Sedmo kolo Evropskog prvenstva u šahu za mlade, koje se održava u Budvi donijelo je dobru igru naših šahista i šahistkinja, a ponovo je zasijao Mihailo Pušara koji predvodi naše mlade nade.
Talentovani Novljanin je u sedmom kolu bijelim figurama nadigrao Martina Holtena Fiskanena iz Norveške pa nakon sedam odigranih kola ima 4,5 osvojena poena i predstavlja najprijatnije iznenađenje šampionata, obzirom da nastupa u najkvalitetnijoj grupi, do 18 godina. U sjutrašnjem kolu on se sastaje za Bodirogi Bendeguzom iz Mađarske.
Pušaru, sa 4 osvojena poena prati Zejn Agić, koji nastupa u najmlađoj kategoriji do 8 godina. Agić je u sedmom kolu savladao Ukrajinca Romana Klimova bijelim figurama.&nbsp;
Sofija Milović i Kira Popova su crnim figurama savladale Hajlej Tronton sa Mlate, odnosno Aukste Zonte iz Litvanije pa imaju po 3,5 poena nakon 7 odigranih kola.
Pobjede u današnjem kolu ostvarili su: Vasilija Mitrović, Nikolija Ćorsović, Simeona Vukotić, Dušica Petrušić, Dorotea Andrijaševića, Adelina Trubina, Nikolina Dževerdanović i Ines Đenđinović u konkurenciji djevojčica, te: Đorđe Dobković, Marko Latinović, Konstantin Ševcov, Luka Divanović, Andrija Vujović, Tadija Glušica, Stefan Mihajlović, Matija Samardžić, Ognjen Vujačić, Ilija Milović, Mario Jatoni, Danilo Đenđinović i Radovan Milović u konkurenciji dječaka.
Osmo kolo na programu je sjutra od 14h.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Šah: Pušara nastavio sa sjajnim igrama na prvenstvu

Šesto kolo Evropskog prvenstva u šahu koje se održava u Budvi, donijelo je zanimljive borbe. Mihailo Pušara nastavio je sa dobrim igrama u najstarijoj grupi do 18 godina i trenutno je jedini crnogorski igrač sa učinkom iznad 50 odsto. Pušara je crnim figurama remizirao sa fide majstorom Martinom Horkahuelom iz Španije, nakon korektne igre, pa nakon 6. kola ima 3,5 poena.
Polovičan učinak nakon 6 kola imaju Zejn Agić koji je poražen u današnjem kolu, te Neda Šljivić koja je savladala Stelu Salokovu iz Slovačke, te Kira Kornilova koja je nadigrala Andreu Mariju Balan iz Rumunije.
Pobjedu u današnjem kolu su ostvarili: Vasilija Mitrović, Jana Zvicer, Nikolija Ćorsović, Anđela Živković, Nikolina Dževerdanović, Ines Đenđinović, Pavle Bogavac, Andrej Soročenkov, Janko Marković, Zlatko Čubrović, Vanja Bulajić, Lev Kalmakov, Elisej Zarudniak, Andrija Vujović, Rastko Šarić, Andrija Potpara, Luka Jovanović, Relja Petrić i Radovan Milović.
Turnir su danas posjetili Nađa Laković, poslanica u Skupštini Crne Gore koja je ceremonijalno povukla prvi potez, te delegacija Paraolimpijskog komiteta na čelu sa predsjednikom Igorom Tomićem.
Sjutra je na programu sedmo kolo.

1250x600

1084x550

Pušara predvodi crnogorske šahiste na Evropskom prvenstvu

Evropski savjet danas je obnovio restriktivne mjere EU zbog, kako se navodi, kontinuiranih akcija Ruske Federacije koje destabilizuju situaciju u Ukrajini, za dodatnih šest mjeseci, do 31. jula 2026. godine.
Na sajtu Evropskog savjeta navodi se da se ove ekonomske mjere trenutno sastoje od širokog spektra sektorskih mjera, uključujući ograničenja u trgovini, finansijama, energetici, tehnologiji i robi dvostruke namjene, industriji, transportu i luksuznoj robi, piše N1.
- One takođe obuhvataju: zabranu uvoza ili transfera sirove nafte i određenih naftnih derivata iz Rusije u EU, izbacivanje nekoliko ruskih banaka iz SWIFT sistema i suspenziju emitovanja i licenci u Evropskoj uniji nekoliko dezinformativnih medija koje podržava Kremlj. Pored toga, konkretne mjere omogućavaju EU da se suprotstavi zaobilaženju sankcija - navodi se na sajtu ove institucije EU.
Podsjećaju da su ove ekonomske mjere, prvi put uvedene 2014. godine, a značajno proširene od februara 2022. godine kao odgovor na, kako navode, ničim izazvanu, neopravdanu i nezakonitu vojnu agresiju Rusije protiv Ukrajine.
Dodaju da će mjere koje je uvela EU biti zadržane ili će se preduzeti dodatne, ako je potrebno, sve dok "nezakonite akcije Ruske Federacije nastavljaju da krše osnovna pravila međunarodnog prava, uključujući, posebno, zabranu upotrebe sile".

