društvenoj mreži X.
Naglašava da novi tim GRU uključuje pukovnika Denisa Smoljaninova, koji je, tvrdi Hodorkovski, prethodno slao plaćenike u Donbas i ,,pokušao da zabije klin između NATO saveznika“. Tvrdi da Smonjaninov sada nadgleda tim oficira sa iskustvom u vojnim, pomorskim i specijalnim operacijama.
,,Drugi ključni igrač je Eduard Šišmakov, bivši vojni ataše protjeran iz Poljske, koji sada daljinski upravlja operacijama političkog uplitanja. Ranije je optužen za pokušaj orkestriranja državnog udara u Crnoj Gori 2016. godine“, piše Hodorkovski.
Potom navodi da su među podređenima šefu Smoljaninovu &nbsp;i Vladimir Lipčenko, koji djeluje pod pseudonimom "Vlodek Lyakh" i povezan je sa pokušajem podmetanja požara u Latviji, potom major Jurij Sizov, koji je najmlađi član grupe. Njega su, kako se tvrdi, ukrajinske vlasti optužile za planiranje terorističkih napada u Kijevu na Dan pobjede. Peti član grupe je Alexander Sapetko, koji je nekada bio zadužen za informacioni rat na Baltiku. &nbsp;Kao i mnogi obavještajci, rođen je u Magdeburgu, kada su sovjetske trupe bile stacionirane u Istočnoj Njemačkoj.
Prema informacijama Hodorkovskog, GRU sve više radi kroz kriminalne mreže kako bi regrutovao sabotažne agente u Evropi, plaćajući ih kriptovalutama i komunicirajući putem Telegrama. Isti tim je takođe nastojao da iskoristi podele u evropskim društvima, planirajući levičarske i desničarske proteste protiv NATO-a i podrške Rusiji.

Draško Đuranović

Dok Hodorovski tvrdi da je Šišmakov u specijalnom GRU timu, za crnogorski sud on je 2016. bio ruski turista?!

