Za totalnu štetu na službenim kolima Rudnika uglja, koju je 11. oktobra prošle godine pijan izazvao bivši predsjednik Odbora direktora tog preduzeća Milan Lekić, SAVA osiguranje isplatilo je 11.620 eura, saznaje Portal ETV.
U odluci o likvidaciji štete SAVA osiguranja od 10. januara, u koju je ETV imala uvid, se navodi da je ukupni trošak 11.620,73 eura, te da će taj iznos Rudniku uglja isplatiti u roku od 14 dana od prijema urednog odštetnog zahtjeva.
Lekić je 11. oktobra slupao službeno vozilo „infiniti“ - luksuzni brend kompanije Nissan, u Ulici Volođina u Pljevljima. Tada je alkotestiranjem utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom više od jednog promila alkohola u krvi. On je isprva prekršajno gonjen iako je Krivičnim zakonikom definisano da kazna do tri godine prijeti učesnicima u saobraćaju koji se ne pridržavaju propisa i dovode u opasnost život ili tijelo ljudi, ili imovinu čija vrijednost prelazi 20.000 eura, „pa usljed toga kod drugog nastupi laka tjelesna povreda ili drugom prouzrokuje imovinsku štetu koja prelazi 3.000 eura“.
Uprkos tome, Lekiću je, nakon što je noć proveo na triježnjenju u policiji i saslušanja u bjelopoljskom Sudu za prekršaje, samo izrečena kazna od 750 eura i zabrana upravljanja vozilom u trajanju od tri mjeseca.
Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima tek je danas podnijelo optužni prijedlog protiv njega zbog krivičnog djela ugožavanje javnog saobraćaja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fodt-pljevlja-podnijelo-optuzni-prijedlog-protiv-lekica-zbog-udesa-koji-je-izazvao-pijan&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Okrivljenom M.L. stavlja se na teret da je, u Pljevljima, u raskrsnici ul. Volođina i ul. Durmitorska, upravljajući vozilom marke ,,Infinity", vlasništvo RU PV, pod dejstvom alkohola, izazvao saobraćajnu nezgodu u kojoj je laku tjelesnu povredu zadobio oštećeni V.G. iz Pljevalja - saopšteno je iz pljevaljskog ODT-a.
Lekić je pod pritiskom javnosti i poziva na odgovornost tadašnjeg ministra energetike Saše Mujovića bio prinuđen da podnese ostavku na poziciji predsjednika Odbora direktora, ali je ostao u Odboru, iz kojeg je smijenjen tek krajem decembra.
Lider pljevaljskog odbora Nove srpske demokratije (NSD) je u saopštenju za javnost 14. oktobra naveo da odluku donosi kao odgovoran čovjek, smatrajući da je, uzevši u obzir sve okolnosti, to jedino adekvatno rješenje. On je, inače, i obećao da će platiti štetu pričinjenu na službenom vozilu.
Lekiću ovo nije prvi put da pravi prekršaj u saobraćaju. On je privođen u maju prošle godine takođe zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Lekić napravio totalnu štetu, osiguranje isplatilo 11. 620 eura

Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima podnijelo je optužni prijedlog protiv bivšeg predsjednika Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja Milana Lekića zbog udesa koji je pijan izazvao službenim kolima 11. oktobra prošle godine.
On se tereti za ugožavanje javnog saobraćaja.
- Okrivljenom M.L. stavlja se na teret da je, u Pljevljima, u raskrsnici ul. Volođina i ul. Durmitorska, upravljajući vozilom marke ,,Infinity", vlasništvo RU PV, pod dejstvom alkohola, izazvao saobraćajnu nezgodu u kojoj je laku tjelesnu povredu zadobio oštećeni V.G. iz Pljevalja - saopšteno je iz pljevaljskog ODT-a.
Lekić je uhapšen 11. oktobra prošle godine nakon što je, u Ulici Volođina u Pljevljima, izazvao saobraćajku u kojoj je slupao luksuzni službeni automobil „infiniti“ - premium brend „Nisana“. Alkotestiranjem je utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom više od jednog promila alkohola u krvi.&nbsp;
Lekiću je 11. oktobra, nakon što je noć proveo na triježnjenju u policiji i saslušanja u bjelopoljskom Sudu za prekršaje, izrečena kazna od 750 eura i zabrana upravljanja vozilom u trajanju od tri mjeseca.
Pod pritiskom javnosti i poziva na odgovornost tadašnjeg ministra energetike Saše Mujovića, Lekić je bio prinuđen da podnese ostavku na poziciji predsjednika Odbora direktora, ali je ostao u Odboru, iz kojeg je smijenjen tek krajem decembra.
Lider pljevaljskog odbora Nove srpske demokratije (NSD) je u saopštenju za javnost 14. oktobra naveo da odluku donosi kao odgovoran čovjek, smatrajući da je, uzevši u obzir sve okolnosti, to jedino adekvatno rješenje. Obećao je i da će platiti štetu pričinjenu na službenom vozilu koja još nije utvrđena, ili makar cifra nije saopštena javnosti.
Lekiću ovo nije prvi put da pravi prekršaj u saobraćaju. On je privođen u maju prošle godine takođe zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola.
Kada su u pitanju krivična djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, članom 339 Krivičnog zakonika je definisano da prijeti kazna do tri godine učesniku u saobraćaju koji se ne pridržava propisa i dovodi u opasnost život ili tijelo ljudi, ili imovinu čija vrijednost prelazi 20.000 eura, “pa usljed toga kod drugog nastupi laka tjelesna povreda ili drugom prouzrokuje imovinsku štetu koja prelazi 3.000 eura”.

ODT Pljevlja nakon sedam mjeseci podnijelo optužni prijedlog protiv Lekića zbog udesa koji je izazvao pijan

