Blokada graničnih prelaza koštala je Crnu Goru 100 miliona eura vrijednog uvoza dnevno - procijenila je ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
Ona je, gostujući na veb televiziji <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/ekonomija/video-kasalica-za-dan-blokada-granica-crnu-goru-kosta-100-miliona-dnevno-5335445">Dana</a>, izjavila da želi da vjeruje da se više neće dešavati blokade graničnih prelaza, iako su prevoznici dozvoljavali uvoz za javne i medicinske ustanove.
- Ne možemo zaustavljati 100 miliona eura priliva dnevno. Ako imamo četiri milijarde uvoza, a 220 radnih dana, oko 100 miliona eura po danu zaustavlja se blokadom granica. Zato je to lako odmjeriti u ekonomskom smislu - istakla je ona.
Prevoznici su blokirali granične prelaze od ponedjeljka do četvrtka, tražeći veći povrat akcize na gorivo, brži povrat poreza na dodatu vrijednost (PDV), kao i izmjenu propisa kod EU po kojima će se od aprila tretirati kao turisti, odnosno u pola godine moći će da borave samo 90 dana na teritoriji EU. Na kraju je sa Vladom postignut dogovor, ali o većini zahtjeva prevoznika treba da se pregovara sa Evropskom komisijom (EK).
Kasalica smatra da se multi šengen viza neće tako lako mijenjati.
- EK je najavila strategiju u vezi sa unapređenjem ulaska azilantima i migrantima, gdje će biti importovana norma o privremenom boravku prevoznika. To će biti privremeno rješenje, a onda bi trebalo da smo članica EU. Da će se šengen dotad izmijeniti, to ne možemo očekivati. Sjever Evrope je bogat i zašao je u duboki konzervativizam, a to znači da brane njihovo, a sprečavaju konkurenciju. Sve koji nijesu EU obveznici smatraju nelojalnom konkurencijom - kazala je Kasalica.
Ona je dodala da se ne bi previše nadala po pitanju zahtjeva za povećanje povraćaja akcize. Povrat akcize je u prošloj godini smanjen sa 18 na 11 centi.
- Nije to prevelika industrija, ali je važna. Ne možemo da diskriminišemo druge resore, a to što traže prevoznici svojevrsna je diskriminacija. Da li imamo održivost javnih finansija i da li je moguće da se dozvoli i da se umanji prihodna strana budžeta? Moram biti stroga ekonomistkinja i reći da to nije moguće. Barem ne još tri godine - rekla je Kasalica.
Upitana da li se blokada mogla izbjeći, ona je podsjetila da je uredba izašla 2024. godine i da je za nju bio zadužen MUP.
- Ne znam je li to tamo iko pročitao. Mi smo to štriknuli, EK je nastavila da radi tu priču. To je moja pretpostavka, bazirana na osnovu onoga što sam naučila tokom 2021. i 2022. godine - navela je Kasalica i dodala da se sve moglo spriječiti da je MUP na vrijeme dao pravu informaciju.
U odgovoru na pitanje što bi država trebalo da uradi kako bismo smanjili zavisnost od uvoza i kako ne bismo imali problema u slučaju kraćih blokada, ona je odgovorila da se takve mjere promišljaju za 20 i 50 godina.
- Nama je ekonomija da nešto zakučimo i uzmemo kredit, a baš nas je briga jesmo li mi to zaradili. To moramo da mijenjamo. Nijedna vlada od devedesetih nije se bavila diversifikacijom ekonomije. Imamo ozbiljne poljoprivredne poslenike, ali je predstavljeno da poljoprivreda treba da bude bazirana tako da bude dobra za turističku sezonu. A zašto naša poljoprivreda ne bi služila našem konzumu 365 dana? Poljoprivreda bi se onda razvijala i ne bismo morali da uvozimo mnoge stvari. Ako moramo pšenicu i kafu, ne moramo mnoge druge stvari - naglasila je Kasalica.
Ona je kazala da se kuburi sa raspoloživim budžetom, ali i pitala da li je moguće žaliti se poslije program Evropa sad 1 i 2, bez obzira što je velika inflacija.
- Zamislite privredu koja mora sve to da plati da bi bilo dostupno potrošačima. To nije jednostavno. To ima svoj rok, dobavljače. Da li je jak uvoznički lobi - jeste, ali ne treba da ga razbijamo, jer većina tih privrednih subjekata nije ostala dužna nikome. Ali to ne treba da nas sprečava da razvijamo ekonomiju. U prvih pet godina je poljoprivreda, u sljedećih deset sve vrste manufaktura. Ako to sad počnemo da pripremamo, a implementiramo kad postanemo članica EU, onda smo u okruženju gdje razmišljamo o našoj djeci, a ne razmišljamo o tome što je bilo i kad je bilo - zaključila je Kasalica.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kasalica: Blokada graničnih prelaza dnevno koštala Crnu Goru 100 miliona eura vrijednog uvoza

Dok god je premijer Milojko Spajić, Fiskalni savjet se neće formirati - rekla je ekonomska analitičarka Mila Kasalica u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, ocjenjujući da je zatvaranje Poglavlja 32 sprovedeno formalno, izmještanjem Fiskalnog savjeta u reformu javnih finansija, bez stvarne namjere da to tijelo počne da funkcioniše.
- Da bi se zatvorilo Poglavlje 32, iz tog poglavlja u reformu javnih finansija je izmješten Fiskalni savjet, za čije su formiranje opredijeljena sredstva od 250.000 eura u decembru, a koji se neće formirati dok god je premijer Milojko Spajić - navela je Kasalica.
Kako ističe, Poglavlje 32 predstavlja „obraz održivih i stabilnih javnih finansija“, te je, u formalnom smislu, dobro što je zatvoreno, iako je, prema njenim riječima, „veoma upitno koliko Crna Gora ima održive i stabilne javne finansije“.
- Dok je Spajić premijer Fiskalni savjet može da se slika da će biti imenovan i da će biti uspostavljen. To je tijelo koje je eksterna podrška onome što DRI radi post, oni bi trebalo da anticipiraju trendove, indikatore i načine na koji se strukturira budžet - kazala je Kasalica.
Podsjetila je da proces formiranja Fiskalnog savjeta traje još od 2021. godine, kada je Spajić bio ministar finansija.
- To traje već od 2021. godine kad je Spajić stigao kao ministar finansija, tad smo prvi put od covid sredstava imali kredit od EK 60 miliona, prvih 30 smo dobili i tada je bilo obećanje da se fiskalni savjet mora postaviti. Prvo je bilo da se napravi regulativa pa onda da se postavi - navela je ona.
Kasalica je istakla da su postojali kredibilni kandidati za članove Fiskalnog savjeta, uključujući i kandidata za predsjednika tog tijela, ali da su predlozi odbijani.
- Mi smo imali i imamo kredibilne kandidate i kandidatkinje, posebno kandidat za predsjednika, bez obzira što dolazi iz političke partije i neko je ko još nema dovoljno iskustva sa budžetom, ali dolazi od predsjednika i ne bi trebalo taj prijedlog da se odbije, kao što su odbili sutkinju Vučinić - rekla je Kasalica.
U tom kontekstu osvrnula se i na stanje u pravosuđu.
- Bez obzira što nije izabrana i bez obzira što nije advokatica, predstavlja jačeg sudiju i sutkinju Ustavnog suda nego svi oni koji su zajedno otišli ili neotišli u penziju i to u čitavih ovih 15 godina koliko postoji Ustavni sud, izuzev gospodina Iličkovića i možda još par imena iz ustavnog prava Crne Gore - dodala je Kasalica.
Smatra da nije tačna konstatacija Evropske komisije da u Crnoj Gori ne postoje kapaciteti i znanje.
- Ne traže se te kvalifikacije, već se traže poslušnici i nominalnost - kazala je ona, dodajući da vjeruje da je Evropska komisija snizila kriterijume.
- Integracije ne služe građanima i poreskim obveznicima, pa se poglavlje moglo jednako zatvoriti i 2015. godine - ocijenila je Kasalica.
Prema njenim riječima, Fiskalni savjet je administrativnim manevrom izuzet iz Poglavlja 32.
- Poglavlje 32 ne pokriva Fiskalni savjet, jer smo uspjeli nekom gimnastikom birokratskom da iz poglavlja 32 izuzmemo Fiskalni savjet i da ga ubacimo u reformu državne administracije - navela je ona.
Istakla je da je zatvaranje poglavlja formalno omogućeno i obezbjeđivanjem sredstava iz budžetske rezerve.
- Mi smo mogli formalno da zatvorimo 32, kao što je odrađeno juče i svi smo tapšali i to je sve bilo u onim super odijelima, jer smo krajem decembra nekom odlukom o tekućoj budžetskoj rezervi opredijelili 250.000 za Fiskalni savjet - kazala je Kasalica.
Zaključila je da se formiranje tog tijela i dalje odlaže.
- Hoćemo li ga formirati u junu, julu ili decembru, sljedeće godine ćemo opredjeljivati ista ova sredstva. Moj odgovor je da dok je gospodin Spajić premijer ili tu šeta oko javnih finansija Fiskalni savjet se neće formirati - poručila je Kasalica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DD-hc12uNWec&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1084x550