Zvaničnici i branitelji prava okupili su se danas u Ujedinjenim nacijama u Ženevi da bi izrazili zabrinutost zbog stanja ljudskih prava pod administracijom predsjednika Donalda Trampa i osudili odluku Vašingtona da odbije da dođe na današnji pregled stanja tih prava u SAD.
Misija SAD u Ženevi je ove nedjelje potvrdila da će „preskočiti“ takozvani Univerzalni periodični pregled (UPR) postavši tek druga država koja je ikada bojkotovala taj proces.
Sve 193 države članice Ujedinjenih nacija moraju da prođu standardni pregled stanja prava svake četiri do pet godine.
Odluka SAD je „duboko razočaravajuća“, rekla je Uzra Zeja, šefica organizacije Human Rights First. Ta odluka „slabi proces koji je pomogao napredak ljudskih prava širom svijeta – uključujući i Sjedinjene Države“, napisala je ona u i-mejlu.
Zeja je trebalo da predvodi jedan od nekoliko skupova u UN u Ženevi na kojima su aktivisti i izabrani američki zvaničnici izrazili zabrinutost zbog stanja prava u SAD, posebno otkako se Tramp vratio na vlast u januaru.
Odluka SAD da odbace pregled povezana je sa Trampovim nalogom iz februara kojim se SAD povlače iz mnogih tijela UN, uključujući Savjet za ljudska prava.
Ali odustajanje od Univerzalnog periodičnog pregleda nije bilo izvjesno. Tramp je SAD povukao iz Savjeta i tokom svog prvog mandata, ali je njegova administracija ipak odlučila da učestvuje u pregledu 2020. godine.
SAD su, posebno pod Trampom, više puta kritikovale Savjet zbog pristrasnosti u odnosu na Izrael i to navele kao razlog za nedolazak.
- Tragično, taj potez zaista potkopava ideju da je međunarodno pravo na ljudska prava neotuđivo i da se podjednako primjenjuje na sve - upozorio je Fil Linč, šef Međunarodne službe za ljudska prava na skupu u UN u Ženevi gdje je bivša prva dama SAD Eleonora Ruzvelt pomogla izradu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima prije njenog usvajanja 1948. godine.
- Tragično je i duboko ironično što smo pomogli u stvaranju normi, kao i ovog procesa (UPR) iz kojeg se sada povlačimo - rekao je jedan bivši visoki američki zvaničnik za AFP, želeći da ostane anoniman.
Još jedan bivši američki zvaničnik koji je radio na prethodnim UPR angažmanima SAD upozorio je da je taj potez „opasan“.
- Jer gubimo legitimitet globalno u svijetu u pogledu liderstva u oblasti ljudskih prava… To je teško progutati - dodao je on.
Odsustvo SAD izazvalo je negodovanje među civilnim društvom, koje obično učestvuje u pregledima, iznoseći analize i preporuke.
Uprkos nedolasku zvanične delegacije SAD, mnoge grupe, akademici i lokalni američki zvaničnici ipak namjeravaju da iznesu zabrinutost.
Naveli su niz alarmantnih događaja, uključujući represiju protiv neslaganja, militarizovane akcije protiv imigranata, slanje Nacionalne garde u američke gradove, obračune sa univerzitetima i umjetničkim institucijama i smrtonosne napade na brodove navodnih švercera dorge u Karipskom moru i na Pacifiku.
Mnogi su pozvali međunarodnu zajednicu da se oglasi i podrži njihov rad na držanju američke vlade pod kontrolom.
- Savjet za ljudska prava, sistem Ujedinjenih nacija i zajednica nacija posvećenih ljudskim pravima i demokratiji mogu da osvijetle te zloupotrebe - rekao je Čandra Batnagar, šef južnokalifornijskog ogranka Američke unije za građanske slobode (ACLU).
Robert Salim Holbruk, šef Centra za abolicionističko pravo, složio se, insistirajući da će, kako „vidimo kako se naše građanske slobode uništavaju, ovi forumi u budućnosti dobijati na značaju“.
Sjedinjene Američke Države su jedna od svega dvije države koje nisu došle na pregled stanja u svojoj jurisdikciji od početka sistema UPR 2008. godine.
Iako su neke države tražile odlaganje, samo Izrael ranije nije došao – početkom 2013. godine, iako je na kraju prošao kroz odloženi pregled 10 mjeseci kasnije.
Posmatrači su upozorili da bi odsustvo SAD moglo poslužiti kao loš primjer.
- Nadamo se da ovo neće povlačenja iz Savjeta pretvoriti u normalnost - rekao je za AFP Sandžaj Seti, ko-šef Inicijative za umjetničku slobodu.

Vašington bojkotuje sastanak Savjeta UN za ljudska prava koji razmatra stanje u SAD