Bivši direktor Rudnika uglja Pljevlja i bivši predsjednik Odbora direktora ove državne kompanije Milan Lekić, sada zapošljen na poziciji inženjera u ovom preduzeću, neće odgovarati pred pravosudnim organima zbog uništavanja službenog vozila „reno laguna“ u požaru 1. februara, odlučilo je pljevaljsko tužilaštvo. Kako su juče objavile Vijesti, utvrđeno je da je automobil izgorio zbog tehničke neispravnosti, tako da, saopšteno im je iz Osnovnog tužilaštva u Pljevljima, neće biti pokrenut bilo kakav postupak. „Reno laguna“, vlasništvo Rudnika, izgorio je na Lekićevoj livadi u pljevaljskom selu Rađevići, a on je tada pokušao da prikrije štetu koju je nanio kompaniji, tako što o požaru nije obavijestio ni policiju, ni Vatrogasnu službu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250428050456_161b6e29071bb30bc0177ec0917a3c4e2cad415fff6d83ac39c6b21cd0c77ea3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250428050456_161b6e29071bb30bc0177ec0917a3c4e2cad415fff6d83ac39c6b21cd0c77ea3" data-rendition-name="original" width="738" height="531" loading="lazy" alt="Rađevići livada spaljeni automobil Reno Laguna"><figcaption>SPALJENI I AUTOMOBIL LIVADA: Selo Rađevići gdje je Lekić uništio još jedno službeno vozilo</figcaption></figure>  Prema nezvaničnim saznanjima Portala ETV, Lekić je ispričao policiji da se dovezao u Rađeviće, izašao iz automobila i zaputio se ka prijatelju koji je radio na livadi, kada je ovaj počeo da mu dovikuje da vozilo gori. On se, kako je ispričao, okrenuo i ugledao plamen. Istragom je utvrđeno, kazali su nam izvori koji su bili angažovani u istražnom postupku, da je toga dana duvao jak vjetar što je dodatno razbuktalo vatru na vozilu i nije mu bilo spasa. Objašnjavaju da je vjetar plamen prenio i na livadu koja je, kako se vidi i na fotografiji koju smo ranije objavili, skoro čitava spaljena. Izvori Portala ETV, dodaju i kako je put do Lekićeve livade veoma loš, makadamski, tako da se pretpostavlja da je on tokom vožnje i oštetio neke dijelove automobila, zbog čega je došlo do spoja koji je izazvao vatru. S obzirom na to da je vozilo u požaru potpuno uništeno nije bilo moguće, kako kažu naši sagovornici, ustanoviti konkretan uzrok pojave plamena. - U skladu sa dostavljenim nalazom kao uzrok nastalog požara na vozilu navodi se tehnički kvar, tj. pregrijavanje električnih sklopova ili pak nekog drugog dijela u predjelu motora vozila - odgovorili su, između ostalog, Vijestima iz Rudnika uglja. Saopštili su i da su kaznili zapošljenog raspoređenog „na radnom mjestu vozač putničkog vozila pri kabinetu Odbora direktora“, zbog povrede radne obaveze, te da je i „zaposlenom koji je koristio vozilo u privatne svrhe izrečena novčana kazna“. Portal ETV objavio je 4. februara da je skoro 24 sata od policije skrivano da je vozilo Rudnika izgorjelo u požaru, te da je policija o događaju obaviještena tek kada su informaciju da je Lekić uništio još jedno službeno vozilo objavili naš i Portal Antena M, a to je bilo 2. februara. - Službenicima Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja prijavljeno je 2. februara u 18.25 časova da je u selu Rađevići došlo do požara u kojem je uništeno vozilo marke „renault“, vlasništvo Rudnika uglja Pljevlja – saopšteno je tada Portalu ETV iz Uprave policije. Zašto je informacija skrivana od policije skoro 24 sata niko nije objasnio. A da Lekić nije pozvao ni vatrogasce, potvrdio je našem portalu komandir Služba zaštite i spašavanja Bogdan Bojović koji je rekao da nijesu imali poziv sa te lokacije, odnosno da „ekipe nijesu tamo upućivane ili intervenisale“, niti su imali bilo kakvu informaciju o događaju. Službeni automobil RUP-a, „laguna“, koristio je, prema našim informacijama, novoizabrani predsjednik Odbora direktora Rudnika Dragoljub Krezović i on ga je, prema tvrdnjama naših izvora, posudio Lekiću koji ga je, međutim, uništio. Lekić je i 11. oktobra prošle godine uništio skupi automobil RUP-a. Tada je još bio na čelu Odbora direktora Rudnika i pijan je vozio „infiniti“, premium brend „nisana“, kada je izazvao saobraćajni udes i skoro potpuno havarisao vozilo. Imao je više od jednog promila alkohola u krvi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042806040_13d54986d36927e7b59ef83b02d1f31d9614cf03b291e2dbf50258805a23a1c9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042806040_13d54986d36927e7b59ef83b02d1f31d9614cf03b291e2dbf50258805a23a1c9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Slupani infiniti"><figcaption>TOTALNA ŠTETA: Skupi automobil Rudnika Lekić slupao pijan</figcaption></figure>  Nakon tog incidenta bio je prinuđen da podnese ostavku, ali je ostao u Odboru direktora, iz kojeg je smijenjen tek krajem decembra. Poručio je da će on platiti popravku automobila. Vijestima je juče iz Rudnika saopšteno da je i ovo vozilo potpuno havarisano, odnosno da je nastupila totalna šteta. - S obzirom da je vozilo bilo kasko osigurano 90 odsto štete je nadoknadila osiguravajuća kuća, dok je za preostalu štetu sprovedena procedura naknade štete od strane zaposlenog Milana Lekića koja je još u toku – rečeno je Vijestima iz Rudnika. Portalu ETV iz Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima saopšteno je polovinom marta da još nije okončana istraga o okolnostima ovog udesa. - Obavještavamo Vas da se od strane ovog tužilaštva i dalje sprovodi izviđajni postupak u cilju prikupljanja dokaza i utvrđivanja svih činjenica i okolnosti događaja, o čijem ishodu će javnost biti blagovremeno obavještena – saopštili su tada iz ODT Pljevlja. Lekiću je 11. oktobra prošle godine, nakon što je noć proveo na triježnjenju u policiji i poslije saslušanja u bjelopoljskom Sudu za prekršaje, izrečena kazna od 750 eura i zabrana upravljanja vozilom u trajanju od tri mjeseca. Lekić je privođen i u maju prošle godine zbog upravljanja službenim vozilom pod dejstvom alkohola. Tada je protiv njega podnešena prekršajna prijava. U Specijalnom državnom tužilaštvu formirano je više predmeta u kojima se provjerava zakonitost poslovanja Rudnika uglja Pljevlja za vrijeme dok je na čelu ove kompanije bio Lekić. Status ovih predmeta nije poznat javnosti. Lekić je lider pljevaljskog odbora Nove srpske demokratije i do skoro je bio, maltene, nedodirljiva ličnost u Pljevljima. Međutim, nakon što je ušao u žestok sukob sa predsjednikom Opštine koji, takođe dolazi iz NSD-a, Dariom Vranešom, kojeg je u septembru prošle godine pučem u Skupštini planirao da smijeni, njegov uticaj u ovom gradu slabi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042806040_3681ffd94bc86b260e12003687bffda3a697e5a09a7b0489178e3919f0fcce18.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025042806040_3681ffd94bc86b260e12003687bffda3a697e5a09a7b0489178e3919f0fcce18" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="PLJEVALJSKI HARAMBAŠA: Milan Lekić"><figcaption>PLJEVALJSKI HARAMBAŠA: Milan Lekić</figcaption></figure>

Kaćuša Krsmanović

Milan Lekić – ni kriv, ni dužan

Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima ni nakon pet mjeseci nije završilo izviđaj u slučaju saobraćajne nezgode koju je izazvao bivši predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja Milan Lekić. Lekić je uhapšen 11. oktobra prošle godine nakon što je, u Ulici Volođina u Pljevljima, izazvao saobraćajku u kojoj je slupao luksuzni službeni automobil „infiniti“ - premium brend „Nisana“. Alkotestiranjem je utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom više od jednog promila alkohola u krvi.&nbsp; Od tada pljevaljsko tužilaštvo prikuplja dokaze i utvrđuje okolnosti udesa. - Obavještavamo Vas da se od strane ovog tužilaštva i dalje sprovodi izviđajni postupak u cilju prikupljanja dokaza i utvrđivanja svih činjenica i okolnosti događaja, o čijem ishodu će javnost biti blagovremeno obavještena - navedeno je u odgovoru Portalu ETV iz ODT-a Pljevlja. Lekiću je 11. oktobra, nakon što je noć proveo na triježnjenju u policiji i saslušanja u bjelopoljskom Sudu za prekršaje, izrečena kazna od 750 eura i zabrana upravljanja vozilom u trajanju od tri mjeseca. Pod pritiskom javnosti i poziva na odgovornost tadašnjeg ministra energetike Saše Mujovića, Lekić je bio prinuđen da podnese ostavku na poziciji predsjednika Odbora direktora, ali je ostao u Odboru, iz kojeg je smijenjen tek krajem decembra. Lider pljevaljskog odbora Nove srpske demokratije (NSD) je u saopštenju za javnost 14. oktobra naveo da odluku donosi kao odgovoran čovjek, smatrajući da je, uzevši u obzir sve okolnosti, to jedino adekvatno rješenje. Obećao je i da će platiti štetu pričinjenu na službenom vozilu koja još nije utvrđena, ili makar cifra nije saopštena javnosti. Službeni automobil koji je slupao i dalje „leži“ u krugu Rudnika, a na pitanja zašto vozilo još nije popravljeno ranije je Portalu ETV saopšteno da se radi procjena štete.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024120621128_0e880c04adeb1f2f5a67b545d4532cb4286252691b070e1bd255b12228acbbe2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024120621128_0e880c04adeb1f2f5a67b545d4532cb4286252691b070e1bd255b12228acbbe2" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Službeni automobil koji je pijan slupao Milan Lekić od 11. oktobra „leži“ u krugu Rudnika uglja"> <figcaption>Službeni automobil koji je pijan slupao Milan Lekić od 11. oktobra „leži“ u krugu Rudnika uglja(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Lekiću ovo nije prvi put da pravi prekršaj u saobraćaju. On je privođen u maju prošle godine takođe zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola. Kada su u pitanju krivična djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, članom 339 Krivičnog zakonika je definisano da prijeti kazna do tri godine učesniku u saobraćaju koji se ne pridržava propisa i dovodi u opasnost život ili tijelo ljudi, ili imovinu čija vrijednost prelazi 20.000 eura, “pa usljed toga kod drugog nastupi laka tjelesna povreda ili drugom prouzrokuje imovinsku štetu koja prelazi 3.000 eura”. &nbsp;

