Čega se pametan stidi to je osnov za busanje u prsa junačka nominalnom ministru finansija i utunjenom Ministarstvu finansija u vezi sa javnim dugom - kazala je ekonomska analitičarka Mila Kasalica za Televiziju E.
Javni dug Crne Gore manji od grčkog, italijanskog, francuskog, španskog. Ovako se Ministarstvo finansija pohvalilo podacima da je ukupan javni dug Crne Gore na kraju septembra iznosio 4,76 milijardi eura, odnosno 58,59 odsto bruto domaćeg proizvoda, odnosno da je bio u granicama mastrihtskih kriterijuma, prema kojima ne smije da bude veći od 60 odsto BDP-a.
Kasalica za našu informativnu emisiju "24 sata" kaže da nije Crna Gora bolja ni u formi ni u suštini oko podataka u vezi sa javnim dugom ni od Grčke, ni od Italije, ni od Francuske, ni od Španije.&nbsp;
- Nedavna inormacija Ministarstva finansija ne dobacuje do manipulacije, već predstavlja neki nedostojni instagramski tviter ili tviteraški post na Instagramu - rekla je Kasalica.
Takva vrsta informacije je, prema njenim riječima, u službi je prikrivanja upozorenja na račun javnog duga koje crnogorske vlasti dobijaju sa domaćih i stranih adresa.
- Treba da se sakrije činjenica da su zadnjih tri do pet mjeseci i Državna revizorska institucija i Međunarodni monetarni fond i sve evaluacije Evropske komisije tražile da se poštuje Zakon o fiskalnom budžetu i fiskalnoj odgovornosti, da se poštuju limiti koji su setovani i da se u vezi sa javnim finansijama ponašamo odgovorno. To, nažalost, 44. Vlada ne umije čak ni na nivou tviteraškog posta - ističe Kasalica.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša smatra da je informacija Ministarstva Vladino PR skretanje pažnje.
- U nedjelji kad se Vlada zadužila 450 miliona eura + 50 miliona eura od državnih obveznica namijenjenih građanima afirmiše se informacija o stanju duga na kraju septembra. U 2025. godini Vlada se zadužila preko 1,3 milijarde eura. U sljedećoj godini planirano potencijalno zaduženje do 3,2 milijarde eura. Podsjećam da će prema projekcijama Vlade javni dug na kraju 2028. biti šest milijardi eura (50 odsto veći nego prije pet i po godina). Da ne pričamo o strukturi BDP-a (njegovoj razvojnoj komponenti) i manipulativnom poredjenju dug/BDP sa zemljama EU - naveo je Mugoša na mreži Iks (X).
Evropska komisija je u posljednjem Izvještaju ocijenila da je budžet Crne Gore pod teretom javnog duga, te da će biti potrebne dodatne mjere kako bi se javni dug stabilizovao ispod 60 odsto BDP-a, imajući u vidu visoke mandatorne troškove te fiskalnu dinamiku koja je dodatno oslabljena smanjenjem doprinosa za PIO.&nbsp;
Za unapređenje tržišne ekonomije potrebno je, kako su ukazali, ograničiti javnu potrošnju i uz poštovanje fiskalnih pravila, povećati prihode.
Prilog novinarke TV E Marine Ilić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Kasalica: Čega se pametan stidi to je osnov za busanje u prsa junačka nominalnom ministru finansija

Ko zna šta se u pozadini valja, a to što se valja može da izrodi deficit od pola milijarde, jer su nezvanične informacije veoma zabrinjavajuće – rekla je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
Za 2026. godinu je, po riječima ministra Vukovića, predložen nešto niži budžet, sa naglaskom na kapitalne izdatke, a Kasalica smatra da to nijesu konačne projekcije i da treba sačekati kakva će projekcija stići pred Vladu Crne Gore.
Podsjeća da se nedostajuća sredstva od oko 700 miliona ne mogu popuniti drugačije osim zaduživanjem – mora se izaći na inostrano tržište i pažljivo odraditi budžet da ne bi, kako kaže, upalio crvene lampice inostranim povjeriocima.
„Ne trebamo da se bojimo duga, pogotovu duga koji treba da polako restruktuira ono što treba da se radi u Crnoj Gori, crnogorskoj ekonomiji sljedećih 5, 10 ili 15 godina. Moramo da budemo svjesni da su mnoge crvene lampice već upaljene i to da se ko zna šta u pozadini valja, a to što se valja može da izrodi deficit od pola milijarde, jer su nezvanične informacije veoma zabrinjavajuće, bez obzira što je crnogorska privreda najkonzistentniji, najdosljedniji i najrezistentniji segment ukupne crnogorske ekonomije i to potvrđuje zadnjih 15 godina. Da bi se ispunilo stupidno izborno obećanje od 1.000 eura prosječne plate, razmatra se scenario uvećanja minimalne zarade na 1.000 eura đuture, odokativno i bez ikakvih umanjenja bilo kakvih poreskih prinadležnosti, a da crnogorska privreda to plati“ – rekla je Kasalica.
Podsjeća da je samo Fond PIO do devetog mjeseca ove godine uskraćen za 150 miliona eura, što je, kaže, odgovornost svih građana Crne Gore, jer su morali biti svjesni da to rade na sopstvenu štetu.
„Uradili smo i na sopstvenu štetu, kako onoga što je nekvalitet u zdravstvenom sistemu, tako i onoga na šta ćemo se naći u sljedećih od pet pa nadalje godina kada se susretnemo sa minimalnom penzijom. Sprema se jedan program, nadam se da on još uvijek ne može proći saglasnost Evropske komisije i tima delegacije EU, međutim moramo građanski – iako to ne mogu da odobrim – ali građanski ne mogu da ne razumijem. Mi se uguravamo u EU i sad je njihova pozicija veoma specifična i osjetljiva, a u trenutku kad bi se takav program eventualno objelodanio, takav program bi išao na štetu crnogorske privrede. Uvećavale bi se zarade bez ikakve produktivnosti i minusa produktivnosti javnog sektora, i uvećavale bi se zarade da privreda iznese promet koji bi trebalo da bude 30 posto veći u sljedećoj godini u odnosu na ovu godinu, ili 2027. u odnosu na 2026. To su nemogući zadaci, osim ako se ne povećaju cijene, a uvećanje cijena znači jednostavnu inflaciju“ – zaključila je Kasalica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Djc28z3P2olE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

