Direktor Monteputa Milan Ljiljanić rekao je da očekuje da radovi na izgradnji druge dionice auto-puta Mateševo – Andrijevica krenu ove godine, da je rok za izgradnju pet godina, ali i da očekuje da radovi budu završeni do kraja 2030.
- Na vrijeme se krenulo u proces eksproprijacije zemljišta i već je završeno preko 80 odsto posla - rekao je Ljiljanić.
Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović kazao je polovinom novembra da očekuje da do aprila bude gotov idejni projekat za dionicu od Andrijevice do Boljara.
Istakao je da bi do kraja 2026. trebalo da počnu ozbiljni pregovori za nastavak gradnje auto-puta do Boljara.
- To može biti i 2030. godina, i to je važno pitanje, jer tada dobijamo puni efekat auto-puta - rekao je Zogović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ljiljanić: Očekujem da druga dionica auto-puta bude gotova do kraja 2030.

Direktor Monteputa Milan Ljiljanić očekuje da druga dionica auto-puta od Mateševa do Andrijevice bude završena i puštena u saobraćaj 2030. godine.
On je u Jutarnjem programu TVCG izjavio da se na vrijeme krenulo u proces eksproprijacije zemljišta i da ne očekuje kašnjenja.
Podsjetio je da je prošle sedmice raspisan tender za izgradnnju druge dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice i dodao je da se ponude mogu dostavljati do kraja aprila.
- Očekujemo da ti radovi krenu u 2025. godini, a da se završe 2030. godine. Ukupno trajanje radova je pet godina, a ono obuhvata izradu glavnog projekta, pripremne radove, glavne radove, a nakon toga i puštanje dionice u saobraćaj 2030. godine - kazao je Ljiljanić.
Istakao je da su uslovi tendera za izvođača skoro nepromijenjeni u odnosu na prethodni poziv
Kazao je da je u opštini Kolašin 70 odsto predmeta eksproprijacije završeno.
- Što se tiče Andrijevice, od Trešnjevika do Andrijevice, tu smo imali promjenu trase, tako da intenziviranje postupka eksproprijacije na tom dijelu trase u narednom periodu - kazao je on, prenosi RTCG.
Istakao je da se u taj proces ušlo na vrijeme, te da ne očekuje kašnjenja.
Kada je riječ o elektronskoj naplati putarine, kazao je da je cilj da se broj korisnika do kraja godine poveća na 50 odsto kako bi se smanjilo vrijeme čekanja na naplatnim centrima. Istakao je da su planirane i olakšane procedure poput video naplate.

Ljiljanić: Druga dionica auto-puta biće puštena u saobraćaj 2030. godine

Ministar spoljnih poslova Turske Hakan Fidan izjavio je danas da se Turska protivi "bilo kakvoj vojnoj intervenciji u Iranu" i pozvao je Teheran da svoje unutrašnje probleme "riješi sam".
- Ne želimo da vidimo bilo kakvu intervenciju ovdje, ali kada pogledate politiku (američkog predsjednika) Donalda Trampa, do sada nismo vidjeli snažnu sklonost ka upotrebi kopnenih snaga - rekao je Fidan.
Fidan je govorio na pres konferenciji u Istanbulu, a dodao je i da dešavanja u Iranu imaju "internacionalnu dimenziju jer je Teheran pod sankcijama", prenosi turska novinska agencija Anadolija.
- Ono što ovde zbunjuje jeste to što teškoće sa kojima se ljudi suočavaju zbog ekonomskih i drugih problema mogu izgledati kao ideološki ustanak protiv režima, u stvarnosti, ovo predstavlja sivu zonu - dodao je Fidan.