Evropski savjet produžio sankcije Rusiji za još šest mjeseci

Nakon perioda posebnih zakonskih rješenja i privremenih mjera, sistem usklađivanja penzija vraća se na redovna pravila, što znači da će povećanje obuhvatiti sve korisnike, uključujući i one koji primaju najnižu penziju.
Do sada je minimalna penzija bila fiksirana na iznos od 450 eura i nije se usklađivala sa rastom cijena i zarada. Takvo rješenje je važilo prethodne dvije godine, tokom kojih je veliki broj penzionera ostao bez redovnog povećanja, uprkos sve većim troškovima života.
Od januara ta praksa prestaje, pa će i minimalne penzije ponovo rasti u skladu sa zakonom. Prema važećim propisima, penzije u Crnoj Gori se usklađuju na osnovu rasta prosječnih zarada i inflacije, a to usklađivanje se sprovodi periodično tokom godine. Povratak tog sistema znači da iznosi penzija više neće biti „zamrznuti", već će pratiti ekonomska kretanja, što je posebno važno u uslovima visokih cijena osnovnih životnih namirnica i usluga.
Podaci Fonda PIO pokazuju da više od polovine penzionera u Crnoj Gori prima upravo minimalnu penziju, zbog čega će ova promjena imati direktan uticaj na veliki broj građana. Za mnoge od njih, čak i relativno malo povećanje može značiti olakšanje u svakodnevnim troškovima i veću finansijsku sigurnost.
Iako se još ne može precizno govoriti o tačnom procentu povećanja, jasno je da će penzije od januara ponovo rasti u skladu sa zakonom, bez potrebe za posebnim odlukama ili jednokratnim mjerama. Time se, nakon dužeg vremena, uspostavlja predvidljiviji i pravedniji sistem za sve penzionere.
Očekivanja penzionera su velika, a januarsko povećanje biće pažljivo praćeno, jer će pokazati koliko će nova usklađivanja zaista moći da odgovore na rast troškova života i očuvaju realnu vrijednost penzija u Crnoj Gori.