Bugarski parlament je u petak usvojio zakonske izmjene kojima se velika rafinerija Lukoil na istoku zemlje stavlja pod državnu kontrolu poslije američkih sankcija ruskom naftnom gigantu.
SAD su prošlog mjeseca uvele sankcije protiv dva najveća ruska proizvođača nafte - državnog Rosnjefta i privatnog Lukoila – u pokušaju da izvrše pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina da prihvati pregovore o završetku rata u Ukrajini.
Lukoil je u Bugarskoj vlasnik postrojenja Neftohim, najveće naftne rafinerije na Balkanu, u crnomorskom gradu Burgasu, od 1999. godine. Lukoil-Neftohim je takođe najveća bugarska kompanija.
Američke sankcije, koje stupaju na snagu 21. novembra, "efektivno će dovesti do obustave rada rafinerije... zbog odbijanja svih ugovornih strana da izvrše plaćanja kompanijama koje pripadaju Lukoilu", navodi se u nacrtu zakona koji je predložila vladajuća koalicija u Bugarskoj.
Prema tom dokumentu, može se imenovati poseban upravnik koji će ostvarivati pravo glasa akcionara. Upravnik bi mogao da proda akcije novom vlasniku, uz odobrenje vlade.
Zakon je usvojen izuzetno brzom procedurom, samo u roku od nekoliko sati. Zakonski amandmani su dodatno dodati na dnevni red, a zatim su izglasani bez rasprave oko 30 sekundi u parlamentarnom odboru za energetiku. Uslijedilo je ekspresno usvajanje u plenarnoj sali – i u prvom i u drugom čitanju.
Tokom debate, poslanici opozicije optužili su predlagače zakona da žure s njegovim donošenjem.
Takođe su osudili pravo posebnog upravnika da proda akcije rafinerije, navodeći da bi to moglo dovesti do pravnih postupaka protiv Bugarske.
Prošle nedjelje, bugarski poslanici su usvojili privremena ograničenja na izvoz naftnih derivata, uključujući i u druge članice Evropske unije, kako bi osigurali dovoljne zalihe nakon posljednjih američkih sankcija ruskom energetskom sektoru.
Zabrana obuhvata izvoz naftnih derivata, uključujući dizel i avionsko gorivo.
Izuzeci su dozvoljeni za punjenje i pretovar lokalnih i stranih brodova i aviona gorivom, kao i za snabdijevanje unutar EU oružanim snagama NATO-a ili oružanim snagama članica EU kada je to povezano sa zajedničkom bezbjednosnom i odbrambenom politikom bloka.

Bugarska usvojila zakon o preuzimanju kontrole nad rafinerijom ruskog Lukoila

Ministar pravde Poljske iz doba vladavine populističke stranke Pravo i Pravda (2015-2023), Zbignjev Žobro, ostao je danas bez poslaničkog imuniteta i odgovaraće pred sudom za 26 tačaka optužnice za pronevjeru novca iz državnog Fonda pravde za žrtve zločina koji je preusmjerio u političke kampanje prethodnih vlasti.
Poljsko tužilaštvo optužilo je bivšeg ministra da je organizovao zločinačku grupu pri Ministarstvu pravde da sistematski izvlači novac, oko 36 miliona eura, iz tog državnog fonda koji je trebalo da pomaže isključivo građane, žrtve zločina u Poljskoj.
Među 26 učinjenih djela je i kupovina izraelskog špijunskog softvera Pegaz od sredstava Fonda koji je umjesto za razotkrivanje terorista i kriminalaca prethodnim vlastima poslužio za špijuniranje aktivista opozicije i nekih novinara, a posredno, preko njihovog advokata, prisluškivana je i porodica sadašnjeg premijera Donalda Tuska.
Optužnica bivšeg ministra tereti da je uz pomoć svojih potčinjenih, prije svega svog zamjenika Marćina Romanovskog koji je uoči hapšenja pobjegao u Mađarsku i tamo dobio azil, intervenisao u tenderima za dodjelu sredstava i namještao ih da novac dobiju subjekti koji na to nemaju prava i da se novac kasnije upotrebi za kampanje tadašnje vlade.
Između ostalog, od pomoći koja je trebalo da služi žrtvama zločina kupovani su noževi i pribor za kola seoskih domaćica, a milion eura dobio je i bivši istjerivač đavola, katolički sveštenik koji je pod maskom centra za pomoć žrtvama zločina preko svoje fondacije Profeto opremao TV studija za novu privatnu televiziju poljskih populista Jaroslava Kačinjskog.
Tužilaštvo kao dokaze u prilog optužbama ima i izvještaj Nacionalnog revizorskog tijela koji potvrđuje mahinacije, kao i svjedočenje bivšeg direktora Fonda pravde Tomaša Mraza koji sarađuje sa policijom i dobio je status krunskog svjedoka.
Da Žobro bude uhapšen glasala su 244 poslanika u poljskom parlamentu, dok je njih 198 bilo protiv. Njegovo hapšenje je trenutno neizvodljivo jer se Žobro krije u Budimpešti.
Poslanici su glasali za svaku od 26 optužbi za krivična djela i zloupotrebu službenog položaja pojedinačno.
U Mađarsku je Žobro otišao na međunarodnu konferenciju, ali je produžio boravak, a u zaštitu ga je uzeo lično mađarski premijer Viktor Orban koji je optužio poljskog premijera Donalda Tuska da organizuje politički lov na vještice i da se sveti sadašnjoj opoziciji.
I Zbignjev Žobro je optužio Tuska da se ponaša kao autoritarni lider, što je učinio povodom Tuskovog kratkog komentara na društvenim mrežama da političari iz Prava i Pravde treba da polažu račune za zloupotrebe javnog novca "ili sjede u zatvoru ili u Budimpešti".
Zbignjev Žobro bio je prošle sedmice povod za žestoke međusobne optužbe Tuska i Orbana preko medija i društvenih mreža.
Lider opozicione stranke Pravo i Pravda Kačinjski optužio je Tuska i sadašnje vlasti da hoće da ubiju bivšeg ministra zato što je Žobro obolio od raka i liječi se, a ako bi ga poslali u zatvor to bi navodno bila sigurna smrt.
Sa tim se, međutim, slaže i bivšeg ministra brani svega 18 odsto Poljaka. A 55 odsto ispitanika u prošlonedjeljnoj anketi dnevnika Žečpospolita smatra da Žobro mora da se vrati u Poljsku i da odgovara pred sudom kao i svaki drugi građanin Poljske.