500x500

Kasalica: Moramo da budemo svjesni da su mnoge crvene lampice već upaljene

Program "Evropa sad 2" (ES2) je herojski bilbord premijera Milojka Spajića, koji je maksimalno uspješan kao tviteraška kampanja koja je političkom subjektu PES donijela Vladu Crne Gore, kazala je za "Dan" bivša državna sekretarka Ministarstva finansija Mila Kasalica.
– Ekonomski, razvojno i strateški, slika je manje idilična. Htjeli smo zarade i ličnu potrošnju uz uvećane neizvjesnosti u sistemu i na štetu sistemskog privida da je nebitno kako se pristupa senior-dobi u životu, ili da nam je još nevažnije zdravstvo udaljeno od zdravlja i pacijenata; najnevažnije je ostalo da bude da li imamo investicije. Dobili smo što smo znali da se preko noći može dobiti: inflacija u Crnoj Gori izražena je duplo većom stopom nego tekuća inflacija u EU. Kvalitativni indikatori neizvjesnosti (pritisak na rast zarada u javnom sektoru, neproduktivnost tog sektora, neznanje koje je postalo gore od bilo kojeg vještačkog usporivača, nesposobnost koja je slamajuća u sistemu) iznose kamate i inflaciju u zemlji porađajući bolnu brojku, koju svakog dana u prodavnici plaćamo kroz uvećane cijene i mršavije cegere i veće anuitete – izjavila je Kasalica.
Kako je navela, Spajić je kao lider ES1 i ES2, a evo stiže i ES3 s novim neodmjerenim uvećanjem zarada na makro nivou od skoro sto miliona eura i socijalnih davanja isto toliko, namjeran da nakon usporavanja crnogorske ekonomije iz dijela 2024. i ukupne 2025. iza sebe ostavi ne "sprženu zemlju", kako su on i predsjednik Milatović spočitavali DPS-u, nego ekonomiju kojoj je namjeran da oduzme osnov da se ikad oporavi.
– Na takvu vrstu neodgovornog javnog postupanja nema pravo nijedan političar u zemlji – poručila je Kasalica.
DAN: Da li je standard građana bolji ili gori u odnosu na prije godinu dana, kada je startovao program "Evropa sad 2"?
Kasalica: Ako "životni standard" predstavlja DF–PES-političku parolu jer se ostali iz političke većine ne bave crnogorskom ekonomijom osim kao trošadžije bez granica, tad je građanima dato što je obećano i zadatak im je da smušeno i skrušeno trpeći budu zahvalni što nominalno imaju više dok realno mogu kupiti manje. Uzeti su krediti, šušti nešto u džepovima, a kese koje se iznesu iz prodavnice ili sa pijaca su lakše. I obavezno je da, kao onomad, zahvalimo Vladi Crne Gore, tj. Milojku i Andriji.
S druge strane, ako je životni standard naša pojedinačna vrijednost da iz odgovornog, produktivnog rada imamo dovoljno sredstava za dostojan život, u zajednici koju poštujemo kroz regulativu i razvojne perspektive, uz saradnju sa timovima bez kojih ne možemo ništa realizovati na dugi rok, tada nas u onome što dokumentuje životni standard, a to je pripadnost srednjoj klasi, koja je najživotniji i najodrživiji indikator bilo koje ozbiljne zemlje, nema ni na obzorju.
Povećanje zarada zbog ličnih želja ravno je ekonomskom samoubistvu
DAN: MMF je ocijenio da reforme ES1 i ES2 nisu održive na duži rok. Kako gledate na tu ocjenu i šta bi država trebalo da uradi po tom pitanju?
Kasalica: MMF je oko pitanja pritajenog, opipljivog i izmjerivog štetočinstva ES2 u nedavnoj evaluaciji makroekonomske stabilnosti bio direktan i jasan: dara je došla do duvara. Sad nema nazad; da se odbrani dostignuti nivo zarada, koje su vještački uvećane odricanjem od kvaliteta zdravstva i penzija svakog od nas pojedinačno, mora se kvalitetno masovno raditi bar deset sati dnevno bar narednih pet godina. To bi bio najbliži "prevod" ovoga što se ne želi vidjeti među partitokratskim uhljebima u državnoj administraciji i javnom sektoru. Taj golemi rad ne može se isplatiti kao tehnika umanjenja kriznih signala bez rada unutar javnog sektora u dvije ravni: vraćanja minimuma kvaliteta javne usluge i povraćaja poštovanja osnovne funkcije državne administracije da je servis privredi i poreskim obveznicima. Bez ovog potvrđenog dokumentovanog kvalitetnog rada, uvećavati zarade zbog ličnih želja i htjenja, što se nanovo planira, ravno je skoro pa ekonomskom samoubistvu. Možda su nam političari intelektualno zakržljali, radno zapušteni, a troškovno raspojasani van bilo koje granice pristojnosti; ali, životni svakodnevni izazovi to ne dozvoljavaju svima nama koji privređujemo u crnogorskoj ekonomiji, dok paralelno ne prihvatamo da nas okuju mržnjom, pizmom i sičijom.
DAN: Jesu li finansije države u boljem ili gorem položaju u odnosu na period prije ES2?
Kasalica: Posljednji izvještaj o izvršenju budžeta zemlje (GDDS 09-2025) u par podataka govori neophodno o stanju u javnim finansijama: PIO doprinosa je za devet mjeseci prethodne godine prikupljeno 395 miliona eura, a ove godine 150 miliona eura manje. Ovo nije posljedica izbjegavanja poštovanja regulative od crnogorske privrede, kao što se politički želi neuspješno imputirati, što objektivno potvrđuju naredni podaci: doprinos za nezaposlenost u odnosu na prethodnu godinu veći je za šest milion (respektivno 24 miliona u odnosu na 18 miliona); porez na dobit pravnih lica veći je nego za prethodni izvještajni period (2025 – 222 miliona u odnosu na 2024 – 204 miliona). I pored toga, uz sva zamešateljstva "kuvanja" odliva suprotno planu iz budžeta, deficit je značajan, a tek stižu tri udarna mjeseca potrošnje, kad će se deficit još uvećati.
Godinu dana ES2 primjene potvrđuje da sve što je bilo napisano u tekstu Fiskalnog savjeta Srbije (g. Alteprimakov i kolege; januar 2024) o ES1 sa naznakama mjera ES2 neoboriva je istina/ činjenica. Međutim, crnogorsku tekuću političku vrhušku istina i činjenice mnogo manje obavezuju nego "one prije njih". Zato kao građani nemamo što čestitati liderima državne administracije nakon godinu dana od primjene ES2, ali jednako malo je prostora za glorifikaciju ES1 trogodišnjice, osim djelimično za zaposlene u trgovačkim lancima.