Kasalica: Dok god je premijer Spajić, Fiskalni savjet se neće formirati

Ekonomska analitičarka Mila Kasalica ocijenila je da je budžet Crne Gore potrošački i bez realne razvojne komponente, poručujući da sa ovakvim planom neće biti ostvaren ni mali dio najavljenih projekata.
Gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, Kasalica je kazala da je „svrha budžeta da bude potrošački“, dok su za stvarne razvojne ciljeve, prema njenim riječima, potrebna ulaganja od 10 milijardi eura.&nbsp;
- Ovim budžetom je opredijeljeno 305 miliona za 650 projekata, od kojih se neće realizovati ni 50 - rekla je Kasalica.
Ona je kritikovala i način na koji je vođena polemika o budžetu u parlamentu, navodeći da su prezentacija i rasprava trajali svega tri sata.&nbsp;
- Premijer Milojko Spajić je uspio i na poslanike da prenese frenetičnost koja karakteriše njegove postupke od 2021. godine - kazala je ona.
Prema njenoj ocjeni, budžet je praktično prepisan iz prethodne godine.&nbsp;
- Budžet je sklepan tako da kopira onaj za 2025. godinu. On je trebalo u ova dva-tri dana da doda još 300 miliona na deficit od 270 miliona, ali su to, izgleda, u pozadini MMF i EK diskretno spriječili, što je dobro - rekla je Kasalica.
U kritici političkih poređenja sa ranijim godinama, Kasalica je poručila da je poređenje 2019. i 2025. godine besmisleno.&nbsp;
- Mi smo 2019. godine imali 20.000 poreskih obveznika, a sad imamo preko 45.000. To upoređivati više nije ni amaterizam ni diletantizam… to je političko budalesanje - rekla je ona.
Ukazala je i na gotovo identičan deficit u budžetu kao i 2025. godine – tada je bio 278,1 milion, a sada je 278,3.
- I to samo može nominalni Novica koji kolektuje diplome da bi se izbjeglo pitanje validnosti njegove primarne diplome. To kolektovanje diplomica, taj posao koji on obnaša je visoko odgovoran i ne postoji vrijeme ni za šta drugo. Čak nedostaje vremena da se taj posao radi na odgovoran način, imao lli ne dobar tim. Međutim, Ministarstvo je pretvoreno u jednu toksičnu ekipu koja, nažalost, i ono što zna ne smije da iskaže na pravi način - istakla je Kasalica.&nbsp;
<h2>Privreda "grca"</h2>
Govoreći o stanju u privredi, Kasalica je ocijenila da crnogorska ekonomija trpi ozbiljne posljedice loših politika.&nbsp;
- Crnogorska privreda "grca", a pad kvaliteta javne usluge je ispod nule. Tome doprinose i poslanici i institucije - rekla je, ističući da Poreska uprava i Uprava carina moraju da počnu da poštuju poreske obveznike.
Kasalica je upozorila i na rast javnog duga, navodeći da je zaduživanje realizovano suprotno preporukama MMF-a i Evropske komisije.
- Kamata nam je varijabilna i to može biti opterećujuće za novčane tokove u budućnosti - rekla je, dodajući da je Crnoj Gori dug potreban jer je razvojna ekonomija, ali da se mora koristiti odgovorno.
Poručuje da treba da se stidimo poslanika Pokreta Evropa Sad Dražena Petrića koji, kako kaže, "ne umije da razgovara o stranim direktnim investicijama i pominje da je došlo do nekog rasta".
- Jeste, ali samo u segmentu nekretnina, a međukompanijske i nove investicije su duboko pale u odnosu na prethodni period. Zbog toga treba da se stidi zbog onog što je njegov politički subjekt u posljednje dvije-tri godine uradio u segmentu stranih direktnih investitora, posebno polazeći od onoga šta su zadnja dva mjeseca opravdali kmerićima (Demokratama) koji su natjerali navijače da nam izađu na ulice i prozivaju naše goste i gošće - istakla je Kasalica.
<h2>Pregolemi rizici</h2>
Ona je podsjetila i da su depoziti nerezidenata u decembru bili pet miliona eura manji nego u novembru, što, kako je ocijenila, predstavlja direktnu odgovornost Vlade.
- Budžet bi trebalo da služi konkretnim projektima koji bi trebalo da unapređuju kvalitet javne usluge. Ovo više nije pitanje da li mi imamo kvalitet javne usluge, ovo je potreba građana i građanki Crne Gore da on vrati barem na nivo 2019. Mnogo smo daleko od toga i u dubokom minusu - rekla je Kasalica.
Na kraju je upozorila da Vlada ne pokazuje dovoljno pažnje prema turizmu.&nbsp;
- Ostaje duboko pitanje – jesmo li počeli da se bavimo ljetnjom turističkom sezonom 2026. godine? Ova sezona je bila više nego upućujuća da su rizici pregolemi, a tome Vlada Crne Gore ne služi - zaključila je Kasalica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTXecnc_f7E8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kasalica o budžetu: Kopija 2025. godine, za stvarne razvojne ciljeve potrebno 10 milijardi eura

