Postoji dosta stvari koje ne sporimo u analizi Ekonomskog fakulteta, ali i stvari koje nisu činjenično tačne. To su kompleksne stvari i nije ih lako analizirati - rekao je premijer Milojko Spajić na stručnoj raspravi na temu faktora koji utiču na cijene u našoj državi na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.
Podsjećamo, Ekonomski fakultet nedavno je objavio analizu po kojoj je glavni razlog rasta cijena prehrambenih proizvoda od 2021. do 2023. godine povećanje proizvođačkih i uvoznih cijena, ali i rast bruto zarada kod velikih trgovaca, što su mogli nadoknaditi jedino povećanjem marži.
Spajić je ocijenio, nakon objave ovog istraživanja, da je analiza Ekonomskog fakulteta sramotna, a on i njegov šef Kabineta Branko Krvavac pozvali su Ekonomski fakultet da organizuje raspravu o cijenama i poslovanju trgovinskih preduzeća.
Redovna profesorica na Ekonomskom fakultetu dr Maja Baćović kazala je danas da se analiza "Makroekonomski ambijent u Crnoj Gori 2021-2023" odnosi prije svega na sektor prehrambenih proizvoda i pića.
Cilj studije je, prema njenim riječima, bio da pruži objektivnu sliku o uticaju poslovne poliitke privrednih subjekata i sektora trgovine na rast roba cijena široke potrošnje, ali i da sprovede finansijske analize poslovanja trgovinskih lanaca i analizira uticaj promjene trgovinskih marži.
- Odnosno ograničavanja cijena prehrambenih proizvoda u trgovinskim lancima, i uticaj svega toga na sve ostale ekonomske prilike u Crnoj Gori - kazala je Baćović.
Istakla je da studija rađena od marta do maja 2024. godine. Baćović naglašava da do rasta cijena dolazi onda kada zarade rastu brže od produktivnosti rada.
Uvođenje marži na određeni broj prehrambenih proizvoda, kako dodaje, ima negativan efekat na određeni broj trgovinskih preduzeća.&nbsp;
Baćović je, pored ostalog, kazala da sektor trgovine stvara 14 odsto našeg BDP-a i zapošljava 37 odsto radnika u privatnom sektoru.
- Znači oko 50.000 radnika radi u sektoru trgovine. Čak i mala promjena u sektoru trgovine brutalno se odražava na BDP Crne Gore i na poreske prihode i na zaposlenost u Crnoj Gori - navela je Baćović.&nbsp;
Spajić je konstatovao da je analiza pokazala da je ulazna inflacija oko 29 odsto, kao i da je inflacija hrane bila 30-31 odsto.
- Samo zdravrazumski da uporedim. Ako je ulazna inflacija 29 odsto, a inflacija kupovna 31 odsto, zar nije logično tvrditi da je praktično kumulativna inflacija, bez ekonometrike, duboke matematike, da su inputi najveći dio inflacije i suštinski jedini - upitao je Spajić.&nbsp;
Baćović je odgovorila da se konačna cijena formira na osnovu nabavne cijene, a dodaju se troškovi poslovanja (radna snaga, električna energija), porezi na proizvodnju i profit.