Tamara Klikovac

Pet mjeseci nakon udesa: Izviđaj i slupano vozilo RUP-a ne miču s mjesta

Bivša vršiteljka dužnosti izvršne direktorice pljevaljskog Vodovoda Biljana Đondović u dva navrata pretprošle godine dostavljala je zahtjev nekadašnjem direktoru ovog preduzeća Milanu Lekiću za povraćaj otpremnine, prvi je vraćen „jer lice nije pronađeno na adresi“, dok je drugi od 5. decembra 2023. uručen, ali on do danas nije odgovorio kada će vratiti 8.000 eura koje je dobio nakon što je sporazumno raskinuo radni odnos u ovoj firmi. Portalu ETV ovo je saopštio izvršni direktor Vodovoda Mladen Jaćimović, dostavljajući nam odgovor koji je uputio nezavisnom odborniku u Skupštini Opštine Pljevlja Saši Ječmenici koji je nedavno obavijestio javnost da Lekić nije vratio otpremninu koju je uzeo nakon napuštanja funkcije prvog čovjeka lokalnog Vodovoda. Objasnio je da je Lekić u Rudniku uglja Pljevlja radni odnos zasnovao 12. aprila 2021. godine, prije proteka roka od pet godina od 9. februara 2017. – dana kada mu je isplaćena otpremnina u iznosu od 8.000 eura po prestanku radnog odnosa u Vodovodu. - Prije svega istaći ću činjenicu da doo Vodovod Pljevlja već godinu dana u svom sastavu nema zaposlenog nijednog pravnika što značajno meni kao izvršnom direktoru otežava rad i odlučivanje. U toku 2024. godine Ministarstvo finansija Crne Gore je na naš zahtjev za zapošljavanje pravnika dalo negativno mišljenje što nam je storilo dodatno opterećenje - saopštio je Jaćimović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217210236_3dcc5d8b9f35c9edb2dfa477fd0fb4cde496cb35b14ed2ecd0441eed347dce0a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250217210236_3dcc5d8b9f35c9edb2dfa477fd0fb4cde496cb35b14ed2ecd0441eed347dce0a" data-rendition-name="original" width="1536" height="864" loading="lazy" alt="Mladen Jaćimović"><figcaption>ČEKA STAV PRAVNIKA: Mladen Jaćimović(Photo: Foto: TV Pljevlja)</figcaption></figure>  Istakao je da je o Lekićevoj otpremnini upoznao i Odbor direktora, na sjednici održanoj 31. januara ove godine, na kojoj je donešen zaključak „kojim se konstatuje da su u prethodnom periodu preduzete mjere tj. poslati zahtjevi na koje do sada nije bilo odgovora, te da isti nije potrebno opet slati“. - Usljed nedostatka stručnog kadra konsultovao sam se sa više advokatskih kancelarija gdje sam dobio oprečna mišljenja i stavove na osnovu kojih nijesam mogao utvrditi konkretne i precizne korake za dalje postupanje. Naime, dobio sam različite stavove po pitanju nadležnosti sprovođenja pravnog postupka povraćaja otpremnine tj. da li je za to nadležno doo Vodovod Pljevlja, novi poslodavac ili je to obaveza drugih nadležnih organa. Odgovor na ovo pitanje još čekamo - istakao je Jaćimović, uz konstataciju da je i od Ječmenice, „kao pravnika sa dugogodišnjim iskustvom tražio pomoć u vidu dostavljanja postupka koji se sprovodi u ovakvim slučajevima“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217210236_74f32ca18327a82d4f578138ce8bca42d476c05af5d209f9b0a6488b3073214f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250217210236_74f32ca18327a82d4f578138ce8bca42d476c05af5d209f9b0a6488b3073214f" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="Saša Ječmenica"><figcaption>UPOZORIO DA LEKIĆ NIJE VRATIO OTPREMNINU: Saša Ječmenica</figcaption></figure>  Milan Lekić slovi za „lokalnog šerifa“ u Pljevljima, ali unazad dvije godine, zbog bahatog ponašanja gubi pozicije, moć i uticaj. Gubi uticaj i u partiji - Novoj srpskoj demokratiji, na čijem je čelu u Pljevljima i koja je na vlasti u ovom gradu, a izvori Portala ETV kažu da će lider ove stranke Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, morati da ga se odrekne, „ako misli da zadrži birače“. Prema nezvaničnim informacijama u lokalnom odboru NSD je raskol, jedni podržavaju predsjendika Opštine Daria Vraneša, koji je uskratio poslušnost Lekiću, dok je dio odbora još uz Lekića. - Međutim, njegovom „patronatu“ nad gradom počeo je da se bliži kraj, jer je, u međuvremenu, pozicije ojačao i Vraneš, pogotovo u seoskom području gdje ima ogromnu podršku, tako da Lekić gubi pozicije. Dodatno je svoj položaj u stranci ugrozio nedomaćinskim upravljanjem Rudnikom uglja, zbog čega je smijenjen, iako je šef partije Andrija Mandić pokušao da ga spasi postavljanjem na čelo Odbora direktora kada je razriješen sa mjesta izvršnog direktora. No nije uspio da se zadrži ni na toj funkciji. Prvo je „uhavćen“ da pijan vozi službeni automobil, a onda je to skupo vozilo nekoliko mjeseci kasnije uništio u saobraćajnom udesu, koji je, takođe, izazvao pijan - kazao je ranije nezvaničan sagovornik Portala ETV iz Pljevalja. Vraneš je prošle sedmice našem portalu rekao da on ne vodi „nikakav rat sa bilo kim, ni unutarpartijski, ni vanpartijski“. Da je Lekić „potpuno izgubio kompas“, prema riječima našeg nezvaničnog sagovornika iz Pljevalja, potvrđuje i nedavni događaj kada je, dok je vatrom krčio livadu u selu, zapalio službeni automobil Rudnika koji mu je posudio na korišćenje novoizabrani predsjednik Odbora direktora Rudnika Dragoljub Krezović. Ovu aferu, prema našim nezvaničnim saznanjima, Lekić pokušava da zataška tako što bi odgovornost preuzeo službnik RUP-a koji je formalno dužio taj automobil. Kako smo pisali, sukob u NSD u Pljevljima objelodanjen je još u septembru prošle godine kada je iznenadno prekinuta sjednica lokalnog parlamenta, a nakon što se, poslije pauze, u salu nijesu vratili odbornici vladajuće koalicije, jer se nijesu mogli usaglasiti o dopuni dnevnog reda - razrješenju Vraneša, što je bila inicijativa Lekića. - Zadnje što je potrebno srpskom narodu u Pljevljima, koji je najbrojniji u toj opštini, je budvanski scenario - zavapio je tada Andrija Mandić, čije arbitriranje između zavađenih Lekića i Vraneša, očigledno nije dalo rezultat. Prema tvrdnjama izvora Portala ETV sukob je sada na tom nivou da „više nema toga Mandića koji će ih izmiriti, niti primiriti“.