Čega se pametan stidi to je osnov za busanje u prsa junačka nominalnom ministru finansija i utunjenom Ministarstvu finansija u vezi sa javnim dugom - kazala je ekonomska analitičarka Mila Kasalica za Televiziju E.
Javni dug Crne Gore manji od grčkog, italijanskog, francuskog, španskog. Ovako se Ministarstvo finansija pohvalilo podacima da je ukupan javni dug Crne Gore na kraju septembra iznosio 4,76 milijardi eura, odnosno 58,59 odsto bruto domaćeg proizvoda, odnosno da je bio u granicama mastrihtskih kriterijuma, prema kojima ne smije da bude veći od 60 odsto BDP-a.
Kasalica za našu informativnu emisiju "24 sata" kaže da nije Crna Gora bolja ni u formi ni u suštini oko podataka u vezi sa javnim dugom ni od Grčke, ni od Italije, ni od Francuske, ni od Španije.&nbsp;
- Nedavna inormacija Ministarstva finansija ne dobacuje do manipulacije, već predstavlja neki nedostojni instagramski tviter ili tviteraški post na Instagramu - rekla je Kasalica.
Takva vrsta informacije je, prema njenim riječima, u službi je prikrivanja upozorenja na račun javnog duga koje crnogorske vlasti dobijaju sa domaćih i stranih adresa.
- Treba da se sakrije činjenica da su zadnjih tri do pet mjeseci i Državna revizorska institucija i Međunarodni monetarni fond i sve evaluacije Evropske komisije tražile da se poštuje Zakon o fiskalnom budžetu i fiskalnoj odgovornosti, da se poštuju limiti koji su setovani i da se u vezi sa javnim finansijama ponašamo odgovorno. To, nažalost, 44. Vlada ne umije čak ni na nivou tviteraškog posta - ističe Kasalica.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša smatra da je informacija Ministarstva Vladino PR skretanje pažnje.
- U nedjelji kad se Vlada zadužila 450 miliona eura + 50 miliona eura od državnih obveznica namijenjenih građanima afirmiše se informacija o stanju duga na kraju septembra. U 2025. godini Vlada se zadužila preko 1,3 milijarde eura. U sljedećoj godini planirano potencijalno zaduženje do 3,2 milijarde eura. Podsjećam da će prema projekcijama Vlade javni dug na kraju 2028. biti šest milijardi eura (50 odsto veći nego prije pet i po godina). Da ne pričamo o strukturi BDP-a (njegovoj razvojnoj komponenti) i manipulativnom poredjenju dug/BDP sa zemljama EU - naveo je Mugoša na mreži Iks (X).
Evropska komisija je u posljednjem Izvještaju ocijenila da je budžet Crne Gore pod teretom javnog duga, te da će biti potrebne dodatne mjere kako bi se javni dug stabilizovao ispod 60 odsto BDP-a, imajući u vidu visoke mandatorne troškove te fiskalnu dinamiku koja je dodatno oslabljena smanjenjem doprinosa za PIO.&nbsp;
Za unapređenje tržišne ekonomije potrebno je, kako su ukazali, ograničiti javnu potrošnju i uz poštovanje fiskalnih pravila, povećati prihode.
Prilog novinarke TV E Marine Ilić.

Kasalica: Čega se pametan stidi to je osnov za busanje u prsa junačka nominalnom ministru finansija

Ko zna šta se u pozadini valja, a to što se valja može da izrodi deficit od pola milijarde, jer su nezvanične informacije veoma zabrinjavajuće – rekla je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
Za 2026. godinu je, po riječima ministra Vukovića, predložen nešto niži budžet, sa naglaskom na kapitalne izdatke, a Kasalica smatra da to nijesu konačne projekcije i da treba sačekati kakva će projekcija stići pred Vladu Crne Gore.
Podsjeća da se nedostajuća sredstva od oko 700 miliona ne mogu popuniti drugačije osim zaduživanjem – mora se izaći na inostrano tržište i pažljivo odraditi budžet da ne bi, kako kaže, upalio crvene lampice inostranim povjeriocima.
„Ne trebamo da se bojimo duga, pogotovu duga koji treba da polako restruktuira ono što treba da se radi u Crnoj Gori, crnogorskoj ekonomiji sljedećih 5, 10 ili 15 godina. Moramo da budemo svjesni da su mnoge crvene lampice već upaljene i to da se ko zna šta u pozadini valja, a to što se valja može da izrodi deficit od pola milijarde, jer su nezvanične informacije veoma zabrinjavajuće, bez obzira što je crnogorska privreda najkonzistentniji, najdosljedniji i najrezistentniji segment ukupne crnogorske ekonomije i to potvrđuje zadnjih 15 godina. Da bi se ispunilo stupidno izborno obećanje od 1.000 eura prosječne plate, razmatra se scenario uvećanja minimalne zarade na 1.000 eura đuture, odokativno i bez ikakvih umanjenja bilo kakvih poreskih prinadležnosti, a da crnogorska privreda to plati“ – rekla je Kasalica.
Podsjeća da je samo Fond PIO do devetog mjeseca ove godine uskraćen za 150 miliona eura, što je, kaže, odgovornost svih građana Crne Gore, jer su morali biti svjesni da to rade na sopstvenu štetu.
„Uradili smo i na sopstvenu štetu, kako onoga što je nekvalitet u zdravstvenom sistemu, tako i onoga na šta ćemo se naći u sljedećih od pet pa nadalje godina kada se susretnemo sa minimalnom penzijom. Sprema se jedan program, nadam se da on još uvijek ne može proći saglasnost Evropske komisije i tima delegacije EU, međutim moramo građanski – iako to ne mogu da odobrim – ali građanski ne mogu da ne razumijem. Mi se uguravamo u EU i sad je njihova pozicija veoma specifična i osjetljiva, a u trenutku kad bi se takav program eventualno objelodanio, takav program bi išao na štetu crnogorske privrede. Uvećavale bi se zarade bez ikakve produktivnosti i minusa produktivnosti javnog sektora, i uvećavale bi se zarade da privreda iznese promet koji bi trebalo da bude 30 posto veći u sljedećoj godini u odnosu na ovu godinu, ili 2027. u odnosu na 2026. To su nemogući zadaci, osim ako se ne povećaju cijene, a uvećanje cijena znači jednostavnu inflaciju“ – zaključila je Kasalica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Djc28z3P2olE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kasalica: Moramo da budemo svjesni da su mnoge crvene lampice već upaljene

