Naša prva gošća je Milena Kalezić, osnivačica NEXUS PR, prve crnogorske AI platforme koja povezuje medije i organizatore događaja, tačnije donosi pametan kalendar, automatizovane najave i procjene medijskog potencijala kako bi unaprijedila komunikaciju i spriječila preklapanje termina.
Film „Pogled s Ajfelovog tornja“ Nikole Vukčevića, obilježava 20 godina od premijere, koji je bio jedan od prvih filmova u Crnoj Gori nakon veoma dugo vremena, ali i projekat koji je prvi put sastavio veliki broj umjetnika i institucija s prostora bivše SFRJ. Jedan od njih je i glavni glumac Branislav Bane Trifunović koji će biti naš gost.&nbsp;
Naše panelistkinje su članice Crnogorskog festivalskog orkestra Teodora Uskoković, Iva Durković i Ksenija Lukić sa kojima Orkestar okuplja više od 20 članova muzičara koji se obrazuju širom Evrope, a tim povodom će gost biti i Luka Perazić, takođe član orkestra, ali i neko ko se paralelno bavi i drugim muzičkim žanrovima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Jutro sa Majom: Gosti Milena Kalezić, Branislav Bane Trifunović i Luka Perazić

Odbor za međunarodne odnose i iseljenike dao je pozitivna mišljenja na prijedloge Vlade o postavljenju ambasadara u Austriji, pri Ujedinjenim nacijama (UN) i NATO-u.
Jednoglasnom podrškom poslanika većine dato je zeleno svjetlo da se Stanica Anđić postavi za izvanrednu i opunomoćenu ambasadorku Crne Gore u Austriji, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Beču.
Data je podrška i Dragani Radulović da bude stalna predstavnica Crne Gore u Stalnoj misiji Crne Gore pri Ujedinjenim nacijama (UN), na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Njujorku.
Većina je podržala i prijedlog Vlade da se Milena Kalezić postavi za stalnu predstavnicu Crne Gore u Stalnoj misiji pri Sjevernoatlantskom savezu (NATO), sa sjedištem u Briselu.
Današnjoj sjednici Odbora nijesu prisustvovali poslanici opozicije.
Nakon dobijanja mišljenja, koje nije obavezujuće, predsjednik države donosi ukaz o postavljenju ambasadora i potpisuje akreditivna pisma, čime se stvaraju uslovi da ambasador stupi na dužnost.
Prethodno je Odbor za međunarodne odnose i iseljenikedao pozitivna mišljenja na predloge da se Nebojša Đoković postavi za ambasadora Crne Gore u Srbiji, a Bernard Čobaj na Kosovu, a predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je postavio ukaze o njihovom postavljenju na dužnost.
T.K.