1250x600

1084x550

Kasalica: Dobili smo veće cijene i mršavije cegere

Od 2022.godini veliki broj ljudi i veliki novac je ušao u Crnu Goru, nije samo rat u Ukrajini bio efekat, već i veliki zemljotres u Turskoj, a za dobijanje privremene dozvole boravka je potrebna obimna i kompleksna dokumentacija, pa je nejasno o kakvim pooštravanjima i strogosti se govori, osim dio koji se tiče bezbjednosnog sektora, rekla je u emisiji E uživo, na Televiziji E, ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
Turska je u posljednjih nekoliko godina postala jedan od najvažnijih ekonomskih partnera Crne Gore, prema podacima Centralne banke i Monstata turski kapital čini 21 posto ukupnih stranih direktnih investicija, a turski državljani su vlasnici oko 20 posto registrovanih firmi u zemlji. Samo u prvih 8 mjeseci ove godine Turska je uložila 92,2 miliona eura čime je postala najveći pojedinačni investitor.
Diplomatska definicija, kaže Kasalica, Spajićeve Vlade nije da su uvedene vize turskim državljanima, već da je ukinut bezvizni režim, pa kako god da se definiše to je vrsta ishitrenosti koja karakteriše postupke vlasti u posljednjih 5 godina.
- U toj vrsti ishitrenosti mi se nalazimo u ovim odlukama u kojima je grupa mladića u nekakvoj kavgi, ko zna oko čega i da li su se uopšte svađali , izazvala razularenu rulju da krene na naše goste, a oni koji su tu već tri godine onda više nijesu gosti već naši sugrađani i sugrađanke- rekla je Kasalica.
Smatra da je dobro što su neki ljudi iz pozadine detaljno analizirali video snimak iz zabjelskog lokala i tako utvrdili činjenično stanje i dodaje da je to bio posao policije koja je prva trebala to da uradi.
- Ministar unutrašnjih poslova ono što je izbjegao na Cetinju je pokušao da uradi ispred zgrada na Zabjelu, jer je to njegov komšiluk pa onda valjda i misli da mu to pravo pripada, jer ako mu ta odgovornost pripada kako za Cetinje ili sjever Crne Gore, tako i za Podgoricu- istakla je Kasalica.
Ukidanje bezviznog režima je veliki rizik, smatra Kasalica, u ekonomskoj sferi, što je i sam premijer Milojko Spajić definisao kao ekonomsko samoubistvo.
- Crna Gora je od 2006.godine imala značajan priliv stranih direktnih investicija po svim osnovama, ali primarno i pretežno što znači preko 50 procenata u onome šta su nekretnine i priliv u vezi sa nekretninama… Kad se podvuče crta od 2019. godine sredstava neto ostalo je, prošlo kroz crnogorski sistem i u tom sistemu kupili nekretnine ili napravili biznis ili nesto drugo radili, je 75 miona iz Ukrajine, 530 iz Rusije, 181 iz Srbije i preko 292 miliona iz Turske- zaključila je Kasalica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCPPOc2PX2AY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kasalica: Ukidanje bezviznog režima turskim državljanima veliki ekonomski rizik

Ono što se proizvede u Crnoj Gori nije ni pet odsto potrošnje, a da li postoji mogućnost da se razvija crnogorska poljoprivreda - da, ali je to dugoročna priča o kojoj nijedna crnogorska ekonomska politika ne želi da promišlja, a ova u posljednjih pet godina još manje - rekla je gostujući u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
U Crnoj Gori se, po podacima Monstata, prosječno baci 70 do 80 kg hrane po stanovniku, što bi grubom procjenom iznosilo oko 50.000 tona godišnje.&nbsp;
Taj podatak, kaže Kasalica, govori da građani nijesu pažljivi prema svom zdravlju, a još manje su pažljivi prema onome što nabavljaju i kako nabavljaju, kako se troši i na koji način.&nbsp;
- Hrana u Crnoj Gori u većini je uvozna, jer smo mi kao uvozna ekonomija maksimalno zavisni od toga da u većini sve uvozimo, to što se proizvede u Crnoj Gori nije ni pet odsto naše potrošnje, a da li imamo mogućnosti da razvijamo našu poljoprivredu - da, ali je to dugoročna priča o kojoj nijedna crnogorska ekonomska politika ne želi da promišlja, a ova u posljednjih pet godina još manje - rekla je Kasalica.
Podsjeća da se ekonomske politike bilo koje vlade u Crnoj Gori nijesu bazirale da se u mjeri mogućeg diversifikuje ekonomija i da se ulaže u razvojne projekte koji mogu da supstituišu bar, kako kaže, jedan dio uvoza.
- To je voda, to je značajan dio poljoprivrede, ali poljoprivrede koja nije bazirana na premisi da treba da prodaje hranu samo dva mjeseca dok je turistička sezona, nego da prodaje rezidencijalnom stanovništvu svih 365 dana u godini - istakla je Kasalica.&nbsp;
Na osnovu depozita građana koje imaju kod banaka, smatra Kasalica, vidi se da oni umiju da predviđaju da se liderima opozicije ne može vjerovati i da se moraju spremiti za potencijalnu krizu.
- Moramo da pogledamo i u nas same, na nivou svake naše životne egzistencije i na nivou svakog našeg domaćinstva, gdje možemo da odradimo male korake koji će u nekom skupu više malih koraka i stotina hiljada malih koraka konačno ubijediti naše lidere državne administracije da moraju da prestanu da nas zavađaju, da moraju da prestanu da nas truju, da moraju da prestanu da nam gaze po dušama, gaze po egzistencijama i nauče kako da poštuju građane i građanke Crne Gore. U tom trenutku ćemo krenuti prema svim mjerama koje se tiču ne samo štednje hrane, ili pametnog postupanja sa resursom koji uvozimo, već štednje i u svim drugim oblicima - zaključila je Kasalica.&nbsp;

Kasalica: Crnogorska poljoprivreda bi trebalo da se bazira na prodaji proizvoda svih 365 dana u godini, a ne samo tokom turističke sezone