Bivši poljski ministar pravde ostao bez imuniteta: Izvlačio novac iz državnog fonda, prisluškivao protivnike...

Potpredsjednik Vlade za vanjsku politiku Filip Ivanović naredne godine očekuje još jaču borbu protiv organizovanog kriminala i naročito visoke korupcije, ali i presude u slučajevima koji su već pokrenuti.&nbsp;
Komentarišući izvještaj Evropske komisije, Ivanović za TVCG naglašava da je Crna Gora ocijenjena kao funkcionalna demokratija, u kojoj Vlada funkcioniše u stabilnom okruženju.
Godišnji izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori može se tumačiti kao dobar uvod u uspješnu međivladinu konferenciju u decembru, ali i kao mapa puta svega što treba da bude urađeno kako bi se pregovori okončali do kraja 2026, kaže za TVCG potpredsjednik Vlade za vanjsku politiku Filip Ivanović.
- Ono što bih posebno istakao iz ovog izvještaja jeste da je Crna Gora ocijenjena kao funkcionalna zrela demokratija, da je rečeno da vlada funkcioniše u jednom stabilnom političkom okruženju, da parlament ima svoju kontrolnu ulogu da živimo u okruženju, odnosno u okolini medijskog pluralizma, tako da sve su to neke dobre ocjene koje smo dobili uz naravno određene preporuke u nekim poljima koje treba da ispunimo i da napravimo još veći napredak u toku 2026. godine - naglasio je Ivanović.
Najvažniji zadaci ostaju vladavina prava i borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.
- Tu smo dobili određene pohvale, ali smo dobili i određena očekivanja. Tako da ono što bih ja rekao jeste da u toku naredne godine očekujemo još žešću borbu protiv organizovanog kriminala i naročito visoke korupcije, ali i očekujemo da vidimo određene definitive presude u slučajevima koji su već pokrenuti. I mislim da ukoliko se ta preporuka ispuni, da smo onda na dobrom putu da ispunimo sva mjerila iz tih poglavlja - kazao je Ivanović.
Komentarišući mimoilaženja na relaciji vlast opozicija, a ponekad i unutar vladajuće većine, Ivanović kaže da se dijalogom došlo do rješenja, te da je sada važno dogovoreno i sprovesti u djelo.
- Napomenuo bih da smo sproveli, odnosno usvojili, jedan dobar i vrlo važan dio izborne reforme, što je bilo pitanje koje se provlačilo godinama i nije bilo moguće da se riješi. Mi smo došli do rešenja, tako da mislim da je to jedan dobar način na koji treba rešavati ta pitanja i ukoliko bude bilo dobre volje kao što je bilo do sad, i sa strane vlasti i sa strane opozicije, ne vidim da bi ta neka mimoilaženja mogla da nas skrenu sa ključnog cilja iduće godine - naglašava porpredsjednik Vlade.
A jedan od urgentnih ciljeva do tada je i usaglašavanje vizne politike, u kojoj ima još dosta posla. Ivanović zaključuje da je potpuno usklađivanje ne samo obaveza, već i obećanje vlade Crne Gore, koje će se do zavetka pregovora sasvim sigurno i ispuniti.