Odbor dao pozitivno mišljenje za ambasadore u Austriji, NATO i UN

Premijer Milojko Spajić predložio je vršiteljku dužnosti generalne direktorice za NATO i politiku bezbjednosti Milenu Kalezić za ambasadorku Crne Gore pri Sjevernoatlantskom savezu - potvrđeno je Portalu ETV iz Vlade.
Ona, prema našim saznanjima, ima takozvano "top secret NATO clearance", odnosno odobrenje Alijanse najvišeg nivoa za pristup tajnim informacijama čije bi neovlašćeno otkrivanje nanijelo izuzetno ozbiljnu štetu tom vojno-političkom savezu.
Podsjećamo, iz Vlade su ranije saopštili da je Spajić uputio predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću prijedlog za imenovanje ambasadora Crne Gore u NATO-u.
Kako piše u saopštenju, u skladu sa dogovorom sa nedavno održanog sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom premijer Spajić je "na ovu važnu poziciju predložio karijernog diplomatu sa višegodišnjim iskustvom u radu sa Sjevernoatlantskim savezom".
- U uvjerenju da će predloženo rješenje kao karijerni diplomata sa bogatim iskustvom u ovoj oblasti biti prihvatljivo predsjedniku države, premijer Spajić očekuje da će se imenovanjem do kraja godine ispuniti obaveza popunjavanja ove važne diplomatske pozicije pri Sjevernoatlantskom savezu - rekli su iz Vlade.
Milena Kalezić je, kako se navodi u njenoj biografiji objavljenoj na sajtu &nbsp;Vlade, rođena u Podgorici 7. oktobra 1985. godine, gdje je završila osnovnu školu i Filološku gimnaziju.&nbsp;
Diplomirala je na Fakultetu političkih nauka (FPN) Univerziteta Crne Gore, smjer - diplomatija i međunarodni odnosi. Dobitnica je nagrada za najbolje studente FPN 2005, 2006. i 2007. godine. Magistrirala je 2011. godine na Fakultetu političkih nauka, smjer – evroatlantske integracije. Doktorand je na Pandio univerzitetu društvenih i političkih nauka u Atini, Republika Grčka.
Usavršavala se na brojnim međunarodnim institutima i diplomatskim akademijama u oblastima međunarodnih odnosa i diplomatije, međunarodne bezbjednosti, evropskih i evroatlantskih integracija, međunarodnog prava i ekonomije, liderstva, pregovaranja i rješavanja kriznih situacija (Diplomatska akademija Gavro Vuković, &nbsp;Diplomatska akademija u Beču, Aušvic insitut za mir i pomirenje iz Njujorka, Institut za vanjske poslove Indije).
Profesionalnu karijeru započela je 2007. godine u Ministarstvu inostranih poslova, Generalnom direktoratu za bilateralne poslove. Od 2013. do 2017. godine bila je prvi sekretar i zamjenik ambasadora Crne Gore u Republici Grčkoj. Tokom mandata bila je član, a kasnije i predsjednica borda Diplomatskog kluba Atine.
Po povratku u Crnu Goru 2017. preuzima dužnost šefice Odsjeka za saradnju sa državama regiona u Generalnom direktoratu za bilateralne poslove Ministarstva vanjskih poslova, nakon čega (2019) stupa na dužnost savjetnice u Generalnom direktoratu za NATO i politiku bezbjednosti.
U periodu od 2019. do 2021. godine obavljala je dužnost prve savjetnice u Kabinetu ministra vanjskih poslova.
U septembru 2021. godine stupila je na dužnost šefice političkog dijela Stalne misije Crne Gore pri NATO, Brisel, Kraljevina Belgija. Ubrzo nakon toga preuzela je i dužnost zamjenika stalnog predstavnika Crne Gore pri NATO. U periodu od avgusta do decembra 2023. godine bila je otpravnica poslova a.i. u Stalnoj misiji Crne Gore pri NATO.
U decembru 2023. godine imenovana je na funkciju vršioca dužnosti generalne direktorice Generalnog direktorata za NATO i politiku bezbjednosti.
Tečno govori engleski, grčki i italijanski, a služi se i španskim jezikom.

Tamara Klikovac

Spajić predložio Milenu Kalezić za šeficu misije Crne Gore pri Sjevernoatlantskom savezu

Ministarskim sastankom Američko-jadranske povelje (A5), održanom danas u Tirani, završeno je jednogodišnje predsjedavanje Albanije tom regionalnom inicijativom.
Crnu Goru je na sastanku predstavljala Milena Kalezić, v.d. generalne direktorice za NATO i politiku bezbjednosti u Ministarstvu vanjskih poslova.&nbsp;
Tokom dvije radne sesije učesnici su diskutovali o aktuelnim bezbjednosnim i političkim izazovima, sa akcentom na buduće modalitete razvoja regionalne saradnje zemalja članica i posmatrača A5 u domenu suprotstavljanja hibridnim prijetnjama u regionu, kao i dostignuća i perspektivu ove inicijative.&nbsp;
U okviru prve sesije, razmatrani su mogući zajednički odgovori na trenutne bezbjednosne prijetnje, s ciljem jačanja regionalne otpornosti, posebno nakon rata u Ukrajini.&nbsp;
- Dodatno, učesnici su razgovarali i o potrebi efikasnije koordinacije i komunikacije između A5 zemalja u cilju unaprjeđenja razumijevanja evoluirajućih bezbjednosnih prijetnji u regionu - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
Tokom druge sesije poseban fokus je stavljen na hibridne prijetnje i sajber bezbjednost, imajući u vidu izazove sa kojima se suočava region u ovom pogledu.&nbsp;
Na toj liniji je istaknuto da A5 može poslužiti kao platforma za dalje snaženje regionalne saradnje, kako bi se uspješno odgovorilo na savremene izazove koje dolaze iz svih strateških pravaca.
V. d. generalne direktorice za NATO i politiku bezbjednosti Kalezić ukazala je na značaj Povelje za dalju integraciju regiona, te podsjetila da su „regionalni mehanizmi još više dobili na značaju tokom prethodnih godina, budući da integrišu naše zajedničke napore za adresiranje bezbjednosnih izazova, rješavanje zajedničkih pitanja i promociju naše evropske i evroatlantske perspektive“.
Kalezić je istakla da je od izuzetnog značaja politička i praktična podrška promociji evropskih i evroatlantskih vrijednosti u regionu, posebno u kontekstu perspektive članstva u Evropskoj uniji.&nbsp;
Ukazala je da su hibridne prijetnje izazov koji zahtijeva usvajanje novih strategija u cilju zaštite nacionalne bezbjednosti, te da je A5 važan mehanizam i platforma za koordinaciju zajedničkih odgovora s ciljem jačanja otpornosti Regiona na maligne uticaje trećih strana.&nbsp;
Kalezić je podsjetila da je Crna Gora posvećena ispunjavanju ciljeva iz evroatlantske agende, te da intenzivno radi na zatvaranju pregovaračkih poglavlja, ističući da su članstvo u EU i NATO-u komplementarni procesi koji doprinose trajnoj stabilnosti u regionu.&nbsp;
Kalezić je čestitala Albaniji na uspješnom predsjedavanju inicijativom, te poželjela uspjeh narednoj predsjedavajućoj Bosni i Hercegovini.&nbsp;
Na sastanku je usvojena Zajednička izjava kojom su precizirani budući ciljevi u funkcionisanju ove inicijative i potvrđena posvećenost članica i posmatrača daljem radu u okviru A5 incijative, a sastanku su prisustvovali predstavnici država članica A5 inicijative - Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Sjedinjene Američke Države, kao i država posmatrača - Kosovo, Slovenija i Srbija.