Program "Evropa sad 2" (ES2) je herojski bilbord premijera Milojka Spajića, koji je maksimalno uspješan kao tviteraška kampanja koja je političkom subjektu PES donijela Vladu Crne Gore, kazala je za "Dan" bivša državna sekretarka Ministarstva finansija Mila Kasalica.
– Ekonomski, razvojno i strateški, slika je manje idilična. Htjeli smo zarade i ličnu potrošnju uz uvećane neizvjesnosti u sistemu i na štetu sistemskog privida da je nebitno kako se pristupa senior-dobi u životu, ili da nam je još nevažnije zdravstvo udaljeno od zdravlja i pacijenata; najnevažnije je ostalo da bude da li imamo investicije. Dobili smo što smo znali da se preko noći može dobiti: inflacija u Crnoj Gori izražena je duplo većom stopom nego tekuća inflacija u EU. Kvalitativni indikatori neizvjesnosti (pritisak na rast zarada u javnom sektoru, neproduktivnost tog sektora, neznanje koje je postalo gore od bilo kojeg vještačkog usporivača, nesposobnost koja je slamajuća u sistemu) iznose kamate i inflaciju u zemlji porađajući bolnu brojku, koju svakog dana u prodavnici plaćamo kroz uvećane cijene i mršavije cegere i veće anuitete – izjavila je Kasalica.
Kako je navela, Spajić je kao lider ES1 i ES2, a evo stiže i ES3 s novim neodmjerenim uvećanjem zarada na makro nivou od skoro sto miliona eura i socijalnih davanja isto toliko, namjeran da nakon usporavanja crnogorske ekonomije iz dijela 2024. i ukupne 2025. iza sebe ostavi ne "sprženu zemlju", kako su on i predsjednik Milatović spočitavali DPS-u, nego ekonomiju kojoj je namjeran da oduzme osnov da se ikad oporavi.
– Na takvu vrstu neodgovornog javnog postupanja nema pravo nijedan političar u zemlji – poručila je Kasalica.
DAN: Da li je standard građana bolji ili gori u odnosu na prije godinu dana, kada je startovao program "Evropa sad 2"?
Kasalica: Ako "životni standard" predstavlja DF–PES-političku parolu jer se ostali iz političke većine ne bave crnogorskom ekonomijom osim kao trošadžije bez granica, tad je građanima dato što je obećano i zadatak im je da smušeno i skrušeno trpeći budu zahvalni što nominalno imaju više dok realno mogu kupiti manje. Uzeti su krediti, šušti nešto u džepovima, a kese koje se iznesu iz prodavnice ili sa pijaca su lakše. I obavezno je da, kao onomad, zahvalimo Vladi Crne Gore, tj. Milojku i Andriji.
S druge strane, ako je životni standard naša pojedinačna vrijednost da iz odgovornog, produktivnog rada imamo dovoljno sredstava za dostojan život, u zajednici koju poštujemo kroz regulativu i razvojne perspektive, uz saradnju sa timovima bez kojih ne možemo ništa realizovati na dugi rok, tada nas u onome što dokumentuje životni standard, a to je pripadnost srednjoj klasi, koja je najživotniji i najodrživiji indikator bilo koje ozbiljne zemlje, nema ni na obzorju.
Povećanje zarada zbog ličnih želja ravno je ekonomskom samoubistvu
DAN: MMF je ocijenio da reforme ES1 i ES2 nisu održive na duži rok. Kako gledate na tu ocjenu i šta bi država trebalo da uradi po tom pitanju?
Kasalica: MMF je oko pitanja pritajenog, opipljivog i izmjerivog štetočinstva ES2 u nedavnoj evaluaciji makroekonomske stabilnosti bio direktan i jasan: dara je došla do duvara. Sad nema nazad; da se odbrani dostignuti nivo zarada, koje su vještački uvećane odricanjem od kvaliteta zdravstva i penzija svakog od nas pojedinačno, mora se kvalitetno masovno raditi bar deset sati dnevno bar narednih pet godina. To bi bio najbliži "prevod" ovoga što se ne želi vidjeti među partitokratskim uhljebima u državnoj administraciji i javnom sektoru. Taj golemi rad ne može se isplatiti kao tehnika umanjenja kriznih signala bez rada unutar javnog sektora u dvije ravni: vraćanja minimuma kvaliteta javne usluge i povraćaja poštovanja osnovne funkcije državne administracije da je servis privredi i poreskim obveznicima. Bez ovog potvrđenog dokumentovanog kvalitetnog rada, uvećavati zarade zbog ličnih želja i htjenja, što se nanovo planira, ravno je skoro pa ekonomskom samoubistvu. Možda su nam političari intelektualno zakržljali, radno zapušteni, a troškovno raspojasani van bilo koje granice pristojnosti; ali, životni svakodnevni izazovi to ne dozvoljavaju svima nama koji privređujemo u crnogorskoj ekonomiji, dok paralelno ne prihvatamo da nas okuju mržnjom, pizmom i sičijom.
DAN: Jesu li finansije države u boljem ili gorem položaju u odnosu na period prije ES2?
Kasalica: Posljednji izvještaj o izvršenju budžeta zemlje (GDDS 09-2025) u par podataka govori neophodno o stanju u javnim finansijama: PIO doprinosa je za devet mjeseci prethodne godine prikupljeno 395 miliona eura, a ove godine 150 miliona eura manje. Ovo nije posljedica izbjegavanja poštovanja regulative od crnogorske privrede, kao što se politički želi neuspješno imputirati, što objektivno potvrđuju naredni podaci: doprinos za nezaposlenost u odnosu na prethodnu godinu veći je za šest milion (respektivno 24 miliona u odnosu na 18 miliona); porez na dobit pravnih lica veći je nego za prethodni izvještajni period (2025 – 222 miliona u odnosu na 2024 – 204 miliona). I pored toga, uz sva zamešateljstva "kuvanja" odliva suprotno planu iz budžeta, deficit je značajan, a tek stižu tri udarna mjeseca potrošnje, kad će se deficit još uvećati.
Godinu dana ES2 primjene potvrđuje da sve što je bilo napisano u tekstu Fiskalnog savjeta Srbije (g. Alteprimakov i kolege; januar 2024) o ES1 sa naznakama mjera ES2 neoboriva je istina/ činjenica. Međutim, crnogorsku tekuću političku vrhušku istina i činjenice mnogo manje obavezuju nego "one prije njih". Zato kao građani nemamo što čestitati liderima državne administracije nakon godinu dana od primjene ES2, ali jednako malo je prostora za glorifikaciju ES1 trogodišnjice, osim djelimično za zaposlene u trgovačkim lancima.