Projekat izdavanja retail-obveznica države za kupovinu od strane malih deponenata i štediša ima ekonomsku validnost i finansijsku održivost, ocijenila je za "Dan" bivša državna sekretarka Ministarstva finansija (MF) Mila Kasalica.
- Iznos je skroman, mada predstavlja testiranje građana na inovativni instrument na tržištu kapitala. Rok za obveznice od tri godine je relativno kratak, iako je srednjoročna novina na tržištu štednje. Kamata od preko tri odsto, tj. kuponski godišnji prihod je odgovarajući za ovaj moment razvoja crnogorske ekonomije, a predstavlja prihvatljivi prinos svake godine pojedinačno u narednom trogodištu - kazala je Kasalica.
Ministarstvo finansija planira da do kraja godine izda 50 miliona obveznica na domaćem tržištu, po kamatnoj stopi od preko tri odsto uz rok otplate od tri godine. U Fiskalnoj strategiji, pisanoj prošle godine, navodili su kamate do četiri odsto.
- Umanjenje kamate u odnosu na strateški dokument nije indikator za zabrinutost, pošto je Fiskalna strategija 2024–2027. bila i ostaje mrtvuljavi dokument u vezi netalentovanih mjerenja rizika oko sprovođenja fiskalne politike. Međutim, ni tada male štediše i deponenti u državnim obveznicama ne mogu da izgube jer Crna Gora je bila i ostaje odgovoran dužnik bilo kojem povjeriocu, što na osnovu dvo-i-po-decenijskog istorijskog traga garantuje povraćaj uvezan za kredibilne i regulatorno-strukturisane instrumente. U najkraćem: građani ne gube ulaganjem u ove instrumente, uz napomenu da nakon isteka roka od tri godine nominalnu vrijednost regulatorno (prospektom) možda treba uvezati uz opcionost da se bez diskonta mogu izmiriti prijavljene, provjerene poreske obaveze građana-nki (posebno za djelatnost izdavanja stambenih jedinica, turističkih kapaciteta i sl.), što će predstavljati dodatno pojačanje oko zaštite od rizika za male štediše/deponente na crnogorskom tržištu a istovremeno pojačati atraktivnost upisa ovog instrumenta nakon izdavanja – kazala je Kasalica.
Građani u bankama drže 2,26 milijardi eura i Kasalicu smo pitali da li bi iznos emisije trebalo da bude veći od 50 miliona.
- Da, ali ovo je emisija (ako se desi) da se izmjeri atraktivnost ovih instrumenata na crnogorskom tržištu u narednom desetljeću. Uz odgovornu napomenu: ulaganje u retail obveznice (obveznice namijenjene najširem krugu malih deponenata i štediša) nije uspjeh ni tekuće niti bilo koje vlasti već aktivnost svakog pojedinačno ko razumije da je pasivna kamata na depozite po viđenju i/ili ročne depozite ili druge depozitne instrumente u bankarskim bilansima izraz sistemskog rizika zbog golemog nepovjerenja u vezi liderstva u CB CG/ MF/ Vladi Crne Gore – navela je Kasalica.
<h2>Pravac kojim idemo u ekonomiji nije dobar</h2>
Crnogorska privreda (realni sektor) uz limitiranu turističku sezonu (ljeto 2025), što nije zanemarljivo, i uz većinu zaposlenih van javnog sektora, golemim radom dvije i po godine čuvaju privid stvaranja nove vrijednosti (rast BDP-a), navela je Kasalica.
- Paralelno, deficit na kraju jula od stotinjak miliona eura svjedoči kako je nastavljeno decenijsko slabo planiranje budžetskih pozicija za političke projekte, posebno za nerazvojna ulaganja sredstava poreskih obveznika u mrtvuljave privredne subjekte (Institut Igalo) i/ili zakonski-upitne-kupovine brodova. Takođe, približavanjem kraja 2025. ne može se više govoriti o padu kvaliteta javne usluge, već zabrinjavajućem posrnuću servisa javnog karaktera za koji je diskreciono odgovorna 44. Vlada Crne Gore, i tekući saziv poslanika-ca - kazala je ona.
Stoga, kako je istakla, pravac kojim u ekonomiji idemo nije dobar.
- To nije ni krivica ni odgovornost crnogorske ekonomije kao naše zajedničke kuće. Pravac je u ekonomskoj sferi sumanuto-rizičan; premijer Milojko Spajić i njegov tim su se upetljali u sopstvene kučine i sada crnogorskoj ekonomiji prijeti da je nasuču infantilna štetočinanja - rekla je Kasalica.

Kasalica o najavljenom zaduživanju: Iznos emisije skroman, država testira građane

Inflacija u Crnoj Gori nije samo rezultat globalnih kretanja, već i posljedica domaćih politika i neznanja, ocijenila je ekonomska analitičarka Mila Kasalica gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E.
- Na uvezenu robu se uveze i inflacija, koja može biti do 2,5 odsto. Sve preko toga je interno generisana inflacija, jer golema petogodišnja potrošnja to proizvodi, uz veliko neznanje. Inflacija je u suštini porez na najsiromašnije u društvu - rekla je Kasalica.
Ona smatra da su politički procesi nakon 30. avgusta 2020. godine dodatno pojačali ekonomske slabosti i inflatorne pritiske.&nbsp;
- Sve što je preživjelo iz samoubijenog, samouništenog i samosahranjenog 30. avgusta je lažno pravedništvo, a sve što se tada dešavalo generator je inflacije - navela je.
Kasalica je ocijenila da crnogorski administrativni lideri često skreću pažnju s ključnih tema kako bi prikrili nesposobnost.&nbsp;
- Privreda Crne Gore i poreski obveznici danas su servis državi, iako bi država trebalo da bude servis privredi - poručila je ona.
Posebno je kritikovala način rada Vlade, ističući da su „WhatsApp sjednice“ najveća bruka državne administracije.&nbsp;
- To je i najveći poraz premijera Milojka Spajića, jer izgleda ne mogu da održe redovnu sjednicu – pobili bi se između sebe - kazala je ona.
Komentarišući odnose u izvršnoj vlasti, Kasalica je navela da je situacija apsurdna.&nbsp;
- Zar mi stvarno mislimo da bi sad mogli sjesti gospodin Đeljošaj, gospodin Radunović, gospodin Aleksić, gospodin Spajić, evo sad vidimo i da je generalni sekretar Vlade postao onaj koji kupuje zgrade, jer ministrica pravilno to neće da uradi, a gospodin Radunović se igra kao da uprava za državnu imovinu nije u njegovim nadležnostima. Sve su to neizmjerljivi kvalitativni indikatori koji utiču na ovu našu interno generisanu inflaciju, dok nadležni izigravaju marketing preko X mreže, ili Instagrama, ili prave rekvizite od predstavnika MMF- a koji su došli ovdje u ime Constituency iz Holandije na radnom doručku s novinarima, neku vrstu ličnog promotivnog agenta, za lične promotivne akcije koje nemaju veze sa crnogorskom ekonomijom - zaključila je Kasalica.
Cijelo gostovanje Mile Kasalice dostupno je na YouTube kanalu Televizije E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fip89w6Cv7Ms%3Fsi%3D_quf0B3zLiXS9SaU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Kasalica: Inflacija je porez na najsiromašnije u društvu