Lekić ćuti na raniji zahtjev Vodovoda da im vrati otpremninu - 8.000 eura

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Portalu ETV da on ne vodi „nikakav rat sa bilo kim, ni unutarpartijski, ni vanpartijski“, te da je njegova posjeta u četvrtak Mjesnoj zajednici Brvenica isključivo dio njegovih redovnih aktivnosti koje se odnose na komunikaciju sa mjesnim zajednicama, te da je u ovom selu, sa svojim timom, boravio na poziv mještana, a da su razgovarali o unaprjeđenju života u tom kraju, prije svega o mogućnostima podrške Opštine obezbjeđivanju osnovne infrastrukture - od puteva do vodovodne mreže. Kaže da je lokalni pop Crkve Srbije Nikola Olić bio na ručku i da je zahvalio, jer je Opština pomogla da se popravi put do seoske crkve. Kategoričan je da nema nikakvog rascjepa u lokalnom odboru Nove srpske demokratije, niti da je on u sukobu sa Milanom Lekićem, predsjednikom pljevaljskog odbora ove partije. <h2>Gubi kontrolu</h2> Lekić je, kako smo i ranije pisali, jedan od najmoćnijih ljudi u Pljevljima i do skoro su svi najvažniji gradski projekti morali ići, kako kažu naši izvori, „preko njega i kako on naloži“. - Međutim, njegovom „patronatu“ nad gradom počeo je da se bliži kraj, jer je, u međuvremenu, pozicije ojačao i Vraneš, pogotovo u seoskom području gdje ima ogromnu podršku, tako da Lekić gubi pozicije. Dodatno je svoj položaj u stranci ugrozio nedomaćinskim upravljanjem Rudnikom uglja, zbog čega je smijenjen, iako je šef partije Andrija Mandić pokušao da ga spasi postavljanjem na čelo Odbora direktora kada je razriješen sa mejsta izvršnog direktora. No nije uspio da se zadrži ni na toj funkciji. Prvo je „uhavćen“ da pijan vozi službeni automobil, a onda je to skupo vozilo nekoliko mjeseci kasnije uništio u saobraćajnom udesu, koji je, takođe, izazvao pijan - kaže nezvaničan sagovornik Portala ETV iz Pljevalja. Da je Lekić „potpuno izgubio kompas“, prema riječima našeg sagovornika, potvrđuje i događaj od prije nekoliko dana, kada je, dok je vatrom krčio livadu u selu, zapalio službeni automobil Rudnika koji mu je posudio na korišćenje novoizabrani predsjednik Odbora direktora Rudnika Dragoljub Krezović. Ovu aferu, prema našim nezvaničnim saznanjima, Lekić pokušava da zataška tako što bi odgovornost preuzeo službnik RUP-a koji je formalno dužio taj automobil.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250208070244_8bc253e65df8d031fa4ac5b3cb703fad1fd4643df4f2aa6cbefc56c51d29921d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250208070244_8bc253e65df8d031fa4ac5b3cb703fad1fd4643df4f2aa6cbefc56c51d29921d" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="PRIJATELJSTVO KOJE TRAJE: Milan Lekić i Andrija Mandić"><figcaption>PRIJATELJSTVO KOJE TRAJE: Milan Lekić i Andrija Mandić(Photo: PV Portal)</figcaption></figure>  Portal Standard juče je objavio da bi nekadašnji Demokratski front nakon Budve, gdje je došlo do definitivnog cijepanja te političke grupacije, sličnu sudbinu mogao doživjeti i u Pljevljima. Kako su istakli, u proteklih pola godine, građani tog grada svjedoče sukobu na relaciji dva najmoćnija funkcionera Milana Lekića i Daria Vraneša, „koji ovih dana vode borbu za što jaču unutarpartijsku poziciju, pa su tako intenzivirali terenski rad obećavajući mještanima pljevaljskih mjesnih zajednica nove puteve i projekte“. Izvori Portala ETV iz Pljevalja kažu da Lekić, maltene, više nema nikakvu snagu u lokalnom NSD-u. - Stranka je jedinstvena, koalicija odlično funkcioniše, a lokalna uprava vrijedno radi. Sa saradnicima obilazim svih 29 mjesnih zajednica u pljevaljskoj opštini. Gospodin Lekić nije zapošljen u Opštini, te, prema tome u ime lokalne uprave ne obilazi mjesne zajednice. Poštujemo zakon i ne zloupotrebljavamo lokalnu upravu u partijske svrhe - tvrdi Vraneš. Kaže i da nije informisan da je Lekić, nakon što se on sastao sa mještanima Brvenice, organizovao „kontra skup“. <h2>Pop presudio</h2> - Moje saradnike i mene pozvao je na ručak predsjednik MZ Brvenica Željko Vučetić da zahvale lokalnoj upravi za sve što smo u proteklih godinu i po uspjeli da uradimo za taj kraj. To nije bio nikakav politički skup i niko nije pričao o politici - kategoričan je Vraneš. Dodaje da su do sada u tom kraju riješili dio vodovodne infrastrukture, asfaltirali tri puta, popravili jedan most... Na ručku su, kako nam je rekao, osim njega, bili sekretar Sekretarijata za stambeno-komunalne poslove, saobraćaj i vode Vule Macanović, sekretar Sekretarijata za privredu Darko Gačević i direktor Vodovoda Mladen Jaćimović. Vraneš negira tvrdnje naših izvora, što je objavio i Portal Standard, da je predsjednik MZ Brvenica Željko Vučetić, umjesto da pozove sve žitelje te mjesne zajednice, sastanak pretvorio u politički skup pristalica Demokratskog fronta.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250208070244_898c557bb70bf1dc9361180a912dc040e4d4e050ca0e2141577ae48a8357ff82.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250208070244_898c557bb70bf1dc9361180a912dc040e4d4e050ca0e2141577ae48a8357ff82" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ČIJA CRKVA, TOGA I GRAD: Dario Vraneš i Milan Lekić sa svještenstvom Crkve Srbije"><figcaption>ČIJA CRKVA, TOGA I GRAD: Dario Vraneš i Milan Lekić sa svještenstvom Crkve Srbije(Photo: Eparhija Mileševska)</figcaption></figure>  Portal Standard objavio je da je Lekić, sa odbornikom Borišom Kankarašem, obilazio domaćinstva, razgovarajući sa mještanima o problemima putne infrastrukture. - Lekić je sa odbornikom Kankarašem, kad je čuo da je održan sastanak bez njegovog znanja pošao uveče pravo u kuću Vučetića i posvađao se s njim što ga nije obavijestio da su pozvali Vraneša da ga ugoste. Obišao je još nekoliko kuća – tvrde naši izvori bliski partijama bivšeg DF-a. Mjesna zajednica Brvenica je po broju glasača najveća u Pljevljima. Izvori Portala ETV tvrde kako Vučetić na sastanak sa Vranešom nije pozvao članove mjesnog odbora, ali ni mnogi „ugledni domaćini iz sela“. - Pričali su isključivo o asfaltiranju puteva prema mjestima gdje su kuće članova DF-a – tvrde naši izvori. Kažu i kako je došlo do rasprave kome će prije biti asfaltiran put. - Pa je „presjekao“ pop tako što je rekao da će on da osvešta da se asfaltira put Vukovićima, a ostalima neke druge prilike… - tvrde naši izvori. <h2>Pokušaj rušenja</h2> Sukob u Novoj srpskoj demokratiji objelodanjen je još u septembru prošle godine kada je iznenadno prekinuta sjednica lokalnog parlamenta, a nakon što se, poslije pauze, o čemu smo tada pisali, u salu nijesu vratili odbornici vladajuće koalicije, jer se nijesu mogli usaglasiti o dopuni dnevnog reda - razrješenju Vraneša. Objavili smo da je to zahtijevao Lekić, ali nije uspio da obezbijedi većinu. - Nema struja. Jedinstvo partijsko, nikakva struja - kazao je on tada Portalu ETV. Na konstataciju da to znači da on podržava Vraneša, odgovor je bio neobičan. - Nemojte da izvlačite, znači, iz konteksta. Znači, čisto jedinstvo stranke. Stranka funkcioniše kao svaka normalna stranka. Nemamo tih saznanja da ima neka struja - rekao je on. Dolazak seoskog popa u četvrtak na ručak sa Vranešom potvrđuje tvrdnje naših izvora iz septembra prošle godine, da je Lekić izgubio podršku Crkve Srbije i da je ova politički moćna vjerska zajednica u Crnoj Gori uz Vraneša. - Zadnje što je potrebno srpskom narodu u Pljevljima, koji je najbrojniji u toj opštini, je budvanski scenario - zavapio je tada aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Morao je i da dođe u Pljevlja da miri i smiri zavađene - Lekića i Vraneša. Sukob je, međutim, kako kažu naši izvori, sada već na tom nivou da „više nema toga Mandića koji će ih izmiriti, niti primiriti“. Sudeći prema razvoju događaja, predsjednik Skupštine Crne Gore moraće još jednog prijatelja da „pušti niz vodu“.

Andrija Mandić gubi kontrolu nad pljevaljskim ogrankom partije

Nekadašnji Demokratski front bi nakon Budve, gdje je došlo do definitivnog cijepanja te političke grupacije, sličnu sudbinu mogao doživjeti i u Pljevljima, piše Standard.&nbsp;
U proteklih pola godine, građani tog grada svjedoče sukobu na relaciji dva najmoćnija funkcionera Demokratskog fronta Milana Lekića i Darija Vraneša, koji ovih dana vode borbu za što jaču unutarpartijsku poziciju, pa su tako intenzivirali terenski rad obećavajući mještanima Pljevaljskih mjesnih zajednica nove puteve i projekte.
Intenzivnije aktivnosti partijskih funkcionera Fronta, dovele su juče do zanimljive situacija na skupu u MZ Brvenica, gdje je u ”radnoj” posjeti boravio predsjednik opštine Dario Vraneš.
On je prema saznanjima Standarda, trebalo da razgovara sa mještanima o asfaltiranju i sređivanju seoskih puteva, no ono što je trebalo biti radni sastanak sa mještanima pretvorio se u unutarpartijski.
Naime predsjednik MZ Brvenica Željko Vučetić umjesto da pozove žitelje te mjesne zajednice, on je sastanak predsjednika Opštine Vraneša upriličio sa sa članovima Fronta iz mjesecne zajednice.
Kako saznajemo Vučetić na sastanak nije ni pozvao članove mjesnog odbora, već samo istaknute članove i lokalnog popa Srpske pravoslavne crkve Nikolu Olića, koji je imao zadatak da osvješta puteve u MZ Brvenica.
<h2>ZVANIČNA POSJETA VRANEŠA SE PRETVORILA U USKOPARTIJSKI SKUP</h2>
Prema riječima izvora Standarda iz Pljevalja, partijski članovi su bili i u obavezi da daju po 20 eura, kako bi se obezbijedio ketering za pomenuti sastanak.
Iako su sastanku trebali da prisustvuju ugledni domaćini toga kraja, koji bi iznijeli probleme sa kojima se suočavaju, oni su po želji partijskog vojnika Vučetića, takođe izostavljeni.
Zato se sastanak pretvorio u unutarpartijski skup, na kom je prema nezvaničnim saznanjima portala Standard bilo riječi o asfaltiranju puteva, ali isključivo članovima NSD-a i DNP-a.
<h2>UNUTAPARTIJSKA BORBA MILANA LEKIĆA I DARIJA VRANEŠA</h2>
Da je riječ u partijsko borbi unutar nekadašanjeg Fronta u Pljevljima pokazuju i saznanja Standarda da je u isto vrijeme u istoj MZ Brvenica boravio i Milan Lekić, nekadašnji direktor Rudnika uglja Pljevlja.
On je sa odbornikom Vladetom Kankarašom na svoju inicijativu takođe obilazio domaćinstva, razgovarajući sa mještanima o problemima putne infrastrukture.
Nejasno je u kom kapacitetu je tamo boravio Lekić, jer je on trenutno zaposlen kao inžinjer u Rudniku uglja, a ne funkcioner grada koji bi mogao da rješava probleme mještana.
Ovo dodatno potkrepljuje tezu da su se članovi nekadašnjeg Fronta okupili u MZ Brvenica, kako bi u toj mjesnoj zajednici sa najvećim biračkim tijelom, jačali svoje unutarpartijske pozicije, za neke buduće izbore.
<h2>SUKOB LEKIĆA I VRANEŠA</h2>
Sukob između predsjednika Opštine Pljevlja Daria Vraneša i doskorašnjeg direktora Rudnika uglja „Pljevlja“ Milana Lekića datira od septembra prošle godine.
Nakon što je u septembru prekinuta sjednica lokalnog parlamenta, a odbornici iz opozicije saopštili da je razlog raskol u pljevaljskoj NSD, koja je okosnica lokalne vlasti, odnosno namjera Lekića da sruši Vraneša i na njegovu poziciju, preko sebi lojalnih odbornika, postavi ili svoju suprugu Gordanu Lekić ili Bojana Strunjaša, već sjutradan se oglasio Mandić s porukom da je „zadnje što je potrebno srpskom narodu u Pljevljima ‘budvanski scenario'“ i da vjeruje da će Lekić i Vraneš prevazići nesporazume.
No, Mandić je samo prividno uspio da primiri Lekića i Vraneša, koji su nastavili i ove godine da vode rat, kako bi imali što jaču partijsku poziciju u Pljevljima.