A5 važna platforma za dalje snaženje regionalne saradnje

Broj političkih zatvorenika koje je Venecuela oslobodila popeo se na 18, saopštile su organizacije za ljudska prava u subotu, u odnosu na devet otpuštenih u petak poslijepodne.&nbsp;
Puštanje na slobodu političkih zatvorenika dugo su zahtijevale grupe za zaštitu ljudskih prava, međunarodne organizacije i opozicioni političari, uključujući i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Maríu Corinu Machado.&nbsp;
Američki predsjednik Donald Tramp i venecuelanski zvaničnici, među kojima i Horhe Rodrígez, predsjednik Narodne skupštine i brat vršioca dužnosti predsjednice Delsi Rodrígez, ocijenili su ovo gestom mira i napretkom u bilateralnoj saradnji.&nbsp;
Tramp je na društvenoj mreži saopštio da je otkazao očekivani drugi talas napada na Venecuelu nakon što je Karakas počeo da sarađuje sa Vašingtonom, naročito u pitanjima koja se tiču oslobađanja zatvorenika i obnove naftne i gasne infrastrukture.&nbsp;
Nema službenog spiska oslobođenih niti potvrde identiteta svih koji su pušteni, ali nevladina organizacija Foro Penal procjenjuje da u zemlji i dalje ima oko 811 političkih zatvorenika, uključujući više od 80 stranaca.&nbsp;
Oslobađanje zatvorenika događa se u kontekstu dramatičnih političkih promjena u Venecueli: nakon što su američke snage uhapsile predsjednika Nikolása Madura i on se našao pred sudom u Njujorku po optužbama za narkoterorizam, dolazi do novih inicijativa i pritisaka za političku tranziciju.&nbsp;

Venecuela oslobodila 18 političkih zatvorenika

Autobus sa 47 putnika zapalio se danas na autoputu u okrugu Mureš, u centralnoj Rumuniji, a vozač i putnici su na vrijeme evakuisani i povrijeđenih nije bilo, saopštio je Generalni inspektorat za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova. Požar je izbio u blizini sela Šoromiklea, na dijelu nacionalnog autoputa, kada se autobus iznenada zapalio tokom vožnje.
Na mjesto događaja izašle su dvije vatrogasne ekipe i jedno vozilo hitne pomoći, prenosi portal Digi 24.
Požar je potpuno uništio vozilo, a saobraćaj na putu u oba smjera bio je privremeno obustavljen.
Putnici, među kojima su bili radnici migranti koji su putovali na rad u inostranstvo, privremeno su smješteni u lokalnoj školskoj zgradi.
Policijske agencije i stručnjaci za zaštitu od požara pokrenuli su istragu kako bi utvrdili uzrok požara, a sumnja se da je riječ o tehničkom kvaru.