Godišnja inflacija od 4,7 odsto, koliko je zabilježena u julu u Crnoj Gori, među najvećima je u Evropi, i ima gotovo konstantan rast od početka godine.&nbsp;
Ako se na to doda glomazna javna administracija, zaduženja, pad direktnih stranih investicija - pred ekonomijom Crne Gore su brojni, ozbiljni izazovi - kako da crnogorska ekonomija bude uopšte održiva, upozoravaju ekonomsku stručnjaci. Izazov će biti i obezbijediti novac za dug koji na naplatu stiže 2027. godine, a težak je više od milijarde eura.
<h2>Začarani krug zaduženja</h2>
Crna Gora ne stvara, samo troši. Ne živi od razvoja, već od zaduženja i to na sve tanjoj liniji fiskalne izdržljivosti, ocjenjuju sagovornici TVE. Na izazov upozoravaju iz Centralne banke, uz napomenu da 2027. na naplatu stiže više od milijardu eura, dok bruto javni dug prelazi dozvoljeni kriterijum EU.
- Što se tiče javnog duga u ovoj godini, ne treba očekivati nikakve izazove jer su sva sredstva obezbijeđena kroz emisiju euroobveznica i do kraja godine dospijeva samo 112,8 miliona eura. Mislim da ni u sledećoj godini ne bi trebalo da imamo veće izazove, na naplatu dospijeva 326 miliona eura glavnice i 136, 8 miliona eura kamata. Pravi izazov će predstavljati 2027. godina kada na otplatu dospijeva preko jedne milijarde eura. Mislim da je vrlo značajno da sačuvamo javni dug ispod granice 60%. Ukoliko očekujemo brz ulazak u Evropsku uniju 2028. godine, mi se nadamo i brzom ulasku u eurozonu 2030. godine, to bi podrazumijevalo da mi moramo da imamo usklađene sve fiskalne parametre – kazao je viceguverner Centralne Banke Crne Gore, Nikola Fabris, na nedavnom Odboru za ekonomiju finansije i budžet.
I dok je naredna godina fiskalno pokrivena, zahvaljujući zaduženju kroz euroobveznice, ekonomisti i poslanici upozoravaju da nas stalna zaduženja bez razvoja guraju ka potencijalnom kolapsu.
- Prošlo je pola decenije, a mi u kontinuitetu imamo zaduživanja. U Crnoj Gori se ne stvara nova ekonomska vrijednost. Narušen je biznis ambijent kroz povećavanje poreskih stopa, usporena je privredna aktivnost, sav akcenta je na javnoj administraciji, na partitokratiji koja je pojela cio sistem. Suštinski, od konkretnog iznosa javnog duga, treba da nas zabrine što će biti sjutra, jer će ti iznosi biti sve veći i veći - kaže posalnik Demokratske partije socijalista Mihailo Anđušić.
Država, prema mišljenju opozicije, koristi nova zaduženja, ne za razvoj, već za potrošnju, prije svega za plate, naknade i servisiranje starih dugova.
- Uvijek je ta famozna rečenica pratila svako zaduženje – da se zadužujemo zbog vraćanja starih dugova, što nije tačno. Postoje neki stari dugovi, ali uzimamo nove koje koristimo za javnu potrošnju. Nastavak famozne rečenice je – zadužujemo se i za relizaciju kapitalnih projekata, jer ih ne koristimo za tekuću potrošnju. Pola decenije imali smo zaduženja, a riječ je o ozbiljnim milionima. Da li je neki od tih 500 miliona iskorišćen za kapitalnu investiciju? Mi se u ovoj državi ne možemo sjetiti. Kompletna priča pošla je u anuitete starih kredita, to je tačno, ali je i u javnu potrošnju, ekonomiju populizma gdje su se na nerealnim osnovama .. uvećale razne plate i nakande - ističe Anđušić.
<h2>Investicije izostaju, poreska opterećenja rastu</h2>
Upozoravaju i analitičari da javni dug može biti održiv, samo ako se Crna Gora okrene stvarnom ekonomskom rastu i obnovi kvalitet javnih usluga. U suprotnom, kažu, uslijediće pad.
- Javni dug Crne Gore je održiv, ukilko privreda Crne Gore nastavi da radi kvalitetno, posvećeno i uz registrovani promet, i ukoliko građani i građanske Crne Gore shvate da preko države ne mogu da rješavaju probleme, koje moraju samostalno da riješe. I naravno, ukoliko uništeni kalitet javne usluge počne polako da se unapređuje – kaže ekonosmka analitičarka Mila Kasalica.
Iako vlasti uporno govore o suficitu, sagovornici Televizije E ističu da Crna Gora posljednjih sedam mjeseci bilježi budžetski deficit od 97 miliona. Investicije izostaju, poreska opterećenja rastu. Ako se ne donesu ozbiljne reforme, upozoravaju, javne finansije mogle bi doživjeti kolaps prije nego što se iko nadao.

Pred ekonomijom Crne Gore ozbiljni izazovi: Kako obezbijediti novac za dug težak više od milijarde eura?