Na pomolu rascjep fronta u Pljevljima: Sukob Lekića i Vraneša preko leđa građana

Službenicima Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja prijavljeno je 2. februara u 18.25 časova da je u selu Rađevići došlo do požara u kojem je uništeno vozilo marke „renault“, vlasništvo Rudnika uglja Pljevlja – saopšteno je Portalu ETV iz Uprave policije.&nbsp; Ističu da je mjesto događaja „obezbijeđeno od strane službenika Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja“ i da je „na licu mjesta izvršen uviđaj“. - Nakon izvršenih izviđajnih radnji, sprovedenih svih vještačenja i prikupljenih obavještenja biće utvrđene okolnosti pod kojima je došlo do požara na navedenom vozilu – saopštili su iz Uprave policije na naša pitanja. Ono što proizilazi iz odgovora policije je da im je događaj prijavljen tek nakon što su mediji izvijestili, prvo Portal Antena M u 16.41, a onda i Portal ETV u 17.52, da je u selu nadomak Pljevalja izgorio automobil Rudnika uglja. Oba teksta pratio je video zapis uništenog vozila. Portalu ETV snimak je dostavljen u 15.43, ali smo čekali potvrdu informacije. Odgovorio nam je izvršni direktor Rudnika Nemanja Laković da je u ranim jutarnjim satima informisan da je u subotu veče, 1. februara, „došlo do oštećenja jednog putničkog vozila u vlasništvu RUP-a“.&nbsp; - Zatražio sam od nadležnih službi u kompaniji sve informacije povodom ovog događaja nakon čega ćemo odlučiti o daljim odgovarajućim koracima – kazao je on Portalu ETV. Iz RUP-a su se juče oglasili i saopštenjem ističući da je u toku prikupljanje izjava od svih osoba povezanih sa incidentom, nakon čega će se utvrditi odgovornost i odlučiti o daljim koracima. - Po nalogu izvršnog direktora pozvana je policija da izvrši uviđaj - piše u saopštenju. Zašto je informacija skrivana od policije skoro 24 sata niko nije objasnio.&nbsp; Našem portalu u neđelju veče komandir Služba zaštite i spašavanja Opštine Pljevlja Bogdan Bojović rekao je da ni oni nijesu bili obaviješteni o požaru u selu Rađevići kraj Boljanića. - Mi apsolutno nijesmo imali poziv s te lokacije, naše ekipe nijesu tamo upućivane ili intervenisale, niti smo imali bilo kakvu informaciju o tom događaju – kazao je Bojović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024090609094_744a910582590a6b28840ce540bd8c96cabe8353ebbbd33c705ebd268d63a4b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024090609094_744a910582590a6b28840ce540bd8c96cabe8353ebbbd33c705ebd268d63a4b3" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="Milan Lekić"> <figcaption>Milan Lekić</figcaption> </figure>  Službeni automobil RUP-a, marke „laguna“, koji je izgorio u požaru, koristio je novoizabrani predsjednik Odbora direktora Rudnika Dragoljub Krezović, ali, prema tvrdnjama naših izvora on ga je posudio Lekiću koji ga je uništio. Navodno je Lekić u selu vatrom krčio livadu i plamen je zahvatio i automobil. - Lekić je krčio livadu, zapalio je i vatra se otrgla kontroli i zahvatila auto – tvrdi nezvaničan sagovornik Portala ETV iz Pljevalja. Kaže i kako se Lekić branio da su se na vozilu zapalile instalacije i da je zato izgorjelo. Na fotografijama koje nam je dostavio naš izvor vidi se da je livada paljena i parkirani automobil, a na snimku potpuno zapaljeno vozilo Rudnika. Lekić je i 11. oktobra prošle godine uništio skupi automobil RUP-a. Tada je još bio na čelu Odbora direktora Rudnika i pijan je vozio „infiniti“, premium brend „nisana“, kada je izazvao saobraćajni udes i skoro potpuno havarisao vozilo. Imao je više od jednog promila alkohola u krvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250204070212_13d54986d36927e7b59ef83b02d1f31d9614cf03b291e2dbf50258805a23a1c9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250204070212_13d54986d36927e7b59ef83b02d1f31d9614cf03b291e2dbf50258805a23a1c9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Lekić pijan slupao službeni „infiniti“"> <figcaption>Lekić pijan slupao službeni „infiniti“(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp; Nakon tog incidenta bio je prinuđen da podnese ostavku na poziciji predsjednika Odbora direktora, ali je ostao u Odboru, iz kojeg je smijenjen tek krajem decembra. Službeni automobil koji je pijan slupao Lekić i obećao da će platiti popravku i dalje „leži“ u krugu Rudnika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250204070212_551f7b462b670f4648a7e59ce3625fd68a5ba1464b1a3775ee12bdf569c5b356.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250204070212_551f7b462b670f4648a7e59ce3625fd68a5ba1464b1a3775ee12bdf569c5b356" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Skupi „infiniti“ i dalje čeka popravku"> <figcaption>Skupi „infiniti“ i dalje čeka popravku(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na naša pitanja zašto vozilo još nije popravljeno ranije je Portalu ETV saopšteno da se radi procjena štete. Lekić je privođen i u maju prošle godine, takođe, zbog upravljanja službenim vozilom pod dejstvom alkohola. Tada je protiv njega podnešena prekršajna prijava. I prije desetak dana našao se u žiži kada je nezavisni odbornik u Skupštini Opštine Pljevlja Saša Ječmenica saopštio da Lekić nije vratio otpremninu u iznosu od 8.000 eura, koliko mu je isplaćeno 9. februara 2017. godine kada mu je prestao radni odnos u Vodovodu. Kako je Ječmenica objasnio, Lekić je morao vratiti taj novac, jer je prije isteka zakonskog roka od pet godina, zasnovao radni odnos u drugom državom preduzeću - Rudniku uglja Pljevlja 12. aprila 2021. godine. Ječmenica tvrdi da je Lekić prilikom zapošljavanja u Rudniku „pritajio“ novom poslodavcu da za zasnivanje radnog odnosa postoji zakonska smetnja, odnosno da je bio dužan da prvo vrati otpreminiu Vodovodu. U Specijalnom državnom tužilaštvu formirano je više predmeta u kojima se provjerava zakonitost poslovanja Rudnika uglja Pljevlja za vrijeme dok je na čelu ove kompanije bio Lekić. Između ostalog - ugovor sa privrednim društvom Energy Industrial Holding DOO Pljevlja, o prodaji uglja namijenjenog za proizvodnju peleta i briketa, u decembru 2021. godine, zatim zaključivanje ugovora sa Elektroprivredom Srbije o prodaji mrko-lignitnog uglja u maju 2022. godine, kao i zaključivanje ugovora sa privrednim društvom Inženjering promet plus d. o. o. Beograd o prodaji mrko-lignitnog uglja u junu prošle godine, ali i kupovini ,,dampera“ 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250125070152_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836" data-rendition-name="original" width="768" height="484" loading="lazy" alt="Rudnik uglja"> <figcaption>Poslovna zgrada Rudnika uglja Pljevlja(Photo: PV Informer)</figcaption> </figure>  Status ovih predmeta nije poznat javnosti. Milan Lekić je lider pljevaljskog odbora Nove srpske demokratije i, maltene je, nedodirljiva ličnost u Pljevljima. Kako smo ranije pisali, pljevaljski ogranak NSD je pod njegovom kontrolom, toliko da ni lider ove prosrpske i proruske partije, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić nema mogućnost da utiče na odluke. On je, prema nezvaničnim informacijama, u žestokom sukobu sa predsjednikom Opštine koji, takođe dolazi iz NSD-a, Dariom Vranešom i u septembru prošle godine bio je pripremio puč i njegovu smjenu, ali mu je plan propao, jer se ispostavilo da Vraneš ima znatnu podršku glasača ove partije u Pljevljima. Tada je i Mandić dolazio u Pljevlja kako bi posredovao da se tenzije spušte i ne izaziva kriza vlasti u ovom gradu. Izvori Portala ETV iz Pljevalja tada su kazali da Lekić ruši Vraneša, jer ga ovaj „ne sluša, ne bira izvođače radova po njegovom diktatu i radi po svome“.