Od januara veće penzije: Usklađivaće ih u skladu sa zakonom

Demir Ćosović, brat ubijene Alme Ćosović, obratio se danas javnosti povodom kontrole optužnice Dušana Ramića, koja je zakazana za sjutra.
Ćosović navodi da tužilaštvo teško i monstruozno ubistvo njegove sestre pogrešno kvalifikuje kao nasilje u porodici sa smrtnim ishodom, čime se, kako tvrdi, okrivljeni dovodi u povoljniji pravni položaj.
Njegovo obraćanje prenosimo u cjelosti
Poštovani građani,
Obavještavam javnost da je za 23. decembar zakazana kontrola optužnice Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, pred vijećem sudije Nenada Vujanovića. Optužnicu je podigla tužiteljka Radmila Gačević, kvalifikujući djelo kao nasilje u porodici sa smrtnim ishodom.
Međutim, moja porodica, kao i veliki dio javnosti, smatra da se u ovom slučaju radi o svirepom i teškom ubistvu. Za krivično djelo nasilje u porodici sa smrtnim ishodom zaprijećena je maksimalna kazna do 15 godina zatvora, dok je za teško ubistvo predviđena kazna do 40 godina zatvora. Ovakvom kvalifikacijom djela, tužiteljka Radmila Gačević okrivljenog Dušana Ramića stavlja u znatno povoljniji položaj nego što to zaslužuje za djelo koje je počinio.
Podsjećam javnost da je okrivljeni Dušan Ramić brutalno pretukao moju sestru u njenoj kući, nanoseći joj povrede po cijelom tijelu. Svemu tome svjedočila je njena osmogodišnja kćerka sa posebnim potrebama. Djeca i osobe sa posebnim potrebama predstavljaju naročito ranjivu kategoriju, snažno vezanu za roditelja, a toj djevojčici jedina pomoć i utjeha bila je majka, koja je nakon premlaćivanja nepomično ležala u komi gotovo 30 sati, sve do trenutka kada je pronađena.
Sudski vještak – patolog u svom nalazu je jasno naveo da se radi o ubistvu i da je smrt nasilna. Uprkos ogromnim naporima ljekara Kliničkog centra, kojima ovom prilikom izražavam zahvalnost na savjesnom radu i brizi, život moje sestre nije bilo moguće spasiti.
Okrivljeni je moju sestru, krvnički pretučenu, ostavio da leži na krevetu u njenoj kući, bez ikakvog pokušaja da joj pomogne, iako je bio svjestan da će u takvom stanju umrijeti. Tu posljedicu je prihvatio, postupajući sa direktnim umišljajem. Takođe je znao da za sve to vrijeme nema ko da brine o djetetu sa posebnim potrebama, koje je ostalo bez terapije, gladno, žedno i zapušteno.
Uprkos svim ovim činjenicama utvrđenim tokom istrage, tužilaštvo ovom monstruoznom činu daje kvalifikaciju nasilja u porodici. Ovo nije nasilje u porodici – ovo je monstruozno teško ubistvo koje ljudski um teško može da shvati.
Kao brat, imao sam potrebu da obavijestim javnost o tragediji koja je zadesila moju porodicu, potpuno ničim izazvanoj. Plašim se da će, ukoliko se ovakva praksa nastavi, tužilaštvo u budućnosti braniti okrivljene umjesto žrtava i njihovih porodica. Ovakvo postupanje institucija dodatno produbljuje nepravdu i kod oštećenih stvara osjećaj da su prepušteni sami sebi.

Brat ubijene Alme Ćosović: Ovo nije nasilje u porodici, ovo je monstruozno teško ubistvo

Višestruko nagrađivana predstava “Naličje”, autorski projekat reditelja Borisa Liješevića, biće izvedena sjutra na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta u 20 sati.
- Naličje je priča o vremenu čiji je Bog postao novac, a molitva - sticanje. O vremenu koje ne bira sredstva. O iscrpljivanju dužnika do posljednjeg centa. O čovjeku koji više ne vidi čovjeka. O čovjeku koji zaboravlja na postojanje. Priča o vremenu koje je izgubilo lice i koje više ne razlikuje lice od naličja - istakao je reditelj Liješević.
Uloge tumače: Aleksandar Radulović, Lazar Đurđević, Kristina Obradović, Žana Gardašević-Bulatović, Nada Vukčević, Jadranka Mamić, Danilo Čelebić, Zoran Vujović, Ana Vujošević, Mirjana Spaić, Tihana Ćulafić, Jelena Minić, Jelena Nenezić, Julija Milačić Petrović Njegoš, Anja Misović, Jovan Dabović, Jovana Brnović i Anđela Marunović.
Predstava “Naličje” je u proteklih nekoliko mjeseci osvojila izuzetne nagrade i priznanja širom regiona. Na 70. Sterijinom pozorju u Novom Sadu, Sterijina nagrada za glumačko ostvarenje pripala je Aleksandru Raduloviću za ulogu Vuka u predstavi “Naličje”, dok je Sterijinu nagradu za režiju iste predstave dobio Boris Liješević. Uspjeh nacionalnog teatra s predstavom “Naličje” potvrđen je i na 65. Internacionalnom teatarskom festivalu MESS u Sarajevu. Nagradu “Rejhan Demirdžić” za najbolje mlade glumce dobili su Lazar Đurđević i Anđela Marunović. Na 27. Teatar festu Petar Kočić u Banjoj Luci, “Naličje“ je, odlukom stručnog žirija, dobilo Specijalnu nagradu za vizuelni identitet predstave, za scenografiju i kostim, dok je nagradu “Korak u hrabrost“ za predstavu u cjelini dodijelio žiri RTV RS.
Dramaturzi predstave su Stela Mišković i Stefan Bošković, kostimografkinja je Lejla Hodžić, scenografkinja Andreja Rondović, kompozitorka Nina Perović, koreografkinja Tamara Vujošević Mandić, asistentkinje režije Nataša Milićević i Mirjana Spajić, asistentkinja scenografije Jelena Ivančević, asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović, a izvršni producent Danilo Milatović.