- Cifre od 31 i 29 odsto su kumulativne od 2021. do 2023. U 2022. godini je bilo 24 odsto, od čega je najveći uticaj uticaj rasta cijena uvoznih proizvoda - rekla je Baćović.
Spajić je rekao da marža trgovinskih lanaca 2022. nije doprinijela inflaciji.
Baćović je konstatovala da je premijer saglasan sa analizom, odnosno da je dobra.
Spajić je potvrdio i rekao da u studiji nije dobro što su uzeti netačni podaci za bruto zarade od prije Evropa sad 1, kao i da rast bruto zarada nije realan, već formalizacija crne i sive ekonomije.
Krvavac je rekao da mnoge zemlji u okruženju i Evropi nisu imale programe Evropa sad 1 i 2, ali da su imali rast kumulativne inflacije.
Krvavac je ocijenio da ima dobrih podataka u analizi ali da ne smatra da je korektna zbog polaznih tačaka.
Dekan Ekonomskog fakulteta profesor dr Mijat Jocović kazao je da sa Spajićem više voli govoriti kao s ekonomistom.
- Od kad ste nam rekli da je analiza sramotna razmišljao sam o Ivu Andriću i pitao se je li bolje ćutati - rekao je Jocović i pitao se kakvi bi bili profesori da ne rade ovakvu analizu, da nemaju stav, te kakvo bi društvo bili ako profesori smatraju da nisu komptentni.
Kao profesori nisu imali dilemu da li treba da rade studije, ali je mnogo važnije pitanje karaktera ovog istraživanja.
- Ova studija otvara suštinsko pitanje a to je pitanje karaktera ekonomskih institucija koje otvaramo u Crnoj Gori. Odgovor na to pitanje treba da daju kreatori politika - ističe Jocović.
Tržište, konkurencija, svojina su, kako nabraja, najvažnije enomske institucije i one, kako dodaje, moraju da bude otvorene.
- Ako imamo tržište na kom ima monopola i zloupotreba, naš zadatak je na to da ukažemo, a vaše da stvorite otvorene ekonomske institucije - naveo je Jocović.
Suština su, prema njegovim riječima, monopoli i treba da se utvrdi da li postoje, da li neko zloupotrebljava tržište, da li su profiti nesrazmjerni ulaganjima.
- Interes je privrede da nađu i otklone sumnju da postoje monopoli, a njih utvrđuju institucije, a ne profesori Ekonomskog fakulteta - kategoričan je Jocović.
Ne mogu se naći zloupotrebe, kako dodaje, iz marži i bilansi.
- Ne traži američki regulator bilanse Majkrosofta, nego nedozvoljene tržišne poruke. To je poruka ove studija i treba da bude poruka ovog skupa. To je rečeno u ovoj studiji, koja je dobronamjerna i otvorena. Želimo društvo otvorenih institucija, želimo li ovakav Univerzitet Crne Gore, ovakav Ekonomski fakultet gdje se ne bojimo da iskažemo svoje mišljenje - kazao je Jocović.
Cilj ove rasprave je, kako dodaje, progres društva.
- Ne možete sa zatvorenim fakultetom stvoriti otvorene ekonomske institucije, jer pravite zatvorene ljude - ocijenio je Jocović.
Spajić je rekao da kritikuje Zavod za statistiku Monstata u dijelu zarada prije 2021, odnosno da je kritika na račun analizu na empirijskom nivou, a ne na teorijskom.