Turska se protivi bilo kakvoj vojnoj intervenciji u Iranu

Sa registrovanih 178.000 pokušaja broj spriječenih prelazaka granice je bio bio za više nego duplo manji nego u 2023. godini, i na najnižem nivou od 2021. godine, saopštio je danas Fronteks.
Fronteks je u godišnjem izvještaju ipak upozorio da situacija na evropskim granicama i dalje neizvjesna, i da zbog konflikata, nestabilnosti, i krijumčarskih mreža migracioni pritisak može vrlo brzo da se premjesti sa jedne, na drugu migrantski rutu. Dodaje se da se EU suočava i sa pokušajima neprijateljskih aktera da migracije iskoriste kao faktor destabilizacije.
I prošle godine najaktivnija migrantska ruta bila je centralnomediteranska, a broj otkrivenih pokušaja migranata da sa obala Libije dođu do sredozemnih članica EU ostao je približno isti kao i 2024. godine.
Na toj ruti je tokom 2025. godine otkriveno ukupno 66.328 ilegalnih migranata, pri čemu je većina bila iz Bangladeša, Egipta i Eritreje.
Na zapadnobalkanskoj ruti je zabilježen pad broja pokušaja prelaska granice spoljne granice EU od 42 odsto u odnosu na 2024. godinu. Preduprijeđeno je 12.528 takvih pokušaja, a većina ilegalnih migranata bila je iz Turske, Avganistana i Sirije.
U godišnjem izvještaju se navodi da su razlog za takvo smanjivanje broja pojačane bezbjednosne mjere i tijesna saradnja zemalja duž balkanske rute sa Fronteksom. U to, kako se navodi, spada i nova združena operacija Fronteksa u Bosni i Hercegovini, koja je pokrenuta u novembru prošle godine.
Fronteks navodi da je najveći pad broja pokušaja ulaska u EU, od 63 odsto, zabilježen na zapandoafričkoj ruti, kojom migranti sa obala zapadne Afrike pokušavaju da doplove do španskih kanarskih ostrva. Na toj ruti je spriječeno 17.280 ilegalnih prelazaka i uglavnom se i radilo o državljanima zapadnoafričkih država Malija, Senegala i Gvineje.
Na istočnomediteranskoj ruti je broj pokušaja ulaska u EU bio manji za 27 odsto i na njoj je zaustavljeno 51.399 migranata. Kopnenom i pomorskom istočnomediteranskom rutom migranti, uglavnom iz Sirije, stižu u Grčku, na Kipar i u Bugarsku.
I na istočnim kopnenim granicama EU je oslabio pritisak ilegalnih migracija i broj pokušaja ilegalnog prelaska granice je bio 37 odsto manji nego 2024. godine. U takvom pokušaju je spriječeno 10.846 ljudi, uglavnom državljana Ukrajine i Somlije.
Jedina ruta na kojoj je registrovan porast broja ilegalnih migranata, i to od 14 odsto, je zapadnomediteranska ruta, i to prvenstveno zbog većeg broja isplovljavanja čamaca sa izbjeglicama sa obala Alžira.
Za migrante je, zbog krijumčarskih bandi koje ljude transportuju nesigurnim i pretrpanim čamcima, i dalje najopasniji i najsmrtonosniji ostao pokušaj prelaska Meditarana.
Prema procjenama Međunarodne organizacije za migracije, u vodama Sredozemlja se prošle godine udavilo najmanje 1.878 ljudi. Broj je ipak manji nego 2024. godine, kada je poginulo 2.573 ljudi, a Frionteks navodi da redovnim patroliranjem brodovima i avionima nastoji da pomogne nacionalnim vlastima da otkriju čamce i unaprijede potencijale za potragu i spasavanje.
Prema podacima Fronteksa, za 3 odsto je opao i broj pokušaja migranata da se prelaskom Lamanša iz Francuske dokopaju britanske obale, u čemu je spriječen 65.861 migrant.

Manje pokušaja ilegalnog ulaska u EU u odnosu na 2024.

Republikanci u američkom Senatu odbacili su rezoluciju o ratnim ovlašćenjima koja bi ograničila američkom predsjedniku Donaldu Trampu mogućnost daljih napada na Venecuelu, nakon što je Bijela kuća izvršila pritisak na nekoliko republikanskih senatora koji su prvobitno podržali mjeru.
Republikanski senatori Džoš Holi iz Misurija i Tod Jang iz Indijane promijenili su juče stav, nakon što su prvobitno glasali za usvajanje rezolucije, prenosi CBS news.
Američki potpredsjednik Džej Di Vens morao je da interveniše kako bi prelomio neriješeni rezultat 50-50. Republikanci su iskoristili proceduralni manever da blokiraju rezoluciju, tvrdeći da ona više ne bi trebalo da ima status "prioritetne", što joj daje prednost na sjednici, jer SAD trenutno nisu uključene u "ratne aktivnosti" protiv Venecuele.
Vođa senatske većine Džon Tun iz Južne Dakote najavio je ovaj argument u obraćanju Senatu.
- Danas očekujemo glasanje o rezoluciji koja nalaže povlačenje američkih snaga iz sukoba u ili protiv Venecuele, iako SAD trenutno nisu uključene u ratne aktivnosti tamo. Nemamo trupe na tlu u Venecueli. Trenutno ne sprovodimo vojne operacije tamo - istakao je Tun.
Senatori su prošle nedjelje usvojili rezoluciju koju je predložio demokrata Tim Kein iz Virdžinije, nakon što su SAD uhapsile predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i njegovu suprugu Siliju Flores, a Tramp je tvrdio da SAD sada kontrolišu zemlju.
Pet republikanskih senatora pridružilo se svim demokratama u podršci rezoluciji, čime je ona prošla nakon dvije prethodne neuspješne inicijative u Senatu da se ograniče Trampove vojne akcije u regionu.
Republikanski senatori koji su glasali sa demokratama bili su Holi, Jang, Liza Mirkovski sa Aljaske, Suzan Kolins iz Mejna i Rend Pol iz Kentakija. Prošle nedjelje, Tramp je kritikovao republikance, rekavši da "nikada više ne bi trebalo da budu izabrani na funkciju".
Ponovo ih je kritikovao u utorak tokom govora u Detroit ekonomik klubu, nazivajući ih "pravim gubitnicima".
Pojedini senatori su rekli da su pre jučerašnjeg glasanja primili pozive od Trampa i američkog državnog sekretara Marka Rubija.

Tag: milan-ljiljanic

Ljiljanić: Očekujem da druga dionica auto-puta bude gotova do kraja 2030.

Ljiljanić: Druga dionica auto-puta biće puštena u saobraćaj 2030. godine

Turska se protivi bilo kakvoj vojnoj intervenciji u Iranu

Ljiljanić: Očekujem da druga dionica auto-puta bude gotova do kraja 2030.

Manje pokušaja ilegalnog ulaska u EU u odnosu na 2024.

Republikanci u Senatu blokirali rezoluciju o ratnim ovlašćenjima Trampa u Venecueli

PRATITE TVe UŽIVO