CNP: “Naličje” sjutra veče na Velikoj sceni

„Mi iz iskustva znamo da tlačitelj nikada slobodnom voljom ne daje slobodu, dakle ona mora biti zahtjev potlačenih“ – Mahatma Gandi. Zvanični Beograd je ispoljio ogromnu nervozu i anticrnogorsku pizmu na naklonost Brisela da iz oportunih razloga podrži pristupanje Crne Gore članstvu u EU iako, i sam priznajem, postoji više argumenata protiv prijema, nego za. Kao neko ko sebe smatra posvećenim pristalicom evropskih vrijednosti, na kojima je formirena ideja ujedinjene Evrope od strane ljevičarske ideologije iz vremena dominacije liberalnih ideja, apsolutno ne vidim ništa zajedničko, ni na političkom, ni na ideološkom, ni na kulturnom planu, sa bilo kim iz vladajuće većine. Što je najgore, u suštinskom smislu ne postoji nikakva razlika u načinu formiranja institucija i načinu vladanja u Srbiji i Crnoj Gori. Jedina razlika je što je način formiranja institucija i načina njihovog funkcionisanja u Srbiji posljedica autoritativne, sada već i sa elementima diktature jednog čovjeka, predśednika Srbije Aleksandra Vučića, dok je u Crnoj Gori njihovo formiranje proizvod ogoljenog nasilja parlamentarne većine. O društvenom konsenzusu u bilo kojoj sferi društva, što jeste odlika demokratskih država, nema ni govora. <h2>PROGONI KAO KONSTANTA</h2> Hana Arent je davno konstatovala da „obezdržavljenost u masovnim razmjerama praktično je stavila svijet pred neizbježno i krajnje zbunjujuće pitanje da li uopšte postoje neotuđiva ljudska prava, dakle prava koja su nezavisna od bilo kog posebnog političkog statusa i proističu isključivo iz puke pripadnosti ljudskom rodu“. Kada je u pitanju Crna Gora, pored političkog statusa, neophodno je istaći nacionalni i religiozni status, mada se oni često poklapaju sa političkim. Sva individualna i grupna ljudska prava zavise od pripadnosti ili simpatija prema partijama političke većine, po pravilu su etnocentristička i religiozno unilateralna. Odnosno, od političke opredijeljenosti, pripadnosti poželjnom nacionalnom i vjerskom korpusu zavisi položaj u društvu i nivo poštovanja vaših ljudskih prava. Medijska okupacija i pretvaranje mnogih elektronskih medija u puke kopije beogradskih žutila, zloupotreba pravosudnog sistema u obračunu sa procrnogorskim, nezavisnim, kritičkim medijima, ogoljena diskriminacija crnogorske kulture, tradicije i crnogorskog jezika, favorizovanje srpstva i nametanje lažne istorije i tradicije u kojoj se Crnoj Gori oduzima svaka autentičnost i boji srpskim bojama, imaju cilj da se Crnoj Gori oduzmu temlji na kojima je opstajala čitav milenijum i koji je u savremenom svijetu čine potencijalno evropskom i građanskom državom. Najnovija žrtva anticrnogorske, velikosrpske patološke mržnje prema svemu časnom i crnogorskom je smjena direktorke Nacionalne biblioteke Dragice Lompar, zato što je pošteno i profesionalno radila svoj posao i razotkrila prevaru o dodjeli „Trinaestojulske nagrade“ jednom infamantu za neobjavljenu zbirku pjesama. Slično je i sa progonom od strane politizovanog tužilaštva nezavisnih medija i njihovih finansijera, čime se želi ugušiti svaka kritička misao i ugasiti nezavisni, procrnogorski mediji. I sve se to zamotava u farsičnu oblandu obračuna sa propagandno kriminalizovanim „bivšim režimom“, sa kojim povezuju svaki medij koji je kritičan prema sadašnjoj vlasti. Uz sramno ćutanje predstavnika EU u Podgorici i briselske administracije. <h2>VOJVODA RAJO OD KRNJE JELE</h2> Nikada do kraja dekonstruisane, ideološke matrice koje su devedesetih godina prošlog stoljeća uspostavile i potom održavale totalitarni poredak režima Slobodana Miloševića i njegovih satrapa u Crnoj Gori i u dvijehiljaditim su, posebno od početka vladavine Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, održale kontinuitet u još gorem i lukavijem