Jasmina Beharovic

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Spajić: Postoji dosta stvari u analizi koje ne sporimo, ali i stvari koje nisu činjenično tačne; Jocović: Suština da se utvrdi postoje li monopoli, njih treba institucije da otkriju

Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore sinoć je organizovao treće Alumni and Friends veče gdje su u prisustvu alumnista i poslovnih partnera uručene nagrade najboljim studentima Ekonomskog fakulteta za akademsku 2023/24 godinu. Pokrovitelji tih nagrada su neke od najuspješnijih kompanija koje posluju u Crnoj Gori.&nbsp; Događaj je počeo minutom ćutanja povodom tragedije koja se dogodila u petak u zagrebačkoj osnovnoj školi Prečko. Prisutnima se zatim obratio dekan Ekonomskog fakulteta, prof. dr Mijat Jocović. - Mi smo ovo veče nazvali Alumni&amp;Friends, ali mislim da ne bismo pogriješili ni da smo ga nazvali Veče ljubavi i poštovanja. Ljubav je možda jedina stvar na svijetu koju ne treba objašnjavati ni tražiti joj razloge – govorio je Meša Selimović. A poštovanje se u našoj profesiji zaslužuje odnosom prema studentima i odnosom prema poslu koji obavljamo. Kao dekan Ekonomskog fakulteta ponosan sam na ljubav i poštovanje koje iz godine u godinu pokazujete našem fakultetu - kazao je Jocović. Podsjetio je da se ove godine obilježava 50 godina od osnivanja Univerziteta Crne Gore i 64 godine rada Ekonomskog fakulteta, te ukazao na značaj ovih institucija za crnogorsko društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241224081248_38132320c06a626675406bdfeda9a6bbc83af5b9809aa10452a5dd09b29abf51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241224081248_38132320c06a626675406bdfeda9a6bbc83af5b9809aa10452a5dd09b29abf51" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Treće Alumni and Friends veče na Ekonomskom fakultetu"> <figcaption>Treće Alumni and Friends veče na Ekonomskom fakultetu(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  - Univerzitet Crne Gore je u svim godinama svog postojanja bio nosilac i luča društveno-ekonomskih, tehnoloških i kulturnih promjena u Crnoj Gori. Time je postao središte razvoja crnogorske intelektualne elite koja je oblikovala savremenu Crnu Goru i učvrstila Univerzitet Crne Gore kao jedan od temelja našeg identiteta. U tom procesu Ekonomski fakultet je imao važnu ulogu. Sa 14.000 diplomiranih studenata sa svih nivoa studija kroz svoj rad u različitim oblastima oni dosljedno prenose misiju našeg fakulteta da je znanje naša ključna komparativna prednost i da je najvažniji kapital kojim raspolažemo - naveo je dekan. Dodao je da je sa plemenitom idejom povezivanja svih diplomiranih studenata pokrenuta ideja o osnivanju Alumni kluba Ekonomskog fakulteta. Centralni dio večeri bila je dodjela nagrada najboljim studentima osnovnih studija. Čak 26 alumnista imalo je priliku da simbolično uruči priznanja za 26 najboljih studenata koji su se istakli u akademskoj 2023/24 godini, osnažujući vezu između generacija. - Ovo je jedno od najvažnijih večeri u godini. Veče kada se okupljamo, evociramo uspomene, sabiramo, množimo i dijelimo vrijednosti sa našeg fakulteta. Posebno smo zahvalni Poslovnom savjetu, privredi i našim alumnistima koji su prepoznajući vrijednost obrazovanja nastavili da ulažu u nagrađivanje naših najboljih studenta, te je u posljednje dvije godine osiguran nagradni fond od 35.000 eura za one koji svojim trudom i uspjehom predstavljaju naš fakultet u najboljem svjetlu - naveo je Jocović. Dekan je predstavio još jednu važnu inicijativu kojom dodatno nagrađuju predanost i trud najboljih studenata. - Riječ je o projektu stipendiranja najboljih studenata. Zahvaljujući podršci NLB banke koja je osigurala pet stipendija, kompanije Luštica Development sa dvije stipendije i Hipotekarne banke sa jednom stipendijom ove godine ćemo dodijeliti ukupno 20.000 eura kroz stipendije našim najboljim studentima tokom godine. Ovi projekti su ulaganje u budućnost i u naše studente koji su temelj razvoja Crne Gore - ispričao je Jocović. Nagrade su dodijeljene i najboljim studentima prve generacije programa Osnovnih studija ekonomije i biznisa na engleskom jeziku - Monteb.