Rumunija: Autobus sa skoro 50 ljudi zapalio se na autoputu, nema povrijeđenih

Prvih deset dana u ovoj godini potvrdili su besmislenost bilo kakvog obzira prema političkoj javnosti, poručeno iz Građanske inicijative "21. maj".
- Prve jače kiše su načele novoizgrađenu saobraćajnu infrastrukturu na sjeveru Crne Gore, nanijele znatnu štetu u centralnom i južnom dijelu, niz opština ostavile bez pitke vode i reaktivirale mentalnu i moralnu insuficijenciju vlasti. Pritom, nije zabilježeno da se bilo koji visoki državni funkcioner, ma koliko bio glup ili nesposoban, pojavio na terenu ili makar glumio odgovornog političara- poručili su iz ove inicijative.
Istovremeno, kako dodaju, "dok je trajala provincijalna predstava u Botunu agenturna, trivijalna (Milan) Kneževićeva stranka nastavila je da zasmijava javnost sa svojim petparačkim antievropskim srpstvom i tzv. prijetnjama o izlasku iz vlasti".&nbsp;
- Na sve to se naslonio Joanikije sa svojim antipartizanskim institutom i Mandić sa četničko-kazandžijskom čestitkom posrnulom Dodiku i to povodom neustavnog datuma entiteta nastalog na iredentizmu i genocidnoj politici. Da bi postnovogodišnja propadanja bila kompletirana potrudio se i DPS koji je svoja sekularna "uvjerenja" prodao za milion eura, dok će ostali ex-suverenisti nastaviti da "uzdržano" asistiraju u bizarnoj budvanskoj vlasti- dodali su oni.

GI "21. maj": Nova godina potvrdila bezobzirnost političke javnosti

Bosna i Hercegovina nalazi se u osjetljivom političkom i geopolitičkom trenutku, a jačanje evropskog uticaja u toj zemlji ključno je za stabilnost cijelog regiona, ocijenio je hrvatski europarlamentarac Tonino Picula.
On je u programu Radiotelevizije Herceg-Bosne istakao da se dešavanja u Bosni i Hercegovini moraju posmatrati u širem kontekstu bezbjednosti, društvene stabilnosti i ekonomskog prosperiteta zemlje, naglašavajući da je evropska perspektiva BiH najbolji okvir za prevazilaženje postojećih političkih i institucionalnih kriza.
Prema njegovim riječima, približavanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji predstavlja najefikasniji instrument za jačanje demokratskih institucija i dugoročnu stabilnost države. Međutim, BiH još nije započela pristupne pregovore sa EU zbog dubokih nesuglasica među vodećim političkim akterima na državnom nivou, prije svega između bošnjačkih i srpskih stranaka, koje mjesecima blokiraju funkcionisanje vlasti.
Kao jedan od ključnih uslova za otvaranje pregovora, Vijeće ministara BiH usvojilo je zakone o Sudu Bosne i Hercegovine i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, kao i odluku o imenovanju glavnog pregovarača. Ipak, različiti prijedlozi tih zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH doveli su do novih političkih sporova i višenedjeljnih optužbi o tome koji tekstovi ispunjavaju evropske standarde.
S obzirom na to da je 2026. izborna godina, Picula smatra da su šanse za postizanje kompromisa i zakazivanje prve međuvladine konferencije, kojom bi formalno započeli pregovori sa EU, veoma male. On ističe da Evropska unija pokazuje spremnost za nastavak procesa proširenja, ali da odgovornost sada leži na političkim akterima u Bosni i Hercegovini.
- Ruka iz Brisela je ispružena, ali ona mora biti prihvaćena i iz Sarajeva- &nbsp;poručio je Picula, ukazujući na potrebu unutrašnjeg političkog dogovora.
On je ocijenio da su preglasavanje konstitutivnih naroda i nepoštovanje ustavne strukture BiH nanijeli ozbiljnu štetu međunacionalnom povjerenju i dodatno zakomplikovali političke odnose u zemlji.
Govoreći o međunarodnom kontekstu, Picula je naveo da Sjedinjene Američke Države, iako fokusirane na druge globalne izazove, vjerovatno neće u potpunosti napustiti angažman u BiH. Ipak, upozorio je da bi eventualno slabljenje američkog prisustva moglo otvoriti bezbjednosni vakuum, koji bi Evropska unija morala popuniti preuzimanjem veće odgovornosti za stabilnost Bosne i Hercegovine i regiona Zapadnog Balkana.

Tag: milena-kalezic