obliku. Umjesto sile oružja prešlo se na promjenu svijesti, sa istim konačnim ciljem - širenja nacionalnog prostora i, uz pomoć Crkve Srbije, poistovjetiti ga sa prostorom na kojem Crva Srbije ima uticaj. Najbolji primjer za to je prostor Crne Gore. Upravo zato su se vladajuća većina i Crkva Srbije uprli da se autokefalna Crnogorska crkva istorijski predstavi kao dio Crkve Srbije, iako većinu vremena postojanja CPC - Srpska crkva nije ni postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7" data-rendition-name="original" width="446" height="319" loading="lazy" alt="vojvoda "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35" data-rendition-name="original" width="452" height="557" loading="lazy" alt="vojvoda"> </figure>  Na prijemu, u organizaciji predśednika crnogorskog parlamenta, vojvode Raja od Krnje Jele, obilježena je 120-godišnjica donošenja prvog crnogorskog Ustava 1905. godine, uz zvanice koje taj datum, kao i datum proglašenja Crne Gore kraljevinom, doživljavaju kao formalno razbijanje srpskog nacionalnog prostora. Vojvoda Rajo od Krnje Jele je održao govor u prigodnom velikosrpskom maniru, citirajući odredbe Ustava, namjerno preskačući član 40, kojim je definisano da „Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ....“. Pošto član 39. tog Ustava o narodnim bojama velikosrbi pokušavaju pretvoriti u boje crnogorske zastave, poklanjam vojvodi Raju od Krnje Jele zvaničnu razglednicu Crne Gore na dan proglašenja kraljevine 28. avgusta 1910. godine, sa crvenom zastavom na balkonu dvorca na Cetinju, kao i sliku dvorca na Kruševcu, takođe sa crvenom zastavom na krovu, odakle su zvanice odvođene na Cetinje. Mora da se kralj Nikola zbunio kad nije stavio po vojvodinoj želji trobojku?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913" data-rendition-name="original" width="415" height="399" loading="lazy" alt="ustav cpc "> </figure>  Siguran sam da vojvoda Rajo od Krnje Jele, tog rasadnika urbane, građanske Crne Gore, izuzetno poštuje Valtazara Bogišića, jedno vrijeme ministra pravde Crne Gore i tvorca čuvenog Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru iz 1872. godine, posebno njegovu izjavu „što se grbo rodi vrijeme ne ispreavi“, ili, što bi savremeni pravnici rekli, „iz neprava ne može nastati pravo“. Pa da malo podučimo vojvodu, kako ne bi ubuduće tendenciozno zaobilazio ono što mu kvari sliku o „srpskoj Crnoj Gor“. <h2>PRIZNANJE IZDAJE</h2> U Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, u tački 22 izričito piše: „Odluke Sv. Sinoda o spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakoga obavezne potrebito im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“. Sastav Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve objavljen je u Državnom kalendaru Knjaževine Crne Gore za 1910. godinu: „Predśednik Mitropolit Mitrofan, članovi: episkop Kiril Mitrović, arhimandrit Mihailo Dožić, iguman Prokopije Vračar, protođakon Filip Radičević, protojereji Aksentije Bojović i Pavle Petrović. Sekretar đakon Ivo Kaluđerović“. Iz navedenog sastava se vidi da sekretar Sv. Sinoda nije bio njegov član, da nije imao pravo glasa, tj. odlučivanja, već da se bavio administrativnim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d" data-rendition-name="original" width="423" height="210" loading="lazy" alt="sveti sinod "> </figure>  Crnogorska pravoslavna crkva je prisajedinjena Ujedinjenoj srpskoj crkvi Zapisnikom sa „izvanredne śednice Svetoga Sinoda Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori“ od 16. 12. 