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241224081248_5d81b093aca00af27ea7ea4175dd5dd4c2d1abf4c472a5ab16f8214760b74e32.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241224081248_5d81b093aca00af27ea7ea4175dd5dd4c2d1abf4c472a5ab16f8214760b74e32" data-rendition-name="original" width="1674" height="1080" loading="lazy" alt="Treće Alumni and Friends veče na Ekonomskom fakultetu"> <figcaption>Treće Alumni and Friends veče na Ekonomskom fakultetu(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Alumniste i nagrađene studente je pozdravio i predsjednik Alumni kluba Ekonomskog fakulteta, Milivoje Radović. - Poštovani alumnisiti, hvala vam što ste bili iskreni članovi, mogu slobodno reći, najveće i najsložnije porodice u Crnoj Gori. Hvala vam što zajedno sa nama mislite o onima koji dolaze. Čini mi se da ste dobro naučili onu lekciju iz ekonomije da nema dobrog ekonomiste koji samo zna da množi, dobar ekonomista mora da zna i da dijeli. Poštovane kolege – laureati nagrada, čestitam na ostvarenim rezultatima i nadam se da ćete i vi kao i vaši prethodnici osim odličnih ocjena i svega onoga što učite na fakultetu, učiti i život. Znati ekonomiju, znati život, nositi empatiju, podsticati zajedništvo, jednako je važno na putu ka sreći i uspjehu - poručio je Radović. Specijalni gost sinoćnje svečanosti bio je redovni profesor u penziji, Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, prof dr Miodrag Zec koji je prisutnima uputio važne životne savjete. - Ovo sve što mi učimo je da se unapred definisani proizvod napravi, ali i da anticipacija i inovacija koja se zahtijeva od svih zanimanja donosi uspjeh u životu. Ako ćemo biti preduzetnik u klasičnom biznisu tu je takođe važna anticipacija i inovacija – da li mogu potrebe koje već postoje zadovoljiti na novi način ili da li mogu kreirati nove potrebe kojih danas uopšte nisu svjesni i zaraditi milione? Put do uspjeha nacije, pojedinca i društva praktično zavisi od toga da li razumiješ kuda će se stvari kretati, te treba da pogodiš, inoviraš i budeš prvi, jer prvi uzima. Svi putevi do bogatstva i uspjeha nisu mogući bez inovacije i anticipacije - ispričao je dr Zec. Alumni and Friends veče bilo je prilika i da se skrene pažnja na uspjehe i velike projekte Ekonomskog fakulteta u protekloj godini. Dekan Mijat Jocović podsjetio je da u kontinuitetu organizuju okrugle stolove, gostujuća predavanja renomiranih stručnjaka iz region, a i svijeta, obuke, radionice, debate koje su uvijek otvorene za javnost. - Smatram da i na ovaj način pokazujemo da smo svjesni svoje dodatne društvene odgovornosti. Uz podršku Univerziteta Crne Gore uspjeli smo značajno da unaprijedimo infrastrukturu fakulteta u protekle dvije godine. Renovirane su četiri moderne sale za izvođenje nastave ukupne površine skoro 900 kvadratnih metara sa kapacitetom za preko 400 studenata u projektu vrijednom preko 400.000 eura. Osim toga, uz razumijevanje državnih institucija odobren je glavni projekat za sveobuhvatnu rekonstrukciju prizemlja fakulteta. Vrijednost ovog projekta iznosi preko 2.100.000 eura, a očekujemo raspisivanje tendera za izvođača krajem ove godine - kazao je Jocović.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Nagrađeno 26 najboljih studenata