Skoro 24 sata od policije skrivano da je vozilo Rudnika izgorjelo u požaru

Služba zaštite i spašavanja Opštine Pljevlja nije dobila poziv za intervenciju u selu Rađevići kraj Boljanića, niti sinoć, niti danas tokom dana, gdje je izgorio službeni automobil Rudnika uglja Pljevlja, kazao je Portalu ETV komandir ove službe Bogdan Bojović.
- Mi apsolutno nijesmo imali poziv s te lokacije, naše ekipe nijesu tamo upućivane ili intervenisale, niti smo imali bilo kakvu informaciju o tom događaju – istakao je Bojović.
Za Portal pvinformer.me on nije želio da komentariše da li bi se na osnovu objavljene fotografije, a s obzirom na to da ima iskustva u gašenju požara i opožarenih područja, mogao zaključiti da li je požar nastao na livadi ili je izvor požara na mjestu gdje je bilo parkirano vozilo. Istakao je da će to utvrditi vještaci.
Portal ETV objavio je da je službeni automobil RUP-a, marke „laguna“, koji koristi novoizabrani predsjednik Odbora direktora Rudnika Dragoljub Krezović, uništen je u požaru, u pljevaljskom selu Rađevići kraj Boljanića, a da ga je, prema nezvaničnim informacijama, uništio bivši direktor ove kompanije i doskorašnji predsjednik Odbora direktora ovog preduzeća Milan Lekić.
Prema zvanično nepotvrđenim informacijama, automobil je Krezović posudio Lekiću, a ovaj je u selu vatrom krčio livadu i plamen je, navodno, zahvatio i automobil.
- Rano jutros sam informisan da je sinoć došlo do oštećenja jednog putničkog vozila u vlasništvu RUP-a. Zatražio sam od nadležnih službi u kompaniji sve informacije povodom ovog događaja nakon čega ćemo odlučiti o daljim odgovarajućim koracima – kazao je Portalu ETV izvršni direktor Rudnika Nemanja Laković.
Pitanja smo uputili i Upravi policije, ali, za sada, nema odgovora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8XSrut-18GQ%3Fsi%3DZluQ3FC2Tyh4wt-3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- Lekić je krčio livadu, zapalio je i vatra se otrgla kontroli i zahvatila auto – tvrdi nezvaničan sagovornik Portala ETV iz Pljevalja.
Kaže i kako se Lekić brani da su se na vozilu zapalile instalacije i da je zato izgorjelo.
Na fotografijama koje nam je dostavio naš izvor vidi se da je livada paljena i parkirani automobil uz nju, a na snimku potpuno zapaljeno vozilo Rudnika.
Lekić je 11. oktobra prošle godine, dok je još bio na čelu Odbora direktora Rudnika, u saobraćajnom udesu koji je izazvao u pijanom stanju, sa više od jednog promila alkohola u krvi, uništio skupi službeni automobil ove kompanije „infiniti“, premium brend „nisana“.
Nakon tog incidenta bio je prinuđen da podnese ostavku na poziciji predsjendika Odbora direktora, ali je ostao u Odboru, iz kojeg je smijenjen tek krajem decembra.
Službeni automobil koji je pijan slupao Lekić i obećao kako će on platiti popravku i dalje „leži“ u krugu Rudnika.
Lekić je lider pljevaljskog odbora Nove srpske demokratije i, maltene je, nedodirljiva ličnost u Pljevljima.
Na naša pitanja zašto vozilo još nije popravljeno ranije je Portalu ETV saopšteno da se radi procjena štete.
Lekić je privođen i u maju prošle godine, takođe, zbog upravljanja službenim vozilom pod dejstvom alkohola. Tada je protiv njega podnešena prekršajna prijava.
On se i prošle sedmice našao u žiži kada je nezavisni odbornik u Skupštini Opštine Pljevlja Saša Ječmenica saopštio da Lekić, koji je u Rudniku uglja Pljevlja radni odnos zasnovao 12. aprila 2021. godine, prije proteka roka od pet godina, od 9. februara 2017, kada mu je isplaćena otpremnina u iznosu od 8.000 eura po prestanku radnog odnosa u Vodovodu.
Ječmenica tvrdi da je Lekić prilikom zapošljavanja u Rudniku „pritajio“ novom poslodavcu da za zasnivanje radnog odnosa postoji zakonska smetnja, odnosno da je bio dužan da prvo vrati otpreminiu Vodovodu.
U Specijalnom državnom tužilaštvu formirano je više predmeta u kojima se provjerava zakonitost poslovanja Rudnika uglja Pljevlja za vrijeme dok je na čelu ove kompanije bio Lekić.
Između ostalog - ugovor sa privrednim društvom Energy Industrial Holding DOO Pljevlja, o prodaji uglja namijenjenog za proizvodnju peleta i briketa, u decembru 2021. godine, zatim zaključivanje ugovora sa Elektroprivredom Srbije o prodaji mrko-lignitnog uglja u maju 2022. godine, kao i zaključivanje ugovora sa privrednim društvom Inženjering promet plus d. o. o. Beograd o prodaji mrko-lignitnog uglja u junu prošle godine, ali i kupovini ,,dampera“ 2022. godine.
Status ovih predmeta nije poznat javnosti.

Vatrogasce nije zvao ni Lekić, ni Krezović

Službeni automobil Rudnika uglja Pljevlja, marke „laguna“, koji koristi novoizabrani predsjednik Odbora direktora Rudnika Dragoljub Krezović, uništen je u požaru, u pljevaljskom selu Rađevići kraj Boljanića, a, prema nezvaničnim informacijama Portala ETV uništio ga je bivši direktor ove kompanije i doskorašnji predsjednik Odbora direktora ovog preduzeća Milan Lekić. Prema zvanično nepotvrđenim informacijama, automobil je Krezović posudio Lekiću, a ovaj je u selu vatrom krčio livadu i plamen je, navodno, zahvatio i automobil. - Rano jutros sam informisan da je sinoć došlo do oštećenja jednog putničkog vozila u vlasništvu RUP-a. Zatražio sam od nadležnih službi u kompaniji sve informacije povodom ovog događaja nakon čega ćemo odlučiti o daljim odgovarajućim koracima – kazao je Portalu ETV izvršni direktor Rudnika Nemanja Laković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020218028_3681ffd94bc86b260e12003687bffda3a697e5a09a7b0489178e3919f0fcce18.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025020218028_3681ffd94bc86b260e12003687bffda3a697e5a09a7b0489178e3919f0fcce18" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Milan Lekić"> </figure>  Pitanja smo uputili i Upravi policije, ali, za sada, nema odgovora. - Lekić je krčio livadu, zapalio je i vatra se otrgla kontroli i zahvatila auto – tvrdi nezvaničan sagovornik Portala ETV iz Pljevalja. Kaže i kako se Lekić brani da su se na vozilu zapalile instalacije i da je zato izgorjelo. Na fotografijama koje nam je dostavio vidi se da je livada paljena i parkirani automobil uz nju, a na snimku potpuno zapaljeno vozilo Rudnika. Lekić je 11. oktobra prošle godine, dok je još bio na čelu Odbora direktora Rudnika, u saobraćajnom udesu koji je izazvao u pijanom stanju, sa više od jednog promila alkohola u krvi, uništio skupi službeni automobil ove kompanije „infiniti“, premium brend „nisana“. Nakon tog incidenta bio je prinuđen da podnese ostavku na poziciji predsjendika Odbora direktora, ali je ostao u Odboru, iz kojeg je smijenjen tek krajem decembra. Službeni automobil koji je pijan slupao Lekić i obećao kako će on platiti popravku i dalje „leži“ u krugu Rudnika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020218028_551f7b462b670f4648a7e59ce3625fd68a5ba1464b1a3775ee12bdf569c5b356.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025020218028_551f7b462b670f4648a7e59ce3625fd68a5ba1464b1a3775ee12bdf569c5b356" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Lekićevo slupano vozilo"> <figcaption>Skupo vozilo Rudnika koje je Lekić uništio u udesu još nije popravljeno</figcaption> </figure>  Lekić je lider pljevaljskog odbora Nove srpske demokratije i, maltene je, nedodirljiva ličnost u Pljevljima. Na naša pitanja zašto vozilo još nije popravljeno ranije je Portalu ETV saopšteno da se radi procjena štete. Lekić je privođen i u maju prošle godine, takođe, zbog upravljanja službenim vozilom pod dejstvom alkohola. Tada je protiv njega podnešena prekršajna prijava. On se i prošle sedmice našao u žiži kada je nezavisni odbornik u Skupštini Opštine Pljevlja Saša Ječmenica saopštio da Lekić, koji je u Rudniku uglja Pljevlja radni odnos zasnovao 12. aprila 2021. godine, prije proteka roka od pet godina, od 9. februara 2017, kada mu je isplaćena otpremnina u iznosu od 8.000 eura po prestanku radnog odnosa u Vodovodu, još nije vratio tu otpremninu. Ječmenica tvrdi da je Lekić prilikom zapošljavanja u Rudniku „pritajio“ novom poslodavcu da za zasnivanje radnog odnosa postoji zakonska smetnja, odnosno da je bio dužan da prvo vrati otpreminiu Vodovodu. U Specijalnom državnom tužilaštvu formirano je više predmeta u kojima se provjerava zakonitost poslovanja Rudnika uglja Pljevlja za vrijeme dok je na čelu ove kompanije bio Lekić. Između ostalog - ugovor sa privrednim društvom Energy Industrial Holding DOO Pljevlja, o prodaji uglja namijenjenog za proizvodnju peleta i briketa, u decembru 2021. godine, zatim zaključivanje ugovora sa Elektroprivredom Srbije o prodaji mrko-lignitnog uglja u maju 2022. godine, kao i zaključivanje ugovora sa privrednim društvom Inženjering promet plus d. o. o. Beograd o prodaji mrko-lignitnog uglja u junu prošle godine, ali i kupovini ,,dampera“ 2022. godine. Status ovih predmeta nije poznat javnosti. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8XSrut-18GQ%3Fsi%3DZluQ3FC2Tyh4wt-3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Laković informisan da je „laguna“ uništena, još ne zna da li je zapalio Lekić