1918. g, koji su potpisali Mitropolit autokefalne Crnogorske crkve Mitrofan Ban, mitropolit pećki dr Gavrilo Dožić i episkop nikšićki Kiril Mitrović. Zapisnik je potpisao i sinodski zapisničar Ivo Kaluđerović, za kojeg smo već napisali da po Ustavu CPC nije imao pravo odlučivanja. Ako uporedimo sastav Sinoda sa potpisnicima Zapisnika, viđećemo da Gavrilo Dožić nije bio član Sinoda. Što će reći da su samo dva potpisa validna. Pored toga, crkveni kanoni izričito propisuju da o statusu crkve može odlučivati isključivo crkveni sabor, nikako sinod, posebno ne sa dva člana od sedam.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27" data-rendition-name="original" width="446" height="341" loading="lazy" alt="Zapisi o tzv.ujedinjenju"> </figure>  Što se tiče načina donošenja odluka Sv. Sinoda, oni su Ustavom CPC iz 1904. g. bili precizno regulisani. U čl. 25 piše: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“, tj. najmanje četiri člana od ukupno sedam, i to tri koji su po položaju (mitropolit Crne Gore, episkop zahumsko-rasijski i arhimandrit cetinjski (čl.11) i jedan po izboru (jedan od tri protroprezbitera (čl.11). Da ne pominjemo već navedeni član 22. da odluke Sinoda ne mogu biti izvršne bez „Knjaževskog odobrenja“. Da je Crna Gora pravna država, kao što nije, odavno je odluku iz Zapisnika od 16. 12. 1918. g. trebalo staviti van pravne snage, jer iz neprava ne može nastati pravo! Ako je odluka tzv. Podgoričke skupštine o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji slučaj poznat u pravu kao pravni akt inexistant (akt koji ne postoji), takav je onda i bilo koji drugi akt ili odluka koje slijede iz njega. To se odnosi kako na „odluku“ dva člana Sv. Sinoda o „samoukinuću“ sopstvene autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve i „ujedinjenju“ u Ujedinjenu Srpsku pravoslavnu crkvu, tako i na dekret regenta Aleksandra iz 1920. godine o ukidanju Crnogorske pravoslavne crkve. U knjizi „Srpski zločini u Crnoj Gori“, izdatoj od strane Kraljevske Crnogorske štamparije u Rimu 1921. g. piše: „Mitropolit crnogorski (Mitrofan Ban) umro je koncem mjeseca septembra 1920. u 76. godini na Cetinju. Na samrtnom času izjavio je, da je u decembru 1918. pod prijetnjom smrti od strane Srba priznao aneksiju Crne Gore Srbiji i da je ovu izjavu učinio grofu Salisu, izaslaniku Vel. Britanije za anketu u Crnoj Gori. Potonje riječi mitropolitove su bile dirljivi apel na Kralja i narod crnogorski, tražeći da mu oproste ono što je i sam smatrao izdajstvom svoje otadžbine“. <h2>SIMBOLI SRPSKE OKUPACIJE</h2> Vojvoda Rajo je na obelježavanju 120-godišnjice objave Ustava iz 1905. g. prigodu začinio i osobom u crnogorskom ruhu, ali sa pogrešnom kapom. Trebalo je Rajo da priupita onog srpskog istoričara Aleksandra Stamatovića, od kad je 4S silom nametnuto na kapi u Crnoj Gori. Znao bi da u vrijeme donošenja Ustava na crnogorskim kapama niđe nije bilo 4S, te da je to još jedan od bezočnih falsifikata koje svako malo izbacuje. Kao što nema većeg bezobrazluka i poganštine od nazivanja kapele koju je podigao Aleksandrar Karađorđević na Jezerskom vrhu Njegoševom kapelom. Vojvoda se predstavlja kao veliki antikomunista, iako su u vrijeme socijalizma više poštovane „svetinje“ nego što ih on poštuje. U vrijeme socijalizma, kad je građena brana na Pivi i seljen Pivski manastir, svaki kamen je obilježen brojem i prenešen na novo mjesto manastira. I to je rađeno 13 godina. Kamen po kamen. Pa onda restaurirano tako da je sačuvan originalan izgled. Njegoševa kapela je 1924/5 samo oburdana niz Koprivinu stranu. Komunisti je ne bi rušili, već bi svaki kamen bio vraćen na svoje mjesto i bila bi sačuvana originalna Njegoševa kapela. Da je Srbima bila svetinja i oni bi to uradili. Ali nijesu. Njima je trebala kapela kao svetinja koju je sagradio okupator, kao dokaz da je podjarmio Crnu Goru! I sad jedan ponavljač nikšićke gimnazije „Stojan Cerović“, nedostojan da pominje Njegoševo ime, hoće po drugi put da oburda Njegoševu kapelu i vrati simbol srpske okupacije Crne Gore na Lovćen. E pa teško preko nas živih!