Vlada Crne Gore neće privatizovati, niti prodati Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju “Dr Simo Milošević” u Igalu, a neće biti ni otpuštanja radnika. To je saopšteno danas na današnjoj Vladinoj konferenciji za medije. Iza plana restrukturiranja Instituta, koji je najavila Vlada, stoji tim Univerziteta Crne Gore. Dekan Ekonomskog fakulteta Mijat Jocović kazao je da je za restruktuiranje Instituta predviđeno 106 miliona eura.&nbsp; - Neće biti otpuštanja radnika - naglasio je Jocović. Premijer Crne Gore Milojko Spajić optužio je bivšu vlast jer se, kako je naveo, Institut zapustio. - Velikim nemarom bivšeg menadžmenta kao i bivših ministarstava, Institut "Simo Milošević" se od 2018. godine gasio. Ipak, mi nećemo privatizovati to preduzeće kao što su prethodne Vlade privatizovale sijaset kompanija u ranijem periodu. Mi idemo suštinski u neku vrstu dokapitalizacije - poručio je on.&nbsp; Smatra da je Institut uvijek bio specifičan i sa strane vlasiničke strukture. - Tako su u 2018. godini pojedini manjinski akcionari kupili dio akcija po cijeni oko 10 miliona eura za preduzeće koje je pozitivno poslovao u tom trenutku. Međutim, velikim nemarom bivšeg menažmenta kao i ministarstava, to preduzeće se polako gasilo i bilo potpuno zapušteno - kazao je Spajić. Poručio je da su zadovoljni saradnjom sa Ekononomskim fakultetom koji je uradio, kako je kazao, "sjajan posao restrukturiranja". - Izvukli su maksimum i taj plan su uradili na svjetskom nivou - naglasio je Spajić.&nbsp; Ipak, podvukao je da bi tužilaštvo trebalo da ispita odakle su se stvorili toliki dugovi Instituta. - Mi ćemo izvući Institut iz ove teške situacije - naveo je on.&nbsp; <h2>Radunović: Nismo pribjegli stečaju, Institut brojnim građanima mnogo znači</h2> Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović rekao je da je ovaj plan maksimum što je Vlada mogla da uradi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129151112_9059bb057384e9b00a9ca3a5980fad9b1c7304366627716d5b22c753d049e775.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241129151112_9059bb057384e9b00a9ca3a5980fad9b1c7304366627716d5b22c753d049e775" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Slaven Radunović"> </figure>  - Taj plan je realan i ostvariv. Sve je na akcionarima, a mi se za dalje ne pitamo. Učinili smo sve što smo mogli, čak smo i poveli računa kako se ne bi radila izmjena i dopuna PUP-a - poručio je on. Naglasio je da nisu pribjegli stečaju, jer Insititut brojim građanima znači mnogo. - Previše bi bio skup zalogaj da moraju građani da nam se negdje drugo liječe. Taj Insitut je mnogim građanima pomogao, to je kapital koji je neizreciv u novcu. Institut može da postane centar medicinskog turizma na Balkanu - ukazao je Radunović.&nbsp; <h2>Jocović: Zaposleni su vjerni Institutu, otpuštanja radnika neće biti</h2> Jocović je na današnjoj konferenciji poručio da je projekat restrukturiranja Instituta projekat crnogorskog društva, a ne Vlade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129151112_f95545399a0456faca329b9f5d38d62d3cbca80b3b73db972be7bdb82a31e77d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241129151112_f95545399a0456faca329b9f5d38d62d3cbca80b3b73db972be7bdb82a31e77d" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mijat Jocović"> </figure>  - Odlazak Instituta u stečaj donosi nove posljedice za povjerioce, za dobavljače i za državu - rekao je on.&nbsp; Jocović je saopštio da će se u objekte Instituta uložiti 69 miliona eura. - To je gro restrukturiranja. Takođe nema otpuštanja zaposlenih. Analiza koju smo sproveli je afirmativna, zaposleni su vjerni Institutu a njegov stečaj bi značio i gubitak te veze - rekao je Jocović. Planom je, kako je kazao, predviđeno 106,81 miliona eura za ovaj proces, od čega će 60 odsto ići iz budžeta. Jocović je naveo da manjinski akcionari imaju opciju da ulažu ili da budu otkupljeni, te da i oni žele oporavak Instituta. - Cilj je da obezbijedimo dugoročnu održivost, Građevinski fakultet je procijenio potrebna ulaganja u zgrade, opremu. Ta sredstva iznose 69 miliona eura, i to je investicija čime se Institut podiže na nivo od četiri zvjezdice. Plan počiva na pretpostavci da nema otpuštanja zaposlenih, a 26 miliona je predviđeno za finansijski oporavak - zaključio je Jocović.