Ekonomska analitičarka Mila Kasalica poručila je da javne nabavke u Crnoj Gori i dalje nijesu usklađene s evropskim standardima i da se taj proces često koristi za ličnu promociju, a ne za unapređenje javne uprave. Ona je, gostujući u 24 sata na Televiziji E, posebno problematizovala nabavku službenih vozila za Upravu policije.
– Da li su nabavke kola za Upravu policije, sa dva pisma, bile u skladu sa crnogorskim ili evropskim standardima? – upitala je Kasalica.
Govoreći o navodnom napretku u oblasti javnih nabavki, podsjetila je na obaveze iz evropske agende:
– U izvještaju za 2024. godinu za poglavlje 5 jasno piše da treba postići punu usklađenost sa evropskim pravilima – u svim slučajevima. Nijesmo sproveli sve što treba, ali danas su nominalni ministar finansija i direktorica direktorata u pjesničkom tonu uspjeli da budu samopromoteri – ocijenila je Kasalica.
Dodala je da se javne politike i reformski procesi često koriste kao platforma za buduće lične koristi.
– Sve ove stvari u vezi sa javnim poslovima, politikama i agendom pridruživanja su realno lična promocija za ono što treba da uslijedi kasnije – da li će se neko udomiti u SZO, ili će neko ostati otpravnik vozova svih ministara u Ministarstvu finansija, navela je ona.
Osvrnula se i na jučerašnje izjave šefa Poslaničkog kluba Demokratske Crne Gore Borisa Bogdanovića, koji je javno targetirao pojedine novinare.
– On je odigrao amaterski staljinizam, čime je zatvorio Demokrate. To što se desilo je zastiđe Ministarstva kulture i medija, jer se ne čuju povodom toga – istakla je Kasalica.
Dodala je i da je reakcija izostala čak i danas, "kada su se našli u glembajevštini".
– Predstavom ne vide da je danas poštena Srbija poražena od onoga ko je na vlasti. Pimpajte, dobra đeco Srbije, da spasite Srbiju od fašizma, poručila je.
Govoreći o stanju u javnoj upravi i kvalitetu usluga, Kasalica je istakla da je Crna Gora daleko ispod prosjeka.
– U razvoju ljudskih resursa, u načinu na koji se s tim resursima radi i u digitalizaciji izvršavanja usluga, Crna Gora je daleko ispod evropskog prosjeka. U tom padu kvaliteta javne usluge i produktivnosti onih koji rade u državnoj administraciji, ni privreda, ni građani ne mogu da izdrže – upozorila je Kasalica.
Zaključno je poručila da odgovornost za ovakvo stanje snose svi oni koji su, kako je navela, tome kumovali – uključujući i predsjednika države.
– Toga treba da se stide svi oni koji su tome kumovali, uključujući i predsjednika Crne Gore, zaključila je Kasalica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Do_uZVLCGoZw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;D.J.

Kasalica: Javne nabavke služe za samopromociju, a Bogdanovićev nastup bio je amaterski staljinizam

Crnogorska ekonomija i dalje se suočava s ozbiljnim izazovima i nije naučila ključne lekcije održivosti, upozorava ekonomska analitičarka Mila Kasalica.&nbsp;
Gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E, Kasalica je istakla da su trenutne politike dovele do usporavanja privrede i potencijalnog ekonomskog kolapsa.
- Kad malo zagrebemo ispod površine, nikako još uvijek nijesmo naučili ekonomsku lekciju, a to je – ili ćemo ekonomiju napraviti održivom, ili je ovo sve što se dešava toliko osjetljivo da je samo pitanje kad će gospodin Milojko Spajić i njegova ekipa sa svim neradnicima iz Skupštine Crne Gore zaustaviti ekonomiju, pošto su je usporili. A naša ekonomija, ako se zaustavi, onda je to jedan dugi, teški i bolni oporavak - poručila je Kasalica.
Govoreći o inflaciji, Kasalica je kazala da ona predstavlja „orden svega što se dešava u ekonomiji nakon 2021. godine“, te da je posebno izražen njen rast nakon političkog manevra u kojem su doprinosi za zdravstveno i penzijsko osiguranje predstavljeni kao direktna korist za građane.
U poređenju s inflacijom u Evropskoj uniji, koja je u martu i aprilu iznosila 2,2 odsto, Kasalica navodi da je u Crnoj Gori harmonizovani indeks inflacije dosegao 3,4 odsto koji uključuje rast cijena namirnica, zdravstvenih usluga, namještaja i djelimično usluga u saobraćaju-
- Kad se pogledaju podaci prvog kvartala o saobraćaju, vidi se da je pao promet – kako drumskom, tako i vazdušnom, i u bilo kojem drugom saobraćaju… Aerodrome vodi sada ozbiljan čovjek, a činjenica je da ni 2020. godine to preduzeće nije radilo, a tek sada ne radi ni što bi trebalo da radi - rekla je Kasalica.
Kasalica se osvrnula i na primjer ugašene državne avio-kompanije.
- Montenegro Erlajnz je ugašeno preduzeće zbog rizika izazova državne pomoći, a sada se isto dešava sa Institutom Igalo, ali se kroz razne programe, restrukturiranja i ulaganja, kako kaže, glumi da to nije državna pomoć. Svi mi znamo – ako se Agencija za zaštitu konkurencije, zbog pritisaka iz Evropske komisije, bude tim bavila, baviće se za pet godina. Kao što se tada bavila Montenegro Erjalnzom i odlučila da baš njima trojici pripadne gašenje firme - navodi Kasalica.
Ona dodaje da se danas u novim preduzećima koriste isti modeli koji su ranije označavani kao „DPS-ovi“, a konkuriše se sa linijama koje se predstavljaju kao subvencija države. Ipak, smatra da je ključno pitanje razvoj infrastrukture.
- To je izazov ekonomski koji se prvo mora riješiti preko razvoja aerodroma, a onda razvoja svih ostalih avio linija i prevoznika koji moraju da dolaze u Podgoricu. Potpuno je svejedno – sa strane je ista linija Dubrovnik, Podgorica, Tirana – međutim, mi ništa nijesmo ulagali u aerodrome. Igramo se naknada uhljebima iz partitokratskih neznanja i igramo se nekvalitetnih izvještaja - istakao je Kasalica.
Kasalica upozorava da, čak i ako bi se danas krenulo s ozbiljnim razvojem aerodroma i avio linija, rezultati bi bili vidljivi tek kroz nekoliko godina.
- Mi sad u ovom trenutku da odlučimo da razvijamo aerodrome i da razvijamo u integrisanom pristupu avio linije, kojima se moraju pridružiti i turistički poslenici, to bi trajalo sigurno sljedećih pet godina. U tih pet godina, nažalost, zavisićemo od Tirane i Dubrovnika. Tome treba da se zahvalimo prije svega Dritanu Abazoviću i njegovom štetočinstvu - zaključila je Kasalica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkPbIq7Z0gBM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kasalica: Abazoviću i njegovim štetočinama treba da zahvalimo što ćemo u sljedećih pet godina u avio prevozu zavisiti od Tirane i Dubrovnika

Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je 11. decembra da "pod određenim uslovima" može doći do nacionalizacije Naftne industrije Srbije (NIS), uz saglasnost Rusije, prenijela je agencija Beta pozivajući se na rusku agenciju TASS.
- U toku je pregovarački proces. Znam da se srpsko rukovodstvo obratilo SAD, jer je upravo njihov zahtjev ispunjavalo preduzeće koje je stvoreno na osnovu međuvladinog dogovora između Rusije i Srbije, ali to je specifična karakteristika Amerikanaca- rekao je Lavrov, prenosi Beta.
On je dodao da je u međuvladinom sporazumu između Srbije i Rusije navedeno da ne može doći ni do kakve nacionalizacije bez obostranog saglasja.
- Pod kojim uslovima se može postići saglasnost o nacionalizaciji ili o nekoj drugoj formi rješenja ovog problema? Možda se rješenje sastoji u tome da se nađe način kako da NIS dalje radi, bez obzira na one mogućnosti koje imaju SAD da bi se to preduzeće kaznilo- rekao je Lavrov.
Reagujući na izjavu Lavrova, predsnednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je "da će Srbija sve uraditi da ruski vlasnici kapitala u Naftnoj industriji Srbije (NIS) budu zadovoljni".
Ukoliko funkcionisanje bude nemoguće, Srbija će, prema Vučićevim riječima, platiti "onako kako pristojnim i normalnim državama priliči".
- Nama ne pada napamet da bilo kome bilo šta otimamo, ali Srbija bez nafte, bez naftne industrije i rafinerije neće da ostane- rekao je Vučić novinarima u Nišu.
Primjena američkih sankcija prema najvećoj naftnoj kompaniji u Srbiji počela je 9. oktobra, nakon višemjesečnog odlaganja. SAD insistiraju na izlasku ruskih kompanija iz vlasništva NIS-a, čiji vlasnički udio u toj kompaniji trenutno iznosi 56,2 odsto.
Cilj sankcija SAD usmjerenih na ruski energetski sektor, pod kojima se našla najveća naftna kompanija u Srbiji, jeste da onemogući Rusiji da dalje finansira invaziju na Ukrajinu.

Moguća nacionalizacija Naftne industrije Srbije 'pod određenim uslovima', izjavio Lavrov

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da o pitanju bilo kakvih potencijalnih teritorijalnih aranžmana u okviru mirovnih pregovora sa Rusijom mora odlučiti isključivo ukrajinski narod.
- Vjerujem da će narod Ukrajine odgovoriti na ovo pitanje – u formatu izbora ili u formatu referenduma – ali mora postojati stav naroda Ukrajine- rekao je Zelenski novinarima, prema novinskoj agenciji RBC-Ukrajina.
Primjedbe Zelenskog uslijedile su dok Kijev nastavlja razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) o predlozima koji uključuju uspostavljanje „slobodne ekonomske“ ili „demilitarizirane“ zone u djelovima Donjecke regije, pod kojom bi se ukrajinske snage povukle, dok bi ruskim trupama bio zabranjen ulazak, prenosi Anadolija.
On je rekao da ta ideja ostavlja neriješena pitanja o kontroli, praćenju i kako spriječiti rusku infiltraciju „pod krinkom civila“.
- Taj model nije u interesu Ukrajine- rekao je Zelenski i dodao da se dijalog s partnerima nastavlja i da Kijev traži pravedna rješenja zasnovana na paritetu i bezbjednosnim garancijama.
On je dodao da mnogo toga zavisi i od učinka ukrajinskih snaga na terenu, navodeći da njihova sposobnost da drže pozicije i odvrate ruske napade oblikuje diplomatski proces.
Komentari Zelenskog dolaze usred rasprava o mirovnom planu koji podržava SAD i pritiska Vašingtona da Ukrajina održi predsjedničke izbore.
&nbsp;On je rekao da je Kijev spreman za glasanje kada se naprave pravne promjene i uspostavi sigurnost.
Zelenski je prošle sedmice kazao da teritorijalno pitanje ostaje najteže pitanje u pregovorima

Zelenski: O teritorijalnim pitanjima moraju odlučiti Ukrajinci na referendumu ili izborima