1250x600

Kasalica: Dobili smo veće cijene i mršavije cegere

Od 2022.godini veliki broj ljudi i veliki novac je ušao u Crnu Goru, nije samo rat u Ukrajini bio efekat, već i veliki zemljotres u Turskoj, a za dobijanje privremene dozvole boravka je potrebna obimna i kompleksna dokumentacija, pa je nejasno o kakvim pooštravanjima i strogosti se govori, osim dio koji se tiče bezbjednosnog sektora, rekla je u emisiji E uživo, na Televiziji E, ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
Turska je u posljednjih nekoliko godina postala jedan od najvažnijih ekonomskih partnera Crne Gore, prema podacima Centralne banke i Monstata turski kapital čini 21 posto ukupnih stranih direktnih investicija, a turski državljani su vlasnici oko 20 posto registrovanih firmi u zemlji. Samo u prvih 8 mjeseci ove godine Turska je uložila 92,2 miliona eura čime je postala najveći pojedinačni investitor.
Diplomatska definicija, kaže Kasalica, Spajićeve Vlade nije da su uvedene vize turskim državljanima, već da je ukinut bezvizni režim, pa kako god da se definiše to je vrsta ishitrenosti koja karakteriše postupke vlasti u posljednjih 5 godina.
- U toj vrsti ishitrenosti mi se nalazimo u ovim odlukama u kojima je grupa mladića u nekakvoj kavgi, ko zna oko čega i da li su se uopšte svađali , izazvala razularenu rulju da krene na naše goste, a oni koji su tu već tri godine onda više nijesu gosti već naši sugrađani i sugrađanke- rekla je Kasalica.
Smatra da je dobro što su neki ljudi iz pozadine detaljno analizirali video snimak iz zabjelskog lokala i tako utvrdili činjenično stanje i dodaje da je to bio posao policije koja je prva trebala to da uradi.
- Ministar unutrašnjih poslova ono što je izbjegao na Cetinju je pokušao da uradi ispred zgrada na Zabjelu, jer je to njegov komšiluk pa onda valjda i misli da mu to pravo pripada, jer ako mu ta odgovornost pripada kako za Cetinje ili sjever Crne Gore, tako i za Podgoricu- istakla je Kasalica.
Ukidanje bezviznog režima je veliki rizik, smatra Kasalica, u ekonomskoj sferi, što je i sam premijer Milojko Spajić definisao kao ekonomsko samoubistvo.
- Crna Gora je od 2006.godine imala značajan priliv stranih direktnih investicija po svim osnovama, ali primarno i pretežno što znači preko 50 procenata u onome šta su nekretnine i priliv u vezi sa nekretninama… Kad se podvuče crta od 2019. godine sredstava neto ostalo je, prošlo kroz crnogorski sistem i u tom sistemu kupili nekretnine ili napravili biznis ili nesto drugo radili, je 75 miona iz Ukrajine, 530 iz Rusije, 181 iz Srbije i preko 292 miliona iz Turske- zaključila je Kasalica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCPPOc2PX2AY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kasalica: Ukidanje bezviznog režima turskim državljanima veliki ekonomski rizik

Ono što se proizvede u Crnoj Gori nije ni pet odsto potrošnje, a da li postoji mogućnost da se razvija crnogorska poljoprivreda - da, ali je to dugoročna priča o kojoj nijedna crnogorska ekonomska politika ne želi da promišlja, a ova u posljednjih pet godina još manje - rekla je gostujući u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
U Crnoj Gori se, po podacima Monstata, prosječno baci 70 do 80 kg hrane po stanovniku, što bi grubom procjenom iznosilo oko 50.000 tona godišnje.&nbsp;
Taj podatak, kaže Kasalica, govori da građani nijesu pažljivi prema svom zdravlju, a još manje su pažljivi prema onome što nabavljaju i kako nabavljaju, kako se troši i na koji način.&nbsp;
- Hrana u Crnoj Gori u većini je uvozna, jer smo mi kao uvozna ekonomija maksimalno zavisni od toga da u većini sve uvozimo, to što se proizvede u Crnoj Gori nije ni pet odsto naše potrošnje, a da li imamo mogućnosti da razvijamo našu poljoprivredu - da, ali je to dugoročna priča o kojoj nijedna crnogorska ekonomska politika ne želi da promišlja, a ova u posljednjih pet godina još manje - rekla je Kasalica.
Podsjeća da se ekonomske politike bilo koje vlade u Crnoj Gori nijesu bazirale da se u mjeri mogućeg diversifikuje ekonomija i da se ulaže u razvojne projekte koji mogu da supstituišu bar, kako kaže, jedan dio uvoza.
- To je voda, to je značajan dio poljoprivrede, ali poljoprivrede koja nije bazirana na premisi da treba da prodaje hranu samo dva mjeseca dok je turistička sezona, nego da prodaje rezidencijalnom stanovništvu svih 365 dana u godini - istakla je Kasalica.&nbsp;
Na osnovu depozita građana koje imaju kod banaka, smatra Kasalica, vidi se da oni umiju da predviđaju da se liderima opozicije ne može vjerovati i da se moraju spremiti za potencijalnu krizu.
- Moramo da pogledamo i u nas same, na nivou svake naše životne egzistencije i na nivou svakog našeg domaćinstva, gdje možemo da odradimo male korake koji će u nekom skupu više malih koraka i stotina hiljada malih koraka konačno ubijediti naše lidere državne administracije da moraju da prestanu da nas zavađaju, da moraju da prestanu da nas truju, da moraju da prestanu da nam gaze po dušama, gaze po egzistencijama i nauče kako da poštuju građane i građanke Crne Gore. U tom trenutku ćemo krenuti prema svim mjerama koje se tiču ne samo štednje hrane, ili pametnog postupanja sa resursom koji uvozimo, već štednje i u svim drugim oblicima - zaključila je Kasalica.&nbsp;

Kasalica: Crnogorska poljoprivreda bi trebalo da se bazira na prodaji proizvoda svih 365 dana u godini, a ne samo tokom turističke sezone