Izraelske snage nastavljaju da bombarduju Gazu. Ubile su više od sto Palestinaca u napadima od ponoći.
Pojačani napadi dolaze u periodu u kojem se Izrael mobilizuje za novi kopneni napad na Gazu i nastavlja pregovore o prekidu vatre sa Hamasom u Kataru.
<h2>Ministarstvo zdravlja: Izrael gađa Indonezijsku bolnicu u sjevernoj Gazi</h2>
Indonezijska bolnica je pod intenzivnim napadima od ranih jutarnjih sati, prema objavi Ministarstva zdravlja na Telegramu.
- Među pacijentima, ranjenicima i medicinskim osobljem je stanje panike i zbunjenosti, što ometa pružanje hitne zdravstvene njege- saopštilo je Ministarstvo zdravlja Gaze.
Dodaje se da su dva pacijenta povrijeđena dok su pokušavali napustiti bolnicu, dok izraelska opsada sprečava ranjene da dođu do bolnice.
<h2>Novi podaci: U izraelskim napadima danas ubijen 101 Palestinac</h2>
Izvori iz Gaze rekli su Al Jazeeri da je u izraelskim napadima širom Pojasa danas ubijeno ukupno 101 ljudi.
Najmanje 44 žrtve su u južnoj Gazi, dok su 42 na sjeveru enklave, a 15 u centralnoj Gazi, prema izvorima.
Huti tvrde da su pogodili izraelski aerodrom Ben Gurion
Jemenski pobunjenici Huti tvrde da su sa dvije balističke rakete pogodili glavni izraelski aerodrom u blizini Tel Aviva.
- Operacija je postigla svoj cilj- navodi se u izjavi na Telegramu.
Izraelska vojska objavila je da je balistička raketa ispaljena na Izrael uspješno presretnuta oko 2:00 &nbsp;ujutro po lokalnom vremenu, uz sirene koje su se oglasile širom centralnog Izraela.

Od ponoći ubijeno više od sto Palestinaca, pregovori se nastavljaju

Administracija predsjednika SAD-a Donalda Trampa stavila je na prodaju zgradu koja je već 71 godinu dom za Glas Amerike, medij kojeg je ovaj političar označio kao metu od dolaska u Bijelu kuću.
Zgrada Vilbur J. Koen je tako i zvanično postavljena na prodaju, te je tako Trampova administracija nastavila s politikom prodaje nekretnina koje smatra “nepotrebnim.”
Pored toga, ove sedmice je čak 600 zaposlenih Glasa Amerike izgubilo posao, čime je Tramp potencijalno prekršio naredbu suda u SAD-u, koji je odlučio da se treba osigurati opstanak ovog medija.
Među 600 zaposlenih koji su dobili otkaz, prema pisanju Gardijana, većina su novinari, ali je bilo nekoliko i administrativnih službenika. Ukupno je dobilo otkaz trećina radne snage u ovom mediju.
Među otpuštenima su i novinari iz autoritarnih zemalja koji se sada suočavaju s deportacijom, jer su njihove vize vezane za posao na Glasu Amerike.
- Danas je izuzetno težak dan jer su otpušteni mnogi naši saradnici koji su se posvetili ispunjavanju kongresno definisane misije Glasa Amerike – pružanja tačnog, uravnoteženog i sveobuhvatnog novinarstva svijetu- naveli su novinari kampanje SaveVOA.
Grupa je saopštila da tim razmatra naredne korake i da ostaje “posvećen cilju vraćanja svih zaposlenih na njihove pozicije.”
Administracija je kao opravdanje za otpuštanja navela “povodljivost vlade”, iskoristivši status radnika kao ugovornih saradnika, a ne punopravnih saveznih zaposlenih.
Direktor Glasa Amerike, Majkl Abramovic nazvao je ovaj potez “neobjašnjivim” i rekao da je “slomljenog srca” u emailu upućenom osoblju.
Obavještenje zaposlenima navodi da će otpušteni radnici biti razriješeni dužnosti od 30. maja i upućuje ih da do tada vrate svoje novinarske akreditacije, identifikacione značke i drugu imovinu Glasa Amerike.

Trampova administracija na prodaju stavila sjedište Glasa Amerike

„Svi gradonačelnikovi ljudi“ američki je televizijski sitkom emitovan koncem 90-ih. Serija predstavlja izmišljenu verziju lokalne uprave Njujorka, i prati gradonačelnika i njegovo osoblje dok ovi upravljaju gradom. Možda bi bilo zgodno, po ugledu na popularnu američku seriju, snimiti crnogorski sitkom. Bez sumnje, u podjeli uloga posebnu pažnju bi trebalo posvetiti Denisu Hotu, prvom čovjeku „Čistoće“. Neki dan je u Skupštini Glavnog grada baš Denis Hot pjevušio hit hrvatske grupe „Film“. Adaptirani tekst poznate pjesme „Pjevajmo do zore“ zvučao je otprilike ovako: „Vi, normalni ljudi/Sa vama mogu cijelu noć/Biti budan i sanjati na nogama...“ Jeste, upodobio je Hot tekst vremenu i prostoru u kojem obitava. Istina, izvorni tekst, čiji je autor Denis Hot, glasi ovako: „Vi, normalni ljudi, s vama cijene mogu dizati cijelu noć...“, ili: „Svi normalni građani nemaju problem s povećanjem cijena“, ili, ako gospodina Hota citiramo ad litteram: „Svi normalni građani koji komuniciraju sa mnom nemaju nikakav problem da im se cijene povećaju“. Moguće da Denis Hot, baš poput gradonačelnika, koji je podgoričke muslimane nazvao „ukrasom grada“, nije naročito vješt govornik, pa se pogubio u jeziku ličnih i partijskih interesa.
Nije on pobogu pjesnik pa da ga obavezuje postulat Tomasa S. Eliota: „Pjesnik je veliki onoliko koliko učini u jeziku koji mu je dat.” Em nije pjesnik, em Eliot ništa nije zapisao o direktorima i jeziku. Tako da se naši direktori i dalje mogu vrhunski sprdati s nama. Smijati nam se u lice i govoriti nam da smo, jelte, nenormalni. Ipak, uprkos svemu navedenom, a što je u korist gospodina Hota, ne možemo a da se ne zapitamo ko su oni drugi ljudi? Ne oni normalni, to nam je jasno, već oni koji nijesu normalni, da ne kažem potpuni ludaci, kojima povećanje cijena nije po volji? A ne bi bilo zgoreg da priupitamo i one „normalne“, s kojima gospodin Hot komunicira, jesu li stvarni, ili su samo prigodna izmišljotina direktora „Čistoće“. A ako su zaista stvarni, od krvi i mesa, a ne od partijskih lego kockica, onda bi ih valjalo pitati: „Hoće li prazan trbuh umjeti da pjeva, kao što su sužnji pjevali o bauku zvanom DPS?“ Nek mi oprosti Miljković što banalno karikiram njegovu poeziju, i provlačim je kroz blato crnogorske svakodnevice. Ali, banalnost i jeste naša svakodnevica. „Banalnost je naša stvarnost“, mogao bi to biti grafit na nekoj podgoričkoj fasadi.
No, vratimo se izlivu iskrenosti gospodina Hota. Ko su nenormalni ljudi? Svi oni koji ne pljeskaju u transu hiperinflaciji, miljardama državnoga duga, partijskim desantima na institucije, oni koji plaćaju izmaštana radna mjesta stranačkim uhljebima? Ako je tako, onda predlažem režimu da sagradi velelepan sanatorij, s mnoštvom gumenih soba, i da izveze košulje koje će nam zakopčati otpozadi. Jer očito mi i jesmo pokusni kunići, zamorci na kojima se u kontinuitetu vrši eksperiment. Gledali ste Formanov „Let iznad kukavičjeg gnijezda"? Film snimljen po romanu Kena Kizija. Ako mene pitate – u gumenu sobu i s onima koji ne vjeruju u bajke o ranjenicima, koji se jednog jutra probude s metkom u nozi, ne znajući otkud olovo u njihovom tijelu. I kao da su čitali Čarlsa Simića, nakon misteriozne podgoričke noći i tišine poslovično glasnog režima, čiji je uposlenik i blizak srodnik jednog od ključnih ljudi vlasti optužen za ranjavanje, najednom, Crnom Gorom su se prolomili stihovi: „Olovo/Metak/Sa takvim imenima/Spava se dugo i duboko.” Ali, nije samo tajanstveni slučaj „olova u nozi” jedino što zaboravimo sa svakom novom bizarnošću. A njih nam, vaistinu, ne manjka. Zato, u obavezi smo da ih popišemo, za ljude budućnosti, koji će znati da čitaju vrijeme koje živimo.
„Luđak je vječno dijete”, gospodine Hot. I ako baš moram da biram, onda biram ludilo, „normalnost“ ostavljam vama i vašim glasačima. Znam da ćete kazati da je neko zlonamjeran istrgnuo iz konteksta vaše riječi. Zapravo, da je neko bio toliko zao i bijesan pa je potrgao cijeli kontekst. Baš kao što su mediji izvijestili javnost da ste se sa svojim zapošljenima pripiti tukli u novogodišnjoj noći. Ili kad su pisali o ostavci u PES-u, ali ne i napuštanju direktorske fotelje, i tako dalje i tako redom. Za sve je kriv kontekst. I tekst, dabome. Kad neko usere motku uvijek može reći: „Nijesam, vlasti mi, istrgli me iz konteksta“. &nbsp;
Baš kao prvake Srpske crkve. Njih doista često čupaju iz konteksta. Pamtite Joanikijeve vulkane ljubavi i književne interpretacije istih teoretičara književnosti Gojka Perovića. Nije Jovan Mićović vozdigao u nebesa ubicu Pavla Đurišića, to se nama samo učinilo. Nije Srpska crkva 2005. za svetitelje proglasila zločince Macu Vukojičića i Slobodana Šiljka, to se nama samo pričinilo. Jer takvi kakvi smo, vidimo nož u ruci brata svoga, a ne vidimo balvan u fabrici namještaja. Vidimo kanonizovane ubice u Srpskoj crkvi, iako nam kažu da na oči stavimo povez. Naopaki, kakvi jesmo, vjerujemo svojim očima i ušima, a ne tumačima crnogorske stvarnosti. Dabome da je to slučaj i s „normalnim ljudima" Denisa Hota. Tekst i kontekst, vječita zajebancija. Ako kažu da je Đukanović bio diktator, vjerujte na riječ medijskim, izdavačkim, knjižarskim i inim tajkunima koji su svoje carstvo zidali, ciglu po ciglu, baš za vakta diktature bivšeg režima. Ako vam kažu da je 2020. godina koju će istorija pisati zlatnim slovima slobode i demokratije, vjerujte im na riječ, i ne pitajte se otkud zarobljene institucije, otkud targetiranja slobodnih novinara, otkud pandemija partijskog zbrinjavanja palih boraca, otkud renesansa kriminala i korupcije. Nije vaše da preispitujete, vaše je da vjerujete. Vaše je da vjerujete da je doktor Dobričanin grdno stradao do 2020. Kao, recimo, direktor Urgentnog centra. Kao vlasnik placa, na kojem niče nezakonita zgrada. Ili, kao, kako ga je jednom označio Mihailo Jovović, novinar Vijesti, &nbsp;“ključni svjedok za lažnu optužnicu”, a u vezi s napadom na Jovovića od strane Miomira Mugoše. U kakvoj je samo nemilosti bivšeg režima bio dr Dobričanin. Ali, vjerujte njemu, to je neki novi Vladimir Dobričanin, onaj do 2020. se ne računa. Briše se gumicom kao Strašan lav Duška Radovića. Pa nijeste bili ni na Golgoti, ali vjerujete u Isusovo raspeće.
E, isto vam je s Crnom Gorom. Demokratiju ni durbinom ne vidimo, ni u mimohodu je nijesmo sreli za pet godina apsolutne slobode, ali vjerujemo jednoličnim, dosadnim, recikliranim saopštenjima režima, jer, svi oni silni kriminalci koji na SKY aplikacijama ushićeno govore o junacima avgustovskog prevrata, samo su uobrazilja nedobronamjernih i ludih. DPS je kao vlast davna prošlost, i opozicija s priličnim stažom, ali je i dalje alibi za svako nepočinstvo aktuelnog režima. Zato, vjerujte vlasti, a ne svojim očima. Cijene na rafovima supermarketa nijesu se vinule u nebo, a vaši računi nijesu bezočna krađa građana, to su, znate, naslijeđeni problemi i porođajne muke demokratije. I to je, vjerujem, najduži porođaj u istoriji akušerstva.
A možda ipak carski rez? Da se ne mučimo?
&nbsp;