Miroslav Perković najbolji je vaterpolista Crne Gore u 2025. godini, u tradicionalnom izboru Vaterpolo plivačkog saveza.&nbsp;
Perković, nekada najtelentovaniji, danas je jedan od najboljih centara na svijetu.&nbsp;
Sa samo 24 godine je dvostruki olimpijac, tri puta učesnik Svjetskog prvenstva, a ubrzo će upisati i treći nastup na šampionatima Evrope.&nbsp;
Na klupskoj sceni, sa Novim Beogradom ove godine igrao je finale Lige šampiona, kao i finale prvenstva Srbije, a osvojio je trofej u Kupu.
Najbolji mladi vaterpolista godine je Strahinja Gojković.
U martu je napunio 18 godina, a četiri mjeseca kasnije upisao je prve nastupe na velikom takmičenju u seniorskoj selekciji na Svjetskom prvenstvu u Singapuru.
Nakon samo nekoliko dana odmora priključio se generaciji igrača do 18 godina i vodio je do evropske titule.&nbsp;
Proglašen je za najboljeg igrača Evropskog prvenstva.
Priznanje za najboljeg trenera, koje nosi ime trofejnog stručnjaka i prvog crnogorskog selektora Petra Porobića, dobio je Nebojša Milić, koji je predvodio U18 reprezentaciju do evropskog zlata.
Njegovi izabranici pokazali su totalnu dominaciju u Oradei i sa svih šest pobjeda domogli se titule prvaka Evrope.
Najbolja plivačica je Jana Borović, koja će 2025. &nbsp;pamtiti po nastupu na Evropskom olimpijskom festivalu mladih u Skoplju.
Na tom takmičenju, koje okuplja najtalentovanije evropske sportiste, postavila je novi crnogorski rekord na 100 metara leđnim stilom - i postala crnogorska rekorderka u toj disciplini u kadetskoj, juniorskoj i seniorskoj konkurenciji.
Najbolji plivač i u 2025. godini je Miloš Milenković, osvajač dvije zlatne medalje na Igrama malih zemalja Evrope - prve za crnogorsko plivanje na tom takmičenju.&nbsp;
Oborio je i rekorde Igara na 50 i 100 metara delfin.
Bio je na nivou i na Svjetskom prvenstvu u Singapuru, a godinu završio sa dva nacionalna rekorda na šampionatu Evrope u malim bazenima, u svojim disciplinama - 50 i 100 metara delfin.
Na prigodnoj svečanosti pod nazivom Veče vaterpola i plivanja u bečićkom hotelu Splendid, sumirani su rezultati u 2025. i uspjesi koji su je obilježili.
Nagrađeni su članovi bronzane U 16 selekcije sa EP u Istanbulu i vaterpolisti koji su u Oradei osvojili titulu prvaka Evrope do 18 godina.
Prisutni su imali priliku da se podsjete na njihov put do medalje.&nbsp;
Prikazan je i kratak film retrospektive seniorske &nbsp;reprezentacije, koja je na Svjetskom prvenstvu u Singapuru zauzela šesto mjesto.
To je ujedno i najbolji rezultat crnogorskog vaterpola na svjetskim šampionatima u posljednjih osam godina, odnosno od 2017. godine u Budimpešti.&nbsp;
Predsjednik Nikola Milić je, u pozdravnom govoru, kazao da je 2025. bila godina u kojoj je ostvareno mnogo - &nbsp;bilo je medalja, rekorda, sjajnih utakmica, dramatičnih završnica i trenutaka koje nikada neće zaboraviti.
On je istakao da je 2025. bila godina velikih planova za budućnost.&nbsp;
- Pokrenuli smo inicijative i krenuli u realizaciju projekata koji će omogućiti da uslovi u kojima stvaramo u potpunosti reflektuju značaj vaterpola i plivanja- rekao je Milić.&nbsp;
Milić je podsjetio na uspjehe crnogorskog vaterpola i plivačkog sporta, posebno ističući bronzanu medalju U16 reprezentacije na Evropskom prvenstvu u Istanbulu i titule prvaka selekcije do 18 godina u Orade.
Prema njegovim riječima, doček generacije koja je postala ponos cijele države, u Kotoru, bio je veličanstven.&nbsp;
- Radost, ponos i emocija nosili su grad. Vidjeli smo djecu kako zastavama pozdravljaju svoje prijatelje, naše reprezentativce. Roditelje sa suzama u očima, ponosni i sa tremom koju samo roditelj za svoje dijete može da osjeti. Navijače koji su do ranih jutarnjih sati pjevali i radovali se. Tih dana naši reprezentativci do 18 godina bili su radost ove nacije, vjera u dobro i kvalitetno i dokaz da se trud isplati, da pravda postoji, a da rad daje rezultate- rekao je Milić.&nbsp;
On je naglasio da bi i u narednom periodu imali povoda za slavlje i dalje napredovanje, Savez zajedno sa institucijama moramo nastaviti da obezbijeđuje adekvatne uslove za rad svih selekcija – od najmlađih &nbsp;kategorija, do seniorskih timova.&nbsp;
- Podjednako važno je i pitanje infrastrukture, jer bez adekvatnih bazena, trening centara i uslova za rad, ni rezultati ni razvoj sporta ne mogu biti održivi. I u ovom segmentu su napravljeni značajni koraci. Završen je tender za zatvaranje olimpijskog bazena u Podgorici, čime se zvanično stvaraju preduslovi za pokretanje pitanja kandidature za Evropsko prvenstvo 2028. godine- rekao je Milić.
On je saopšteio da je i u Baru tender završen i da je u toku izbor najboljeg ponuđača.&nbsp;
- Iz Opštine Tivat stižu najave o planiranju izgradnje zatvorenog bazena. Pozitivan pomak stiže i iz Herceg Novog: rekonstrukcija bazena u Igalu uvrštena je u budžet Opštine, što predstavlja prvi konkretan korak ka njegovom konačnom uređenju i stavljanju u punu funkciju. Herceg Novi, kao grad koji je dao najveći broj olimpijaca, nesumnjivo zaslužuje da što prije dobije svoj zatvoreni olimpijski bazen. Tu je i tender za bazen u Pljevljima, jer nam je svaki kutak naše zemlje podjednako važan- rekao je Milić.
On je ponovio da i nakon godinu dana ostaje čvrsto pri stavu da vaterpolo zaslužuje status nacionalnog sporta.&nbsp;
- Raduje me što institucije sve jasnije prepoznaju tu inicijativu i na određeni način pružaju podršku njenom razvoju. Nastavićemo da budemo potpuno posvećeni ovoj ideji, sve do njene realizacije, jer vaterpolo je dio identiteta Crne Gore, reprezentacija koja je izgradila tradiciju vrhunskih rezultata i sportskog ponosa-- zaključio je Milić.

Perković najbolji vaterpolista Crne Gore

Meni je žao što je protest u Botunu instrumentalizovan i od strane političkih struktura koje očigledno preko ovog pitanja žele na neki način da destabilizuju političke prilike u Crnoj Gori, kazao je predsjednik Odbora za bezbijednost i odbranu Miodrag Laković u emisiji "Načisto" na televiziji "Vijesti".&nbsp;
Prema njegovim riječima, priča o Botunu je krenula od ekološkog pitanja i ekološke teme, a onda je vremenom prerasla u političko pitanje.
On je istakao da je strah Botunjana koji se plaše Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda razumljiv zato što imaju loše iskustvo s Kombinatom aluminijuma (KAP) i bazenom crvenog mulja.&nbsp;
- Ovdje imamo učešće predstavnika Vlade ili ministara u Vladi, poslanika na tom javnom skupu gdje se prijeti da će se životima braniti njihovo pravo da se ne izgradi kolektor. Ja mislim da je to instrumentalizacija ovih ljudi koji su izašli zbog tog straha od postrojenja - istakao je Laković.&nbsp;
<h2>Obaveza i nadležnost institucija je da sprovode zakone&nbsp;</h2>
Laković je, govoreći o Botunu, kazao i da institucije treba da sprovode zakone.
- To je njihova nadležnost i njihova obaveza. To nekad nije lako, ali se moramo ponašati državno odgovorno - naveo je Laković.&nbsp;
Prema njegovim riječima, institucije moraju u sprovođenju zakona da imaju maksimalnu komunikaciju sa lokalnom zajednicom u sprovođenju zakona.
- I tome smo svjedočili juče kada je gradonačelnik Podgorice decidno objasnio stavku po stavku o postrojenju...sve ono što bi trebalo jednog iskreno zabrinutog građanina Zete da brine ili interesuje - podvukao je Laković.&nbsp;
Ovaj projekat, ističe, ima benefite i za Botun, i za Zetu, i za Podgoricu i za Crnu Goru kad je u pitanju integracioni proces.&nbsp;
- Onaj ko bude djelovao protiv toga direktno djeluje protiv crnogorskih nacionalnih interesa - zaključio je Laković.&nbsp;
Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra.
Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.
Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju.
Podršku im svakodnevno pruža i poslanik Demokratske narodne partije i poslanik Milan Knežević.&nbsp;

Laković: Političari instumentalizuju protest u Botunu kako bi destabilizovali političke prilike u Crnoj Gori

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Tag: mila-kasalica