Projekat izdavanja retail-obveznica države za kupovinu od strane malih deponenata i štediša ima ekonomsku validnost i finansijsku održivost, ocijenila je za "Dan" bivša državna sekretarka Ministarstva finansija (MF) Mila Kasalica.
- Iznos je skroman, mada predstavlja testiranje građana na inovativni instrument na tržištu kapitala. Rok za obveznice od tri godine je relativno kratak, iako je srednjoročna novina na tržištu štednje. Kamata od preko tri odsto, tj. kuponski godišnji prihod je odgovarajući za ovaj moment razvoja crnogorske ekonomije, a predstavlja prihvatljivi prinos svake godine pojedinačno u narednom trogodištu - kazala je Kasalica.
Ministarstvo finansija planira da do kraja godine izda 50 miliona obveznica na domaćem tržištu, po kamatnoj stopi od preko tri odsto uz rok otplate od tri godine. U Fiskalnoj strategiji, pisanoj prošle godine, navodili su kamate do četiri odsto.
- Umanjenje kamate u odnosu na strateški dokument nije indikator za zabrinutost, pošto je Fiskalna strategija 2024–2027. bila i ostaje mrtvuljavi dokument u vezi netalentovanih mjerenja rizika oko sprovođenja fiskalne politike. Međutim, ni tada male štediše i deponenti u državnim obveznicama ne mogu da izgube jer Crna Gora je bila i ostaje odgovoran dužnik bilo kojem povjeriocu, što na osnovu dvo-i-po-decenijskog istorijskog traga garantuje povraćaj uvezan za kredibilne i regulatorno-strukturisane instrumente. U najkraćem: građani ne gube ulaganjem u ove instrumente, uz napomenu da nakon isteka roka od tri godine nominalnu vrijednost regulatorno (prospektom) možda treba uvezati uz opcionost da se bez diskonta mogu izmiriti prijavljene, provjerene poreske obaveze građana-nki (posebno za djelatnost izdavanja stambenih jedinica, turističkih kapaciteta i sl.), što će predstavljati dodatno pojačanje oko zaštite od rizika za male štediše/deponente na crnogorskom tržištu a istovremeno pojačati atraktivnost upisa ovog instrumenta nakon izdavanja – kazala je Kasalica.
Građani u bankama drže 2,26 milijardi eura i Kasalicu smo pitali da li bi iznos emisije trebalo da bude veći od 50 miliona.
- Da, ali ovo je emisija (ako se desi) da se izmjeri atraktivnost ovih instrumenata na crnogorskom tržištu u narednom desetljeću. Uz odgovornu napomenu: ulaganje u retail obveznice (obveznice namijenjene najširem krugu malih deponenata i štediša) nije uspjeh ni tekuće niti bilo koje vlasti već aktivnost svakog pojedinačno ko razumije da je pasivna kamata na depozite po viđenju i/ili ročne depozite ili druge depozitne instrumente u bankarskim bilansima izraz sistemskog rizika zbog golemog nepovjerenja u vezi liderstva u CB CG/ MF/ Vladi Crne Gore – navela je Kasalica.
<h2>Pravac kojim idemo u ekonomiji nije dobar</h2>
Crnogorska privreda (realni sektor) uz limitiranu turističku sezonu (ljeto 2025), što nije zanemarljivo, i uz većinu zaposlenih van javnog sektora, golemim radom dvije i po godine čuvaju privid stvaranja nove vrijednosti (rast BDP-a), navela je Kasalica.
- Paralelno, deficit na kraju jula od stotinjak miliona eura svjedoči kako je nastavljeno decenijsko slabo planiranje budžetskih pozicija za političke projekte, posebno za nerazvojna ulaganja sredstava poreskih obveznika u mrtvuljave privredne subjekte (Institut Igalo) i/ili zakonski-upitne-kupovine brodova. Takođe, približavanjem kraja 2025. ne može se više govoriti o padu kvaliteta javne usluge, već zabrinjavajućem posrnuću servisa javnog karaktera za koji je diskreciono odgovorna 44. Vlada Crne Gore, i tekući saziv poslanika-ca - kazala je ona.
Stoga, kako je istakla, pravac kojim u ekonomiji idemo nije dobar.
- To nije ni krivica ni odgovornost crnogorske ekonomije kao naše zajedničke kuće. Pravac je u ekonomskoj sferi sumanuto-rizičan; premijer Milojko Spajić i njegov tim su se upetljali u sopstvene kučine i sada crnogorskoj ekonomiji prijeti da je nasuču infantilna štetočinanja - rekla je Kasalica.

Kasalica o najavljenom zaduživanju: Iznos emisije skroman, država testira građane

Inflacija u Crnoj Gori nije samo rezultat globalnih kretanja, već i posljedica domaćih politika i neznanja, ocijenila je ekonomska analitičarka Mila Kasalica gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E.
- Na uvezenu robu se uveze i inflacija, koja može biti do 2,5 odsto. Sve preko toga je interno generisana inflacija, jer golema petogodišnja potrošnja to proizvodi, uz veliko neznanje. Inflacija je u suštini porez na najsiromašnije u društvu - rekla je Kasalica.
Ona smatra da su politički procesi nakon 30. avgusta 2020. godine dodatno pojačali ekonomske slabosti i inflatorne pritiske.&nbsp;
- Sve što je preživjelo iz samoubijenog, samouništenog i samosahranjenog 30. avgusta je lažno pravedništvo, a sve što se tada dešavalo generator je inflacije - navela je.
Kasalica je ocijenila da crnogorski administrativni lideri često skreću pažnju s ključnih tema kako bi prikrili nesposobnost.&nbsp;
- Privreda Crne Gore i poreski obveznici danas su servis državi, iako bi država trebalo da bude servis privredi - poručila je ona.
Posebno je kritikovala način rada Vlade, ističući da su „WhatsApp sjednice“ najveća bruka državne administracije.&nbsp;
- To je i najveći poraz premijera Milojka Spajića, jer izgleda ne mogu da održe redovnu sjednicu – pobili bi se između sebe - kazala je ona.
Komentarišući odnose u izvršnoj vlasti, Kasalica je navela da je situacija apsurdna.&nbsp;
- Zar mi stvarno mislimo da bi sad mogli sjesti gospodin Đeljošaj, gospodin Radunović, gospodin Aleksić, gospodin Spajić, evo sad vidimo i da je generalni sekretar Vlade postao onaj koji kupuje zgrade, jer ministrica pravilno to neće da uradi, a gospodin Radunović se igra kao da uprava za državnu imovinu nije u njegovim nadležnostima. Sve su to neizmjerljivi kvalitativni indikatori koji utiču na ovu našu interno generisanu inflaciju, dok nadležni izigravaju marketing preko X mreže, ili Instagrama, ili prave rekvizite od predstavnika MMF- a koji su došli ovdje u ime Constituency iz Holandije na radnom doručku s novinarima, neku vrstu ličnog promotivnog agenta, za lične promotivne akcije koje nemaju veze sa crnogorskom ekonomijom - zaključila je Kasalica.
Cijelo gostovanje Mile Kasalice dostupno je na YouTube kanalu Televizije E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fip89w6Cv7Ms%3Fsi%3D_quf0B3zLiXS9SaU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Kasalica: Inflacija je porez na najsiromašnije u društvu

Najmanje šest osoba je poginulo, a više od 25 je povrijeđeno u izraelskim vazdušnim napadima na istočnu libansku regiju Beka u petak kasno uveče, javili su libanski mediji.
Libanska državna Nacionalna novinska agencija (NNA) navela je da je u napadima poginulo šest osoba, dok je više od 25 ranjenih prevezeno u bolnice širom regije, prenosi Anadolija.
Izraelski ratni avioni izveli su talas žestokih vazdušnih udara na istočne i zapadne planinske lance u istočnoj Bekai, a eksplozije su odjekivale širom tog područja.
Tri napada bila su usmjerena na područje Shara, u podnožju istočnih libanskih planina, dok su avioni nastavili nadlijetati nebom iznad Baalbeka.
Jedan od napada pogodio je zgradu u blizini Fondacije Al-Kard Al-Hasan na autoputu Rijak - Baalbek, sravnivši je sa zemljom, navodi NNA.
Izraelski avioni izveli su još dva dodatna udara na ravnice gradova Kasr Naba i Tamnine al-Tahta, zapadno od Baalbeka.
Izraelska vojska saopštila je da su komandni centri Hezbollah bili meta najnovijih napada u Libanu.
Napadi se događaju usljed ponovljenih izraelskih kršenja sporazuma o prekidu vatre postignutog u novembru 2024. godine, pri čemu su stotine Libanaca ubijene ili ranjene.
Izrael i dalje drži pet libanskih brda koje je zauzeo tokom posljednjeg rata, kao i druga libanska područja koja kontroliše decenijama.