Obezdržavljenost

Pljevlja su među najzagađenijim mjestima u Evropi. Tokom zimskih mjeseci koncentracije sumpor-dioksida, PM čestica i drugih otrovnih gasova višestruko premašuju dozvoljene granice. Djeca završavaju na kiseoniku. Stariji se guše u sopstvenim domovima. Broj oboljelih od respiratornih i malignih bolesti iz godine u godinu raste - poručio je građanski aktivista Pavle Čolović u otvorenom pismu svjetskim liderima, predsjednicima država, premijerima, ministrima zdravlja i životne sredine, predstavnicima Ujedinjenih nacija (UN), Evropske unije (EU) i međunarodnih ekoloških organizacija.
Naglasio je da se obraćam iz Pljevalja - malog ali, kako je rekao, najljepšeg grada na sjeveru Crne Gore - koji već decenijama polako umire - ne od rata i gladi - već od vazduha koji udišu.
- Posebno zabrinjava činjenica da je Termoelektrana Pljevlja zvanično prošla takozvanu „ekološku rekonstrukciju“, u koju je uloženo skoro 100.000.000 eura. Javnosti je obećano smanjenje zagađenja, usklađivanje sa evropskim standardima i zaštita zdravlja građana - naveo je on.
Danas, nakon tog enormnog ulaganja, stanje je, podvlači Čolović, nikada gore.
- Zagađenje je veće, zdravstvene posljedice su teže, a povjerenje građana potpuno urušeno. Postrojenja za odsumporavanje i denitrifikaciju ne funkcionišu kontinuirano, mjerni sistemi se gase upravo kada je zagađenje najizraženije, a odgovornost se prebacuje sa institucije na instituciju - naglasio je on.
Čolović je podvukao da ovo pismo nije politički pamflet – nego vapaj jednog grada.
- Ovo je optužnica savjesti. Ovo je pitanje: kako je moguće da se uloži 100 miliona eura, a da građani danas udišu otrovniji vazduh nego ranije? – naveo je Čolović.
Oni, kako je rekao, traže hitnu međunarodnu pažnju i nezavisni monitoring kvaliteta vazduha u Pljevljima, međunarodnu reviziju efekata ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, pritisak na nadležne institucije da poštuju ekološke i zdravstvene standarde, zaštitu osnovnog ljudskog prava - prava na život i zdrav vazduh.
- Zagađenje ne poznaje granice, nacije ni ideologije. Ako danas ćutimo nad Pljevljima, sjutra će neko drugi pisati isto pismo iz nekog drugog grada. Ne tražimo privilegije. Tražimo istinu, odgovornost i pravo da naša djeca imaju isto pravo na zdrav život kao djeca u Parizu, Berlinu ili Oslu - zaključio je Čolović dodajući da se nada da će čuti glas jednog malog grada prije nego potpuno utihne.

Čolović: Tražimo nezavisni monitoring kvaliteta vazduha u Pljevljima i međunarodnu reviziju efekata ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja

Grupacija nastala u aktu protivprirodnog bluda staljinizma i velikosrpskog fašizma čiji je viđeni potrčko aktuelni direktor DACG nije slučajno pregla da poklopi bezbjednosni sistem Crne Gore, kazali su dekan na Faluketetu za crnogorski jezik i književnost Aleksandar Radoman, prodekan Adnan Čirgić i profesor Boban Batrićević odgovarajući na prozivke direktora Državnog arhiva Crne Gore Danila Mrvaljevića.
Mrvaljević je na mreži Fejsbuk Radomana, Čirgića i Batrićevića oslovio s “babetine”, te dodao da mu je drago da "idu trojica na njega" jer "pojedinačno nijesu dorasli".&nbsp;
Reagovanje Čirgića, Radomana i Batrićevića prenosimo u cjelosti:&nbsp;
Da nije bilo najnovijeg Fejsbuk izbljuvka direktora Državnoga arhiva Crne Gore, pitanje na osnovu kojih referenci je izabran na tu poziciju i dalje bi bilo misterija. Novo javno uneređivanje direktora DACG razriješilo je tu misteriju. A evo o čemu je riječ. Grupacija nastala u aktu protivprirodnog bluda staljinizma i velikosrpskog fašizma čiji je viđeni potrčko aktuelni direktor DACG nije slučajno pregla da poklopi bezbjednosni sistem Crne Gore.&nbsp;
U toj misiji po svoj prilici im se logičnim učinilo da tom sistemu neizostavno mora pripadati i Državni arhiv. Jer čemu bi ti vražji arhivi inače služili do da čuvaju neke tajne. Što bi bio smisao arhivistike ako ne da čuva i pothranjuje konspirativne spise koji u datom momentu mogu poslužiti da se neko kompromituje i difamira. Od ekipice koju krase sumnjive diplome i odsustvo radnog staža u bilo kom poslu a objedinjava je patološki resentiman i mržnja prema 2006. godini, bilo bi nepravedno očekivati da išta drugo i misle o arhivu.
E tu dolazimo do pitanja referenci našeg direktora. Ako je arhiv mjesto đe se pohranjuju tajne i kuvaju intrige ko bi mogao biti bolji direktor arhiva od lokalne mutikaše. Otud njegov ispljuvak počinje s babetinama, nastavlja glasinama, vrhuni prijetnjama (u maniru B. B. - imamo saznanja, bolje da ih ne obznanimo) i okončava pljuvačinom. Pritom okađen doktrinom poltrona aktuelnog režima o svetoj i moralnoj borbi protiv bivše vlasti. Samo s ljudima koji nikad nijesu bili dio niti jedne vlasti. Ostavljamo stoga direktora i kolektivno i individualno da bazdi u svom budžaku intriga i mržnje okružen ekipom najbizarnijih i najbesprizornijih tipova koje je crnogorska politika ikad viđela saglasni s njim u jednom - u moru ližisana aktuelnog režima zbilja nije ničim zamiritao da ga izdvojimo.
Što se pak tiče onoga da mu je drago što trojica idu na njega, da bude jasno: nijedan od nas ne ide na njega. Nijesmo mi muve pa da idemo na Danila Mrvaljevića.
Javnost ćemo pošteđeti dalje polemike s direktorom DACG jer nam namjera nije ni bila da s njime polemišemo no da ga pozovemo, u vezi sa saopštenjem grupe građana, da se priśeti dužnosti direktora državne ustanove koja mu je povjerena. Budući da je svojom pisanijom potvrdio sve ono što svo Cetinje o njemu misli, nema razloga da se dalje glibamo. Nemamo ingerencija da ga spriječimo u njegovim očitim izdajničkim namjerama.
Adnan Čirgić
Boban Batrićević
Aleksandar Radoman

Ko o čemu - kanavaca o moralu

Ovo je težak i potresan momenat za naš grad i cjelokupnu zajednicu, jer ne postoje okolnosti kojima je moguće opravdati gubitak ljudskog života - poručio je predsjednik Opštine Žabljak Radoš Žugić nakon jučerašnje tragedije u kojoj je državljanin Njemačke stradao, a njegova supruga povrijeđena.
Ova tragedija ozbiljno je, kaže on, poljuljala povjerenje.
- I realno je očekivati da će veliki broj posjetilaca izbjegavati korišćenje žičare, što direktno ugrožava zimsku turističku sezonu i egzistenciju mnogih porodica - upozorio je Žugić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ftragedija-na-savinom-kuku-poginuo-drzavljanin-njemacke-njegov-sunarodnik-tesko-povrijeden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je naglasio da Opština zahtijeva potpunu i transparentnu istragu, utvrđivanje odgovornosti i hitne mjere koje će garantirati maksimalnu bezbjednost u budućnosti. Bez jasnih odgovora i konkretnih poteza, kako je rekao, posljedice po turizam i ekonomiju Žabljaka mogu biti dugoročne i ozbiljne.
Uzimajući u obzir situaciju, Žugić najavljuje inicijativu za hitan sastanak sa predstavnicima Vlade i Razvojne banke kako bi se kreirao sistemski odgovor koji će omogućiti da Žabljak zadrži titulu atraktivne cjelogodišnje destinacije.
- Žabljak živi od turizma. Sigurnost gostiju je temelj povjerenja koje se gradi godinama - dodao je on.
Žugić je rekao da je sa dubokim žaljenjem primljena vijest o nesreći na Savinom kuku, uputio iskreno saučešće porodici nastradalog i poželio brz oporavak povrijeđenoj supruzi.
Zahvalio je pripadnicima Gorske službe spasavanja i Službe zaštite i spasavanja Žabljak, koji su, kako je istakao, u vrlo zahtjevnoj situaciji, rizikujući vlastite živote, spasili tuđe.