Ivanović: Naredne godine još jača borba protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije

Goran Jokić nije više načelnik Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“.
To je informacija koju su porodice žrtava dva masakra na Cetinju, koje skoro deset mjeseci organizuju blokade na Kruševom ždrijelu, dobili iz kabineta predsjednika Vlade Milojka Spajića i Uprave policije.
Iako je Jokićeva smjena bila jedan od njihovih zahtjeva nijesu, kažu, zadovoljni, jer im nije rečeno što će biti s njim.
Vesna Pejović, majka i baka ubijenih u masakru na Medovini podvukla je da nijesu zadovoljni jer su imali više zahtjeva.
- Rekli su mi da je Zakon o oružju još u Briselu na razmatranju i da će doći u Skupštinu. Međutim, vidim kako u u Skupštinu ulijeću zakoni, to je strašno. Evo brzo će Zakon za emigrante, ali Markov i Mašanov Zakon stoji na jednom mjestu. Najvjerovatnije da ne odgovara. Nisam zadovoljna, jer smo deset mjeseci ovdje bitisali po najvećem nevremenu da dobijemo polovičan odgovor - jasna je Pejović.
Ona je pozvala novinare da traže odgovor jer oni precizan nijesu dobili.
- Gdje je, što je, samo da je Jokić smijenjen. Ne vjerujem nikome. Nikome. Kažem vam što mi je v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović rekao da je on (Jokić) smijenjen, da je predao za penziju, ali gdje je i kako je… Rekao mi je (Šćepanović) da se neće javno oglašavati. Zašto? Ne znam. Ne znam što je ta misterija da se taj Jokić ne pomene. Vjerujte mi, ništa mi nije jasno - poručila je Pejović.
Građani Cetinja i večeras su blokirali put na Kruševom ždrijelu, tražeći pravdu za žrtve dva masakra u kojima je ubijeno 23 ljudi. Da li će nakon Jokićeve smjene nastaviti s blokadama odlučiće naknadno i o tome obavijestiti javnost.