Insitut u Igalu se neće privatizovati, niti prodati, nema otpuštanja radnika

Sirijske vladine snage raspoređene su u ponedjeljak u gradu pod kontrolom Kurda na sjeveroistoku zemlje, što predstavlja prvi korak ka provedbi sporazuma o prekidu vatre koji podržavaju Sjedinjene Američke Države (SAD).
Sporazum, proglašen u petak, 30. januara, spriječio je mogućnost daljnjeg sukoba između vlade predsjednika Ahmeda el Šaraea i Sirijskih demokratskih snaga (SDF) predvođenih Kurdima, koje su u januaru izgubile dijelove istočne i sjeverne Sirije od vladinih trupa.
Novinari Rojtersa su rano poslijepodne vidjeli konvoj od više od 30 vozila Ministarstva unutrašnjih poslova kako se kreće prema etnički miješanom gradu Hasaka iz njegove periferije. Izvori iz grada rekli su da su vladine trupe ušle ubrzo nakon toga.
Pripadnici kurdskih sigurnosnih snaga Asajish posmatrali su ulazak konvoja u grad.
Očekuje se da će vladine snage biti stacionirane u sirijskim državnim zgradama u takozvanoj — sigurnosnoj zoni — Hasake, rekli su za Rojters sirijski zvaničnik i kurdski sigurnosni izvor prije raspoređivanja.
Sporazum predviđa postepenu integraciju kurdskih boraca s vladinim snagama. Sjedinjene Američke Države su pozdravile sporazum kao historijsku prekretnicu ka jedinstvu i pomirenju u Siriji nakon 14 godina građanskog rata.
SDF je nekada bio glavni sirijski saveznik Washingtona, igrajući vitalnu ulogu u borbi protiv militanata tzv. Islamske države (ID). Njihov status oslabio je kada je predsjednik Donald Tramp izgradio bliske veze s gospodinom el Šaraeom, bivšim komandantom Al-Kaide, koji je sada gotovo cijelu Siriju vratio pod vlast Damaska.

Sirijske vladine snage raspoređene u kurdskom gradu na sjeveroistoku Sirije

Ugovor Kristijana Ronalda u Saudijskoj Arabiji sadrži klauzulu koja mu omogućava da napusti Al Nasr u junu 2026. godine. Vijest je objavio portugalski "Rekord" čiji je vlasnik - Kristijano Ronaldo!
Slavni Portugalac je danas bojkotovao utakmicu Al Nasra protiv Al Rijada nezadovoljan politikom vlasnika kluba.
Izvor blizak klubu rekao je da je razlog duboko nezadovoljstvo Kristijana Ronalda sportskim i institucionalnim upravljanjem Al-Nasrom od strane Javnog investicionog fonda (PIF).
Kristijano smatra da je njegov klub u nepovoljnom položaju u poređenju sa drugim timovima koje takođe kontroliše isti fond.
I dok pojedini svjetski mediji osuđuju postupak slavnog fudbalera, jer štrajkuje, a plaćen je desetinama miliona, portugalska štampa je na strani svog zemljaka.
Tako je „Rekord“ pod vinjetom „HITNO“ objavio da ugovor Kristijana Ronalda u Saudijskoj Arabiji sadrži klauzulu koja mu omogućava da napusti Al Nasr u junu 2026. godine.
Takođe se navodi da postoje evropski i američki klubovi zainteresovani za njegovo angažovanje.
Tim povodom podsjetnik da je Kristijano Ronaldo glavni investitor istaknute portugalske medijske grupe „Cofina Media„, koja je vlasnik i sportskog dnevnog lista „Record„.
U prevodu, ako neko ima informacije iz tabora Kristijana Ronalda, onda je to – „Rekord“. &nbsp;&nbsp;

Kristijano Ronaldo napušta Saudijsku Arabiju

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da je Ukrajina spremna na konkretne korake i da smatra da je sa Rusijom moguće postići pravedan i trajni mir.
&nbsp;On je, u objavi na Telegramu, naveo da je bilateralni dokument o bezbjednosnim garancijama sa Sjedinjenim Američkim Državama završen i da Kijev očekuje nastavak rada na dokumentima koji se odnose na obnovu zemlje i ekonomski razvoj.
&nbsp;Zelenski je, nakon sastanka sa ukrajinskim pregovaračkim timom uoči trilateralnog sastanka u Abu Dabiju, izrazio očekivanje da će američka strana i dalje odlučno doprinositi obezbeđivanju neophodnih uslova za dijalog, prenosi Tanjug.
&nbsp;- Mjere smirivanja situacije, koje su stupile na snagu prošlog petka uveče, pomažu u jačanju povjerenja ljudi u proces pregovora i u mogući ishod. Rat mora biti okončan- dodao je Zelenski.