Svi normalni ljudi Denisa Hota

Učesnike u saobraćaju očekuju mjestimicno mokri &nbsp;kolovozi .Moguća je pojava sitnijih odrona na dionicama koje prolaze duž klisura i usjeka. Savjetuje se &nbsp;oprezna vožnja prilagodjena vremenskim i saobraćajnim uslovima, saopšteno je iz AMSCG.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina &nbsp;na snazi je totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila zbog odronjavanja stijenske mase u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine .
Na magistralnom putu M-2 dionica Ribarevine-Poda i Poda-Berane &nbsp;saobraćaj će se &nbsp;zbog radova obustavljati od 05.05.2025..godine do 31.05.2025.godine &nbsp;&nbsp;u terminima &nbsp;od 09.00 do 12.00 i od 14.00 do 17.00 sati
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje obustava saobraćaja za sve vrste vozila je u terminima od 10.00 do 12.00 i od 13.00 do 15.00 sati &nbsp;svakog dana osim nedjeljom.
Od 04.05.2025 godine do 31.05.2025 godine zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji regionalnog puta R-29 Bar -Kamenički most Krute &nbsp;odobrava se &nbsp;totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 sati i od 13.00 do 16.00 sati.
U periodu od &nbsp;08.05.2025 godine do 20.05.2025 godine doći će do totalne obustave saobraćaja u vremenskom intervalu od 23.00 do 05.00 sati zbog izvodjenja radova na realizaciji projekta rasvjete-osvjetljenja tunela i galerije Mogren na magistralnom putu M-1 dionica Krtolska raskrsnica-Budva.
U periodu od 10.05.2025 godine do 06.06.2025 godine u vremenskom intervalu od 07.00 do 19.00 sati promjenjen je režim saobraćaja na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvodjenja radova a odobrava se povremena potpuna obustava saobraćaja ne duža od 15 minuta zbog radova na putnom pravcu Berane-Kolašin,dionica Lubnice-Jezerine.
Dana 18.05.2025. godine, zbog održavanja međunarodne triatlon trke Ocean Lave Montenegro, odobrava se totalna obustava saobraćaja, na sledećim dionicama:
<ul>
 <li>Magistralni put M-1 dionica Kotor- Sveti Stasije od 07:00-08:30 časova i od 08:50 do 12:10 časova,</li>
 <li>Magistralni put M-1 dionica Sveti Stasije- Kamenari od 07:30-11:30 časova,</li>
 <li>Magistralni put M-1 dionica Vilusi-Grahovo-Lipci priključenje u Lipcima od 07:45 -11:10 časova.</li>
</ul>
Za vrijeme trajanja navedenih obustava preporučuje se učesnicima u saobraćaju korišćenje alternativnih putnih pravaca.
Na magistralnom putu M-6 dionica Pljevlja-Djurdjevića Tara odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvodjenja radova od 10.04.2025.godine pa do završetka radova.
U mjestu Rasova, na mag.putu Žabljak -Djurdjevića Tara &nbsp;u periodu od 14.05.2025 godine do 18.05.2025 godine ,odobravaju se povremene obustave ne duže od 15 minuta u intervalu od 07.00 -17.00 sati zbog izvodjenja radova na dalekovodu.
Na magistralnom putu M-10 dionica Cetinje-Budva lokalitet Boreti promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestima izvodjenja radova, a planirano je da radovi traju do 20.05.2025.godine.
Do 31.05.2025. godine biće promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na magistralnom putu M-2 dionica Lepenac-Ribarevine. Moguća je povremena obustava saobraćaja ne duža od 30 minuta na mjestu izvodjenja radova.
Odobrava se promjena rezima saobracaja sa dvosmjernog na naizmjenicno odvijanje saobracaja u vremenskom intervalu od 07.00 do 19.00. casova od 13.05.2025. do 20.05.2025. god zbog investicionog presvlacenja asfaltnog kolovoza na drzavnim putevima u sekciji Berane na mag putu M-5 dionica Berane -Budimlja -Kalace-Rozaje &nbsp;i na regionalnom putu R-5 Rozaje -Kula -Stubica (granica sa Republikom Kosovom ),
Zbog izvodjenja radova na sanaciji pukotina u tunelu Sozina injektiranjem sa završnim farbanjem obloge ( I faza u duzini od 300 m-od juznog ka sjevernom portalu tunela Sozina ) doći će do izmjene režima saobraćaja u tunelu Sozina. Biće izmijenjen režim saobraćaja u tunelu Sozina na naizmjenični uz mogućnost potpune obustave saobraćaja u kraćim intervalima i to u periodu od 19.02.2025. god do 28.05.2025.god u vremenu od 22.00 do 06.00.casova.
Zbog rekonstrukcije mosta Autobaza promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na magistralnom putu Nikšić-Vilusi,dionica Nikšić-Kuside .
Od 23.04.2025 do 01.06.2025 godine promijeniće se režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni u intervalu od 07.00 do 19.00 sati zbog rekonstrukcije magistralnog puta m-5 dionica Rožaje-Most Zeleni.
Zbog izvodjenja radova na redovnom održavanju sistema odvodnjavanja u tunelu Vjeternik na autoputu od 26.04.2025.godine biće zatvorena po jedna saobraćajna traka. Radovi počinju u desnoj tunelskoj cijevi smjer Podgorica-Mateševo a zatim će se nastaviti u lijevoj tunelskoj cijevi smjer Mateševo-Podgorica.
&nbsp;

AMSCG: Putevi mjestimično mokri, moguća pojava sitnih odrona

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: milan-lekic