Najmanje šest osoba poginulo u izraelskim napadima na Liban

Hapšenje britanskog princa Endrjua vratilo je nadu da zapadne civilizacijske vrijednosti ipak imaju šansu da prežive, ocijenila je novinarka Biljana Jovićević, navodeći da taj potez ima značaj ne samo za Veliku Britaniju, već i u širem kontekstu odnosa SAD-a i Evropske unije.
Gostujući u emisiji „Na kraju dana“ na Televiziji E, Jovićević je podsjetila da je još prošle jeseni započelo preispitivanje uloge princa Endrjua, naročito nakon drugog hapšenja Džefrija Epstina 2019. godine i njegovog kasnijeg boravka u pritvoru, koji je okončan smrću pod okolnostima koje i dalje izazivaju kontroverze.
- Još prošle jeseni je uslijedilo preispitivanje uloge britanskog princa Endrjua, ubrzo nakon Epsteinovog hapšenja uslijedio je intervju sa BBC-jevom novinarkom Emili Majtli i totalno demaskiranje i razotkrivanje nakon čega je ostao bez svojih kraljevskih titula i funkcija, iako ga se Vindzorovi nijesu u potpunosti odrekli jer je bio omiljeni sin kraljice Elizabete - dodala je Jovićević.
Jovićević ističe da hapšenje nije samo značajan potez za Veliku Britaniju, već i u kontekstu sukoba na relaciji SAD-a i Evropske unije, odnosno država koje baštine vrijednosti zapadne civilizacije nasuprot administraciji američkog predsjednika Donalda Trampa.
- Mi znamo da je još od 2019. godine, kada je Džefri Epstein uhapšen po drugi put, a potom vrlo brzo preminuo pod i dalje nedovoljno razjašnjenim okolnostima — iako je zvanična verzija da je izvršio samoubistvo — čitav slučaj pod znakom pitanja. Podaci koji su u međuvremenu izašli u javnost, naročito detalji o snimcima na kojima nedostaje minut koji se ne može objasniti, kao i određena razmjena njegovih mejlova iz kojih se ne stiče utisak da je nalikovao osobi sklonoj samoubistvu, te svjedočenja osoba koje su bile u obližnjim ćelijama, sve to dodatno produbljuje sumnje. To je jedan aspekt priče. Drugi je činjenica da je tada u Britaniji uslijedilo preispitivanje pozicije bivšeg princa Endrjua, kao i BBC-jev intervju u kojem je novinarka Emili Mejtli uspjela da demaskira tvrdnje i odbranu koju je tadašnji princ Endrju pripremio. Nakon toga se djelimično povukao iz javnog života, ali, budući da je slovio za najdražeg sina kraljice Elizabete, ona se kao majka ipak nije u potpunosti odlučila da ga se odrekne. Ostao je prisutan u javnosti, iako više ne na javnim funkcijama - rekla je Jovićević.
Jovićević ističe da je Endrjuevo hapšenje uslijedilo nakon drugog ciklusa otvaranja Epsteiovih fajlova, kojih je oko tri i po objelodanjenih i koji se mogu naći na sajtu američkog Ministarstva pravde, od kojih su mnogi, kako tvrdi, zatamnjeni.
- Ne možete da vidite sve fajlove pod obrazloženjem da se štite žrtve, u šta postoje ozbiljne sumnje, ali članovi Kongresa, posebno oni koji imaju tajne službe tvrde da se ne radi samo o tome, čak su i objavljena neka imena za koja se tvrdilo da se štite tim fajlovima. Tako da se zvanično štite žrtve, a nezvanično se štite i druge osobe, u svakom slučaju fotografije sa princom Endrjuom su ponovo isplivale, u međuvremenu su isplivali i mejlovi koji ga terete da je razmjenjivao povjerljive informacije za Džefrijem Epsteinom - zaključila je Jovićević.
Cijelo Gostovanje novinarke Biljane Jovićević u "Na kraju dana" možete poslušati u nastavku:&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FepHwSYIGtn8%3Fsi%3Dgv1HpPTulkn7PrKf&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovićević: Hapšenje Endrjua vraća nadu da vrijednosti zapadne civilizacije ipak imaju šanse da prežive