Goran Jokić više nije načelnik RCB „Centar“

"Ovaj Čađenović je lud kad se nakači, ali padaće i njemu optužnice. Meni ovaj Čađenović poklopio sve ove moje. Bolesnik. Od Čađa me ništa ne može iznenaditi, kad vidim kako sastavlja optužnice i što piše". Ma, tamo niko ne može uticati kad Čađo upre. Ludak. On nam sve pakuje. Katnića i Čađa neka zapale, a ostalo sve treba da bude kao do sada... Ovo je samo dio poruka koje su razmjenjivali visokorangirani članovi kavačkog klana i njihove vođe Radoj Zvicer i Slobodan Kašćelan za čiji interes sam, prema stavu kreatora optužnice, navodno radio - kazao je danas u Višem sudu suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Njega je Tužilaštvo označilo da je svoj službeni položaj podredio kavačkom mafijaškom klanu a osim njega na optužnici je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i nekadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Čađenović je završio iznošenje odbrane i predočio sudskom vijeću skaj poruke koje se nijesu našle u optužnici,a koje najbolje svjedoče kako su njega i njegovog pretpostavljenog doživljavale osobe iz kavačke kriminalne grupe.
- Niti sam pakovao kome, niti sam pomagao. Samo sam radio svoj posao u skladu sa zakonom. U skaj porukama ne pominju me samo osobe iz kavačkog klana nego i škaljarci. I jednoj i drugoj grupi je zajedničko da na mene ne mogu uticati, niti direktno, ni indirektno - istakao je Čađenović.
On je podvukao da upravo ove skrivene poruke razotkrivaju " koliki su uticaj imale kod njega osobe iz kavačkog klana".
Smatra da neko ima problem sa logikom jer ako je on član kavačke kriminalne grupe, a kako to tvrde kreatori optužnice onda bi trebalo da postupa po njihovim nalozima.
- Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kad kažu da nas treba zapaliti. Ove poruke jasno govore o mom odnosu prema kavčanima, ali i njihovom odnosu prema meni. Nijesmo drugovi, prijatelji ako kažu da će nekog da zapale. Mislim da se to govori za najveće neprijatelje, tako je uvijek bilo - naglasio je Čađenović.
Sve ove poruke koje je predočim sudskom vijeću su iz perioda kada je on, prema stavu tužioca Miloša Šoškić, radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
- Iz svih komunikacija se vidi da me ti ljudi mrze, vrijeđaju i pokušavaju da me prevare. Ja sam jedini tužilac kojeg su se plašili i koji im je pravio najviše problema. To su činjenice – rekao je Čađenović.
On je predočio sudu da mu je Specijalno tužilaštvo spajanjem i razdvajanjem optužnica povrijedilo njegovo pravo na odbranu.
- Izgleda mi kao da sam rezervni igrač. Spojen sam sa predmetom protiv (Slobodana) Kašćelana a nakon toga sam prebačen u ovu optužnicu protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića. Nije mi jasno da li se meni ovom optužnicom nešto stavlja na teret ili ne – naveo je Čađenović.
On je dodao da je optužnicu na kojoj je sa Katnićem i Lazoviće prvi put vidio prije početka suđenja.
- Nikada se nijesam izjasnio o navodima. Nijesam imao priliku da se branim. Kod krivičnih djela sa zaprijećenom kaznom većom od pet godina, optuženi mora da se izjasni. Pitam sud: Da li je moje pravo na odbranu ugroženo kada me Specijalno državno tužilaštvo iz jedne kriminalne organizacije prebacuje u drugu? – upitao je &nbsp;Čađenović.
Nakon njegovog pitanja sudija Veljko Radovanović &nbsp;je kazao da „ne može postavljati pitanja sudu".
Čađenović je rekao da sa Zoranom Lazovićem nije imao ni privatnu niti poslovnu komunikaciju.
- Sreo sam ga svega dva-tri puta. Prvi put kada je osnovan Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala, drugi put na konferenciji za štampu u Medija centru, i treći put u hodniku SPBOK-a u City Molu. Nikada sa njim nisam razgovarao ni o jednom predmetu. Sve predmete organizovanog kriminala radio sam sa Miloradom Žižićem. Sastancima na kojima sam radio konsultacije, Lazović nikada nije prisustvovao – kazao je Čađenović.
On je dodao i da sa Petrom Lazovićem nije radio nikada nijedan predmet, niti mu je davao upustva.
On se u odbrani osvrnuo i da je tadašnji glavnim specijalnim tužiocem Katnićem imao svakodnevnu komunikaciju.
- Donosili smo odluke &nbsp;u skladu sa zakonom i praksom. Rezultati su bili izuzetno dobri, naročito u borbi protiv organizovanog kriminala - kazao je Čađenović.
Ocijenio je apsurdnim tvrdnje Tužilaštva da su bilo kome pomogli.
Suđenje se nastavlja 25. novembra saslušanjem svjedoka.