Zelenski: Ukrajina spremna na konkretne korake, moguće postići trajan mir

Penzije će biti povećane 0,38 posto, dok je inflacija 3,9 posto, pa ispada da državi više odgovara deset puta veća inflacija nego povećanje penzionerima, kojima je već učinjena najveća nepravda ekonomskim programom Evropa sad 2, kojim su izjednačeni penzioneri sa punim radnim stažom sa onima koji su imali 15 godina radnog staža – rekao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E izvršni direktor Fidelity Consultinga Miloš Vuković.
Tri godine nakon ekonomskog programa Evropa sad i Evropa sad 2 jasno je, kaže Vuković, da je tako krnj program, koji nije ostvaren u potpunosti, doveo do ozbiljnih problema u crnogorskoj ekonomiji, na šta ukazuju makroekonomski podaci.
– Prošle godine deficit je iznosio 247 miliona eura, a ove godine 321 milion i skoro četiri posto BDP-a, što znači da smo preko granice od tri posto. Saopštenje Ministarstva finansija bilo je da je to u skladu sa dozvoljenim iznosom, a zakon jasno kaže da ne može da pređe tri posto. To vam je kao da vozite auto 100 kilometara na sat i zaustavi vas policija na mjestu gdje je ograničenje 60, a vi kažete da je to u dozvoljenim granicama. Jasno je da se krši zakon i to je manir koji se ponavlja iz godine u godinu – rekao je Vuković.
Za Fond PIO kaže da je desetkovan, jer je 2023. godine deficit bio oko tridesetak miliona eura, dok je 2025. godine deficit Fonda PIO 444 miliona eura, jedanaest puta veći, a očekuje se, ističe on, da će 2026. godine iznositi pola milijarde.
– Teret otplate svih neracionalnih poteza prebačen je na naše penzionere koji će, kako smo čuli, primiti 1,73 eura povećanja, odnosno dva eura, što nije vrijedno ni komentarisati. Ako uzmemo u obzir priču o kapitalnom budžetu, očekivali bismo da je deficit nastao zbog kapitalnog budžeta, međutim vidimo da je prošle godine, 2025. godine, on bio manji nego 2024. godine. To govori da razvoja nema, da je razvoj stavljen sa strane i da se sve gura u potrošnju. Prošle su tri godine od famoznih obećanja, a tada je svima koji se bave ekonomijom bilo jasno da su građani surovo prevareni. Sada se polako vidi da je sve to bila jedna velika varka. Nažalost, cijenu svega toga platićemo u narednim godinama i decenijama. Vrlo teško će se Crna Gora moći izvući iz ove situacije i vjerovatno će neka nova vlada morati da ispravlja sve ono što se dogodilo u posljednje dvije godine – istakao je Vuković.
Podsjeća da Fond PIO nije samoodrživ, već se dotira iz budžeta, jer je fokus sa rada, kako kaže, prebačen na potrošnju, zbog čega država forsira uvoz, jer naplaćuje PDV i akcize odmah.
– Očekujem da će se u narednom periodu uvoz još više povećavati. Spoljnotrgovinski deficit veći je od cijelog crnogorskog budžeta, što, mislim, nijedna država na svijetu nema. Gotovo je polovina BDP-a i to su pokazatelji iz kojih će se vrlo teško izaći. Biće potrebna sigurno dva do tri mandata pune vlade, odnosno 10 do 15 godina, jer ovako začaran krug teško možemo ispraviti. Što se tiče deficita Fonda PIO, vidimo da je udvostručen. To je ono što su najavljivali da će nadoknaditi, međutim prihodi budžeta nijesu nadomjestili sve ono što je trebalo da se nadoknadi – naglasio je Vuković.
Prosječna plata u 2025. godini, dodaje on, porasla je svega 10 eura, dok je inflacija na prosječnu mjesečnu platu iznosila oko 40 eura, što znači da građani imaju 30 eura manje mjesečno u 2025. godini nego u 2024.