Više od tri mjeseca nakon smrti tridesetšestogodišnjeg Nikole Dabetića iz Berana, porodica i dalje nema uvid u kompletnu medicinsku dokumentaciju, niti informaciju o radu vanredne eksterne komisije Ministarstva zdravlja, i ne zna u kojoj fazi postupak pred nadležnim tužilaštvom, piše <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/snimak-ocitan-skoro-dva-mjeseca-nakon-smrti-ljekar-suspendovan-internom-odlukom">Pobjeda</a>.&nbsp;
Iako im je iz Ministarstva zdravlja 6. februara saopšteno da je ljekar koji je postupao u ovom slučaju suspendovan, porodici do danas nije dostavljen akt o toj mjeri, niti su im objašnjeni njen pravni osnov, trajanje i razlozi.
U međuvremenu, konačni obdukcioni nalaz potvrdio je ono na šta porodica od početka upozorava - da je Nikola preminuo od sepse nastale usljed perforacije debelog crijeva tokom kolonoskopije, odnosno rutinskog endoskopskog zahvata obavljenog u Kliničko-bolničkom centru Berane. Nikola je preminuo u svom stanu, nakon što je prethodnog dana iz iste ustanove otpušten kući, i to uprkos teškim i jasno izraženim simptomima.
Roditelji preminulog su zdravstveni radnici - otac je specijalista ortopedije i dugogodišnji ljekar, koji je više od 12 godina bio direktor iste zdravstvene ustanove, a majka je doktor stomatologije, specijalista ortodoncije. Porodica ističe da ovo ne navodi radi privilegija, već kako bi ukazala na ozbiljnost problema i postavila pitanje kako se postupa prema drugim pacijentima, ako se ovakav ishod desio i u slučaju djeteta ljekara.
Porodica Dabetić je Pobjedi precizirala da je nepravilnosti u postupanju konstatovala i zdravstvena inspekcija, ali da i dalje ne znaju koje su konkretne mjere preduzete, prema kome i na osnovu kojih akata.
Iz zvaničnog odgovora Ministarstva zdravlja od 6. februara proizilazi da je ljekar koji je postupao u slučaju smrti Nikole Dabetića suspendovan, ali porodica naglašava da je riječ o internoj odluci KBC Berane, a ne o mjeri zasnovanoj na nalazu eksterne komisije.
Prema nalazu zdravstvene inspekcije od 6. novembra 2025. godine, na dan otpusta pacijenta iz bolnice, utvrđene su nepravilnosti u postupanju ordinirajućeg ljekara i u vođenju medicinske dokumentacije dr Blaža Stijovića, pokazuju dokumenti kojima raspolaže porodica.
U tom dokumentu navedeno je da se u izvještaju ljekara specijaliste ne pominje opis nativnog RTG snimka abdomena, već je samo konstatovano da je „nativni abdomen u prilogu“, dok istovremeno ne postoji ni izvještaj ljekara specijaliste radiologije o tom snimku.
Porodica je saopštila i da je utvrđeno i da nijesu evidentirani podaci o primijenjenoj terapiji niti detalji o plasiranju urinarnog katetera, kao i da ne postoji pisana izjava pacijenta o odbijanju hospitalizacije, već je takva tvrdnja unijeta isključivo na osnovu navoda ordinirajućeg ljekara dr Blaža Stijovića.
Odluku o otpustu pacijenta tog dana ljekar je donio u trenutku kada je, prema dostupnim svjedočenjima i dokumentovanoj komunikaciji, pacijent ispoljavao ozbiljne i jasno izražene simptome, uz evidentno pogoršanje zdravstvenog stanja.
Porodica ukazuje i da u momentu otpusta nije postojao pisani radiološki izvještaj niti dokumentovana stručna interpretacija nativnog RTG snimka abdomena.
Prema nalazu inspekcije, snimak je opisan tek 31. decembra 2025. godine, gotovo dva mjeseca nakon događaja, i to od strane drugog radiologa, po nalogu komisije za kontrolu kvaliteta, a sadržaj tog naknadnog radiološkog nalaza porodici do danas nije dostavljen.
<h2>Nije tražio da napusti bolnicu</h2>
U medicinskoj dokumentaciji evidentirano je da je Nikola Dabetić navodno odbio bolničko liječenje prema zabilješci ordinirajućeg ljekara, ali o tome ne postoji pisana izjava pacijenta.
Porodica osporava tvrdnju da je Nikola tražio da napusti bolnicu i navodi da raspolaže komunikacijom i svjedočenjima osoba koje su tog dana bile uz njega, a koje potvrđuju da je tražio medicinsku pomoć.
U porukama koje je slao dok je bio hospitalizovan, dan prije smrti, kako je kazala porodica Pojbedi, Nikola piše da mu je stanje „1000 puta gore“, da je „samo što ne umre“ i da je „bol blaga riječ“. U jednoj od poruka porodici, Nikola kaže: „Ne mogu da riječ izgovorim od bolova“, objašnjavajući da zbog intenziteta bola nije mogao da se javi sinu. Opisuje i obilno i neprestano znojenje, navodeći da mu „na svaka dva minuta osoblje mijenja jastuk i posteljinu od znoja“. U jednoj od poruka navodi i da mu je rečeno da „vjerovatno umišlja“, dok istovremeno opisuje dramatično pogoršanje stanja.
Svjedoci, kako navodi porodica, potvrđuju da je tog dana tražio medicinsku pomoć, a ne napuštanje bolnice.
Zdravstveni inspektor je potvrdio da je obavještenje o utvrđenom činjeničnom stanju dostavljeno Ministarstvu zdravlja na dalje postupanje, te da su preduzete mjere prema pravnom licu, odgovornom licu u pravnom licu i jednom zdravstvenom radniku.
Porodica ni danas nema informaciju da li su preduzete mjere u odnosu na radiološku dijagnostiku, niti u odnosu na postupanje tokom kolonoskopije, tokom koje je, prema obdukcijskom nalazu, došlo do perforacije crijeva.
Ministarstvo zdravlja je formiralo vanrednu eksternu komisiju radi ispitivanja eventualnih stručnih propusta i moguće uzročno-posljedične veze sa smrtnim ishodom, ali porodica do danas nema informaciju da li je komisija započela rad niti u kojoj je fazi postupak.
Do danas porodica nema ni informaciju o eventualnim daljim radnjama nadležnog tužilaštva, niti o statusu postupka koji se vodi povodom smrti Nikole Dabetića.
<h2>Šta je utvrdila obdukcija</h2>
Konačni obdukcioni nalaz potvrdio je da je neposredni uzrok smrti peritonitis diffusa, dok je kao osnovna bolest/povreda označena perforatio coeci – probijanje početnog dijela debelog crijeva nastalo tokom endoskopske procedure, kolonoskopije. Prema nalazu, perforacija je nastala djelovanjem instrumenta – kolonoskopa.
Obdukcijom je, kako je ranije objavila Pobjeda, utvrđeno i da se u trbušnoj duplji nalazila velika količina crijevnog sadržaja, što ukazuje da se proces razvijao tokom izvjesnog vremena, a ne naglo i iznenada. Takvo stanje, prema medicinskim pravilima, kod živog čovjeka izaziva jake bolove, pogoršanje opšteg stanja i brzo razvijanje sepse.
<h2>Hronologija posljednjih dana</h2>
Nikola Dabetić je 22. oktobra 2025. godine primljen u KBC Berane zbog bolova u stomaku. Tokom boravka urađeni su magnetna rezonanca, CT pregled i nativni RTG abdomena. Prema tadašnjoj medicinskoj dokumentaciji i informacijama koje su saopštene porodici, stanje je ocijenjeno kao stabilno.
Dana 27. oktobra 2025. godine urađena je kolonoskopija sa biopsijama. Prema obdukcionom nalazu, tokom te procedure došlo je do perforacije cekuma. Istog dana otpušten je na kućno liječenje.
U danima nakon kolonoskopije bolovi u stomaku bili su prisutni i postepeno su se pojačavali, praćeni povišenom temperaturom i malaksalošću.
Dana 6. novembra 2025. godine Nikola se ponovo javlja u KBC Berane. U medicinskoj dokumentaciji navedeno je da „odaje utisak lakog bolesnika“ i da je abdomen „mek“. Istovremeno, prema dostupnim podacima i svjedočenjima, imao je tvrd i otečen stomak, konstantne nagone za povraćanje, izraženu opštu slabost, obilno znojenje i anuriju u trajanju od tri dana, nakon čega mu je postavljen urinarni kateter.
Istog dana, 6. novembra, otpušten je kući u invalidskim kolicima.
Prema obdukcionom nalazu, Nikola Dabetić je preminuo 7. novembra 2025. godine u jutarnjim časovima u svom stanu, usljed sepse nastale kao posljedica perforacije cekuma.
<h2>Bez odgovora</h2>
Ministarstvo zdravlja i KBC Berane do zaključenja broja nijesu dostavili odgovore na pitanja Pobjede o pravnom osnovu suspenzije ljekara, statusu i radu vanredne komisije, preduzetim mjerama prema ustanovi i odgovornim licima, kao ni o razlozima zbog kojih radiološki izvještaj nije postojao u medicinskoj dokumentaciji u momentu otpusta pacijenta.

Snimak očitan skoro dva mjeseca nakon smrti, ljekar suspendovan internom odlukom

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mjestimično mokrim putevima, kazali su iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG) i savjetovali opreznu vožnju zbog mogućih odrona.
Iz AMSCG su upozorili da je vidljivost mjestimično smanjena po kotlinama i duž riječnih tokova.
Kako su podsjetili, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna je upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 do 17 sati.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični, a odobrena je i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.&nbsp;
Saobraćaj neće biti obustavljan radnim danima od sedam do devet i od 12 do 14 sati.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.
Zbog sanacije kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina vozila saobraćaju nazimjenično uz &nbsp;privremenu signalizaciju, a moguće su i povremene kratkotrajne obustave saobraćaja.
Režim saobraćaja na regionalnom putu R-23, na dionici Danilovgrad - Spuž - Rogami, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja, zbog izrade Glavnog projektra sanacije trupa tog regionalnog puta.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.

Tag: mila-kasalica