Čađenović: Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kada kavčani govore da nas treba zapaliti

Skupština Crne Gore danas je trajala nepunih sedam minuta, koliko je bilo potrebno da se usvoji dnevni red sa prihvaćenim dopunama.
U to kratko vrijeme predsjednik parlamenta Andrija Mandić stigao je da "potkači" prethodnika Ranka Krivokapića, aludirajući na njegovu upotrebu crnogorskog jezika.
- &nbsp;Stavljan na glasanje prijedlog dnevnog reda u cjelini, što bi rekao moj prethodnik, gospodin Krivokapić "u ćelini" - kazao je Mandić.
Ovo je izazvalo negodovanje kod pojedinih poslanika opozicije, na šta je Mandić kazao: "Nisam ništa ružno rekao, samo sam citirao".
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša mu je odgovorio da izraz nije bio dobar.
Mandićev saborac iz Koalicije "Za budućnost Crne Gore" Milan Knežević stao mu je u odbranu.
- Pa valjda treba pričati istinu - kazao je Knežević.
Nakon što je usvojen dnevni red, Mandić je prekinuo današnje zasijedanje, dodajući da će o nastavku javnost biti obaviještena u skladu sa dogovorom na Kolegijumu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVLLLXjKpxt4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mandić „citirao“ Krivokapića: „U ćelini“ izazvalo reakcije u Skupštini

Građani Cetinja koji svakog dana od januara blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu neće odustati dok god se nadležni javno ne odrede prema masakrima koji su se dogodili u Prijestonici. To je za Antenu M kazala Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.&nbsp;
Pejović istile da je od v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića dobila informaciju da su na neki način riješili pitanje Gorana Jokića.
- Ovako kaže – Vesna, učinjeli smo nešto nekako. Rekoh, šta znači to? A on kaže, znaš kako maknućemo ga s toga mjesta. On je meni predao zahtjev za prijevremenu penziju. Pa rekoh, zašto ste vi čekali deset mjeseci ili više, koliko smo mi tražili ostavku njegovu, da on to preda. Znači, sve se taktički išlo, sve je to bilo taktički, jer vidim da je sve isplanirano - kaže Pejović.
Pejović kaže i da ih je premijer Spajić, nakon prvog, primio na još tri sastanka. Jednom su prisustvovali i ministar Danilo Šaranović i v.d. direktora policije Lazar Šćepanović.
- Rekli smo Spajiću da ga je neko izmanipulisao i on je baš bio vidno ogorčen na njih i rekao je to doslovno i jednom i drugom. A onda nam je Šaranović rekao - bićete zadovoljniji no što mislite. Ako je ovo zadovoljstvo, što meni oni saopštavaju pod misterijom… Nekakva misterija je tu - ističe Pejović.
Pitala je, kaže, i Šćepanovića zašto se još uvijek Goran Jokić nije oglasio po ovom pitanju.
- Zašto se on ne oglasi? Je li on mutav čovjek? Ja još nijesam čula kako taj čovjek priča. Da je izašao i da je rekao - slušaj Vesna Pejović, Vi mene prozivate tri godine. Ja sam častan čovjek. Ja se ne osjećam krivim. Svako ima pravo na to. Ali on se nijednom nije oglasio. No je isto kao ona lukava lisica - kaže Pejović.
Pejović navodi i nezvanična saznanja o Goranu Jokiću.
- Iza njega stoji neko. Ako su tačni izvori, Šaranović i Šćepanović su na jednom sastanku bili za to da se on smijeni. Međutim, tu je nastala opšta prepirka i svađa, i Jokić im je samo rekao, vokabularom kakav ima – malo morgen ćete me skinuti. Mi smo to čuli prije dva mjeseca - navodi Pejović.
Blokade saobraćaja, naglašava Pejović, neće prekinuti.
- Istrajaćemo. Ja ne pričam u ime organizatora, postoje ljudi koji stoje tamo, oni su svi organizatori toga. Oni su sinoć jednoglasno rekli – nećemo ovako, nijesmo zadovoljni sa ovim, ne mogu oni sa nama da manipulišu. Javno kad iznesu pa ćemo da vidimo. Ali neće nama značiti “otišao je u penziju”. Kao da mu mi ispraćaj pravimo. Nego će morati da kažu da je on razriješen i podnio je zahtjev za penziju, na šta on ima pravo, zbog toga i toga, sve dok sud ne utvrdi da li je on odgovoran bio za postupanje na Medovini. Ali moraće to da kažu - naglasila je Pejović.&nbsp;