Smatra da simbolično povećanje penzija od 0,38 posto ne omogućava građanima da kupe bilo šta, te da je vrijeme za reakciju udruženja penzionera i peticiju prema Skupštini, u kojoj bi zahtijevali povećanje kakvo zaslužuju.
– Podsjetiću vas da su programom Evropa sad 2 izjednačeni ljudi koji su 40 godina uplaćivali u Fond PIO sa onima koji su 15 godina uplaćivali u Fond PIO. To je jedna od najvećih nepravdi, ne pamtim veću u distribuciji penzija – rekao je Vuković.
Vlast je, prisjeća se Vuković, obećala sedmočasovno radno vrijeme, ali je vratila radnu nedjelju, kao i prosječnu penziju od 600 eura, a ona će, kako kaže, iznositi 545 eura.
– Obećali su useljenja na Velje brdo u prvoj polovini godine, a toga još nema. Obećana je milijarda iz Japana, 500 miliona eura za Pljevlja, obećano je svega i svačega. Građani su shvatili da od toga nema ništa. Pravi se i farsa oko pregovora o povećanju plata od 11 posto. Mogu slobodno da kažem da se to povećanje ne može dogoditi. Volio bih da plate rastu, ali država nema novca da bez ozbiljnih i radikalnih rezova to isplati. Podsjetiću i da je skupštinska većina usvojila odluku o finansijskoj pomoći za 10.000 zaposlenih u drvoprerađivačkoj i šumarskoj industriji, zatim donijela amandman da se to isplati u 2026. godini, pa shvatila da je riječ o oko 100 miliona eura, nakon čega je novim amandmanom predviđeno da se isplata realizuje u naredne dvije i po do tri godine – istakao je Vuković.
Naglašava da država ne proizvodi gotovo ništa, a uvozi skoro sve, što vidi kao namjeru da se domaća proizvodnja uništi, navodeći kao primjer akcize na mirna vina, koje su, kako tvrdi, dovele u težak položaj Plantaže i porodične biznise koji se bave proizvodnjom vina.
– Subvencije se ne isplaćuju, kasne isplate firmama koje se bave transportom, povećava se PDV, uvedene su akcize na mirna vina domaćim proizvođačima, i to na jedini finalni proizvod. Takvu mjeru, uvjeravam vas, niko nikada u svijetu nije donio – naglasio je Vuković.
Smatra da je vrijeme da Državna revizorska institucija i budžetska inspekcija uđu u Ministarstvo finansija i provjere šta se radi u tom resoru, jer je u decembru 2025. godine na osnovu budžetske rezerve prebačeno 24 miliona eura, dok je na osnovu istog zaključka i iste rezerve sa računa skinuto oko 65 miliona eura.
– Ovo je upozoravajuća odluka. Sistem javnih finansija i poglavlje 32 za nas su samo mrtvo slovo na papiru i neko ozbiljno treba da se zapita kako je moguće da se sa 24 miliona eura plate obaveze od 65 miliona eura – zaključio je Vuković.
Cijelo gostovanje možete pogledati u nastavku:&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FnxBXaNyfhkM%3Fsi%3DInKnaqflyNKKNjfp&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: mijat-jocovic

Spajić: Postoji dosta stvari u analizi koje ne sporimo, ali i stvari koje nisu činjenično tačne; Jocović: Suština da se utvrdi postoje li monopoli, njih treba institucije da otkriju

Nagrađeno 26 najboljih studenata

Insitut u Igalu se neće privatizovati, niti prodati, nema otpuštanja radnika

Sirijske vladine snage raspoređene u kurdskom gradu na sjeveroistoku Sirije

Kristijano Ronaldo napušta Saudijsku Arabiju

Zelenski: Ukrajina spremna na konkretne korake, moguće postići trajan mir

Vuković: Teret otplate svih neracionalnih poteza je prebačen na naše penzionere

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO